Evropska unija u nedjelju počinje masovno vakcinisati svoje građane protiv covida-19

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Širom Evrope zdravstveni djelatnici i pripadnici najrizičnijih skupina poput štićenika domova za starije i nemoćne primit će u nedjelju prve doze vakcina protiv koronavirusa.

Na dan koji su čelnici Evropske unije ovaj put po vakcini nazvali “Dan-V” blok službeno počinje masovno vakcinisanje najranjivijih ljudi.

Prve pošiljke vakcina u evropske zemlje stigle su u subotu, a neke zemlje poput Mađarske ili Slovačke isti su dan vakcinisale neke zdravstvene djelatnike i štićenike domova za starije. Kao znak solidarnosti svaka je zemlja dobila pošiljku od desetak hiljada vakcina.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen taj je početak nazvala “dirljivim trenutkom jedinstva” 450 miliona ljudi koji žive u 27 država članica.

EU je odobrila vakcinu koje su zajednički razvili mala njemačka tvrtka BioNTech i američki farmaceutski div Pfizer, a velika klinička ispitivanja pokazala su da ima 95-postotnu učinkovitost u sprečavanju Covida-19.

Političari i zdravstveni stručnjaci upozorili su da će trebati mjeseci dok vakcina ne bude dovoljno dostupno kako bi se osiguralo cijepljenje svih koji žele biti cijepljeni. EU je osigurao ugovorima s raznim proizvođačima vakcina više od dvije milijarde doza cjepiva i postavio kao cilj vakcinisanje svih odraslih osoba tokom 2021.

S obzirom na razmjere pothvata dio europskih zemalja pozvao je u službu umirovljene liječnike, a drugi su proširili krug osoba koje će smjeti vakcinisati.

Ankete pokazuju da u nekim zemljama poput Francuske ili Poljske veliki broj ljudi oklijeva pa je vodstvo Europske unije uložilo napore kako bi uvjerilo stanovnike da se radi o najboljoj prilici za povratak u normalu.

– Vakcinisanje je trajni put izlaska iz pandemije, tvitala je predsjednica Europske komisije.

Dostava Pfizer-BioNTechova cjepiva izazovna je zbog vrlo niskih temperatura na kojima se čuva, te opasnosti koje predstavljaju kriminalne skupine, na što je upozorila europska policijska agencija Europol, pa su u mnogim zemljama pošiljke imale policijsku i vojnu zaštitu.

Kalendar u čast 60 godina Foto-kino i video klub „Mladost“

1
Donja Lastva foto Roko Stjepčević/Boka News

Kultruno-zavičajno udruženje (KZU) Napredak Gornja Lastva izdalo je kalendar za 2021. godinu čija je tema Foto-kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve, koji naredne godine obilježava 60 godina postojanja.

Kalendar i ovaj put ima humanitarni karakter i može se kupiti po cijeni od dva eura. Inače, Foto-kino klub “Mladost” je od sedamdesetih do devedesetih godina zabilježio sva bitna dešavanja u Tivtu, a u klubu postoji bogata arhiva foto i filmskog materijala.

Samostalni Foto kino i video klub „Mladost” osnovan je 1961. i jedan je od najstarijih u Boki Kotorskoj, a njegova foto sekcija radila je još od 1957. godine u okviru foto kluba „1.maj”.

Klub ima i nagradu oslobođenja Tivta, kao i sve tri najznačajnije nagrade u to vrijeme. Najistaknutiji član bio je pokojni Krsto Kiko Tomičić, koji je jedini u Crnoj Gori bio kandidat za majstora amaterskog filma. Pored Tomičića i Anton Marković i Anđelko Stjepčević ostavili su najviši pečat u klubu, a oni su i među njegovim osnivačima.

U moru oko Dubrovnika proširila se invazivna vrsta

0
Acrothamnion preissii,

Uznemirujuće vijesti dolaze iz našeg podmorja. U moru oko Dubrovnika proširila se strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice.

Otkrili su to znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, strane vrste u Jadranskome moru, javlja HRT.

Ovo je Acrothamnion preissii, sitna crvena alga, porijeklom vjerojatno iz zapadne Australije. Raširena je u Indijskom oceanu. U Sredozemlju je već pola stoljeća, 12 godina poznata je i u našem moru, no odjednom se – raširila.

– Gotovo da nema stabalca posidonije u širem području Dubrovnika, između 5 i 20 metara dubine koje nije gusto zahvaćen ovom nitastom algom. Ona zapravo zagušuje sve što tamo živi, to područje je prebogato zavičajnim vrstama koje jednostavno na taj način, kad ih ova alga preraste, više ne mogu tamo živjeti – objašnjava dr. sc. Ante Žuljević iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.

Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Stanište su 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni.

– To je jedan organizam koji je izuzetno važan. Prva stvar koja nam pada na pamet je proizvodnja kisika, znamo da 50% kisika dolazi upravo iz mora, a u ovom našem području ono značajno doprinosi proizvodni kisika – kaže dr. sc. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.

– Ova kao dlaka tanka alga guši sve pred sobom. Nažalost već 20 godina na cijelom Mediteranu ne postoje podaci ni istraživanja o njezinoj pogubnosti, zna se samo da se lako širi, dodaje.

– Jedan od scenarija je da će se alga i dalje širiti i doći će do drastičnog smanjenja biološke raznolikosti, pogotovo u naseljima posidonije. Činjenica je da smo mi algu pronašli već do razine Mljeta i pronašli smo je na kornatskim otocima – upozorava Žuljević.

Gusta staništa za sada su razvijena samo oko Dubrovnika, kao ovdje oko Lokruma. Postoji nada da će se, kao i neke druge strane vrste, povući kako je i došla. No sve je još velika nepoznanica. Biolozi je mogu samo nadzirati budući da je uklanjanje mikroskopske vrste poput ove – nemoguće, piše HRT.

Kotor – Bez manifestacije od “Božića do Božića”

0
Kotor – foto Boka News

Uslijed pandemije korona virusa, u Kotoru neće biti tradiconalnog dočeka Nove godine u rock’n’roll stilu na otvorenom, kao ni manifestacije “Od Božića do Božića”, koju je NVU “Karampana”, u saradnji sa TO Kotor i pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, realizovala proteklih desetak godina u periodu od 24.decembra do 08. januara.

Po riječima vd direktrice TO Kotor Emilije Radulović kada je riječ turističkom prometu ostvarenom ove godine, finasijski pokazatelji govore o povratku od čak šest godina unazad.

“U Kotoru je do novembra 2020. u primarnim vidovima smještaja boravilo oko 11.000 gostiju, da je ostvareno oko 40.000 noćenja, što je u odnosu na rekorde iz prethodne godine manje za 81,5 %. Broj noćenja je manji za 75 % u odnosu na isti period prošle godine”, kazala je vd direktrica TO Kotor Emilija Radulović.

Kotor – foto Boka News

U dogovoru sa Opštom bolnicom Kotor, dječijim odjeljenjem, TO Kotor će organizovati dodijelu novogodišnjih paketića svoj djeci koja zbog narušenog zdravlja neće biti u mogućnosti da doček slave u svojim domovima.

Tokom naredne sezone u TO Kotor će biti usmjereni najvećim dijelom na digitalni marketing i virtuleno predstavljanje.

“U skladu sa preporukama NTO za digitalni marketing Crne Gore kao Passion brenda (Program digitalnog marketinga za period 2021-2023) planiramo unapređenje reprezentativnosti i operativnosti sajta TO Kotor, razvijanje “buyer” persona za emitivna tržišta, razmatranje opcija za “awareness brand” i “micro-niche” kampanja, kreiranje smjernica za razvoj “Hygiene-Hub-Hero” sadržaja, kreiranje smjernica za foto i video produkciju kao i kreiranje smjernica za “copywriting” uz analitiku i izvještavanje o marketinškoj produkciji.  Društvene mreže i sajmovi su priroritet kada su u pitanju promocije”, poručila je Radulović.

Grupacija Savana dostavila Vladi ponudu za kupovinu Montenegro Airlinesa

4
montenegro-airlines

Grupacija Savana predala je danas pismo namjere Vladi Crne Gore za kupovinu odnosno preuzimanje Montenegro Airlinesa, saznaje bankar.me.

Kao što je javnost upoznata grupaciju Savana kontroliše Veselin Mijač, crnogorac koji decenijama živi u Švedskoj. Savana je u Crnu Goru u posljednjih pet godina investirala preko 50 miliona eura i prepoznata je po brojnim filantropskim i humanističkim aktivnostima u Švedskoj i u Crnoj Gori.

U pismu u koje je Bankar.me imao uvid prezentovana je namjera grupacije Savana da preuzme Montenegro Airlines za jedan euro, uz uslov prethodnog otpisa svih obaveza koje kompanije ima prema državi.

Ujedno je navedeno da bi Savana preuzela na sebe obavezu dogovora sa privatnim kreditorima Montenegro Airlinesa u cilju izmirenja dugovanja, a ujedno i odgovornost i rizike za buduće poslovanje kompanije.

Kao razloge za ovu odluku grupacija Savana navodi činjenicu da Crna Gora mora imati svoju nacionalnu aviokompaniju. Ujedno su naveli da argumenti zbog kojih ne bi trebalo gasiti kompaniju nisu adekvatno obrazloženi niti je predstavljena kost-benefit analiza.

IJZ: Šest osoba preminulo, registrovana 382 nova slučaja, Kotor 9, Tivat 9, H. Novi 8

0
corona – foto vlada cg

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1555 uzorakana novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 382 novopozitivna slučajainfekcije sa SARS-CoV-2.

Novopozitivni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 142
Nikšić 63
Bar 46
Pljevlja 40
Cetinje 18
Bijelo Polje 13
Kotor 9
Tivat 9
Danilovgrad 9
Herceg Novi 8
Budva 6
Tuzi 6
Berane 3
Kolašin 3
Šavnik 3
Rožaje 2
Andrijevica 1
Žabljak 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Bara (2) i Cetinja. Najmlađi preminuli je imao 53, a najstariji 80 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 649, a od početka godine 658.

Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 253 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.370.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46.327.

Aktivni slučajevi, oporavljeni ipreminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 4796 13608 141
Nikšić 630 5745 72
Bar 601 1419 57
Bijelo Polje 571 1792 70
Budva 461 1411 14
Cetinje 442 921 25
Berane 345 1945 49
Pljevlja 312 1235 29
Kotor 266 1062 20
Herceg Novi 218 1201 26
Tuzi 156 293 5
Danilovgrad 126 887 4
Kolašin 91 164 4
Tivat 83 787 11
Ulcinj 79 969 36
Rožaje 64 1317 36
Andrijevica 26 282 11
Mojkovac 24 340 10
Plav 24 174 11
Plužine 17 66 5
Šavnik 16 15 1
Žabljak 14 203 6
Petnjica 8 103 2
Gusinje 0 45 4
UKUPNO 9370 35984 649

Većina kamenica stiže iz Malostonskog zaliva

0
Ston Dan kamenica – foto Vizit Ston facebook

Čak 60% hrvatskoga školjkarstva smješteno je u Malostonskom zalivu gdje se proizvede 90% ukupne proizvodnje kamenica u Hrvatskoj; piše HRT.

Malostonska kamenica, prepoznata po svojoj kvaliteti, nedavno je dobila oznaku izvornosti Europske unije, a cijelo to područje će uskoro dobiti vrlo vrijednu i opsežnu monografiju.

Školjkarstvo je u Malostonskom zaljevu prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života. To je ujedno i naziv projekta za koji je Stonskim školjkarima odobreno gotovo 250 000 kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

– Taj projekt je zapravo izrada jedne monografije koja će objediniti sve znanstvene radove, sve arhivske podatke, sva ona znanja o vrijednostima Malostonskog zaljeva koje imamo, rekao je Vedran Kunica, voditelj projekta.

Stručni je tim okupljen, a dvojezična monografija, uz tiskano imat će i web izdanje. Predstavljanje je planirano za godinu dana.

– Školjkarstvo je jedan od brendova Stona. Meni je drago što smo prepoznati na europskom i svjetskom tržištu. Stalno govorimo da malostonska kamenica zaslužuje tu pažnju, a ovo je samo potvrda svega toga što je uloženo kroz tu kamenicu, naglasio je Vedran Antunica, načelnik opštine Ston.

Malostonska je kamenica nedavno dobila zaštitu oznake izvornosti na razini Europske unije, nakon čega Udruga Stonski školjkari nastavlja s nizom aktivnosti uz tu kraljicu školjaka, kako je zovu.

– Nakon te oznake sve nas vuče da radimo promociju. Najbolje bi to bilo s ugostiteljima, kroz njihove objekte, tako da se ona na što bolji način približi krajnjemu potrošaču, naglašava Marija Radić, predsjednica Udruge Stonski školjkari.

Ova se pandemija odrazila i na stonske školjkare. No, kako kažu, do sada su se izborili s brojnim poteškoćama – od administrativnih do predatora – pa vjeruju kako će sljedeća godina biti puno bolja, a projekti poput ovog svakako će pripomoći.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Milioni Britanaca pod strogim mjerama, Austrija u trećem ‘lockdownu’

0
Austrija – foto EPA

Stroge mjere uvedene su u subotu za milijune Britanaca, a Austrija je ušla u treći ‘lockdown’ nakon nešto blažega režima za Božić.

Dodatna pooštravanja u Britaniji posljedica su činjenice da je broj smrtnih slučajeva na Božić prešao 70 hiljada ljudi, prenosi BBC.

U istočnoj i jugoistočnoj Engleskoj ušlo se u četvrti, ujedno i najviši stupanj zaključavanja pod motom ‘Ostanite doma’.

Zatvaraju se frizerski saloni, bazeni i teretane što znači ‘ključ u bravu’ za 24 milijuna Engleza, više od 40% stanovništva.

Oštrije mjere na snagu su stupile i u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Walesu, navodi BBC.

Austrija je u subotu ušla u treći lockdown nakon ublažavanja za Božić i dolaska prvih doza Pfizerova cjepiva.

Do 17. januara zatvorene su trgovine, osim onih prehrambenih proizvoda, ljekarni i drogerija, no moguća je dostava naručene robe.

Od ranije su zatvoreni frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti te kulturni i zabavni objekti.

Kuće i stanovi mogu se napustiti jedino s dobrim razlogom, uključujući zbog šetnje ili bavljenja sportom. Ograničeni su kontakti s drugim kućanstvima.

Brojna skijališta su otvorena uz poštivanje strogih epidemioloških mjera ili uz ograničenje da skijati mogu samo lokalni stanovnici.

„Charlie“ je zadnji put uzletio iz Tivta

10
snimak zadnjeg leta MA na flightradar24.comu

Iako su svi mediji izvjestili o posljednjem komercijalnom letu crnogorske nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines koji je obavljen sinoć na liniji Beograd-Podgorica, Montenegro Airlines je nakon 26 godina postojanja, svoj posljednji let zapravo obavio danas.

Naime, oko 11.20 sati sa tivatskog aerodroma posljendji put je uzletio najmađi od tri Montenegro Airlinesova embreara E-195, vazduhoplov sa registracijom 4O-AOC. Popularni „Charlie“ kako su ga zvali u Montenegro Airlinesu inače, bio je stacioniran u Tivtu odakle je svakodnevno proteklih mjeseci od početka zimske IATA sezone, letio za Beograd. Posada ga je danas preletjela za Podgoricu gdje će „Charlie“ biti prizemljen sa ostatkom flote crnogorske nacionalne aviokompanije u kojoj je danas i zvanično, pokrenut stečaj.

Let koji je trajao manje od petnaestak minuta od Tivta do Podgorice bio je zaista zadnji koji je obavio jedan vazduholov u bojama Montenegro Ailrines, a a on za tu priliku čak nije ni nosiuo uobičajeni pozivni znak dosadašnje crnogorske nacionalne kompanije YM sa brojem leta, već posebnu oznaku „MGX TNX“ kako je to bilo ispisano na sajtu za praćenje aviosaobraćaja www.flightradar24.com . Naime, MGX je skračenica po kojoj je Montenegro Airlines bio zaveden u Međunarodnoj organizaciji avioprevoznika IATA, a TNX je skraćenica za riječ „hvala“ na engleskom jeziku.

Posljednji ikad let jednog Montenegro Airlinesovog aviona, iz Tivta su danas sa tugom ispratili radnici službi ovdašnjeg aerodroma, vazduhoplovni entuzijasti  kao i mala MA-ova zemaljska ekipa koje je „Charilea“ tehnički opsluživala na tivatskom aerodromu.

Jevrić obećao završetak radova na Jadranskoj magistrali do 29. decembra

3
Regionalni vodovod – Radovi na magistrali foto S.L.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) i izvršni direktor preduzeća doo „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Goran Jevrić, sa saradnicima, razgovarali su u petak o dinamici izvođenja radova na spajanju Herceg Novog na Regionalni vodovod, koji se odvijaju na dijelu Jadranske magistrale kroz Tivat.

„Predsjednik Opštine je ukazao na nezadovoljstvo građana višemjesečnim radovima koji ometaju normalno funkcionisanje i poslovanje na Seljanovu i u Donjoj Lastvi. Po prvobitnim informacijama kraj radova najavljen je za 20. decembar. Takođe, oštećen je dio trotorara duž ogradnog zida Porto Montenegra i na određenim lokacijama u Donjoj Lastvi. Aktuelna je i tema deponovanja građevinskog šuta koji se u prethodnom periodu odlagao na lokaciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra u blizini Aerodroma Tivat.“- saopšteno je juče tim povodom iz Opštine Tivat.

Iz Regionalnog vodovoda najavljuju da će, ukoliko to i vremenski uslovi dozvole, svi radovi biti završeni 29. decembra.

„Do sada je završeno 98% planiranog posla u smislu iskopa i polaganja cijevi. Kada je u pitanju deponovanje zemlje i drugog građevinskog materijala, izvođač radova je bio dužan sa Opštinom definisati lokaciju deponovanja ovog materijala, što nije bilo moguće imajući u vidu da Tivat ne posjeduje deponiju za odlaganje građevinskog otpada. Investitor – Regionalni vodovod je preuzeo obavezu da naloži izvođaču radova sanaciju lokacije na poljoprivrednom dobru. Zemlja će biti transportovana na za to predviđenu deponiju, o čemu će Opština Tivat biti obavještena.“- stoji u saopštenju.

Na nekadašnjim povrtnajacima i vinogradima poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt  naime, izvođači radova čiji je investitor Regionalni vodovod, proteklih su mjeseci bespravno odložili preko 14 hiljada kubika zemlje i građevinskog šuta, a iz lokalne uorave Tivta najavili su da će istražiti ko im je to omogučlio i insistirati da se sav taj materijal ukloni, odnese i odloži na propisnu deponiju koja ispunjava zakonske uslove, a kakve u Tivtu i u Kotoru, trenuno nema.

Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor naložio je izvođaču sanaciju oštećenih trotoara na Seljanovu i u Donjoj Lastvi. Ovo će biti izvršeno do 5. januara 2021: „Prioritetno je završiti radove koji ometaju redovno saobraćanje. Kada se oni završe, biće sanirani i oštećeni trotoari“- rečeno je iz Regionalnog vodovoda. „Opština Tivat nema namjeru ni na koji način ugroziti ili usporiti dinamiku izvođenja radova, ali uzima aktivnu ulogu u kontroli izvođenja radova, imajući u vidu brojne pritužbe građana i njihove interese. Zajednički nam je cilj da se radovi čim prije završe i da se sve javne površine dovedu u prethodno stanje.“ -naglasio je gradonačelnik Komnenović.