U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo šest osoba, a potvrđena su 563 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Do 17 sati prijavljen je oporavak 633 pacijenta.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
192
Nikšić
64
Bijelo Polje
49
Kotor
44
Budva
43
Herceg Novi
30
Tivat
22
Cetinje
21
Bar
19
Danilovgrad
18
Berane
16
Rožaje
13
Pljevlja
10
Mojkovac
6
Ulcinj
5
Kolašin
4
Tuzi
3
Plužine
1
Plav
1
Žabljak
1
Petnjica
1
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.818 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 563 novopozitivnih”, saopštili su iz IJZ.
Preminuli pacijenti bili su iz Podgorice (3), Nikšića, Herceg Novog i Kotora. Najmlađi je imao 51, a najstariji 82 godine.
Iz IJZ navode da je ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 774. a od početka pandemije 783.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 7.730”, dodaje se.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 59.825.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna 2020. po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:
Lode 2021. Mali admiral Karlo M. Ribica - foto Boka News
Lode 2021.
Lode 2021.
Lode 2021.
Lode 2021. Mali admiral Karlo M. Ribica - foto Boka News
Lode 2021.
Lode 2021.
Lode 2021.
Lode 2021.
Savindan - foto K. Vulović
Savindan - foto K. Vulović
Savindan - foto K. Vulović
Savindan - foto K. Vulović
U Kotoru je i ovog 27. januara bilo svečano, građani Kotora i Boke Kotorske, u duhu suživota i tolerancije, ispred crkve Svetog Nikole obilježili su Savindan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Nakon što je Gradska muzika Kotor izvela himnu Svetom Savi, okupljenim građanima obratio se rektor Cetinjske bogoslovije otac Gojko Perović.
“Evo lijepoga dana u drevnom gradu Kotoru kada po tradiciji u isti dan proslavljamo svetitelja Savu i početak proslave mučenika Trifuna, kojeg slave naša braća rimokatolici. Ovo je dan koji nas okuplja…” – poručio je između ostalog Perović.
Savindan – foto K. Vulović
U programu proslave Savindana učestvovao je hor Srpskog pjevačkog društva ,,Jedinstvo”.
Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Karlo M. Ribica, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti.
Lode 2021. Mali admiral Karlo M. Ribica – foto Boka News
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna 3. februar.
Liturgiji u crkvi Svetog Nikole i svečanosti pred katedralom Svetog Tripuna prisustvovalo je i rukovodstvo Opštine Kotor, predsjednik Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja i potpredsjednik Opštine Siniša Kovačević.
Kotorski čelnici potom su povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta27. januar, u Pomorskom muzeju obišli izložbu posvećenu jevrejskom kulturnom nasljeđu u Kotoru.
Izložba u Pomorskom muzeju
U tom gradu inače, postoji i malo jevrejsko groblje a upravo je u toku međunarodni projekat „Otkrivanje, izlaganje i korišćenje jevrejske baštine u Dunavskom regionu – Rediscover“, čiji je akter bila i Opština Kotor. U okviru pilot aktivnosti na tom projektu, u Pomorskom muzeju je pripremljena izložba na kojoj je predstavljena arhivska istraživanja jevrejske kulturne baštine u Boki u periodu od XVI do XX vijeka, a arhitektonski je snimljeno i rekonstruisano malo jevrejsko groblje u Škaljarima.
Porto Montenegro ove godine obilježava treću ediciju Zimskih igara za članove posade, sponzorisane od strane kompanije ACREW. Po prvi put, Zimske igre biće održane u tivatskoj opštini i uključivaće interesantne izazove za učesnike u prostoru između Gornje Lastve i marine Porto Montenegro.
U takozvanoj misiji ‘bijeg iz zatvora’ učesnici će rješavati niz mentalnih i strateških izazova, koristeći drevna pisma kao vodič.
„Veoma smo uzbuđeni što organizujemo ovaj nevjerovatan događaj treću godinu za redom. Prethodna zimska i ljetnja dešavanja pokazala su prisustvo zdrave konkurencije od strane stotina članova posade i već smo dobili upite za ovogodišnju ediciju. Imajući u vidu izazove socijalnog distanciranja morali smo ponovo da osmislimo koncept naših Zimskih igara, što je rezultiralo najzanimljivijim formatom do sada“, komentariše direktor marine, Tony Browne.
Ovogodišnji program je organizovan tako da osigura sigurnu socijalnu distancu sa timovima koji će različite izazove rješavati odvojeno i sa maksimalno 4 osobe u timu.
Događaj će biti održan u Tivtu 20. i 21. februara.
Svi zainteresovani nautičari i zaposleni u jahting industriji mogu se prijaviti direktno u marina kancelariji.
Sudbina djece, ubijene, zatočene ili rođene u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau bit će u srijedu u središtu obilježavanja 76. obljetnice oslobađanja tog logora.
Zbog pandemije koronavirusa komemoracija će se održati online umjesto u samom logoru uspostavljenom tijekom Drugog svjetskog rata u Oswiecimu u okupiranoj Poljskoj.
Komemoracija počinje u 16 sati sa svjedočenjima dvoje preživjelih logoraša – Zdzislawa Wlodarczyka i Anite Lasker-Wallfisch.
Govore će održati poljski predsjednik Andrzej Duda kao i izraelski i ruski diplomati, a potom će uslijediti molitve koje će voditi predstavnici četiriju vjeroispovijedi.
Nakon komemoracije upravitelj muzeja Auschwitz Piotr Cywinski vodit će online raspravu o utjecaju rata i holokausta na oblikovanje dječjeg identiteta.
Prema procjenama muzeja najmanje 232.000 djece, većinom židovske, bilo je deportirano u Auschwitz.
Više od 200.000 djece ubijeno je u logoru.
Samo je njih 700 oslobođeno iz logora u januaru 1945.
Od 1,3 milijuna ljudi, koliko se procjenjuje da je deportirano u Auschwitz, oko 1,1 milijun ljudi, među kojima oko milijun Židova, tamo je nestalo.
Oko 900 000 Židova ubijeno je u plinskim komorama logora odmah po dolasku. U dodatku na to oko polovica od 400.000 zatvorenika registriranih u logoru nestala je.
Lastovo je od 2006. godine proglašen Parkom prirode i kao takav pod jakim štitom zaštite, no usprkos tome na njemu vlada nevjerojatno građevinsko bezakonje.
Svako malo Građevinskoj inspekciji i Državnom inspektoratu stižu nove prijave za žurno postupanje i brzo uklanjanje bespravnih riva, betonskih platformi koje jedna za drugom u građevinskom području niču na pomorskom dobru diljem otoka; piše Otvoreno more.
Scenarij je nevjerojatan, investitori petkom ujutro započinju s građenjem mula ispod svojih kuća, na što odmah reagira Lučka kapetanija naplatom kazne u iznosu od 15 do 20 tisuća kuna, te zabranom izvođenja daljnjih radova. Ali onda slijedi epizoda dva:
– Lučki kapetan ode, a radnici nastave dalje s planom. Do nedjelje navečer mulovi su gotovi. U ponedjeljak ujutro vlasnici mogu samo svečano prerezati vrpcu i otvoriti šampanjac. A namjerno grade vikendima jer tada nadležne službe ne rade, pa se sve napravi brzinski. Usput posijeku i bor, kao u slučaju talijanskog investitora, vlasnika prvog takvog mula u Prežbi, kojem je smetalo da mu iglice padaju u dvor. Pa ljudi ovo je zaštićeni park prirode, halooo, je li itko o tome vodi računa – tuže se revoltirani Lastovci, od kojih Otvoreno more neslužbeno saznaje, jer otok je ipak malen, da je Lučka kapetanija temeljem kazni u državni proračun uplatila više od sto tisuća kuna.
NASTAVAK NIZA
U posljednje četiri godine Državnom inspektoratu s Lastova je prijavljeno šest takvih bespravnih mulova i jedno nasipavanje. Samo u Prežbi, prekrasnoj dubokoj uvali, nalazi se pet takvih betonskih zdanja.
Ponad dva su kuće talijanske grupacije predviđene za apartmansku prodaju ili iznajmljivanje. Iznad dva u slijedu hrvatski su državljani na svojim parcelama napravili temelje za kuće.
To je samo nastavak niza nelegalnih građevina koje niču jedna za drugom kako se kome prohtije. U posljednjih sedam i više godina Lastovci nam zbrajaju njih još nekoliko. Tko li će više znati, gradi se na sve strane. A i mogu, niti im dolaze građevinske inspekcije, niti se ruše bespravne građevine.
– Ček, ček imali smo jedan posjet inspekcije, cijeli je otok to znao. Došli – otišli. Ovi što grade bespravno, to vam je sve ekipa puna love, njima kazna ništa ne znači. Samo se nacere i plate. Bogu plakat, radi svatko što hoće. U more bacaju stotine tona zemlje. Sve ruše kako god kome padne na pamet. Inspekcija?! Ma dajte, ko ih je čuo, ko ih je vidio. Ovo nije park prirode, ovo je otok bezakonja i divljaštva. Ma čekaj, ma nek ljudi sagrade mul, svakom treba 12 kvadrata koliko dođe po barki. Ali daj nam zakon koji će odredit, točno imaš toliko i toliko, tu i tu. A ne ovakvi divljaluk – tuže se Lastovci.
Miro Maričević, ravnatelj PP-a Lastovo, potvrđuje da su i njegova ustanova i Lučka kapetanija reagirali na sporne gradnje. Prvi čovjek ustanove veli kako je njihov prioritet zaštita prirode izvan građevinske zone, ali i da je Lastovo model kako se ne bi trebalo raditi.
A gdje se točno gradilo ispričala je glavna čuvarica parka Alexandra Carol Horvat, koja prati stanje od 2017. godine.
– Od 22. siječnja 2018. godine, od gradnje mula talijanskih investitora u Prežbi, PP Lastovo i Lučka kapetanija prijavama građevinskoj inspekciji reagirali smo još šest puta. Sveukupno imamo pet bespravnih riva u Prežbi, jedno nasipavanje u Zaklopatici i jednu rivu u Dragovodama. U dva slučaja su talijanski investitori, preostalo su hrvatski građani. I mi i Lučka kapetanija smo se prijavama promptno obratili Državnom inspektoratu, tražeći daljnje postupanje. Ali kao što vidite svi su mulovi i nasip na svom mjestu. Zadnja je riva napravljena u Prežbi 6. studenog 2020. godine – kaže Alexandra.
Graditi se na pomorskom dobru može isključivo ako se dobije koncesija. A ona zahtijeva ishođenje gomile papirologije. U ovim slučajevima koncesije nema, što znači da su investitori igrali na crno. Nelegalno. Pomorsko je dobro neotuđivo, i svaki zahvat na njemu podliježe zakonskoj odgovornosti. I rješenju o uklanjanju građevine.
No ove stameno stoje iako su sve prijave uredno slane nadležnoj građevinskoj inspekciji na daljnje postupanje. Zato stanovnici Lastova drže da je u igru ušao lanac potkupljivanja, s obzirom kako četiri godine od slanja prvih prijava nitko od nadležnih ne reagira.
PLAĆENE KAZNE
Na upit Otvorenog mora iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgovaraju kako je njihova Lučka kapetanija u Lastovu, svoj dio posla odradila po propisu i zakonu, uredno i precizno.
– Ovlašteni djelatnik LK-a Dubrovnik, odnosno Lučke ispostave Lastovo, obavio je očevid temeljem zaprimljene prijave, kojim je utvrđeno činjenično stanje, izdani prekršajni nalozi i rješenja o prestanku daljnjih radova. O tome je obaviještena nadležna Građevinska inspekcija, koja je, sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji, ovlaštena obaviti inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti te donijeti rješenje o rušenju. Prekršaji po svim izdanim prekršajnim nalozima LI Lastovo, naplaćeni su u cijelosti, osim jednog. Taj je u postupku pred Vijećem za prekršaje LK-a Dubrovnik, s obzirom na to da je stranka uložila prigovor temeljem odluke Općine Lastovo i ovlašćuje se sanirati dio obale – stoji u odgovoru Ministarstva mora, u kojem je predloženo da se za upite o eventualnom izdavanju rješenja o rušenju nelegalno izgrađenih objekata, obrati Državnom inspektoratu.
U Državnom inspektoratu su najavili odgovor na tražena pitanja u zakonskom roku. Do tada će pomno ispitati problem.
– Hajde da i to vidimo, da ne bude kao do sada. Predmeti u ladici, prašina na njih pada, a otočna utakmica – bespravne građevine: Lastovo sedam – nula. Najmanje. I jedan bor lišen života jer su Talijanu smetale njegove iglice. Živio nam takav park prirode – vele domaći.
Predstavnici Obrtničke komore Istarske županije zatražili su u utorak od županijskog Stožera civilne zaštite popuštanje mjera odnosno dopuštenje za rad ugostiteljskih objekata od 8. februara, što bi značilo prvo otvaranje terasa, a nakon toga i kompletnih objekata, izvijestili su iz istarske Obrtničke komore.
Osim toga, ugostitelji su zatražili i pravovremenu najavu popuštanja mjera, kako bi se za otvaranje svojih objekata mogli na vrijeme pripremiti.
Načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac na sastanku održanom u Puli kazao je je kako je u više navrata od nacionalnog Stožera zatražena mogućnost regionalnog donošenja mjera te kako istarski Stožer nije utvrdio kako su ugostiteljski objekti u županiji bili žarišta zaraze.
Govoreći o trenutno epidemiološkoj situaciji, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dr. Aleksandar Stojanović iznio je podatak kako je dvosedmična incidencija u Istarskoj županiji ispod 70 slučajeva na sto hiljada stanovnika.
“Nacionalni Stožer najavio je popuštanje mjera – vrlo skoro očekuje se otvaranje teretana i mogućnost sportskog treninga, kao i ujednačavanje tretmana za dostavu kave. Nakon toga, očekuje se otvaranje terasa, a do konca veljače moguće je očekivati i rad cjelovitih ugostiteljskih objekata, naravno uz pridržavanje preporuka i uz uvjet da ne bude rasta broja zaraženih”, poručio je dr. Stojanović dodavši kako su svi svjesni važnosti turističke sezone, te kako je potrebno napraviti sve kako bi ona bila dobro pripremljena i uspješna.
Ujedno, načelnik Dino Kozlevac je u ime Stožera Istarske županije zahvalio istarskim ugostiteljima za disciplinirano ponašanje i pridržavanje mjera.
Dvoje bivših gradonačenika Tivta iz redova DPS-a dr Snežana Matijević koja je na toj funkciji bila od maja 2016. do jula 2018. i dr Siniša Kusovac koji je dužnost obavljao od avgusta 2018. do sredine oktobra 2020., u tom su periodu intenzivno sklapali nezakonite ugovore o privremenim i povremenim poslovima, odnosno ugovore o djelu, kako bi se u organima Opštine Tivat mimo propisa, zapošljavali kadrovi bliski partijama bivše vladajuće tivatske koalicije DPS-SD-HGI.
Suština je to zapisnika o izvršenom vanrednom inspekcijskom pregledu u Opštini Tivat a koje je krajem decembra prošle godine, vršilo Odjeljenje upravne inspekcije Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Primjerak ovog zapisnika je predat aktuelnom rukovodstvu Opštine Tivat koje čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“. Inspekcijski pregled obavile su glavna upravna inspektorka mr Jelena Pajković i upravna inspektorka mr Jovana Nišavić, a prisustvovao mu je i Vojislav Nedović, policijski službenik Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije koje djeluje pro Specijalnom državnom tužilaštvu. Inspekcijski nadzor je sproveden po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva koje istražuje postupanje bivšeg rukovodstva Opštine Tivat u ovom, ali i još nekoliko kontroverznih slučajeva poput „zaboravljanja“ skoro 2 miliona eura gradskog novca u stečajem pogođenoj Atlas banci, te plaćanja stranačkih računa DPS-a novcem iz gradske kase Tivta.
Upravne inspektorke i inspektor SPO-a pregledali su obimnu dokumnetaciju o sklapanju ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim posloavima, a koje su Matijevićka i Kusovac kada su u pitanju privremeni i povremeni poslovi, potpisivali sa ranim fizičkim licima iz Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve u periodu od od 11.jula 2017. do sredine oktobra 2020.
U zapisniku koji ima skoro 200 stranica, detaljno su analizirani svi slučajevi sklapanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima koje su Matijevićka i Kusovac u ime Opštine Tivat u tom periodu potpisali sa čak 88 lica. U bukvalno svakom od njih nađene su nepravilnosti, odnosno kršenja čak i do šesnaest članova Zakona o državnim službenicima i namještenicima po jednom ugovoru. Niz manjkavosti i kršenja propisa nađen je i u ugovorima o djelu koje su bivši tivatski gradonačelnici sklopili sa još 35 osoba, po raznim osnovama.
„Pregledom zaključenih ugovora i aneksa ugovora uvrđeno je da su isti zaključivani za obavljenje poslova sistematizovanih radnih mjesta, ili poslova koji se okvirno mogu prepoznati pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa lokalne uprave, posebnih i stručnih službi Opštine Tivat, što je suprotno propisima o državnim i lokalnim službenicima i namještenicima. Utvrđeno je da obaveze poslenika ili angažovanog lica nijesu jasno i precizno definisane, kao i da u ugovorima nije navedeno ko je dužan za nadzor i kontrolu prilikom obavljanja aktivnosti i poslova od strane poslenika (izvršioca posla). Angažovano lice nije podnosilo izvještaje (o izvršenim poslovima aktivnostima), tako da se inspekcijskim pregledom nije moglo utvrditi da li je imenovani obavljao aktivnosti u skladu sa zaključenim ugovorima. Takođe, lica koja su bila pretpostavljena angažovanim licima nijesu dostavljala izvještaje ovlašćenim licima u organu, o stepenu realizacije ugovorenih poslova. Od strane organa i pored nepostojanja izvještaja o izvršenim poslovima, angažovanom licu su isplaćivane ugovorene naknade u skladu sa zaključenim ugovorima“- piše u zapisniku.
Veći broj spornih ugovora sklopio je i potpisao Kusovac za vrijeme čijeg su mandata osnovi za radno angažovanje ljudi u Opštini Tivat, pogotovo u vrijeme izbornih kampanja za lokalne izbore u tom gradu (koji su trebali biti održani 5.aprila, pa su zbog korone odloženi za 30.avgust), bili veoma kreativni. Bivši gradonačenik tada je naročito intenzivno privremeno zapošljavao u raznim organima u Opštini pa je pored ostaloga, tada u svoj kabinet primio još dva službena vozača pored dvojice koje je već imao, dosta novih higijeničarki, vatrogasaca i drugih nižih namještenika po opštinskim službama. Tadašnja opozicija, a aktuelna tivatska vlast, Kusovca i DPS je prozivala za partijska zapošljavanja i zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe, ali Agencija za spriječavanje korupcije niti tužilačko-istražni organi tada nisu na reagovali na ove slučajeve, iako su oni bili i direktno krešenja zakona koji su se odnosili na izborni ambijent, odnosno važećih preporuka Vlade o obustavi zapošljavanja u državnom aparatu zbog ekonomske krize uzrokovane koronom.
Da je u svemu što su radili u manjoj mjeri Matijevička do sredine 2018., a mnogo više Kusovac od tada do pred izbore 30.avgusta ove godine, zaista riječ o partijskom zapošljavanju i da su kandidati bliski DPS, SD i HGI dobijali prvo ugovor o privremenim poslovima, pa stalno zaposlenje, nagovjepštava i sledeća rečenica iz zapisnika Upravne inspekcije:
„Pregledom zaključenih ugovora i ankesa ugovora, kao i oglasne dokumentacije za popunu radnih mjesta, utvrđeno je da su lokalni službenici i namještenici označeni ovim zapisniko (njih čak 88 – prim.aut.), bili angažovani na poslovima oglašenih radnih mjesta u vrijeme i prije pokretanja postupaka popune tih radnih mjesta po osnovu javnih oglasa.“
To znači da su ljudi za koje je procijenjeno da su bliski DPS, SD ili HGI-ju, prvo bivali angažovani na nezakonitim ugovorima o privremenim i povremenim poslovima za naknade koje su se kretale od 250 do čak 1.200 eura mjesečno, da bi potom najveći broj njih, bivao zaposlen na neodređeno vrijeme u Opštini, pri čemu je raspisivanje javnog oglasa bilo samo formalnost jer su ti ljudi praktično već pokrivali tobožnje slobodno radno mjesto. Pri tome su ugovori o privemenim i povremenim poslovima, kako je utvrdila inspekcija, često puta bili čak i antidatirani.
Inače, zbog sumnji u partijsko zapošljavanje u lokalnoj upravi, tužilaštvo i policija nedavno su uhapsili više funkcionera Opštine Ulcinj, uključujući i gradonačelnika Ljora Nrekića (DPS).
KUSOVČEVE SARADNICE SADA PRIZNAJU NEZAKONITOSTI, GRADONAČELNIK ODREĐIVAO NAKNADE PO SVOM NAHOĐENJU
Upravna isnpekcija i inpektor SPO-a su se u vršenju ovog nadzora rukovodili i navodima krivične prijave koju je ljetos, upravo zbog sklapanja ovih kontroverznih ugoovira o privremenim i povremenim posloviam, protiv Kusovca podnio tadašnji opozicionar, a aktuelni potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović.
Uzete su i izjave od službenica Opštine Nataše Lutovac i Jelene Bošković, angažovanih na poslovima upravaljanja ljudskih resursa i obračuna zarada zaposlenih.
„Posebno napominjem da su ugovori koji su rađeni u kadrovskoj službi rađeni bez dokumentacije, po usmenom nalogu sekretarke Sekteratijata za lokalnu upravu i predsjednika Opštine. Prilikom dobijanja naloga od predsjednika Opštine i sekretarke za izradu ugovora, tehnički sam ih pripremala i uvijek sam upozoravala da forma ugovora nije u skladu sa zakonom, da su ovi poslovi iz redovne djeltnosti organa lokalne uoprave, da se ne mogu obavljati zaključenjem ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu jer se radi o stručnim poslovima u trajanju od više godina. U odnosu na visinu naknade, istu je određivao organ nadležan za finansije po nalogu predsjednika ili je unapred bila dogovorena između predsjednika i lica koja su te ugovore zaključivali.“- navela je u svom iskazu inspektorima Nataša Lutovac koja je u Kusovčevom kabinetu vodila Službu za ljudske resurse.
Bošković je pored ostaloga, navela da su sporni ugovri i njihovi ankesi „stizali u gotovoj formi u Sekretarijat za finansije sa fiksnim iznosima neto zarada“ na koje su onda obračunavani i doprinosi, te da su onda ugovori „proslijeđivani na dalje plaćanje“. Istakla je i da nisu sačinjavani izvještaji o stepenu relaizacije ugovorenih obaveza koje su plaćane novcem građana Tivta.
Problem lutajuće stoke koja ugrožavaju saobraćaj, imovinu i živote ljudi na koji konstantno ukazuju mještani Tivat i dalje se nastavlja. Snimak krda lutajuće stoke koja napušta grad na Jadranskoj magistrali kod bezinske stanice INA u Tivtu sinoć nam je poslao čitalac.
Na jučerašnjoj press konferenciji predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović najavio je riješavanje ovog dugogodišnjeg problema.
“U direktnom smo dijalogu sa Opštnom Kotor i ovaj će se problem rješavati sistemski i sistematski, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, sa kojima ćemo konačno efikasno riješiti dugogodišnji problem lutajuće stoke u Gradiošnici i Mrčevcu, a koji je nedopustiv za jedan turistički grad sa imidžom koji ima Tivat. Taj problem je postao ne samo materijalan, već i prijetnja za živote ljudi jer smo imali i nekoliko saobraćajnih udesa koje su na magistrali izazvala goveda koje nesavjesni vlasnici puštaju da lutaju ovim dijelom opštine” – kazao je Komnenović.
Neradna nedjelja je populistička mjera i treba je ukinuti do početka ljetnje sezone, jasno su Vladi saopštili privrednici sa kojima su se u ponedjeljak sastali potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministri, kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ekonomskog razvoja Jakov Milatović, poljoprivrede poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, te prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.
Vlasnik kompanije Donator Zoran Bulatović, kao i direktor Ekspo grupe Ljubomir Šćepanović, smatraju da se mora vratiti radna nedjelja.
“U predstojeću turističku sezonu se ne može ući bez toga. To bi bio manji prihod za sve nas. Zakon o neradnoj nedjelji nije u prilog izvozu Crne Gore i turizmu od koga svi zavisimo. Neradna nedjelja je omogućila oko 65 neradnih dana u jednoj godini, a to je isto toliko dana manje profita i prihoda u budžet države”, rekao je Bulatović.
“Neradna nedjelja je populistička mjera. Naši zaposleni imaju slobodne dane, a sa ovom mjerom nas je država oštetila. Samo 6,5 miliona smo izgubili zbog toga, pa računajte koliko je to PDV-a”, rekao je Šćepanović.
Uslijedio je odgovor ministra poljoprivrede poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića.
“Mi smo u Vladi razmišljali o ukidanju neradne nedjelje, ali je to trenutno odloženo. To sada mora da sačeka, ali brzo će biti na Vladi i ponovo ćemo razmatrati sve. Moj stav je da nedjelja treba biti radna, jer je prodaja domaćih proizvoda važna u ovom vremenu i svako novo zaposlenje’, naglasio je Stijović.
Programom rada Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora za 2021. godinu biće izdvojen značajan iznos sredstava za poboljšanje vodosnabdijevanja, i planirana sredstva za drugu fazu rekonstrukcije Palate Visković u Perastu i sanaciju napuklog zida na bastionu Peraške tvrđave. Usvojeni su i zahtjevi dobijeni od mjesnih zajednica koji su ocijenjeni kao najprioritetniji s obzirom na to da je zbog pandemije virusa korona budžet ograničen i smanjen u odnosu na prošlu godinu, saopštila je za „Dan“ novoimenovana v.d. direktorice Direkcije Snežana Jovanić. Ona je precizirala da je u toku utvrđivanje nacrta programa rada koji će nakon definisanja biti na Savjetu Direkcije, a potom na javnoj raspravi.
Govoreći o trenutno najznačajnijim aktivnostima, apostrofira prvu fazu radova na sanaciji Palate Visković u Perastu, koja podrazumijeva rekonstrukciju krovne konstrukcije i dijela potkrovlja, te radove na stabilizaciji konstrukcije, zatim proširenje puta kroz Gornji Grbalj; investicija je ugovorena prošle godine i njome je obuhvaćeno proširivanje tri saobraćajna mosta u selima Dub, Sutvara i Šišići i potporni zid u dužini od 80 metara u Gornjoj Sutvari.
U toku su i radovi na izgradnji dva kraka vodovodnog sistema u naselju Kavač, ukupne dužine oko 700 metara, dok firma „Bigova bej“ d.o.o., shodno Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa Opštinom Kotor, izvodi radove na izgradnji pristupne saobraćajnice u dužini od 900 metara, sa putnom opremom i pratećom infrastrukturom.
Palata Visković – foto Martin Kmet/ Monitor
– U toku je izvođenje radova na sanaciji trotoara u centru Risna, kao i izgradnja i sanacija dječjih igrališta u naseljima Vidikovac, Dub, Muo, Sv. Vrača, Orahovac i Perast. Za nekoliko dana biće realizovano asfaltiranje ulice u Donjoj Sutvari u površini od 1.100 m2. U naselju Sveti Stasije u planu je postavljanje metalnih zaštitnih rukohvata i na tamošnjem stepeništu, kao i postavljanje metalnih stubića na trotoaru, zatim izrada i postavljanje rampe za osobe s invaliditetom u holu Kulturnog centra ispred Omladinskog servisa. U toku je postavljanje parkovskih klupa na dječijim igralištima – kaže Jovanićeva.
Ističe da je lani Direkcija izradila glavni projekat tehničke regulacije usporivača brzine na cijeloj teritoriji opštine, a projektant je naveo kriterijume neophodne da bi se na zahtjev mještana on postavio.
– O opravdanosti postavljanja ili uklanjanja usporivača brzine odlučivaće opštinski Savjet za bezbjednost saobraćaja – kaže Jovanićeva.
Za tzv. krpljenje rupa na saobraćajnicama planirana su sredstva od 50.000 eura, pri čemu je predviđeno da se prvo izvrši sanacija u centru grada, a zatim priobalnim putem kroz naselja Dobrota, Muo, Prčanj i Stoliv.
