Na gradilište Pelješkog mosta stigao je brod koji će odvesti plovne objekte korištene za radove u moru. To znači da su radovi ispod površine i na samoj površini mora završeni – sada čekamo da se dvije hrvatske obale napokon spoje mostom, piše HRT.
Zhen Hua 33 treći je potopni brod koji je u nepune dvije godine uplovio na gradilište Pelješkog mosta. Tijekom noći brod je uronio u more tako da se teretni dio našao više od metra ispod morske površine i remorkeri su na njega uguravali plovne objekte.
Kad ispusti balast brod će se podići i sa šest plovnih objekta pomoću kojih su obavljani radovi u moru, otploviti u Kinu. Drugim riječima, završeni su svi radovi ispod morske površine, no u punom su jeku aktivnosti kojima most raste u visinu i dužinu.
„Na gradilištu se trenutačno izvode armirano-betonski radovi na izgradnji pilona te montaži i zavarivanju čelične rasponske konstrukcije“ – govori Davor Perić, inženjer Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta. Iduća isporuka čeličnih segmenata očekuje se 22. studenog kada stiže 15 novih čeličnih segmenata koji teže ukupno 4300 tona, dodao je.
Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta, kaže da je riječ o jednom od pet najvećih mostova 21. stoljeća koji idu preko mora.
Da bi se premostilo more do Pelješca, trebat će manje od godinu dana.
Broj slučajeva koronavirusa u Sjedinjenim Državama prešao je 11 miliona u nedjelju, a širenje zaraze se ubrzalo. Prije samo osam dana bilo je 10 miliona slučajeva, tako da je ovaj porast najbrži od početka pandemije.
Za rast njihova broja s 9 na 10 miliona trebalo je 10 dana, a 16 dana je trebalo da bi broj slučajeva porastao s 8 na 9 miliona. SAD je prešao 10 miliona zaraženih na dan 8. novembra i zadnjih 11 dana zaredom izvještava o preko 100.000 slučajeva dnevno.
Posljednji sedmodnevni prosjek pokazuje da SAD ima više od 144.000 dnevnih slučajeva i 1120 smrti dnevno, što je najviše u svijetu. Teksas i Kalifornija imaju najveći broj zaraza u SAD-u, zajedno 2,1 miliona ili 19 posto ukupnog broja slučajeva od početka pandemije. Na Sjedinjene Države otpada oko 20 posto od više od 54 miliona globalnih slučajeva i blizu 19 posto od 1,31 milijuna smrti diljem svijeta, navodi se u Reutersovoj analizi.
Preliminarni rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini donijeli su promjene na političkoj pozornici u toj zemlji, a najvažnije su činjenica da su dvije od tri vladajuće stranke s nacionalnim predznakom izgubile nadzor nad velikim gradovima poput Sarajeva i Banje Luke.
“U cijeloj BiH došlo je do promjena. To nisu tektonske ali su važne promjene”, kazao je u nedjelju kasno navečer u Sarajevu predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
U turobnom ozračju u stranačkoj središnjici Izetbegović je priznao poraz svoje stranke u utrci za načelničke pozicije u tri od četiri općine koje čine grad Sarajevo, a oporbena koalicija koju čine SDP BiH, Naša stranka (NS) i Narod i pravda (NiP) preuzela je vlast u još nekim općinama Sarajevske županije koje su slovile za neosvojive utvrde SDA.
Taj je oporbeni blok koji je prvi put uspostavljen uoči ovogodišnjih lokalnih izbora izborio načelničke pozicije u 11 općina, a SDA je zadržala ili dobila vlast u 30 općina, no među njima nema niti jednog većeg grada jer je u Zenici novi mandat dobio dosadašnji gradonačelnik Fuad Kasumović kao neovisni kandidat, u Tuzli je gradonačelnikom ostao SDP-ov Jasmin Imamović, a u Bihaću je još jedan mandat izborio neovisni Šuhret Fazlić.
Izetbegović je ipak inzistirao na tvrdnji da unatoč pretrpljenim porazima njegova SDA ostaje “najjačom strankom u zemlji.
Milorad Dodik je potvrdivši nevoljko poraz u Banjoj Luci kazao kako to za njega “nije mali udarac”, a Banjolučanima je zamjerio da “nisu bili fer” prema njegovom kandidatu za gradonačelnika Igoru Radojičiću lamentirajući nad tim koliko su SNSD i on osobno uložili u taj grad.
“Netko je ovdje igrao pokvareno”, kazao je smrktnuti Dodik nenaviknut na poraze. Najavio je kako SNSD ipak neće voditi politiku sukobljavanja s novom gradskom vlasti u Banjoj Luci na čijem će čelu ubuduće biti mladi Draško Stanivuković iz Partije demokratskog progresa (PDP).
Stanivuković koji je i zastupnik u Narodnoj skupštini RS često se verbalno sukobljavao s Dodikom.
Dodik je potvrdio kako je izbore izgubio i SNSD-ov kandidat za načelnika Bijeljine, drugog najvećeg grada u RS gdje je pobijedio kandidat Srpske demokratske stranke (SDS).
“Naravno da nas boli (izgubljeno) mjesto gradonačelnika”, kazao je Dodik optužujući koalicijske partnere da su ga izdali. Ustvrdio je kako unatoč tome SNSD ostaje najjača stranka u RS jer sada ima vlast u 41 općini što je jedna više nego do sada.
Na kraju je Dodik sam sebe usporedio s Winstonom Churchilom podsjetivši kako je i on izgubio izbore 1945. iako je bio jedan od vođa pobjedničke koalicije u ratu.
Veće promjene izostale su jedino na područjima s hrvatskom većinom jer je HDZ BiH zadržao vlast u većini općina u kojoj je i do sada.
Najveća stranka s hrvatskim predznakom prema podacima koji su bili dostupni u noći nakon izbora vlast je izgubila jedino u Tomislavgradu, a nije je uspjela osvojiti u Rami koja je nedostižni cilj za Dragana Čovića već četvrti izborni ciklus jer tamo suvereno vlada Jozo Ivančević iz HDZ 1990.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) na lokalnim izborima sudjelovalo je 50 posto od 3,2 milijuna registriranih birača.
Direktor Opšte bolnice Kotor Davor Kumburović kazao je da su u toj zdravstvenoj ustanovi, koja je odnedavno otvorena i za kovid pacijente, premašili planirane kapacitete koje su ustanovili na samom startu.
Kumburović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da su proteklih dana, tokom vikenda, imali veliki priliv kovid pacijenata.
“Trenutno u našoj toj minibolnici nalazi se 17 pacijenata, od kojih je pet sa teškom kliničkom slikom, i jedna pacijent je na mehaničkoj ventilaciji”, rekao je Kumburović.
On je rekao da je tokom cjelokupnog trajanja pandemije samo desetak zdravstvenih radnika bilo zaraženo koronavirusom, pa u ovom momentu raspolažu sa svim kapacitetima.
Budvanska policija uhapsila je sinoć Boža Radovića (50) iz tog grada jer je putem društvenih mreža pozvao i organizovao okupljanje oko 80 građana kod stadiona Mogren suprotno mjeri koja je donijeta od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
“On je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nepostupanje po zdravstevnim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Radović će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru”, saopšteno je iz policije.
Podsjećamo, grupa građana predvođena Božom Radovićem Spartancem organizovala je juče protest u Budvi povodom spomen ploče “oslobodocima iz 1918.”, na ulazu u Stari grad.
Nekoliko desetina građana sa crnogorskim obilježjima protestovalo je glavnim gradskim bulevarom.
Radović je prošlog vikenda iritiran činom vladajuće budvanske garniture da položi vijenac na spomen ploču “oslobodocima iz 1918” pozvao Crnogorce, u znak protesta zbog falsifikovanja crnogorske istorije, zatvore za saobraćaj na neko vrijeme kružni tok u Budvi.
Okupljeni su prvo prošetali glavnim budvanskim bulevarom, a potom se okupili kod Starog grada.
“Budva i Crna Gora su i naši koliko i vaši. Kad kažem naš, mislim svih nas, bez obzira kako se osjećali Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati. Nema veće svetinje od porodice i zemlje”, rekao je Radović sinoć okupljenima ispred Starog grada.
Kandidat opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković objavio je u nedjelju kasno navečer pobjedu u utrci za gradonačelnika Banje Luke što je, ukoliko se to i službeno potvrdi, najvažniji rezultat lokalnih izbora u BiH, uz činjenicu da je SDA izgubila vlast u Sarajevu.
“Ovo je najsretni dan u modernoj povijesti našeg grada”, kazao je Stanivuković na konferenciji za novinstvo u sjedištu stranke proglašavajući pobjedu nad dosadašnjim gradonačelnikom Igorom Radojičićem iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik.
U izbornoj se kampanji Dodik i osobno angažirao na Radojičićevoj strani.
Stanivuković (27) je trenutačno zastupnik u parlamentu Republike Srpske i poznat je po oštrim kritikama na račun Dodikova režima uključujući tu i prosvjede na ulicama zbog čega ga je privodila i policija a u nedjelju je kazao kako će napokon moći ući u gradsku skupštinu a da ga na vratima ne pokušavaju uhititi.
Kazao je kako je ovo poruka za cijelu Republiku Srpsku jer je naredni korak promjena vlasti u cijelom entitetu.
Najavio je kako će u Banja Luci ubuduće biti slobodno okupljanje na središnjem gradskom trgu što je praktično zabranjeno već duže od godinu dana a tom mjerom lokalna je vlast pokušala blokirati prosvjede ljudi koji traže da se otkrije istina o smrti mladića Davida Dragičevića.
Dužnosnik najveće bošnjačke stranke SDA Safet Softić u kasnim je večernjim satima potvrdio kako su oni izgubili vlast u ključnim sarajevskim općinama u kojima su do sada imali načelnike. Pobjedu su odnijeli neovisni i kandidati okupljeni oko ujedinjene oporbe koju čine SDP BiH, Naša stranka (NS) i Narod i pravda (NiP).
“Ovo je danas bilo daleko više od lokalnih izbora. Ovo je bio referendum o tome u kakvoj zemlji građani žele živjeti a građani su jasno i glasno rekli da žele živjeti u BiH u kojoj se ljudi neće dijeliti po etničkim torovima”, kazao je predsjednik Naše stranke Peđa Kojović predstavljajući člana te stranke Srđana Mandića kao novog načelnika sarajevske općine Centar.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka News
U Crnoj Gori je zabranjeno napuštanje objekata stanovanja od 21 do pet sati ujutro i međugradski saobraćaj vikendom, na osnovu odluke Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT).
Izuzeci od zabrane kretanja od 21 do pet sati odnose se na obavljanje poslova privredne aktivnosti, rješavanje zdravstvenih potreba i humanitarne razloge.
Novim mjerama, koje je donio NKT u petak zbog pogoršanja epidemiološke situacije, predviđeno je da trgovine i ugostiteljski objekti rade do 20 sati.
Mjerama koje će trajati do 1. decembra predviđeno je da se najviše četiri osobe mogu kretati zajedno na otvorenom prostoru.
Zabranjeno je kretanje van opština od petka u ponoć do nedjelje u ponoć izuzev za obavljanje poslova privredne aktivnosti, zdravstvene potrebe i humanitarnih razloga.
Novim mjerama zabranjeni su vjerski skupovi, saučešća, svadbe, sva privatna okupljanja i proslave (rođendani, krštenja i druga slavlja).
Dozvoljeni su obredi u religijskim objektima bez prisustva vjernika.
Svim ugostiteljskim objektima dozvoljen je rad od sedam do 20 sati a predviđeno je da svaki ugostiteljski objekat mora imenovati odgovorno lice u svakom objektu za primjene mjera.
Omogućen je rad ugostiteljskih objekata sa nošenjem maski i u otvorenom i zatvorenom dijelu osim tokom konzumiranja hrane i pića.
Dezinfekciona sredstva moraju da budu dostupna na svakom stolu. Dezinfekcija ruku prilikom ulaska i izlaska iz objekta je obavezna.
U restoranima je unutar objekta potrebno postavljanje barijera između stolova od pleksiglasa.
„Broj osoba za istim stolom se ograničava na četiri, ali tako da razmak između njih u svim pravcima bude najmanje dva metra. Na terasama mogu da sjede četiri osobe za jednim stolom, a razmak između njih mora biti najmanje dva metra za stolom i između stolova“, odlučilo je NKT.
Učinak vakcine protiv kovida-19 značajnije će se osjetiti tokom predstojećeg ljeta, a život bi trebalo da se normalizuje do sljedeće zime, smatra suosnivač kompanije BioNTek i jedan od tvoraca vakcine, Ugur Sahin.
Sahin je ocijenio da će predstojeća zima biti teška jer vakcina neće imati velik učinak na broj novozaraženih, prenosi BBC.
On je rekao da bi, ako se stvari i dalje budu dobro razvijale, vakcina trebalo da počne da se distribuira krajem ove i početkom sljedeće godine.
“Cilj nam je da se do aprila sljedeće godine širom svijeta isporuči više od 300 miliona doza vakcine, što bi tek trebalo da predstavlja početak većeg učinka vakcina na širenje pandemije”, kazao je Sahin.
On je naveo će se veća efikasnost vakcina osjetiti kasnije.
“Ljeto će nam pomoći, jer će stopa zaraze ljeti pasti, a ono što je apsolutno neophodno, jeste da dobijemo visoku stopu vakcinacije do jeseni/zime sljedeće godine”, istakao je Sahin.
Prema njegovim riječima, od ključnog značaja je da vakcinacija bude okončana prije jeseni naredne godine.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo šest osoba, a potvrđen je 491 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Navodi se da su laboratorije IJZ, javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 1.378 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovan 491 novopozitivni slučaj.
Novootkriveni slučajevi su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
213
Nikšić
84
Bijelo Polje
40
Herceg Novi
33
Ulcinj
21
Berane
15
Bar
15
Budva
12
Pljevlja
10
Danilovgrad
10
Rožaje
10
Mojkovac
9
Cetinje
7
Petnjica
3
Kotor
2
Plav
2
Tuzi
2
Andrijevica
2
Žabljak
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 6 smrtnih ishodapovezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Ulcinja (3), Podgorice, Nikšića i Bara od kojih je najstariji imao 82, a najmlađi samo 38 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 382, a od početka godine 391.
Do 17:30 časova prijavljen je oporavak kod 236 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9400.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je27177.
Aktivni slučajevi, oporavljeni ipreminuli od početka junapo opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:
Zbog novih preporuka i mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, neće biti zvaničnog otvaranja Izložbe dječijih radova, mladih ukrajinskih slikara u Crnoj Gori koje je bilo zakazano za sjutra u Kotoru.
U Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra biće izloženo 55 najboljih radova, dio selekcije Festivala ukrajinske umjenosti koji je trajao oko dva mjeseca, i obuhvata radove mladih umjetnika iz svih djelova Ukrajine, uzrasta od 5 do 21 godine.
Tu su i radovi čiji su autori djeca bez roditelja, migranti iz okupiranih teritorija, kao i djeca koja žive u graničnim područjima.
Zainteresovani mogu pogledati izložbu do 23. novembra 2020.g. svakog radnog dana od 8 do 15 sati.
Prilikom ulaska u Galeriju obavezno je nošenje maski, dezinfekcija ruku i održavanje distance.
Podjećamo, najbolje radove Festivala ukrajinkse umjetnosti odabrao je žiri u sastavu: Roman Đuranović, Mirko Dragović, Hajdana Kostić, Matan Vukčević, Snežana Burzan Vuksanović – direktorica KIC-a “Budo Tomović,” magistar istorije i pedagog u JU Muzeji i galerije Podgorice Vanja Vuković, Tatjana Ilčev Miljenović – direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Igor Rakčević.
Žirijem je predsjedavala Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore.
Oganizatori su: Kotorski Kulturni centar, Asocijacija za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM, STUDIORAR i Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori.
