OJU „Muzeji” Kotor poziva likovnu publiku da u Galeriji solidarnosti pogleda izložbu „Slovenačka grafika iz fundusa Galerije solidarnosti”, obavještavaju iz ove kulturne ustanove.
Postavka nudi izbor radova nastalih u osmoj deceniji XX vijeka čiji su autori i autorke doprinijeli afirmaciji grafike na ovim prostorima.
Grafika u Sloveniji ima dugu tradiciju, a osnivanjem međunarodnog Bijenala grafike 1955. godine Ljubljana postaje jedan od jugoslovenskih i evropskih centara grafičke umjetnosti.
Publici je predstavljeno 30 djela među kojima su i ostvarenja jednog od pionira slovenačke grafike Mihe Maleša, a najbrojniji i najvrijedniji dio postavke čine radovi predstavnika/ca Ljubljanske grafičke škole (Pogačnik, Makuc, Maraž, Stegovec, Golob).
Radno vrijeme Galerije solidarnosti je od ponedjeljka do subote od 9 do 15 sati.
Projekt „Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Započeo je 1. oktobra 2019. godine, a implementacija će trajati 24 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000€, od čega Evropska unija finansira 400.000€.
Partneri projekta su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi (CG). Evropska unija finansira ovaj projekat s ciljem unaprijeđenja kvaliteta i diverzifikacije turističkog proizvoda, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Projekat će rezultirati stvaranjem novog i atraktivnijeg turističke proizvoda pod brandom “Cycling Rural”, koji će biti uključen u ponudu obje zemlje kao i cjelokupnog Jadranskoga zaleđa.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Borko Bajić kazao je da je totalno zaključavanje opcija koju zagovaraju taj resor i Institut za javno zdravlje, ali da se ta odluka ne može donijeti bez procjene drugih relevantnih institucija, u prvom redu ministarstava ekonomije i finansija.
On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore rekao da bi sa epidemiološke procjene rizika bilo najbolje zatvoriti granice prema okolnim zemljama.
“Imamo nekoliko mogućnosti da držimo promet preko granice. To su tzv. vakcinalni pasoši, odnosno potvrde da je neko vakcinisan, zatim potvrde da je neko preležao koronu virus, te PCR test kao garancija da neko nije u posljednja 72 sata bio zaražen”, rekao je Bajić.
Govoreći o posjeti ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović s Srbiji, Bajić je rekao da očekuje produbljivanje saradnje.
On je kazao da posljednjih dana imamo stablizaciju epidemiološke situacije, navodeći da su mjere u zemlji rigorozne, prenosi portal RTCG.
Zatvaranje je, kako navodi Bajić, najbolji način da se smanji epidemiološki rizik u situaciji kad imamo nedovoljno poštovanje mjera.
On je rekao da su zemlje koje su uvele potpuno zaključavanje uspjele da smanje stopu novooboljelih, ali da je takav trend trajao nekoliko mjeseci.
Prema Bajićevim riječim, odluku o takvom režimu nije lako donijeti.
Komentarišući medijske navode o štetnomo uticaju AstraZeneka vakciine, Bajić je podsjetio da su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Evropska agencija za ljekove izašle sa jasnim stavom da podržavaju dalju vakcinaciju tim cjepivom.
S tim u vezi, kako je rekao, ne očekuje probleme u Crnoj Gori kad je u pitanju AstraZeneka vakcina, čijih bi 80.000 doza trebalo da stigne u našu zemlju do kraja marta.
U cilju unaprijeđenja turističke infrastrukture na lokalitetu Park prirode Ulcinjska solana, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) oglašava poziv za dostavljanje ponuda za adaptaciju postojećeg muzeja u krugu bivše fabrike Bajo Sekulić.
Kako je navedeno, rok za podnošenje ponuda je 18. april 2021. godine. Nakon prijema ponuda evaluaciona komisija će donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču najkasnije do 25. aprila kako bi odabrani kandidat mogao započeti radve adaptacije najkasnije 3. maja 2021 godine.
Očekivani rok izvođenja radova adaptacije sadržanih u idejnom projektu renoviranja i adaptacije muzeja na Ulcinjskoj solani je dva mjeseca.
Kako je navedeno u idejnom projektu koji je obradio Evrostil iz Ulcinja, namjena muzeja ptica je edukativnog karaktera i organizovan na jednoj etaži. Objekat je u funkcionalnom smislu podijeljen tako što je u prizemlju smještena kuhinja, mokri čvor (toalet), sale za sastanke, ostava sa bibliotekom.
Potrebno je renovirati i adaptirati postojeći objekat za potrebe muzeja ptica na taj način što se objektu neće narušiti spoljni izgled, odnosno neće biti promijenjena bruto površina objekta.
Postojeći objekat muzeja ptica koji je zapušten, renovirao bi se i adaptirao za potrebe CZIP-a. Od postojećih prostorija, renoviranjem dobili bi prostorije potrebne za funkcionisanje muzeja ptica i to hodnik, toalet, ostava sa bibliotekom, kancelarija za sastanke, kancelarija za administraciju, postavka ptica, fototeka – edukacija, te kuhinja sa ostavom i sanitarijama.
Građevinski radovi koji bi omogućili ovu adaptaciju i renoviranje, ne bi narušili spoljašnje gabarite objekta. Od građevinskih radova na ovom objektu najzastupljeniji bi bili keramičarski sa instalacijom novih sanitarija, molerskofarbarski, gipsani i stolarski.
Objekat portirnice na ulazu u kompleks solane ostaje nepromijenjena. Na jednoj etaži organizovane su soba za odmor, sanitarne prostorije, kuhinja, prostorija za stražara. Sve prostorije je potrebno renovirati i na taj način stvoriti bolje uslove za funkcionisanje. Objektu se neće narušiti bruto površina. Planirani radovi u objektu muzeja pticca su molersko farbarski radovi (zidovi enterijera), keramičarski radovi (toalet i hodnici) sa postavljanjem novih sanitarija, stolarsko bravarski radovi (unutrašnja vrata).
Osmatračnice za ptice se nalaze u potpuno ruiniranom stanju. Njihova funkcija je uništena u potpunosti i tako ne mogu obavljati svoju osnovnu funkciju. Na svim montažnim objektima je potrebno uraditi rekonstrukciju, u smislu konstrukcije. Ukupno za rekonstrukciju planirane su dvije osmatračnice.
Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore i zauzima oko 14,5 km2 slanih bazena. Izgrađena je u regionu sa najvećim brojem vedrih dana, najvećom insolacijom na Jadranu – 2567 sunčanih sati i najvećim brojem tropskih dana u bivšoj Jugoslaviji. Dakle, idealno mjesto za solanu koja je proizvodnju soli zasnovala isključivo na evaporaciji.
Do sada je na ovoj “kulturnoj laguni” registrovana 241 vrsta ptica, što je oko 50% ukupnog broja vrsta ptica registrovanih u Evropi. U regionu pa i šire postoje staništa gdje je broj registrovanih vrsta znatno veći, ali ono što Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet vrsta i njihova brojnost.
Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje solanske bazene koriste za gniježdenje, zimovanje ili stanicu za odmor prilikom jesenje ili proljećne seobe prelazi prag od 1% ukupne svjetske populacije.
Odlazak na odmor u inozemstvo za Britance biti će zabranjen do jula, a oni koji pokušaju napustiti državu suočiti će se s kaznom od 5.000 funti, donosi thesun.co.uk.
Prema novim zakonima koje su ministri jučer usvojili, ljudima širom zemlje službeno će biti zabranjeno napuštanje granica osim ako nemaju valjani razlog što ne uključuje odlazak na odmor i ljetovanje. Nove odluke propisuju kako odlazak na odmor u većinu europskih zemalja Britancima može biti dopušten tek u srpnju.
Britancima je već propisano kako moraju popuniti svu papirologiju i navesti razloge napuštanja države ili im u suprotnom slijedi kazna od 200 funti, dok je novim zakonom propisana novčana kazna od 5.000 funti.
Nastavno na nove zakone, British Airways i EasyJet najavili su smanjivanje broja letova prema Evropi, donosi thesun.co.uk.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj sprovodi reorganizaciju Službe za kontrolu u cilju pojačanja kontrole zone morskog dobra koja se ogleda u strogom kontrolisanju Ugovornih obaveza korisnika kupališta i privremenih lokacija.
U narednom periodu akcenat će biti stavljen na pojačanim kontrolama gradnje bez odobrenja i postavljanja privremenih objekata suprotno izdatim Urbanističko-tehničkim uslovima, saop[teno je iy JP Morsko dobro.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore će inicirati uspostavljanje bliže saradnje sa nadležnim inspekcijskim službama i predložiti formiranje zajedničkih timova, kako bi se efikasnije izborili sa nepravilnostima i doprineli suzbijanju sive ekonomije i zaštite prostora u zoni morskog dobra.
Posebno treba napomenuti da će u cilju usaglašavanja zajedničkih aktivnosti i sistemske pripreme za ljetnju turističku sezonu, Javno preduzeće uspostaviti komunikacija sa nadleznim institucijama na lokalnom i drzanom nivou kako bi definisali korake i obezbijedili blagovremeno stavljanje u funkciju kupališta i ugostiteljskih objekata, kaže se u saopštenju.
U danu kada cijela Crna Gora tuguje za žrtvama koronavirusa, a u većini opština zastave su spuštene na pola koplja, Vlada ove države odbila je da proglasi Dan žalosti i nacionalnog sjećanja na sve žrtve koronavirusa. Zato je pokušaj Zdravka Krivokapića da sadnjom jedne od planiranih simboličnih četrdeset maslina ispred tivatskog manastira, Svetog Arhangela Mihaila, pokaže empatiju i tugu još više licemjeran, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
“Ne iznenađuje nas da osoba koja je bila predvodnik kršenja epidemioloških mjera, i ubjeđivala nas da vjera čuva od korone – u društvu sa predsjednikom Opštine Tivat, Komnenovićem, takođe poznatim po konstantnom nepoštovanju mjera – može da pokaže toliku indolentnost i ravnodušnost prema žrtvama, i odbije predlog da se proglasi nacionalni dan žalosti. Isto tako, sasvim je očekivano da Krivokapić koji je slučajno u manastiru postao premijer, već odavno neukusno miješa svoja lična vjerska osjećanja sa obavezama jednog predsjednika Vlade.
DPS Tivat
Upravo je Zdravko Krivokapić najodgovorniji, što smo tu gdje jesmo u pogledu epidemiološke krize i što je Vlada koju predvodi izgubila svaku kontrolu nad epidemijom. On i njegovi apostoli su revanšističku čistku postavili kao prioritet zdravstvenog sektora a borbe protiv epidemije se sjetili tek kada su brojke postale alarmantne.
Zato danas, na dan kada se sjećamo žrtava a odajemo priznanje svima koji se bore protiv ove pošasti, od premijera jedne zemlje razorene koronom, najmanje se očekuje prazni PR i sadnja biljaka ispred manastira, već je njegova obaveza i odgovornost da napokon počne da obavlja svoj posao, i pokuša da obuzda epidemiju koju su on i njegova Vlada, nečinjenjem i pogrešnim odlukama, prepustili stihiji” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Vlada preduzima aktivnosti kako bi predstojeća turistička sezona bila na projektovanom nivou od 50 do 55 odsto u odnosu na onu iz 2019. godine, kazao je danas premijer Zdravko Krivokapić, prilkom posjete Opštini Tivat.
Krivokapić je naglasio da je najrealnije očekivati posjetu turista iz regiona, kao i iz Rusije, jer su, kako je naveo, ostvareni značajni kontakti sa ruskim tržištem.
On je kazao da Evropska unija (EU) ima svoje principe i kriterijume u toku COVID-19 krize, ali da se nada da se mogu desiti pozitivna iznenađenja i pomaci, naročito kada su u pitanju turisti koji dolaze iz Mađarske.
Krivokapić je nagovijestio i rješavanje problema zdravstvene zaštite u Boki, naročito u toku turističke sezone.
„Vrlo je primamljiv projekat koji razmatramo, a koji se tiče instaliranja Regionalnog COVID centra modularnog tipa, što je preduslov za obezbjeđivanje sigurne zdravstvene zaštite i za lokalno stanovništvo, ali i za turiste“, naveo je Krivokapić.
Krivokapić – foto CVlada CG
Kako je saopšteno, tema sastanka bile su i trenutno najveće strane investicije u tivatskoj opštini, Luštica Bay i Porto Montenegro, i odnos predstavnika investitora i menadžmenta Opštine.
“Kao i problemi koje ova opština i regija imaju sa otpadnim vodama, kanalizacijom i vodosnabdijevanjem, ali i odnosom bivše vlasti koja je, kako su istakli predstavnici lokalne samouprave, „preskakala” redovne procedure na nižim nivoima i u resornim ministarstvima”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović upoznao je Krivokapića sa finansijskim problemima i dubiozama koje su naslijedili od prethodne vlasti.
„Ako Tivat kao eksponirani crnogorski privredni zamajac ima takve probleme koje mora da rješava dugoročnim kreditima i zaduživanjem, onda šta da se očekuje od sjevernijih opština“, upitao je Komnenović.
On je rekao da će u narednom periodu biti organizovan sastanak sa predstavnicima najvećih stranih investitora u Tivtu, menadžmentom projekata Luštica Bay i Porto Montenegro.
Komnenović je obavijestio Krivokapića i o potencijalno vrlo perspektivnim kontaktima koji su ostvareni sa ruskim gradom Omskom i sa spremnošću lokalnih vlasti tog grada i sibirske regije da investiraju u Crnu Goru i otvore redovnu avio – liniju sa Tivtom.
On je dodao da su u toku aktivnosti kako bi se aktivirala čarter linija Niš – Tivat.
Komnenović se saglasio da je planirana Kovid bolnica nešto što je prijeko potrebno crnogorskom primorju i elitnom, kruzer turizmu.
“I da je samo na taj način moguće spasiti i ljudske živote i turističku sezonu, jer je kroz ovaj region, naročito usljed ljetnje gužve, saobraćajna komunikacija izuzetno otežana”, navodi se u saopštenju.
Krivokapić u Tivtu – foto Vlada CG
Predstavnici Vlade i lokalne samouprave, saglasili su se da svi predmeti koji su u zakonskoj nadležnosti lokalne samouprave ubuduće ne bi smjeli da se „sele“ na državni nivo, kao i da se neka pitanja zbog svoje kompleksnosti moraju tretirati u tijesnoj saradnji i kroz dogovor između lokalnih vlasti i državne uprave.
“Kao posljednji u nizu loših primjera gdje na površinu izlazi problem centralizacije vlasti, naveden je prisutni problem oko vlasništva Aerodroma Tivat, kao i izbor Upravnog odbora ovog aerodroma u kojem nema nijednog Tivćanina”, zaključuje se u saopštenju.
Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ su u saradnji sa službenicima Uprave pomorske sigurnosti zatekli su dva ribarska broda sa sedam osoba koja su se bavile privrednim ribolovom u teritorijalnom moru Crne Gore bez dozvole nadležnog ministarstva. Ribarski brodovi i te osobe su nezakonito prešle državnu granicu Crne Gore.
U teritorijalnom moru Crne Gore u akvatorijumu naspram Ade Bojane granična policija je zajedno sa službenicima Uprave za pomorsku sigurnost kontrolisali ribarski brod „Tara“ koji je plovio pod zastavom Republike Albanije na kojem su se nalazila četiri člana posade. Takođe kontrolisano je i ribarski brod „Adriatik“ koje je plovio pod zastavom Republike Albanije na kojem su se nalazila tri člana posade.
Plovna jedinica je u akvatorijumu #Ulcinj zatekla 2 ribarska broda sa 7 lica u nezakonitom ribolovu, koji su plovili pod zastavama 🇦🇱.
U saradnji sa @msdmontenegro, zbog nezakonitog prelaska državne granice i počinjenih pomorskih prekršaja izrečene novčane kazne, ukupno 4.450€. pic.twitter.com/vAkhN3IQ3H
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) March 22, 2021
– Brodovi su zatečena u obavljanju privrednog ribolova u ribolovnom moru Crne Gore korišćenjem ribolovnog alata i opreme bez dozvole nadležnog ministarstva. U skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli zbog nezakonitog prelaska državne granice službenici granične policije su izdali prekršajne naloge od po 100 eura, u ukupnom iznosu od 700 eura – precizirali su iz Uprave policije.
Zbog počinjenih pomorskih prekršaja inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Bar je izrekao novčane kazne odgovornim licima u visini od po 250 eura, ukupno 500 eura, a zbog povrede odredaba Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi nadležni inspektor za ribarstvo izrekao je dvije novčane kazne u ukupnom iznosu od 3.250 eura.
Britanski premijer Boris Johnson upozorio je u ponedjeljak da bi treći val pandemije covida-19 koji hara Evropom mogao zahvatiti Britaniju. “Ranija iskustva naučila su nas da kada val pogodi naše prijatelje, bojim se da udari i naše obale i očekujem da ćemo osjetiti te posljedice u dogledno vrijeme”, rekao je Johnson novinarima.
Na pitanje u pogledu rizika za britanski program cijepljenja od prijetnji EU-a da će zabraniti izvoz cjepiva u Britaniju, rekao je da misli da se to neće dogoditi.
LONDON – Velika Britanija je u ponedjeljak zatražila od Evropske unije da dopusti slanje pošiljke cjepiva protiv koronavirusa koju je naručila, u vrijeme dok traju tenzije između Londona i Bruxellesa oko potencijalne zabrane izvoza s kontinenta.
„Krivac je Ujedinjeno Kraljevstvo, ne Europska unija”, rekao je jedan dužnosnik EU-a za agenciju Reuters. „Radi se o tome da svi moraju postići dogovor s tvrtkom koja prodaje iznad svojih proizvodnih kapaciteta. AstraZeneca mora dostaviti doze EU-u”.
