Predstavljena knjiga “Presvlačenja krša” Ive Lučića

0
Ivo Lučić – promocija u Dubrovniku – foto DuList

U Art radionici Lazareti prošlog mjeseca predstavljena je knjiga karstologa Iva Lučića ‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’. U njoj autor pokušava naći odgovor zašto najpoznatiji krš na svijetu nije dovoljno poznat ni priznat, no na neki način ga i popularizirati pa štivo prate brojni slikovni dokumenti.

Nažalost, kako je objasnio Lučić, percepcija krša je uglavnom pejorativna unatoč činjenici da je svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša. Razlog tomu je dobrim dijelom, kako je rekao, u samoj znanosti. Zbog toga on je odlučio kršu pristupiti na sasvim nov način.

– O angažmanu čovjeka koji se do te mjere interpolirao u prirodu na način da je on postao presudan faktor ne mogu govoriti samo prirodnjaci. Kršu sam tako pristupio do dosada netipičnog stanovišta. Posrijedi je pokret unutar humanističkih znanosti koji se naziva ‘prostorni obrat’, a koji je ljudsku povijest počeo promatrati ne isključivo kroz vrijeme već prostor. Postoje cijele knjižnice o okolišu koje propitivaju do koje mjere čovjek može intervenirati u prirodu, a da ne izazovu promjene koje su očite te je ova knjiga moj doprinos tim nastojanjima – objasnio je Lučić za DuList uz kojeg su ‘Presvlačenje krša’ dubrovačkoj javnosti predstavili prof. dr. Dražen Perica i Ivan Viđen.

Portal Boka News u saradnji sa autorom Ivom Lučićem iskazao je interes da ovo vrijedno dijelo predstavi čitalačkoj publici u Boki Kotorskoj kada to dozvoli epidemiološka situacija 

Na metaforičkoj razini, ona donosi sliku prirode krša koju vidi kao hitinski oklop kukca ili pak kao zmijski svlak. Naime, kako i stoji u opisu knjige, zajednice stvaraju kolektivnu sliku svijeta u kojoj najčešće žive kao u oklopu, ‘nose’ je kroz određene historijske epohe, a potom, kad je prerastu, bolno odbacuju, baš kao što kukci presvlače svoj oklop. U podzemlju krša ljudska je civilizacija smjestila svoje najgore strahove, nazvavši ih paklom. Prevladavajuća slika prirode na početku 21. stoljeća pokazuje se ozbiljnom kočnicom razvoju društva. Ona vapi za novim svlakom, temeljenim na prirodnim činjenicama i humanističkim vrijednostima.

‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’ proizvod je Lučićeva desetogodišnjeg istraživanja sažetog na više od 600 stranica. Ono u središtu ima Popovo polje kao jedan od najreprezentativnijih krških krajolika, a kao širi okvir Dinarski krš kojeg Lučić analizira kroz tri interdisciplinarne platforme – karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.

Inače, Ivo Lučić javnosti je poznat kao aktivist te je pokretač i koordinator projekta istraživanja, popularizacije i zaštite pećine Vjetrenice (1999-2009), u okviru kojeg je Vjetrenica potvrđena kao mjesto s najvećom podzemnom biološkom raznolikosti te je kandidirana na Popis svjetske baštine.

/DuList/

U Fokusu Popovo polje – jedan od najmarkantnijih krških krajolika – sa promocije u Zagrebu krajem 2019.

Autor je podsjetio da su dijelovi Dinarskog krša ispravno valorizirani u sustavu zaštite prirode pa je tako svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša, a samo dva od 11 parkova prirode nema veze s kršem, ali to ne mijenja bitno lošu javnu sliku krša.

Uzrok je dijelom u samim znanostima, ali ponajviše u općoj slici svijeta koja se promiče u javnom sustavu upravljanja okolišem, naglasio je Lučić i dodao da to dobro ilustrira nedavno “miniranje” kandidature Dinarskog krša za UNESCO-vu listu.

Lučić je zaključio da klimatska kriza ima zajednički uzrok s problemima s kojima se susreće ta iznimna prirodna pojava u svojoj domovini.

Istraživanje u fokus stavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, a kao širi okvir drži cjelinu Dinarskog krša, koje autor izlaže kroz tri interdisciplinarne platforme: karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.

Ističe i da je prirodoslovlje stvorilo pojam Dinarskog krša koji je gotovo nepoznat izvan stručnih krugova. Tehničke znanosti su, pritom, mitologizirale hidroenergiju krških rijeka, a društveno-humanističke znanosti pripomogle stvaranju pojma dinarske kulture kojoj je glavno obilježje mentalitet “kratkog fitilja”.

/Hina/

Kotor – Izložba dječijih radova, mladih ukrajinskih slikara

0
Izložba mladih iz UK

Izložba dječijih radova, mladih ukrajinskih slikara u Crnoj Gori postavljena je u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra i može se pogledati do 23. novembra 2020.g. svakog radnog dana od 8 do 15 sati.

,,Zidove galerije krasi 50 radova, od 77, koliko ih je bilo prijavljeno na Festivalu ukrajinske umjetnosti. A slikari su uzrasta od 5 do 21 godine.

Tatiana Kolesnichenko, predsjednica asocijacije ’’Adrum’’ odlučila je da u žiriju budu umjetnici i ličnosti iz kulturnog života Crne Gore, a među njima i Tatjana Ilčev Miljenović, direktorica JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.

Žiri je imao težak zadatak da izabere najbolje jer ih ni jedan rad mladih umjetnika Ukrajine nije ostavio ravnodušnim.

Saradnju sa Asocijacijom za razvoj medjunarodnih odnosa ADRUM kotorski Kulturni centar počeo je prosle godine izložbom savremene ukrajinske umjetnosti pod nazivom “Klasika budućnosti.“

Izložba mladih iz UK

Kako je na obostrano zadovoljstvo ova saradnja bila više nego uspješna odlučili smo da produbimo prijateljstvo kroz realizaciju Dana mladih ukrajinskh talenata u Crnoj Gori.

Cilj ovog projekta je – nagraditi djecu omogućivši im da se predstave na izložbama širom Ukrajine.

Zbog vanrednih okolnosti i pooštrenih mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa, svečanog otvaranja izložbe, na žalost nije bilo, pa ovim putem pozivamo sve ljubitelje slikarstva i umjetnosti uopšte da pogledaju ova divna umjetnicka djela koja će sigurno još dugo putovati po svijetu.

Jer slike govore više hiljadu od riječi, a vjerujte da slike ove talentovane djece prenose poruke bolje od bilo kakvog teksta” , saopštavaju iz Kulturnog centra.

Stoljetni dok: Nakon 107 godina “radnog staža” u mirovinu otišao austrougarski plutajući div na Cresu

0
Dok ‘ foto Novi List

Nakon 107 godina radnog staža u mirovinu je otišao plutajući dok oznake RK PLO 450, poznatiji kao Dok-9, koji se u creskom brodogradilištu nalazi od 1983. godine. Odlukom Ministarstva kulture iz lipnja ove godine, stavljen je u preventivnu zaštitu do 2024., odnosno do donošenja konačnog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra; piše Novi list.

Izgrađen je u Puli 1913. godine kao Dok-F, dakle dok za razarače (njem. Fahrzeuge), a korišten je pretežito za popravke podmornica i manjih ratnih brodova. Zabilježeno je da 1915. dokuje poznatu francusku podmornicu »Curie« koja je 1914. pokušala izvesti smion prodor u Pulski zaljev, glavnu austrougarsku pomorsku bazu.

Pretpostavlja se da je Dok-9 jedini preostali objekt ove tipologije iz austrougarske ratne mornarice, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Nosivost doka je 1.000 tona, njegova ukupna duljina iznosi 107 metara, a najveća širina 16,5 metara. Dok je podijeljen na 8 tankova pontona i 8 tankova tornjeva ukupnog kapaciteta 4.686 tona. Od 1945. godine nalazio se u Tivtu u sastavu Jugoslavenske ratne mornarice, a 1983. u Mali Lošinj ga je doteglio brod Rovenska pod zapovjedništvom Cresanina Mauricija Pinezića. Nakon što su lošinjskom brodogradilištu na doku učinjeni nužni popravci i preuređenja, dopremljen je u Cres. Pinezić, umirovljeni kapetan duge plovidbe i predsjednik Udruge umirovljenika Cres, o zanimljivom dvodnevnom putovanju od Tivta do Malog Lošinja planira uskoro održati predavanje u palači Moise.

Radilo se danonoćno

Prvi zapovjednik doka bio je Aleks Grašo koji je proveo nekoliko mjeseci u Mornaričko-tehničkom remontnom zavodu »Sava Kovačević« u Tivtu kako bi se upoznao sa složenim sustavima koji omogućuju funkcioniranje doka, pratio ga je na putovanju do Malog Lošinja, uz dok je bio tokom radova u lošinjskom brodogradilištu, te ga doteglio u Cres. Zapovjednik doka bio je do 1987. godine kad odlazi iz creskog škvera.

„Svako dokovanje je bilo posebno i zanimljivo jer nisam imao od koga učiti. Proučio sam svu postojeću dokumentaciju, razgovarao sa starim dockmasterima u riječkom »Viktoru Lencu« i u Izoli, ali svi su oni imali iskustva s brodovima ravnog dna. Za prvo dokovanje trajekta Kalmar došao je jedan čovjek iz Tivta, ali Kalmara i nije bio problem dokovati jer je širok 9,5 metara, a sam dok širok je desetak metara. Creski dok nije bio predviđen za brodove koje smo mi dokovali, ali smo napravili zvijezdu od njega. Sasvim nam je bilo normalno dokovati istovremeno 3-4 broda, jednom smo čak pet različitih plovila dokovali u isto vrijeme. Dok sam bio zapovjednik, digao sam oko 240 brodova i, kad sam otišao iz firme, ostavio sam svu dokumentaciju škveru“ – sjeća se Grašo vremena kad se u creskom brodogradilištu radilo dan i noć.

„Imali smo dobar tim mehaničara, vrijedni su to ljudi, puno smo radili. Jednom je brod, čini mi se da je to bila Premuda, došao na dok navečer u 23 sata. Trebalo je popraviti propeler. Radili smo cijelu noć. U takvim situacijama moja žena nam je znala spremiti nešto za pojesti. Sjećam se da je tom prilikom skuhala fažol koji smo pojeli u tri sata u noći. Još smo imali nesreću da nam je ključ, težak 50 kilograma, pao u more pa smo morali napraviti novi. Preko noći smo skinuli propeler, a rano ujutro smo ga ukrcali na kamion. Kolege su ga odvezli u Rijeku i tamo je popravljen istog dana. Navečer smo ga montirali na brod i sljedeće jutro je već krenuo na prugu za Zadar“ – priča tadašnji dockmaster Grašo, danas umirovljenik.

Dock Culture

Prvo dokovanje u Cresu izvršeno je 25. novembra 1984., tu čast imao je Jadrolinijin trajekt »Kalmar«, a posljednje 23. juna ove godine, kad je izvršen popravak školskog broda »Vila Velebita II«, u vlasništvu Pomorske škole Bakar. U međuvremenu je, prema statistici koju vodi creski škver, na njemu dokovano oko 400 različitih brodova, od čega 92 ribarska, 61 jahta, 52 teretna broda za suhi teret, 42 putnička, 38 trajekata, 31 jedrenjak i mnogi drugi. Mnogi od njih dolazili su na creski dok svake godine, s potpunim povjerenjem u stručnost tamošnjih radnika i kvalitetu izvedenih radova.

Već star i oronuo, 2016. godine dok je gotovo u potpunosti potonuo u creskoj luci, nakon čega je popravljen i obnovljen, te bi i u svom drugom stoljeću još dugo mogao služiti izvornoj svrsi da odlukom Ministarstva kulture nije prestalo njegovo daljnje korištenje u brodogradnji.

Jedan od prijedloga za njegovu novu ulogu u budućnosti iznijela je arhitektica Bojana Vuksanović. Svoju inicijativu za očuvanje i revitalizaciju Doka-9 kao povijesnog industrijskog artefakta nazvala je Dock Culture i njome predlaže prenamjenu objekta u »živući muzej«, novu urbanu platformu za kulturu, kreativne industrije, umjetnost, edukaciju i turizam.

„Ovim projektom predlažem da se restaurirani dok u budućnosti koristi u novoj ulozi, kao ljetna pozornica, za multimedijske umjetničke intervencije, izložbeni prostor za makete brodova i fotografije iz pomorske povijesti, malu knjižnicu, kazališne i kino predstave, te bi na taj način generirao nove umjetničke sadržaje“ – kaže arhitektica Vuksanović za koju je dok već sada svojevrsni muzej brodogradnje, a u budućnosti može stvarati nove vrijednosti.

Projekt Dock Culture predstavljen je 2016. u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci, nakon čega su uslijedila izlaganja u Puli, Labinu, Zagrebu i drugdje. Tek je ove godine po prvi put izložba Dock Culture postavljena u Palači Moise, u Cresu gdje se dok i nalazi.

Rio planira odgoditi karneval za jul 2021.

0
Karneval Rio foto EPA

Rio de Janeiro je objavio da će se njegov glasoviti karneval održati u julu 2021., saopštile su škole sambe, jer su uobičajene povorke u februaru odgođene zbog epidemije koronavirusa.

No novi nadnevak će ovisiti istodobno o raspoloživosti cjepiva i o vladinoj odluci da u srpnju proglasi neradne dane na nacionalnoj razini, usred zime na južnoj polutci, navodi Liesa, glavna udruga škola sambe koja organizira karneval u tome gradu.

“Škole sambe su odlučile da će se karneval održati u srpnju ako bude cjepiva i ako se proglase praznici”, rekao je za AFP glasnogovornik Liese, Vincente Dattoli.

No, dodao je, “ne bude li cjepiva, neće biti ništa od toga”.

Karneval tokom kojega se na ulicama može vidjeti razdragano mnoštvo ne samo u Riju de Janeiro, nego i diljem Brazila, tradicionalno se održava u februaru ili u martu.

Svake godine karneval u Riju privlači bezbrojne turiste, a svaka škola zastupljena je s gotovo 3000 kostimiranih izvođača koji u bliskom kontaktu plešu i pjevaju na Sambodromu.

Brazil je sa 166.000 umrlih od koronavirusa na drugom mjestu u svijetu, poslije Sjedinjenih Država i prijeti mu drugi val pandemije.

Zbog covida-19 već je otkazan novogodišnji vatromet koji na poznatoj plaži Copacabani u Rio de Janeiru redovito privlači više milijuna posjetitelja.

Pelikan prošetao do gradske rive Pine u Tivtu

0

Na gradskoj rivi Pine u Tivtu večeras se pojavio neuobičajeni gost -veliki pelikan.

Ptica je plivala po moru u blizini rive i šetališta i čak se u jednom momentu popela na tzv. baškarić – kamene stepenice koje se sa vrha gradskog mula spuštaju do same obale.

Pelikan je bio prava atrakcija za šetače večeras na Pinima, a ribari su ga čak i nahranili sa po nekom tek ulovljenom manjom ribom.

IJZ: Preminulo devet osoba, 619 novoinficiranih, Tivat 18, H. Novi 13, Kotor 8

0
IJZ – Foto: gov.me

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.777 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 619 novopozitivnih. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda, povezanih sa Kovid-19, pacijenata iz Podgorice (3), Cetinja, Budve, Bara, Herceg Novog, Mojkovca i Bijelog Polja od kojih je najstariji imao 83, a najmlađi 45 godine.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 317
Nikšić 67
Bar 56
Berane 30
Bijelo Polje 29
Tivat 18
Rožaje 15
Budva 14
Pljevlja 14
Herceg Novi 13
Cetinje 11
Danilovgrad 10
Kotor 8
Andrijevica 7
Ulcinj 3
Plav 3
Tuzi 2
Kolašin 2

 

Do 17 sati prijavljen je oporavak 259 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 9.867”, navode iz IJZ.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 28.392.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 396, a od početka godine 405.

Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 4915 6397 72
Nikšić 816 3154 40
Bijelo Polje 752 817 53
Bar 445 572 32
Cetinje 387 448 13
Budva 363 668 8
Herceg Novi 352 255 12
Berane 322 1272 33
Kotor 262 499 10
Pljevlja 239 728 22
Ulcinj 169 578 27
Mojkovac 160 63 4
Danilovgrad 156 314 2
Tivat 143 284 10
Rožaje 120 973 23
Kolašin 93 85 4
Tuzi 52 122 4
Plav 38 134 11
Andrijevica 35 205 5
Petnjica 24 36 1
Žabljak 12 137 6
Šavnik 7 3 0
Plužine 5 21 0
Gusinje 0 40 4
UKUPNO 9867 17805 396

Preminuo producent Zoran Živković

0
Zoran Živković

Herceg Novi – Producent Zoran Živković preminuo je danas u 72. godini, od posljedica korona virusa.

Živković je rođen 1949. godine u Kolašinu. Rano obrazovanje sticao je na Cetinju i Beogradu, a diplomirao je 1983. godine na Akademiji za film i televiziju u Pragu, gdje je kasnije i magistrirao filmsku i televizijsku produkciju.

Prethodne dvije decenije bio je angažovan na važnim projektima u oblasti kulture i medija u Crnoj Gori i Srbiji.

Bio je producent, selektor i direktor Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala. Pored toga, bio je član Upravnog odbora Javnog servisa RTCG, programski direktor manifestacije Praznik Mimoze u Herceg Novom, producent prve crnogorske nacionalne opere „Balkanska carica“, kao i producent nastupa crnogorskih predstavnika na Euro Song-u (2005, 2007. i 2008.).

Tokom dugogodišnje profesionalne karijere, učestvovao je u realizaciji mnogobrojnih umjetničkih projekata, koji su na izuzetan način doprinijeli afirmaciji crnogorske kulture i umjetnosti. Kao producent, učestvovao je u realizaciji nekoliko filmova, brojnih muzičkih programa, spotova, TV filmova i pozorišnih predstava.

Dugo godina je bio angažovan u produkcijskom sektoru BITEF-a (Belgrade International Theatre Festival). Bio je producent brojnih pozorišnih predstava, filmskih i TV projekata. Takođe, bio je član žirija Međunarodnog TV festivala u Baru, Festivala mediteranskog pozorišta – Purgatorije u Tivtu, Filmskog festivala zemalja Jugoistočne Evrope u Parizu, zatim producent Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT u Podgorici, te umjetnički direktor Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti (HAPS).

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti CANU objavila je u svom zborniku Živkovićeve radove:

„Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti“ 2007. i „Filmski festival u Herceg Novom“ 2010. godine (Filmska umjetnost u Crnoj Gori – prošlost, sadašnjost, budućnost i perspektive).

Zoran Živković je bio i član Udruženja filmskih stvaralaca Crne Gore od 1985. godine. Obavljao je funkciju člana Savjeta Muzičkog centra Crne Gore i predsjednika Savjeta Filmskog centra Crne Gore.

Koronavirus pogubno djelovao na aviosaobraćaj u regionu, Crna Gora među najpogođenijima

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Crna Gora ima drugu najveću stopu pada prometa u aviosaobraćaju od zemalja regiona bivše Jugoslavije- objavio je danas specijalizovani porta ExYu Aviation pozivajući se na podatke Međunarodnog savjeta aerodroma ACI (Airport Coincil International).

Pad broja putnika na aerodromima u Tivtu i Podgorici zbog pandemije Covida-19 u periodu od 1.januara do 30.septembra iznosio je čak 80,5% . Od toga gori rezultat u regionu bivše Jugoslavije ima samo Slovenija gdje je pad broja putniika u aviosaobraćaju za tri kvartala ove godine iznsio 81,5%.

Hrvatska ima pad od 79,2% u odnosu na devet mjeseci prošle godine, Bosna i Hercegovina 78,3%, dok je Srbija sa padom od 68,7% u odnosu na kraj trečeg kvartala 2019., relativno blizu evrpskom prosjeku u 2020. jer su aerodromi u Evripi ove godine u peridu januar-septembar, zahvaljujući koronavirusu, imali prosječan pad prometa od 67% .

Smanjenje obima prometa u aviosabraćaju od 68,5% u odnosu na kraj trečeg kvartala lani, bilježi i Makdenijia, dok je na Kosovu pad iznosio 60,6%.

Koliko je koronavirus pogubno djelovao na turizam i industriju putovanja, najbolje svjedoče podaci o padu prometa na aerodromima na području bivše Jugoslavije koji su prvesntveno orijentisani na pružanje usluga turistima koji dolaze da ljetuju na jadranskoj obali. Tako je za devet mjeseci ove godine među deset najprometnijih aerodroma na području bivše države, največu stopu pada prometa od čak 87,7% u odnosu na uporedni perid lani, zablježio aerodrom Dubrovnik, dok je aerodroma Tivat imao pad prometa od 86% i za devet mjeseci je opslužio smao 172.493 putnika.

Takva je situacija i u Splitu koji je za devet mjeseci ove godine imao  78,9% manje putnika nego lani.

Sličan pad od 81,%% zabilježio je još samo aerodrom u Ljubljani pri čemu se na njegov rezultat odrazila i činjenica da je Slovenija nedavno ostala bez svoje nacionalne aviokompanije jer je „Adrai Airways“ koja je obavjala najveći dio aviosaobraćaja u toj državi, bankrotirala.

Aerodrom u Podgorici je prema podacima ACI, za devet mjeseci ove godine imao ukupam promet od 278.005 putnika, što je 73 posto manje nego u istom periodu lani.

ANIMA: Ostajemo pri prethodnom stavu o Vesni Bratić, ali osuđujemo mizogine napade na nju

14
ANIMA

Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor (Anima) i dalje stoji pri stavu da kandidatkinja za ministarsku prosvjete, nauke, kultutre i sporta Vesna Bratić je neprihvatljivo i neadekvatno rješenje, te očekuju od mandatara Zdravka Krivokapića da “prestane ignorisati ovaj i slične utemeljene kritike javnosti ukoliko želi da demonstrira drugačiju demokratsku praksu od svojih prethodnika”.

Anima se 12. novembra obratila Krivokapiću otvorenim pismom, u kome su izbijeli svoj stav o kandidatkinji Bratić.

– Takođe, zbog učestalog nerazumijevanja i zloupotrebe ovog našeg obraćanja, od strane dijela crnogorske javnosti, cijenimo važnim naglasiti i da najoštrije osuđujemo napade na kandidatkinju Bratić po društvenim mrežama koji se odnose na njen lični život. Izrugivanje i posramljivanje kojem je izložena nema, niti može imati, bilo kakvo opravdanje i predstavlja brutalni mizogini napad na ličnost Bratić čija je jedina namjera da povrijedi, uvrijedi i ponizi – navode iz Anime.

Iz te nevladine organizacije ističu da takvi  napadi ukazuju na “izuzetno visok stepen mizoginije kojem su često izložene žene u javnoj sferi”.

– Ulaskom u javnu sferu žena u Crnoj Gori može da očekuje ovu vrstu nasilja, odnosno da bude izložena nemilosrdnim, seksističkim, primitivnim napadima koji targetiraju njen privatni život. Na žalost, takvi napadi kojima je sama Bratić izložena surovo demantuju njene stavove o položaju žene u crnogorskom društvu i podsjećaju da je jedini način da se ova neprihvatljiva praksa iskorijeni upravo obrazovanje o ljudskim pravima i osnovama feminističke teorije, kao i dosljedna primjena obavezujućih politika rodne ravnopravnosti i antidiskriminacionih zakona – navodi se u saopštenju Anime, koje podržava još deset nevladinih organizacija (Crnogorski ženski lobi Podgorica, Centar za ženska prava Podgorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sigurna ženska kuća Podgorica, Prima Podgorica, SOS Nikšić, Liga glasača Nikšić, Bona fide Pljevlja, SPEKTRA Podgorica, Udruženje LGBT žena Stana)

Oni ističu da ostaju “čvrsto pri tome da stavovi koje je Bratić iskazala, a koji su bili predmet našeg prethodnog reagovanja, ne samo da ne doprinose smanjenju mizoginije u Crnoj Gori, nego je ojačavaju”.

– Da budemo jasne – obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti, ženske studije i seksualno vaspitanje u školama smatramo nužnim uslovom oslobađanja društva od mizoginije. Ukoliko se ovo ne desi nastaviće se praksa proganjanjanja svake žene koja želi da se javno angažuje targetiranjem, zloupotrebom i posramljivanjem njenog privatnog života i ličnih opredjeljenja a protiv toga se dosljedno decenijama borimo – zaključuje se u saopštenju.

Predstavljen projekat TO Tivat – TransformaTivat

5
TransformaTivat

„TransformaTivat“  je naziv novog projekta Turističke organizacije najmanjeg bokeljskog grada, a koji je damnas i zvanično predstavljen otvaranjem izložbe umjetničkih slika napravljenih na djelovima javne infrastrukture na gradskoj rivi i šetalištu Pine u Tivtu

„TransformaTivat“ je priređen u sklopu manifestacije „Novembarski dani“ koja se održava u čast 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Ovaj projekat koji je ideja tivatske Turističke organizacije, akcenat je stavio na lokalnu zajednicu i poboljšanje vizuelne estetike u susjedstvu. Primarni cilj projekta je donijeti umjetnost na neočekivanim mjestima, gdje radovi umjetnika mogu unijeti radost u svakodnevnom životu ljudi. Tako su proteklih dana od  od strane lokalnih umjetnika, oslikani ormarići za struju koji se nalaze na potezu od rive Pine do gradske lučice Kalimanj, pa su ti djelovi lokalne javne infrastrukture osim primarne, dobili  i drugu namjenu – da uljepšaju grad i poboljšaju urbani pejzaž Tivta.

TransformaTivat

“Željeli smo da uradimo nešto što nema samo jednokratni karakter, a ujedno nam pomaže i u prostupanju međunarodnoj selekciji projekta “Green Destunations” (Zelene destinacije). Stoga smo se  odlučili da u saradnji sa likovnim umjetnicima iz Tivta, oslikamo i uljepšamo ormariće za struju koji se nalaze na najudarnijem dijelu gradskog šetališta na potezu od hotela “Pine” do lučice Kalimanj. Zahvaljujem se umjetnicina koji su podržali ovu našu inicijativu i volonterski se uključili u nju da oslikaju ormariće: Jani Farkaš, Zoranu Kruti, Vladimiru Jovićeviću, Tanji Nikolić, Ivi Čelanović i Hani Mirkov. Do sada je oslikano pet ormarića, a uskoro će i Hana Mirkov to uraditi sa šestim ormarićem”- kazala je direktorica TO Tivat Danica Banjević naglašavajući da su na taj način željeli ne samo uljepšati grad, nego i napraviti svojevrsnu malu novu turističku atrakciju u samom centru Tivta.

U sklopu projekta “TransfiormaTivat”, TO je publikovala i poseban info-letak u kojem se nalaze svi podaci o oslikanim djelima sa biografijama umjetnika koji su ih napravili, a to je sve prezentirano i na internet portalu TO Tivat. Uskoro će sav taj materijal biti preveden i postavljen i na engleskom jeziku.

TransformaTivat – direktorica TO Tivat D. Banjević

“Svi ovi radovi predstavljaju i jedna vid društvenog aktivizma  i svi su vođeni jednom univerzalnom idejom – da mi nismo sami na ovom svijetu, da svi mi svojim akcijama možemo da  utičemo na životnu sredinu, na naš ekosistem, na zaštitu planete Zemlje i da kvalitet našeg života zavisi od očuvanosti ekosistema, te da smo putem mora i bića koja žive u njemu, a koja su osnovni motiv ovih umjetničkih djala, povezani sa čitavim svijetom.”- istakla je Banjević. Objasnila je da je motive i temu “Biča iz mora” predložila Jana Farkaš što su svi ostali umjetnici prihvatili, a TO je nabavila sav materijal potreban za oslikavanje ormarića. Banjević je izrazila nadu da će  slike napravljene akrilnim bojama potrajati i da će odoljeti kako atmosferskim uticajima, tako i jednom broju građana koji se inače, nesavjesno odnose prema javnoj infrastrukturi i mobilijaru.

TransformaTivat

Kako naglašavaju iz TO, “TransformaTivat” tura je vizuelni izlet putem kojeg stanovnici Tivta i gosti mogu istražiti uljepšane elektrenergetske kutije, koje se danas smatraju mini djelima javne umjetnosti. Ova tura je savršena za porodične aktivnosti, bicikliste i sve one koji uživaju u muralima, javnoj i uličnoj umjetnosti.

O djelima umjetnika…

1.Vladimir Jovićević – “Sealife painting”

Prepoznatljiv realistični pristup ni ovoga puta nije izostao sa djela slikara Vladimira Jovićevića, koji je sada interpretiran motivima riba grabljivica. Cirkularna forma rada vidljiva je njegovim sagledavanjem sa svih strana kutije za električno napajanje, čime se stvara utisak prirodnog kretanja kompozicije. Ljepotom kolorostičkog volumena rad dobija na punoći i živosti, i postaje gotovo stvaran. Ovim djelom, Vladimir nam ukazuje da u skladnom i uravnoteženom funkcionisanju planete učestvuju sva živa bića. Iako su grabljivice na samom vrhu lanca ishrane, njihovo nestajanje negativno bi uticalo na čitav podvodni ekosistem, a samim tim i na kvalitet čovjekovog života.

2. Tanja Nikolić – “Morska harmonija”

Tanja Nikolić nas kroz motive kornjače i meduze, koji su česti posjetioci našeg zaliva, podsjeća na njihovu ugroženost, ali i krucijalnu važnost za čitav ekosistem i morski svijet. Slikarski senzualizam umjetnica u ovom radu zasniva na izražajnim motivima koji levitiraju na plavoj pozadini. Beztežinsko stanje je gotovo opiljivo, i njime nas upućuje da samo čulom vida ne možemo narušiti tu harmoniju. U ovome jeste i bit Tanjinog rada: gledati, ne dodirivati.

3. Jana Farkaš – “Bića iz mora”

Rad Jane Farkaš svojevrstan je omaž svim nevjerovatnim stvorenjima sa kojima dijelimo planetu, naročito onima koja nas, putem vodene mase, povezuju sa cijelim svijetom. Kako i sama kaže, njena kompozicija je široka, duboka i planetarna. Duboko plavetnilo istaknuto je elegantnom vibracijom tamnih tonova koji nenametljivo umiruju čitavu kompoziciju, dok biće iz morskih dubina nesmetano zauzima fokusnu tačku. Individualnom poetikom i senzibilitetom, Jana nas ovim radom opominje da saosjećanje i empatija ne trebaju da predstavlju napor, već potrebu.

4. Iva Gopčević Čelanović – “Udahni”

 Djelo Ive Čelanović pod nazivom “Udahni” metaforična je poruka čovjeku da stane, udahne, i osvrne se na ljepotu življenja. Dio je ciklusa slika “Save oceans life” koji je nastao kao potreba da se skrene pažnja na predivna stvorenja koja žive pod morem i njime nas, jedinstvenim likovnim vokabularom, kroz motiv kornjače, napominje na međusobnu uslovljenost čovjeka i prirode. Kako i sama navodi, kvalitet života ljudi zavisi od očuvanosti morskog ekosistema koji već sada posustaje pod težinom čovjekove neodgovornosti.

5. Zoran Kruta – “Priča sa morskog dna”

Ovim radom Zoran Kruta nastavlja svoj umjetnički opus pod nazivom “Priča sa morskog dna”, na kojem već neko vrijeme intenzivno radi. Njegovo istraživanje morskog svijeta preko formi crteža i slike, odraz su ličnog traganja za onim skrivenim i nesvjesnim, a u ovom djelu umjetnik mu daje oblik trodimenzionalne slikarske projekcije. Melodičnost i živost kompozicija ogledaju se u prikazu ribe, čije se kretanje može sagledati sa svih strana kutije za struju. Nezavistan, harmoničan i jedinstven likovni izraz ni ovoga puta nisu izostali sa umjetnikovog rada. Pored ljepote kolorita i prefinjenosti izraza, uočavamo i jaku simboliku u prikazu udice koja nas podsjeća na sva iskušenja koja su prisutna u životu svih živih bića, i navodi nas da se zapitamo koliko smo, i jesmo li, različiti od ostalih živih bića na ovoj planeti.

6. Hana Mirkov – “Šarena hoba”

Ovo djelo će biti oslikano naknadno. Hana Mirkov odlučila se za motiv hobotnice. Svojim radom ona želi da skrene pažnju na izuzetnu inteligenciju koja je glavna odlika ovih morskih bića, ali i na njihovu mogućnost prerušavanja, pa djeluje kao da svoju kožu koriste za pravljenje trodimenzionalnih slika objekata u morskoj okolini. Zbog toga, kako sama kaže, namjerava da strujni ormarić zakamflira ovim inteligentnim predatorom koji će svoje pipke raširiti oko cijele kutije. Poznavajući Hanin dosadašnji rad, nema sumnje da će ovo biti savršeno izvedena kompozicija, bogatog kolorita i prepoznatljivog likovnog jezika.