Odjeljenje bezbjednosti Tivat je rasvijetlilo slučaj mučenja životinje i odgovorno lice privelo, a predmet je dostavljen Tužilaštvu na razmatranje.
Prije dva dana na društvenoj mreži se pojavio snimak na kome se vidi da jedno lice namjerno nogom udara mačku pri čemu ona upada u more. Po ovom slučaju OB Tivat je primilo desetak prijava.
Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja uređuju se prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih lica za zaštitu dobrobiti životinja u pogledu zaštite životinja od mučenja, pri držanju i uzgoju, usmrćivanju i klanju, pri obavljanju zahvata na životinjama, prevozu i vršenju eksperimenata, pravila postupanja sa životinjama, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu dobrobiti životinja.
Zabranjeno je mučiti i bez razloga ubijati životinje.
Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević uputio je dopis ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimiru Leposaviću da, ukoliko taj vladin resor bude smatrao cjelishodnim, pripremi izmjenu Zakona o sudovima i Zakona o tužilaštvu, kako bi bili osnovani osnovni sud i osnovno državno tužilaštvo sa sjedištem u Budvi.
Carević je, dostavio incijativu Opštine za osnivanje suda i tužilaštva ministru pravde, a Leposavića je upoznao da u kompleksu TQ Plaza lokalna uprava ima poslovne prostore, koje je oduzela od organizovane kriminalne grupe, a koje bi ustupila pravosudnim organima na korišćenje, te da bi lokalna uprava i finansirala njihovu adaptaciju.
“Prema trenutnoj teritorijalnoj organizaciji suda i tužilaštva, pravosudne institucije u Kotoru su nadležne opštine Budva, Tivat i Kotor. Od trenutka osnivanja Osnovnog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, broj stanovnika opštine Budva, a samim tim i predmeta sa teritorije Budve, su višestruko uvećani. U prilog tome govore i zvanični podaci dobijeni od Osnovnog suda u Kotoru po kojima je 2010. primljeno ukupno 1.605 parničnih predmeta od čega 662 sa teritorije opštine Budva ili 41,24 odsto. Godinu kasnije primljeno je ukupno 1.569 parničnih predmeta, od čega 677 predmeta iz Budve ili 43,15 odsto, 2012. je primljeno 1.604 parnična predmeta od kojih 659 iz Budve ili 41,08 odsto, a 2013. od 1.536 predmeta 654 je predmeta iz Budve, ili 42,57 odsto. Osnovni sud u Kotoru je 2014. primio ukupno 1.663 parnična predmeta, od kojih je iz Budve bilo 702 ili 42,21 odsto. Slično je bilo i 2015, kada je od 1.772 predmeta iz Budve bilo 746 ili 42,1 odsto, 2016. je bilo 1.830 predmeta, iz Budve 761 ili 41,6 odsto, a 2017. ukupno je sud primio 1.669 parničnih predmeta, od kojih iz Budve 676 ili 40,5 odsto“, predočio je Carević statističke podatke.
On je naveo da je slična situacija i sa krivičnim predmetima u osnovnom državnom tužilaštvu koji se odnose na teritoriju Budve.
“Tokom 2010. od ukupno izvršenih krivičnih djela 42,85 odsto se odnosilo na teritoriju Budve, 2011. bilo je 42,69 odsto, 2012. broj krivičnih djela na teritoriji naše opštine je bilo 45,16 odsto, 2013. je taj broj bio 43,45 odsto, 2014. je taj procenat povećan i iznosio je 48,35, godinu kasnije još veći i iznosio je 52,76 odsto, 2016. broj krivičnih djela je bio 54,23 odsto, a 2017. od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela 51,19 odsto je izvršeno na teritoriji opštine Budva“, naglasio je Carević.
Prvi čovjek Budve je ustvrdio da na osnovu statističkih podataka najveći broj parničnih i krivičnih predmeta se upravo odnose na teritoriju opštine Budva, iako su Osnovni sud i Osnovno tužilaštvo u Kotoru nadležni za tri opštine.
“To nam daje za pravo da zahtijevamo osnivanje suda i tužilaštva na području opštine Budva. Ovo time prije, što i mnogo manje opštine, sa drastično manjim brojem predmeta imaju ove organe. Takođe, poznato vam je koliko turista boravi tokom ljetnjih mjeseci u Budvi, a za očekivati je i da se u narednom periodu nastavi praksa povećanja broja stalnih stanovnika Budve, što će dovesti i do uvećanja broja predmeta sa ovog područja. Smatramo da je ova incijativa u interesu građana Budve, koji su sada i za najosnovnije potrebe poput pribavljanja uvjerenja ili pokretanja ostavinskog postupka, prinuđeni da odlaze u Kotor, što uzrokuje gubitak njhovog vremena i novca“, naglasio je Carević.
Prema njegovim riječima, građani Budve su, takođe, svjedoci koliko dugo traju postupci pred Osnovnim sudom u Kotoru, upravo zbog preopterećenosti ovog suda.
“Time bi osnivanje suda i tužilaštva u Budvi doprinijelo i ostvarenju prava na suđenje u razumnom roku garantovanog članom 6 Evropske konvencije za zaštitu prava i osnovnih sloboda. Opština Budva je spremna da za potrebe navedenih institucija ustupi na korišćenje poslovne prostore u zgradi TQ Plaza u Budvi, koje je oduzela od organizovane kriminalne grupe i spremna je da finansira adaptaciju prostora kako bi zadovoljili potrebe pravosudnih organa. Konačno, svjesni smo potrebe za racionalizacijom pravosudne mreže, međutim smatramo da je treba izvršiti u sredinama gdje ne postoji realna potreba za postojanjem suda i tužilaštva i gdje se broj stanovnika, a samim tim i predmeta, smanjuju iz godine u godinu. Ne može se pod plaštom potreba za racionalizacijom na silu zanemariti očigledna potreba za osnivanjem suda i tužilaštva u Budvi, kada na području ove opštine već sada postoji dovoljan broj parničnih i krivičnih predmeta koji opravdavaju postojanje ovih organa. Nadam se da ćete naše argumente uvažiti i pozivam vas u posjetu Opštini, kako bismo zajedno obišli prostorije“, zaključio je Carević.
Protekle sedmice iz talijanske luke Piombino na posljednu je plovidbu prema rezalištima u turskoj Aliagi uputio putnički brod St.Victoria. Malo ko zna da se pod tim imenom krije nekadašnji ponos talijanske flote, putnički krstaš Costa Victoria. Relativno novi brod, star svega 24 godine (za usporedbu, naš trajekt Marko Polo ima 48 godina) je tako postao još jedna u nizu gospodarskih žrtava globalne pandemije Covid-19.
Costa Victoria, sagrađena 1996., duga 253 metra, 75050 GT i maksimalnog kapaciteta prihvata 2274 putnika, odigrala je značajnu ulogu u povratku brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik nakon Domovinskog rata. Doplovila je pod gradske mire 3.maja 1997. kao prvi brod kompanije Costa Crociere, inaugurirajući, zajedno sa Costa Classicom, najopsežniji program posjeta kojeg je jedan putnički brodar u sljedećih deset godina uopće postavio prema Dubrovniku. Dolazila je ovamo sve do 2011. kada odlazi na Daleki Istok, odakle se vraća 2019. s mediteranskim programom posjeta Gradu planiranim na dulje vrijeme.
“Black Watch”
CARNIVAL REŽE FLOTU
Nažalost, Costa Victoria je samo nastavila seriju neočekivanih i prijevremenih odlazaka velikog broja putničkih brodova prema njihovim posljednjim lukama, rezalištima brodova u turskoj Aliagi i indijskom Alangu. Agonija još nije završena, zbog čega se veliki broj brodova našao na listi potencijalnih žrtava, a koliki će ih broj završiti u bezličnoj hrpi sekundarnih sirovina ovisit će o (ne)uspješnosti borbe svjetske zajednice s ovom suvremenom pošasti. Ozbiljnost situacije pokazuje odluka najveće svjetske brodarske grupacije američkog Carnival Corporation, koja je do sada već odlučila iz svoje flote od 100 brodova otpisati čak 19 megakrstaša. Potpuno razumljiv potez jer je kompanija ovih dana objavila da je 2020. zabilježila gubitak od 2,2 milijarde dolara.
Lista otpisanih brodova je nažalost pozamašna. Zato ćemo se ovdje pozornije zadržati samo na onim brodovima koji su u svojim plovidbama redovno posjećivali naš Grad.
Među prvim žrtvama pandemije stradao je dobro nam znani njemački krstaš Astor, sagrađen 1987., koji je bio dug 176 metara, imao 20.700 GT te mogao prihvatiti 650 putnika. Bio je jedan od prvih povratnika u dubrovački akvatorij nakon Domovinskog rata. Na plaže turske Aliage nasukan je koncem studenoga prošle godine i do danas je većim dijelom već izrezan.
U isto vrijeme u indijskom Alangu su nasukani brodovi Satoshi (zaplovio 1991. a dolazio nam je 2003. kao Regal Princes) i Karnika, izgrađen 1990. pod imenom Crown Princess koji je tek 2009. došao u Gruž kao Ocean Village 2. Brodovi su to blizanci od po 70.300 GT, dugi 245 metara i kapaciteta prihvata 2000 putnika.
Ovih dana se u Alangu očekuje i dolazak broda Grand Celebration, sagrađenog 1987., dugog 223 metra, 47.200 GT, kapaciteta 1500 putnika. Dubrovnik je redovito posjećivao između 2010. i 2014. godine.
OTPISAN I PEACE BOAT
Peace Boat – Brod mira kroz Boku
Sljedeća Covid-19 žrtva je brod Ocean Dream iz dobro nam znanog japanskog programa Peace Boat, koji je povremeno dolazio u Gruž između 2014. i 2018. U Dubrovnik je ranije, 2002. i 2003. dolazio i pod imenom Costa Tropicale. Sagrađen 1981., kao prva novogradnja moćnoga Carnivala, imao je 36.700 GT, bio dug 205 metara a mogao je prihvatiti 1400 putnika. Na plaže Alanga nepovratno je nasukan 1.siječnja ove godine.
U turskim rezalištima brodova sredinom decembra prošle godine je prodan i Marella Dream (42.100 GT, 1500 putnika), nama poznatiji kao Thomson Dream koji je redovito dolazio u Gruž između 2013. i 2017.
U zalivvu Elefsina nedaleko grčkog Pireja, već prodan turskim rezalištima, usidren je, čekajući nalog za plovidbu prema Aliagi i Marella Celebration (1984. godina, 34.000 GT, 1350 putnika), koji je između 2003. i 2019. u Dubrovnik redovno dolazio pod imenima Noordam, a potom kao Thomson Celebration i Marella Celebration, kojima je Gruž bio home-port sve do konca listopada 2019. i početka pandemije.
U meksičkoj luci Coatzacoalcos u toku je rezanje broda Enchanted Capri (15.400 GT, 940 putnika), koji nam je ranije dolazio pod imenom Azerbejdžan. Ostalo je zabilježeno da je 1980. održavao redovnu dvotjednu trajektnu prugu Odessa – Varna – Delos – Mikonos – Iraklion –Krf – Split – Venecija – Dubrovnik – Pirej – Istanbul – Yalta – Odessa. Građen je 1975. u sovjetskoj seriji BELORUSSIYA od 5 brodova blizanaca, kojoj pripada i brod Delphin a koji također ovih dana čeka svoju neizbježnu fatalnu sudbinu
I na koncu zadnjih dana pratimo aktualnu plovidbu broda Marco Polo prema Indiji gdje će kao posljednji Mohikanac iz serije 5 sovjetskih putničkih brodova klase Ivan Franko također ove godine završiti na groblju brodova. Nekadašnji Aleksandr Pushkin (1965.godina, 22.080 GT, 820 putnika) jedan je od posljednjih klasičnih putničkih krstaša koji nas još podsjećaju na vremena već zaboravljenih romantičnih brodskih kružnih putovanja. Inače, jedini je od 5 blizanaca koji pod originalnim imenom nije nikada posjetio naš Grad, što je nakon Domovinskog rata kao Marco Polo višestruko nadoknadio, posljednji put 2007. godine.
TRIO IZ SPLITSKOG ŠKVERA
Osim ovih brodova, zasad je neizvjesna sudbina i naših nekadašnjih posjetitelja putničkih krstaša Zenith, Horizon, Funchal, Astoria, (ex Stocholm građen daleke 1946.), Boudicca i Black Watch. Spomenimo i brodove koji su već završili u rezalištima a koji nikada nisu dolazili u Jadran poput brodova Carnival Fantasy, Carnival Imagination, Carnival Inspiration, Monarch of the Seas i Sovereign of the Seas, ali i one naše posjetitelje prodane nekim tajanstvenim kupcima (Magellan ex Holiday, Columbus ex Ocean Village, Amsterdam, Maasdam, Veendarm, Rotterdam, Ryndam, Vasco da Gama ex Statendam, Oceana, Saga, Saga Saphire). Doista zastrašujući niz…
Međutim, iako naizgled izgleda paradoksalno, budućnost brodskih kružnih putovanja po svoj prilici ipak nije upitna.
Ovaj bi nepredviđeni kolaps putničkog brodarstva mogao na koncu dovesti do revolucionarne promjene kvalitete plovidbe, smanjenja troškova i maksimalne ekološke zaštite, jer se trenutno u svijetu gradi čak 121 putnički krstaš nove generacije, ukupne tonaže 10 milijuna GT i kapaciteta prihvata 250 tisuća putnika. Od toga, što posebno veseli, tri u splitskom škveru (Picasso, Janssonius i Ultramarine) te jedan u riječkom 3.Maju (Scenic Eclipse II).
Svjetlo na koncu Covid-19 tunela se pomalo nazire, ali kada će se stanje barem minimalno normalizirati, teško je prognozirati. A što god kriza bude dulje trajala, lista za odstrel putničkih brodova će se svakim danom nezadrživo povećavati.
Iberia je u ljetnoj sezoni 2020. prometovala tek na jednoj liniji prema Hrvatskoj, povezujući Madrid s Dubrovnikom. Sve ostale linije prema hrvatskim zračnim lukama prošlog ljeta zbog niske potražnje nisu prometovale.
Kako nam je potvrđeno iz ove poznate aviokompanije, Iberia se planira vratiti u Zagreb i Dubrovnik već krajem ožujka, a sama realizacija letova ovisit će o restriktivnim mjerama i epidemiološkoj situaciji.
Linija Madrid – Zagreb – Madrid ima najavljen prvi let ove godine za 27. marta. Kompanija planira prometovati na ovoj liniji 3 puta sedmično do kraja aprila, uglavnom petkom, subotom i nedjeljom. Na liniji su najavljeni zrakoplovi tipa A320 i A321.
U razdoblju od kraja marta do početka svibnja kompanija planira ponuditi preko 5.700 sjedala između Zagreba i Madrida. Povećanje broja sedmičnih letova očekuje se od sredine svibnja, dok bi u Iberia u špici ljetne sezone trebala prometovati na ovoj liniji minimalno jednom dnevno.
Linija Madrid – Dubrovnik – Madrid s prometovanjem bi trebala krenuti nešto ranije, 25. marta. I na ovoj liniji kompanija u početku planira tri tjedna leta, no već sada postoje određeni datumi s ad-hoc letovima i na druge dane u tjednu.
Iberia, Líneas Aéreas de España, S.A. Operadora, Sociedad Unipersonal, najveći je španjolski zračni prijevoznik. Tvrtka je osnovana 1927., a sjedište joj je u Madridu. Sa svojom flotom od preko 70 zrakoplova lete na više od 70 domaćih i međunarodnih destinacija. Središnja zračna luka im je Barajas u Madridu, a kao drugu bazu koriste zračnu luku El Prat u Barceloni.
Kina je izvijestila o više od 200 novozaraženih koronavirusom u subotu, dok novi val zaraze prijeti poništiti uspjeh zemlje u suzbijanju virusa godinu nakon početka karantene u prvotnom centru izbijanja Wuhanu.
Ukupno je 206 novih slučajeva – 99 od 107 novih simptomatskih slučajeva prijavljenih u subotu lokalno je preneseno, a ostali su uvezeni iz inozemstva. Ostalih 99 novih slučajeva je asimptomatsko.
U sjeveroistočnim pokrajinama Heilongjiangu i Jilinu, najnovijim žarištima virusa, 69 je novih klinički dijagnosticiranih slučajeva.
U pokrajini Hebeiju prijavljeno je 15 novih slučajeva, a u glavnom gradu te pokrajine Shijiazhuangu epidemija koja je izbila početkom siječnja još uvijek nije suzbijena unatoč masovnom testiranju i zatvaranju.
Peking i Šangaj također su izvijestili da imaju po tri slučaja zaraze.
Novi porast broja zaraženih covidom-19 na sjeveru zemlje zabilježen je kad Kina obilježava godinu dana od početka 76-dnevnog zatvaranja Wuhana, gdje se virus prvi put pojavio u prosincu 2019. godine.
Vlasti sada pozivaju ljude da ne putuju uoči lunarne Nove godine sredinom veljače, jednog od najvažnijih blagdana u godini i doba obiteljskog okupljanja kada se milijuni stanovnika vraćaju u rodne gradove da blagdane provedu s bližnjima.
Zbog toga što nije bila sklona nametnuti ograničenja putovanja prije početka godišnjih masovnih migracija, Kinu se optužuje da je omogućila širenje virusa u zemlji i inozemstvu.
ICS upućuje pozive vladama da stave pomorce i pomorske radnike na prvo mjesto u redu za vakcine i da pomorce odrede kao ključne radnike, kako bi se izbjeglo ponavljanje ‘krize smjene posade’ iz 2020. godine. ICS zahtijeva da vlade, koje ponovno ograničavaju putovanja radi novih mutacija COVID-19, prepoznaju vitalnu ulogu pomoraca u globalnom lancu opskrbe.
Brodska industrija tvrdi da su zdravi, vakcinisani pomorci presudni u opskrbi robom. U ovoj godini će se svaka država opskrbljivati medicinskim potrepštinama.
Pomorci su trenutno ozbiljno pogođeni krizom smjena posade. Ograničenje kretanja vezana uz COVID-19 prisilila su stotine hiljada pomoraca da rade i nakon isteka ugovora, što izaziva zabrinutost zbog umora, pristupa zdravstvenoj zaštiti te sigurnosti brodova.
Širenje novih inačica COVID-19 u Brazilu, Južnoj Africi i Velikoj Britaniji pridonosi strožim ograničenjima smjene posade na globalnoj razini. Primjerice, Filipini su proširili privremenu zabranu smjene posade na 35 zemalja, zabranivši stranim pomorcima iskrcavanje u filipinskim lukama. Velika Britanija zabranjuje ulazak putnicima iz Južne Amerike, a SAD su također pooštrile svoje uvjete za ulazak.
Predstavljajući više od 80% globalnih brodovlasnika, ICS zahtijeva da vlade širom svijeta ozbiljno shvate svoje dužnosti prema pomorcima i izbjegnu ponavljanje pogrešaka iz 2020. godine.
ILO je utvrdio prošle godine da su vlade kršile prava pomoraca i nisu se pridržavale nekoliko odredbi Konvencije o pomorskom radu tijekom pandemije COVID-19.
Kako bi zajamčili sigurnost svoje radne snage, brodarska industrija i ICS, ujedinjeni su u pozivanju šireg lanca opskrbe da odmah poduzme mjere i pomogne pomorcima.
Na brodovima rade pomorci raznih nacionalnosti, a trenutni model raspodjele cjepiva je cijepljenje po nacionalnosti. Prioritetni pristup cjepivima za sve pomorce i jasni protokoli ‘knjižice cjepiva’ u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatraju se vitalnima za održavanje globalne trgovine.
Generalna skupština UN-a poziva sve zemlje širom svijeta da pomorce odrede za ključne radnike. Papa Franjo također je izrazio svoju zabrinutost za 400 000 pomoraca na moru, pozivajući vlade da učine sve što je u njihovoj moći da okončaju krizu promjene posade.
Iako je više od 40 zemalja dosad pomorce prepoznalo kao ključne radnike, većina pomorskih država nije.
Guy Platten, glavni tajnik ICS-a, komentirao je:
„Prednosti cijepljenja pomoraca širom svijeta trebale bi biti očite. Vlade moraju klasificirati pomorce kao “ključne radnike” i dati im prioritetni pristup cjepivu, jer nemogućnost rotacije posada s brodova riskira prolazak medicinskog materijala potrebnog za globalno cijepljenje. Ako želimo održati globalnu trgovinu, pomorci ne smiju biti smješteni na začelju reda za cjepivo.”
Zbog epidemije koronavirusa slovenski pivari imaju na tržištu i u zalihama najmanje 100.000 litara piva kojem je istekao rok trajanja, obznanilo je Udruženje slovenskih pivovara te pozvalo vladu na hitnu pomoć.
Riječ je o pivu u bačvama koje je bilo namijenjeno ugostiteljskom sektoru i nije za prodaju potrošačima. Pivari predlažu izuzeće od trošarina i naknadu za uništavanje ove robe.
Kako su istaknuli iz Udruženja, pivarstvo je jedna od najugroženijih industrija u zemlji, a trenutna državna pomoć nije dovoljna za preživljavanje, posebno manjih pivovara.
Između ostalog, predlažu ukidanje trošarina na alkohol 2021. godine, kao i otplatu nepodmirenih potraživanja od ugostiteljskog sektora, naknadu proizvoda kojima je istekao rok jer je ugostiteljski i turistički sektor zatvoren, te naknadu fiksnih operativnih troškova.
Ugovor između SWG RRD (Regionalne ruralne razvojne agencije in Sout Estern Europe), kao donatora i Maslinarskog društva “Boka” korisnika donacije, o podršci u vanrednoj situaciji COVID-19 u iznosu od 1.800 € za nabavku električnih makaza za rezidbu masline, potpisan je u petak.
Ovim putem, zahvaljujemo se donatoru, jer će ova mašina koristiti Društvu u obavljanju pokazne rezidbe maslinarima na teritoriji Boke Kotorske, u cilju podizanja konkurentnosti proizvodnje, promocijom savremenog pristupa uzgoju i održavanju maslina, saopšteno je iz MD Boka.
MD “Boka” – Počela implementacija projekta COOPeR (HR-BIH-MNE)
Maslina
Otpočelo sprovođenje projekta COOPeR Interreg IPA Cross-border Cooperation Programme Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, u kome je Maslinarsko društvo “Boka” jedan od partnera.
Projekt “Povećavanje konkurentnosti proizvodnje maslina u programskom području kroz prekograničnu saradnju”, acronym: COOPeR, čija je ukupna vrijednost
884 677.75 EUR, od čega je učešće partnera 132 701.68 EUR, sprovode:
Grad Mostar (vodeći partner)
EUR 439 632.80
EUR 373 687.88
EUR 65 944.92
Privredna komora Hrvatske
EUR 150 965.18
EUR 128 320.40
EUR 22 644.78
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
EUR 107 176.63
EUR 91 100.13
EUR 16 076.50
Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine
EUR 91 316.44
EUR 77 618.97
EUR 13 697.47
Maslinarsko društvo “Boka”
EUR 95 586.70
EUR 81 248.69
EUR 14 338.01
Projekt COOPeR baviće se zajedničkim prekograničnim potrebama koje proizlaze iz nedostatka ulaganja u istraživanje i razvoj, oskudne kapacitete i resurse, nemogućnost pristupa međunarodnom tržištu i nedovoljna saradnja između privatnog, javnog sektora i istraživanja i razvoja.
Opšti cilj projekta je jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području, uspostavljanjem istraživačkog centar za masline s laboratorijom koja će direktno doprinijeti programskom cilju.
Projekt ima 3 specifična cilja:
S1-Razvijena službena mreža svih struktura povezanih s maslinarstvom kako bi se ojačala konkurentnost i poslovno okruženje u programskom području.
S2-Uspostavljen i razvijen Centar za maslinu s laboratorijom, za poboljšanje institucionalne infrastrukture i usluga.
S3-Razvijena saradnja između preduzeća (povezanih sa proizvodnom masline) i institucija za podršku poslovanju koje će se baviti istraživanjima u cilju ubrzavanja konkurentnosti programskog područja.
Rezultati projekta biće: razvijena jedna prekogranična poslovna mreža, uspostavljen jedan centar za masline sa laboratorijom, potpisan ugovor o održivoj saradnji između institucija i stejkholdera (proizvođača, preduzeća, naučnih institucija…).
Ministarstvo kapitalnih investicija predalo je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i crnogorskom parlamentu informacije o mogućem postojanju krivičnih dijela u vezi sa kupovinom brodova za Crnogorsku i Barsku plovidbu, kao i pozajmicama Vlade za otplatu kredita kineskoj Exim banci.
Iz Ministarstva je saopšteno da su za kupovinu četiri broda, za dvije brodske kompanije, uzeti krediti kod kineske Exim banke, vrijedni preko 110 miliona USD.
„Vlada je 2010. i 2013. godine izdala garancije za te poslove, ali bez sprovođenja postupka da li se radi o državnoj pomoći, na šta je bila obavezna tadašnjim Zakonom o državnoj pomoći. Nakon toga, prethodne Vlade su u više navrata dodjeljivale neprijavljenu, odnosno nezakonitu, državnu pomoć brodskim kompanijama, kako bi opravdali njihovo nerentabilno poslovanje i kontroverznu nabavku brodova“, kazali su iz Ministarstva.
Sadašnja Vlada i Ministarstvo kapitalnih investicija, prema riječima njihovih predstavnika, neće dozvoliti da odgovorni za štetu koja je nastala neodgovornim odnosom bivše Vlade i resornih ministarstava, kao i uprava brodarskih kompanija koje su u većinskom državnom vlasništvu, ostanu neprocesuirani.
„Zbog toga zahtijevamo i od SDT-a i od Skupštine, da u skladu sa svojim nadležnostima, pokretanjima tužilačke i parlamentarne istrage, ispitaju ove slučajeve koji mogu dovesti do dodatne štete za budžet u iznosu od više desetina miliona EUR“, zaključuje se u saopštenju.
