Pirati su ubili jednog i oteli 15 članova posade turskog teretnog broda kod zapadne obale Afrike, saopštili su zvaničnici.
Turski Direktorat za pomorstvo naveo je da se posada zaključala u bezbjednom dijelu broda, ali da su pirati nakon šest sati uspjeli da provale.
Kako se navodi, tokom borbe poginuo je jedan član posade broda M/V Mocart, prenosi AP.
Turski mediji prenijeli su da je poginuo inženjer Farman Ismajilov, Azerbejdžanac, i jedini član posade koji nije državljanin Turske.
Državna agencija Anadolija navodi da su pirati odveli većinu članova posade, dok su tri mornara ostala na brodu koji se nalazi u Gvinejskom zalivu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dva puta je razgovarao sa oficirima koji su ostali na brodu.
U objavi na Tviter nalogu Erdoganovog kabineta se navodi da je on izdao naređenje za oslobađanje otetih mornara.
Brod je plovio pod libanskom zastavom iz Lagosa u Nigeriji za Kejp Taun u Južnoafričkoj Republici kada je napadnut u subotu ujutro oko 185 kilometara od ostrvske države Sao Tome i Principe.
Prema izvještajima medija, pirati su onemogućili rad većine sistema na brodu i ostavili samo navigacioni sistem kako bi preostali članovi posade otplovili ka obali.
Zadarska struka, politika i poduzetništvo uspjeli su dovesti do prvog umjetnog ribljeg grebena u hrvatskom dijelu Jadrana. Preko resornog odjela Zadarske županije, projektni tim pročelnika Daniela Segarića te njegovih suradnica Katarine Skelin i Martine Glavić, u sklopu projekta Adri.SmArtFish od 3.2 milijuna eura, izborili su 259.995 eura.
– Umjetni morski greben od 8 tona dopremljen je u Gaženicu odakle će, čim se zato stvore idealni vremenski uvjeti na moru, biti otegljen do Ošljaka, na lokaciju 560 metara udaljenu od obale. Posao transporta i tegljenja povjeren je zadarskoj firmi Zadar Sub – doznaje portal 057.info od zadarskog županijskog pročelnika Daniela Segarića.
Morski greben bit će porinut i pratit će se zbivanje u podmorju vezano za riblji svijet kao pilot projekt. S obzirom na to da se radi o betonskoj građevini koja je piramidalnog oblika, prema projektnom rješenju izrađenom u Zara Navis, pročelnik Segarić smatra kako neće imati utjecaj na okoliš. To je građevina od 50-tak kvadrat, dodaje pročelnik.
Prvi umjetni morski greben nije ništa novo u mediteranskim zemljama. Kod nas je to pilot projekt koji će se pratiti ne samo dok traje financiranje iz EU projekta, do kraja ove godine, već i dalje. Osim zadarskog sveučilišta na kojem je u sklopu Odjela za ekologiju i akvakulturu, formirana ekipa znanstvenika koja se bavi projektnim istraživanjima života u moru, tu je i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
– Ti mladi ljudi sa Sveučilišta su nam dragocjeni suradnici, ističe Segarić kao i nezamjenjivu ulogu dr. Lava Bavčevića, kojeg kaže, treba samo pratiti. U kategoriju vrhunskih spada i Mario Lovrinov, sin poznatog, nažalost pok. zadarskog agronoma Danijela Dane Lovrinova. Iako je on u Istri, suradnik je na drugom ribarskom EU projektu Zadarske županije.
Županijski odjel za poljoprivredu i ribarstvo uspio je ovim projektom preskočiti administrativne barijere koje su do sad postojale za umjetni greben koji će dati informacije o stanju ribljih staništa u podmorju. – To nam je jako važno s obzirom da je u našem akvatoriju uglavnom pjeskovito dno, a pritisak ribara je na kamenite površine na kojima se siromaši riblji fond – ističe Segarić.
Koje, kako i koliko će se okupljati oko morskog grebana znat će se nakon dužeg monitoringa. Stručno praćanje dat će odgovore treba li nastaviti s umjetnim grebenima i poribljavati osiromašeni riblji fond na našoj strani Jadrana, piše 057.info.
Spasilačke ekipe u nedjelju su izvukle sedam od 22 rudara zarobljenih dva tjedna stotinama metara pod zemljom u rudniku na istoku Kine, izvijestila je državna televizija CCTV.
Prvi spašeni rudar otkriven je u odvojenom dijelu rudnika, a ranije je s 11 radnika uspostavljen kontakt sa spasiocima. Prvi muškarac koji je izvučen u “iznimno je slabom tjelesnom stanju”, prenosi CCTV. Kamere su prikazale čovjeka koji nije mogao stajati na nogama i s crnim povezom na očima.
Spasioci se bore s teškim uvjetima kako bi pomogli radnicima nakon podzemne eksplozije u rudniku Hushan u pokrajini Shandong, zarobljene pod zemljom uslijed porasta vode od 10. siječnja.Snimke državne radiotelevizije pokazale su malu kabinu dizala podignutu ogromnim strojem na površinu u pratnji spasilaca. Prvi kontakt uspostavljen je prije tjedan dana sa skupinom od 11 rudara zarobljenih u dijelu rudnika oko 580 metara ispod površine.
U nedavnoj akciji prikupljanja pomoći za stradale u potresu na području Sisačko-Moslavačke županije, RH Hrvatska, Kotorska biskupija sakupila je iznos od 17.930 €.
Novac je sakupljan na svim župama Kotorske biskupije te preko žiro računa Ordinarijata, a ovoj su se akciji odazvali brojni ljudi koji su željeli pomoći bez obzira na vjeroispovijest.
Prikupljenom iznosu pridodana su sredstva skupljena u Barskoj nadbiskupiji, te je na račun Sisačke biskupije za potrebe stradalnika ukupno uplaćeno 22.000 €.
Zahvaljujemo se svima koji su se uključili u ovu, kao i brojne druge humanitarne akcije u Crnoj Gori u kojima je sakupljana pomoć za stradalnike. U izazovnim vremenima koja predstoje ljudima na pogođenom području nastojmo se iskazati bratskom blizinom i molitvom, poručili su iz Kotorske biskupije.
Građanski pokret URA i poslanički klub Crno na bijelo iniciraće otvaranje parlamentarne istrage o poslovanju i praćenju poslovanja u oblasti pomorstva u periodu od 2004. do 2021. godine, najavio je danas potpredsjednik URE i šef poslaničkog kluba koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar.
On ističe da Skupština Crne Gore mora utvrditi javnu i političku odgovornost onih koji su birani u Skupštini, i/ili na predlog Vlade Crne Gore, a čiji je zadatak bio da odgovorno i zakonski-neupitno štite javni interes i novac svih građana.
“Imajući u vidu da je Ministarstvo za kapitalne investicije predalo informacije Skupštini Crne Gore o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa kupovinom brodova za Crnogorsku i Barsku plovidbu, kao i pozajmicama Vlade za otplatu kredita kineskoj Eksim banci smatramo neophodnim otvaranje parlamentarne istrage”, ukazuje Konatar.
Kaže da parlamentarna istraga treba da preispita postupanje i mehanizme odlučivanja organa upravljanja i rukovođenja privrednih društava Crnogorske plovidbe AD i Barske plovidbe AD, a koji, smatra on, nisu poštovali odredbe Zakona o privrednim društvima.
“Takođe, parlamentarna istraga mora da utvrdi javnu, političku i regulatornu odgovornost u vezi neprincipijelne tajnosti rada, kao i pasivnosti u radu nadležnih institucija države Crne Gore: Vlade Crne Gore, ministarstava saobraćaja i pomorstva, kao i ministarstava finansija, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Komisije za kontrolu državne pomoći, odnosno Agencije za zaštitu konkurencije”, naglašava potpredsjednik URE.
Konatar zaključuje da građani Crne Gore imaju pravo na sve informacije u vezi sa arčenjem državnog novca i mogućim zloupotrebama u oblasti pomorstva, kao i utvrđivanje jasne političke odgvornosti i da to je, pocrtava, osnovni razlog za otvaranje parlamentarne istrage.
Evropska organizacija European Best Destination i ove je godine organizovala izbor za najbolju evropsku destinaciju, a na popisu se među nominovanih 20 destinacija, našao i Kotor.
Destinacije, osim Kotora, koje su ove godine u izboru su Cavtat, Beč, Rim, Kefalonija, Pariz, Lofoten, Kanarski otoci, Gibraltar, Kapri, Kornval dolina rijeke Dordogne, Tahiti, dolina rijeke Soče, Tubingen, Kapadokija, Gent, Sibiu, Braga i Firenca. Glasanje se odvija putem poveznice do 10. februara https://www.europeanbestdestinations.com/european-best-destinations-2021/
Ova organizacija dodjeljuje i pravo korištenja loga „ European Safest Destinations 2021“ destinacijama s malom incidencijom Kovida-19, a s obzirom na dobru epidemiološku situaciju od samih početaka pandemije, Kotor je dobio i ovu vrijednu oznaku, odnosno pomoć i alat za promociju destinacije.
Portal European Best Destinations je organizacija sa sjedištem u Briselu, a glavne aktivnosti organizacije uključuju promociju evropske kulture i turizma. Obraćajući se publici putem onlajn-kanala, portal ima važnu ulogu u promociji Evrope kao broj jedan destinacije u svijetu, a nudi i turističke informacije za više od 355 evropskih destinacija.
U susret obilježavanju Svjetskog dana vlažnih staništa – 2. februara, Nacionalni parkovi Crne Gore osmislili su nagradno likovno takmičenje za svu djecu uzrasta od 5 -14 godina iz Crne Gore, sa ciljem promocije i edukacije o značaju zaštite i očuvanja vlažnih staništa.
Predmet nagradnog takmičenja su likovni radovi posvećeni ovogodišnjoj temi RAMSAR organizacije „Nerazdvojni – voda, vlažna staništa i život“, a u izradi radova dozvoljene su različite tehnike kao što su slikarstvo, crtanje, plastelin, glina i kolaž. Takmičenje je podijeljeno u 5 kategorija, za djecu uzrasta od 5 godina; 6-7; 8-9; 10-11, kao i za djecu od 12-14 godina.
Nacionalni parkovi Crne Gore će primati prijave za takmičenje do utorka, 02.02.2021. godine do 12 časova, dok je radove potrebno skenirati ili fotografisati i poslati na mail: promocija@nparkovi.me, uz informaciju o imenu i prezimenu, starosnoj dobi i adresi stanovanja djeteta. Napominjemo da svaki učesnik u nagradnoj igri može biti autor samo jednog rada.
Svi prvorangirani radovi biće nagrađeni majicom, kačketom, bedžom i diplomom, a ocjenjivaće ih komisija koju će oformiti JPNPCG, i to u odnosu na zadatu temu, originalnost, kreativnost i performanse. Odluka o pobjednicima takmičenja će biti objavljena u petak 05.02.2021. godine na sajtu i društvenim mrežama JPNPCG, a nagrade će biti uručene poštom na adrese dobitnika. Dodatne informacije i pojašnjenja svi zainteresovani mogu dobiti na e-mail: promocija@nparkovi.me.
Podsjećamo
Ramsarska konvencija ili Konvencija o vlažnim područjima usvojena je u iranskom gradu Ramsaru, 2. februara 1971. godine i predstavlja sporazum između država koji obezbjeđuje okvir međunarodne saradnje za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa.
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se od 2. februara 1997. godine, a vladine institucije, nevladine organizacije i grupe građana na svim nivoima zajednice, organizuju akcije u cilju podizanja svijesti javnosti o vrijednostima vlažnih staništa i Ramsarske konvencije.
NP Skadarsko jezero je 1995. godine uvršteno na Ramsar listu kao vlažno stanište od međunarodnog značaja. Pored NP Skadarsko jezero i Tivatskih solila, Ulcinjska Solana predstavlja treće Ramsar močvarno područje u Crnoj Gori.
Škaljarsko groblje – resaturacija – Foto Jevrejska zajednica Crne Gore
Opština Kotor je partner u projektu „Otkrivanje, izlaganje i korišćenje jevrejske baštine u Dunavskom regionu – Rediscover“, koji je odobren za finansiranje u okviru Dunavskog transnacionalnog programa „Interreg Danube“.
U okviru pilot aktivnosti na projektu, u četvrtak 21.januara u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, otvorena je izložba na kojoj je predstavljena arhivska istraživanja jevrejske kulturne baštine u Boki u periodu od XVI do XX vijeka, saopšteno je iz lokalne uprave.
Kako navode, arhitektonski je snimljeno i rekonstruisano malo jevrejsko groblje u Škaljarima.
“Istražen je istorijat groblja kao i analiza svake grobnice i genealogija svih familija sa ovog groblja. Rezultati pomenutog rada prikazani su na izložbi” – saopšteno je iz Opštine Kotor.
“Jevrejsko groblje je mala parcela između katoličkog i pravoslavnog groblja na gradskom groblju u Škaljarima. Na groblju su rađena epigrafska, genealoška istraživanja svih tih familija koje su tamo sahranjene, u arhivu smo došli do podataka o svim tim familijama, napravili smo njihova porodična stabla, sve smo istražili i to će sve biti objedinjeno u jednoj lijepoj dvojezičnoj studiji na našem i na engleskom jeziku”, kazala je ranije Marija Novaković, arhitekta-konzervator Studija „ENForma”.
Izložba će biti otvorena svakog radnog dana od 8 do 15 sati do 31. januara ove godine.
Policija je u subotu pritvorila više od 1500 osoba širom Rusije upotrijebivši silu kako bi razbila proteste u zemlji, dok deseci hiljada protestanata traže puštanje kritičara Kremlja, Alekseja Navaljnog.
Navaljni je pozvao svoje pristalice na proteste nakon što je prošli vikend uhapšen pri povratku iz Njemačke u Rusiju, prvi put otkad je otrovan bojnim otrovom novičokom, kojeg su prema njegovim riječima na njegovo donje rublje u kolovozu stavili agenti državne sigurnosti.
Vlasti su upozorile ljude da se drže podalje od protesta u subotu, rekavši da prisustvovanjem neovlaštenom protestu riskiraju zarazu covidom-19, kao i tužbu i mogući zatvor.
No prosvjednici su se oglušili na zabranu te se pojavili u velikom broju.
U središnjoj Moskvi, gdje Reuters procjenjuje da se na najvećem neovlaštenom skupu posljednjih godina okupilo barem 40 000 ljudi, policija je pritvarala ljude, gurajući ih u kombije koji su stajali u blizini.
Vlasti su izvijestile da se na protastu pojavilo oko 4000 ljudi. Neki protestanti su izvikivali “Putin je lopov” te “Sramota” i “Sloboda Navaljnom”.
Navaljnijeva supruga Julia objavila je na društvenim mrežama da je uhapšena na prosvjedu. Njegova majka Ljudmila takođe je bila na protestu.
Mediji su večeras javili da je supruga Julia puštena na slobodu.
Neki od Navaljnijevih političkih saveznika pritvoreni su u danima prije protesta a tamo su ostali i na dan prosvjeda.
OVD-Info, skupina za nadgledanje protesta, rekla je da barem 1600 ljudi, uključujući i 500 Moskovljana i 200 ljudi iz St. Petersburga, zatvoreno diljem Rusije, što je brojka koja će vjerojatno narasti.
Skupina je izvijestila da je bilo uhapšenja u približno 70 gradova.
Navaljni, 44-godišnji odvjetnik, nalazi se u moskovskom zatvoru čekajući ishod četiri pravna predmeta za koje tvrdi da su izmišljeni. Optužuje Vladimira Putina da je naredio njegovo ubojstvo. Putin to niječe, tvrdeći da je Navaljni dio prljave kampanje koju je orkestrirao SAD kako bi ga diskreditirao.
Jedan Moskovski protestant, Sergej Radčenko (53) rekao je: “Dosta mi je straha. Nisam se pojavio samo zbog sebe i Navaljnog, nego i zbog svoga sina jer u ovoj zemlji nema budućnosti.”
Dodao je da je bio uplašen, no da je imao snažan stav o onome što je nazvao pravnim sustavom koji je van kontrole.
‘Putinova palača’
Nije bilo trenutnog komentara od Kremlja, koji je prvotno prosvjede nazvao ilegalnim i djelom “provokatora”.
Videosnimke s ruskog dalekog istoka pokazuju policajce kako u Vladivostoku niz ulicu gone skupinu prosvjednika, dok su prosvjednici u Kabarovsku, koji su stajali na temperaturama od minus 14 stupnjeva Celzijusa, skandirali “Banditi!”.
Policija u sibirskom Jakutsku, jednom od najhladnijih gradova u svijetu, gdje su temperature u subotu dosegle minus 52 stupnja Celzijusa, zgrabila je prosvjednika za ruke i noge te ga odvukla u kombi, moglo se vidjeti na videosnimkama.
Opozicijski političar Dmitrij Gudkov rekao je da je bilo neuobičajeno mnogo prosvjeda u regiji.
“Svi su sigurno vrlo zasićeni krađom i lažima ako su regije na ovaj način odlučile ustati”, napisao je na Twitteru.
U subotu je došlo do smetnji na mobilnim i internetskim servisima, pokazali su podaci stranice koja se bavi nadgledanjem, downdetector.ru, taktika koju vlasti ponekad koriste da bi otežale prosvjednicima međusobnu komunikaciju i dijeljenje snimaka online.
Kako bi ojačao potporu uoči prosvjeda, Navaljnijev tim objavio je video raskošne palače na Crnom moru za koju tvrde da pripada Putinu, nešto što je Kremlj zanijekao. Od subote je video palače pogledan više od 68 milijuna puta.
Navaljnijevi saveznici nadaju se da će iskoristiti ono za što ankete kažu da su potisnuta frustracija javnosti zbog niskih plaća i ekonomskog pada tijekom pandemije.
No zasad Putinova moć djeluje zasad nedodirljivo, dok 68-godišnji predsjednik redovito bilježi preko 60 posto podrške, puno više nego Navaljni.
Državna agencija Tass izvijestila je da je u sukobima s prosvjednicima ozlijeđeno više od 40 policajaca.
Britanije je u subotu pozvala Rusiju da poštuje ljudska prva.
“Duboko smo zabrinuti pritvaranjem mirnih prosvjednika i nastavljamo pozorno pratiti stanje”, priopćilo je britansko ministarstvo vanjskih poslova. “Pozivamo ruske vlasti da poštuju svoje međunarodne obveze prema ljudskim pravima i oslobode građane koji su pritvoreni tijekom mirnih prosvjeda”.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1646 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 447 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod.
Novootkriveni su iz slledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
166
Nikšić
61
Budva
47
Bijelo Polje
34
Kotor
27
Tivat
21
Herceg Novi
19
Bar
14
Danilovgrad
11
Cetinje
10
Berane
8
Pljevlja
7
Plav
5
Tuzi
5
Andrijevica
3
Kolašin
3
Plužine
2
Rožaje
1
Mojkovac
1
Ulcinj
1
Petnjica
1
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID19 i to kod pacijentkinje iz Ulcinja, koja je imala 75 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 757 a od početka pandemije 766”, navodi se u saopštenju.
Do 17 sati i 30 minuta prijavljen je oporavak kod 579 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 8088”, navode iz IJZ.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine), kako dodaju, ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 57929.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna 2020, po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:
