Članovi Rotari kluba Kotor danas su uručili donaciju medicinske opreme u vrijednosti od 6.200,00 USD Opštoj bolnici u Kotoru. Donirana oprema uključuje pacijent monitor Bistos BT 780 za praćenje vitalnih funkcija, infra red termometar A200, pulsni oksimetar ‘tip finger’ i kiseoničku terapiju. Ugovorom o donaciji sa Rotari Klubom Kotor, vrijednu opremu donirala je firma ‘PROFESIONAL MEDIC’ d.o.o. čiji je vlasnik Kotoranin Jovan Roganović. On je ovom prilikom izrazio želju da donaciju uputi Opštoj bolnici u Kotoru kao poklon svojim sugrađanima i žiteljima Boke.
Povodom uručenja medicinske opreme, predsjednik Rotari Kluba Kotor Dušan Vukšić posebno je naglasio značaj saradnje sa donatorom:
”Rotari Klub Kotor i Opšta bolnica u Kotoru posebnu zahvalnost duguju našim Kotoranima Jovanu i Aleksandru Roganoviću i njihovoj firmi ”PROFESIONAL MEDIC” d.o.o. koji su ovim humanim gestom iskazali brigu i odgovornost prema zajednici u vremenu velikih izazova. U skladu sa usvojenim godišnjim planom aktivnosti, pored tradicionalnih akcija, naš klub če nastaviti rad u vanrednim okolnostima izazvanih pandemijom Covid-19 prilagođavajući se trenutku, što neće uticati na sam kvalitet akcija”– kazao je Vukšić.
Donaciju je u ime kotorske Opšte bolnice primio direktor dr Davor Kumburović koji se ovom prilikom zahvalio donatorima i Rotari Klubu Kotor istakavši:
”Želim da iskažem veliku zahvalnost na ovoj donaciji čiji je značaj znatno veći kada se uzme u obzir da je upućena u pravom momentu – u periodu suočavanja sa pandemijom Covid-19. Kao što je već poznato, Opšta bolnica u Kotoru je od prije nekoliko dana i zvanično Covid bolnica tako da će ova donacija u velikoj mjeri olakšati naš rad i obezbijediti adekvatno liječenje naših sugradjana i građana Boke.”
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) će na konferenciji za medije danas u 15 sati predstaviti nove epidemiološke mjere za cijelu Crnu Goru, saopštila je Vlada Crne Gore na svom Twitter nalogu.
Na konferenciji će govoriti ministar zdravlja Kenan Hrapović, direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša, ministarka ekonomije Dragica Sekulić i Nermin Abdić iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Projekat Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog “Revitalizacija uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi – Ćiro II” dobio je treću nagradu na Međunarodnom salonu urbanizma koji je organizovan u Kragujevcu.
U veoma jakoj konkurenciji 135 radova koji su prezentovani u okviru kategorije “Urbanistički projekti realizacije” stručni žiri je odlučio da nagradi projekat novske Agencije.
Međunarodni salon urbanizma je tradicionalna manifestacija koja predstavlja smotru najznačajnijih aktuelnih ostvarenja u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, urbanističkog projektovanja i realizacija u protekloj godini. Ove godine je održan od 10. do 13. novembra u Kragujevcu, u organizaciji Udruženja urbanista Srbije (UUS) i Javnog preduzeća “Urbanizam” Kragujevac, a pod pokroviteljstvom Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Grada Kragujevca.
Projekat “Revitalizacija uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi – Ćiro II” odobren je u novembru 2019. godine, u okviru Drugog Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ovaj projekat je izabran između više od 160 aplikanata na konkursu iz oblasti razvoja turizma i očuvanja kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Tragom ideje o valorizacji nekadašnje uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi, osmišljen je projekat u cilju osavremenjavanja turističke ponude grada, a posebno imajući u vidu rastući trend biciklizma.
“U okviru “Ćira II” biće revitalizovana stara trasa i grad će dobiti kontinualnu pješačko-biciklističku stazu, sa pratećim sportsko-rekreativnim sadržajima adrenalinskog tipa. Predviđeno je da staza prolazi kroz poluprirodni predio u dužini od 6,58 km, počev od granice sa Republikom Hrvatskom, pa do ušća rijeke Sutorine, i nastavlja kroz urbani priobalni dio u dužini od 7,62 km, do bivše željezničke stanice u Zelenici”, objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Kako ističu, ovaj projekat predstavlja sinergiju gradskog ambijenta sa poluprirodnim predjelima, njime se afirmišu brojna kulturna dobra i ambijentalne cjeline, uz promocijiu zdravih stilova života .
“Po vrlo složenoj metodologiji i jasno preciziranim procedurama EU zakonodavstva, integralna vizija odabranog koncepta je implementirana projektantski izradom jedinstvenog urbanističkog rješenja za potez cijele trase, kao i odgovarajuće tehničke dokumentacije razrade ključnih segmenata, na nivou Idejnih rješenja i Glavnog projekta”, objašnjavaju iz Agencije.
Na pomenutom potezu planirani su sledeći sportsko-rekreativni sadržaji, uz prateći mobilijar:
Pump track poligon – prostiraće se na površini od 699 m2 , sa specijalno dizajniranim talasastim stazama za bicikliste, na kojima se dinamika kretanja bicikla vrši ljudskim pokretima tijela;
Mountain bike park – kompleks povezanih sportsko-rekreativnih sadržaja i linearno raspoređenih prepreka adrenalinskog tipa za bicikliste, u šumskom ambijentu;
Rekreativne biciklističke staze – Urban biking će biti savremena staza uz Jadransku magistralu na potezu od tržnog centra HDL do motela “Vinogradi” u dužini od oko dva kilometra, širine dva ipo metra, dok će Mountain biking biti prirodno formirana staza od kamenih, pošljunčanih, zemljanih i travnatih površina koje prate prirodnu morfologiju terena u okruženju na trasi stare pruge;
Edukativni sadržaji i inovativne tehnologije – predviđeno je posatavljanje informativnih tabli sa led ekranom na pozicijama starih željezničkih stanica, sa interaktivnim mapama mreže biciklističkih staza i aplikacijom za prikazivanje dokumentarnog filma o istorijatu i zanimljivostima željeznice, kao i punkt za prezentaciju virtuelne simulacije, što obuhvata stvaranje 3D animacije, 360 stepeni videa, kao i virtuelne pokrete kroz vrijeme sagledane kroz specijalne naočare;
Uslužne djelatnosti –ugostiteljski objekat površine 30 kvadratnih metara, sa punktom za izdavanje biciklističke opreme I VR prezentaciju;
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim koordinira premijer Duško Marković, pokrenulo je tender za nabavku usluge procjenitelja, koji treba da izvrši procjenu ulaganja u projekat Luštica Bay.
Izabrani procjenjivač trebalo bi za taj posao da dobije oko 37,17 hiljada EUR, koliko je evidentirana procijenjena vrijednost javne nabavke, piše Dan.
Kompanija Luštica Development na oko sedam miliona kvadratnih metara na dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica bej težak preko milijardu EUR.
Ugovor o zakupu i izgradnji potpisan je 23. oktobra 2009. godine. Potpisali su ga predstavnici crnogorske Vlade, Opštine Tivat i kompanije Luštica Development.
Radi se o luksuznoj turističkoj destinaciji sa dvije marine, sedam hotela, različitom ponudom nekretnina, profesionalnim golf terenom, gradskim jezgrom i drugim sadržajima.
Prošle godine u Luštici su otvoreni prva faza marine sa 176 vezova, prvi ultraluksuzni hotel The Chedi, ali i marina naselje sa oko 220 rezidencijalnih jedinica.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), država Crna Gora posjeduje 7,19 odsto vlasničkog kapitala kompanije Luštica Development, dok se Orascom vodi kao vlasnik 92,7 osto akcija te firme.
“Ugovorom o zakupu i izgradnji definisan je minimalni iznos investicije od 150 miliona EUR u roku od četiri godine od dana stupanja ugovora na snagu (dana efektivnosti), pod uslovom da sve ugovorne strane ispune svoje obaveze”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji za nabavku usluge ovlašćenog procjenjivača ulaganja.
Ponude ovlašćeni procjenitelji mogu da dostavljaju Ministarstvu najkasnije do 14. decembra, kada će biti organizovano i otvaranje ponuda, kojem mogu da prisustvuju opunomoćeni predstavnici ponuđača.
Muzej u Santa Cruzu u Kaliforniji posvećen jahanju na valovima, podignuli su roditelji osamnaestogodišnjeg Marka Abbotta, koji se 1965. utopio surfajući. Osim surfanja, Mark je obožavao i svjetionike.
Nedaleko od mjesta gdje se on utopio nalazio se stari svjetionik koji je srušen nakon što su drugi, moderniji, preuzeli njegov zadatak.
Od novca što su ga dobili od police životnog osiguranja svoga sina, Markovi roditelji kupili su zemljište, podignuli repliku srušenoga svjetionika i u njega smjestili muzej posvećen sportu koji je njihov sin najviše volio.
Nizozemski nacionalni avioprijevoznik u prosincu ove i siječnju sljedeće godine nakratko će uspostaviti liniju Amsterdam – Split.
Najstarija zrakoplovna kompanija na svijetu, nizozemski KLM, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana prometovat će na liniji Amsterdam – Split.
KLM do sada zimi nije prometovao prema Splitu, no uvođenje ove linije je potpuno logično, osobito sada u vrijeme globalne pandemije kada je broj međunarodnih linija značajno smanjen i putnici nemaju velik izbor konekcijskih letova, piše Croatian Aviation.
Liniju Amsterdam – Split KLM je pokrenuo 4. jula, prometujući na njoj sedam puta tjedno, a od početka kolovoza na liniji je bilo čak 13 letova tjedno. U rujnu i listopadu operacije su smanjene na 3 leta sedmično, a s krajem oktobra linija je završila s prometovanjem za ovu ljetnu sezonu.
KLM će nakratko ponovno pokrenuti ovu liniju u decembru ove i januaru sljedeće godine. Četiri leta najavljena su za kraj prosinca, te 3 za sami početak januaraa.
Amsterdam i Split bit će povezani direktnim letovima u subotu, 19.12., nedjelju, 20.12., srijedu, 23.12., nedjelju, 27.12., subotu, 2.1., nedjelju, 3.1. te četvrtak, 7.1. Na svim letovima najavljeni su avioni tipa E190 koji u floti ovog prijevoznika imaju kapacitet od 100 sjedala. Zrakoplovi će iz Amsterdama u Split slijetati oko podneva.
Podsjećamo, ovo je drugi avioprijevoznik koji će se u vrijeme blagdana nakratko vratiti u Split, prije dva dana objavili smo vijest o Edelweissu koji će u isto vrijeme prometovati na liniji Zurich – Split.
KLM će se nakon 07. januara 2021. povući iz Splita te će liniju iz Amsterdama ponovno uspostaviti od 01. maja. Ista je najavljena do kraja ljetnog reda letenja sljedeće godine i karte su u prodaji na službenim stranicama aviokompanije.
Skandinavska država je u četvrtak imala 4.658 novih slučajeva korona virusa, ukupno su preminule 6.122 osobe.
Kolektivni imunitet na korona virus u Švedskoj vjerovatno je niži nego se ranije procjenjivalo, izjavio je glavni epidemiolog i arhitekt “švedske strategije” Anders Tegnell, dok se brojevi u toj zemlji rapidno povećavaju.
Glavni epidemiolog, koji je odbacivao zatvaranje i propagirao široku upotrebu maski, također je priznao da se država bori s drugim valom pandemije, nakon što je u augustu rekao da takav scenarij nije vjerovatan.
“Ne mislim da je definicija tako važna, ali trenutno vidimo simultano širenje u zajednici”, kazaao je Tegnell novinarima, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Švedska je u četvrtak imala 4.658 novih slučajeva korona virusa, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva, zbog čega se povećava broj hospitalizacija i broj pacijenata na odjelima intenzivne njege.
Više preminulih od susjeda
Tegnell je rekao da proljetni val u Švedskoj vjerovatno nije donio imunitet kakvom su se nadali, dodajući da je broj asimptomatskih infekcija očito bio manji nego što se ranije vjerovalo.
“Broj ljudi koje nismo dijagnosticirali vrlo je vjerovatno manji nego smo mislili”, istakao je.
Iako švedski zdravstveni zvaničnici nikada nisu direktno rekli da je cilj steći kolektivni imunitet, gdje je dovoljno ljudi razvilo imunitet da bi se zaustavilo širenje epidemije, govorilo se da je upravo to cilj švedske strategije.
Švedska do sada ima ukupno 6.122 mrtvih od korona virusa.
U odnosu na broj stanovnika, ta zemlja ima mnogo više mrtvih nego njezini nordijski susjedi, ali ne toliko koliko ih imaju Španija ili Velika Britanija.
U Crnoj Gori od juče postoje još dvije kovid bolnice – Opšta bolnica u Kotoru i Bolnica “Danilo I” na Cetinju, kazao je šef kriznog medicinskog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti dr Nermin Abdić.
Medicinski krizni štab je juče naložio tim bolnicama da se organizuju i obezbijede liječenje pacijenata koji su pozitivni na korona virus.
“To smo uradili kako bi Opšta bolnica u Kotoru olakšala posao ljekarima u barskoj bolnici, a Opšta bolnica na Cetinju olakšala onima u Podgorici, ako za to bude bilo potrebe”, pojasnio je Abdić.
Abdić je kazao da za sada neće biti potrebno da se formiraju privremene bolnice, ali da se situacija prati.
“Ako dođe do scena koje ne želimo da imamo, onda ćemo otvoriti privremene bolnice, ali za sada nema potrebe za tim. Štab je dao jasne sugestije za povećan broj pacijenata koji u narednim danima i sedmicama može biti prisutan i u našoj državi”, rekao je on.
On je tada objasnio da bi se formiranjem privremenih bolnica kapaciteti proširili za 300 dodatnih kreveta, a ta mjesta, prema njihovoj procjeni, već postoje.
“Kovid bolnice bismo morali dodatno da opremamo i usmjeravamo kadar, a za to još nema potrebe i nadamo se da neće ni biti”, rekao je Abdić.
Upravo iz ovog razloga procijenjeno je da su opšte bolnice u Kotoru i na Cetinju najbolje rješenje kako bi se rasteretile one koje su opterećene.
Osim Kliničkog centra Crne Gore, kovid bolnice su i opšte bolnice u Bijelom Polju, Beranama, Baru i Nikšiću.
Abdić je ranije apelovao na građane da je bilo koje masovno okupljanje ili skup tokom koga se ne poštuju epidemiološke mjere poguban, te da dodatno pogoršava situaciju sa korona virusom u zemlji.
On je ponovio da građani poštuju mjere i da ne testiraju kapacitete zdravstvenog sistema, da to ne smijemo da radimo jer je opasnost velika.
Osnovni sud u Kotoru poništio je u srijedu svoju presudu iz decembra 2014.godine a kojom je odlučio da državljanin Srbije Ilija Nešić nije vlasnik dvaju katastarskih parcela na obali Tivatskog zaliva u Krašićima, i da je on dužan da ih preda u posjed države Crne Gore.
Sutkinja Miljana Milović je odredila da se u tom postupku ponovo otvori glavna rasprava. U ponovljenoj raspravi će jedan od odlulučujućih faktora međutim, biti u međuvremenu donešena presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je prije tri mjeseca, konstatovao da je u slučaju Nešić, praksa Vlade Crne Gore i ovdašnjih sudova da privatnim vlasnicima nepokretnosti na morskoj obali ograničavaju vlasnička prava bez isplate pravične nadoknade za formalno im oduzetu imovinu, bila nezakonita i da ona krši odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Kotorski sud je svoju presudu iz 2014. presudu poništio na osnovu zahtjeva Nešićevog advokata Zorana Miljanića iz Tivta koji je nedavno, uspio da pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, ishoduje za svog klijenta povojnu presudu. ESLJP je u presudi koju je donio 9. juna, u potpunosti prihvatio navode iz tužbe Ilije Nešića i advokatske kancelarije „Miljanić“ iz Tivta, da mu je država Crna Gora nezakonito uskratila svojinska prava nad njegove dvije parcele na samoj obali mora u Boki.
Nešić je još 1980. od drugih fizičkih lica-privatnih vlasnika, legalno kupio dvije parcele na obali u Krašićima, ukupne površine 349 kvadrata. Kao i većini drugih ljudi koji su bili legalni vlansici zemljišta na morskoj obali, i Nešiću je država Crne Gora u međuvremenu, pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992 i Zakon o državnoj imovini iz 2009. formalno oduzela njegovu imovinu, upisavši se na parcele na morskoj obali kao vlasnik, a Nešiću je ostavila pravo korišćenja tih nekretnina. Sve to država je uradila bez donošenja pojedinačnog pravnog akta – riješenja o ekspropijaciji Nešićeve privatne imovine i isplate zakonom predviđene naknade za eskporopijaciju. Nešić je stoga prije 11 godine krenuo u dugotrajan i isrcpljujući sudski proces protiv države Crne Gore. Osnovni sud u Kotoru, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud Crne Gore nisu uvažili argumentaciju srpskog državjanina i njegovog advokata Zorana Miljanića, već su odbijali sve njihove predstavke da se ime Ilije Nešića vrati u katastarsku evidenciju kao vlasnika, a ne korisnika dviju parcela na obali mora u Krašićima.
advokat Zoran Miljanić
Čak je i Ustavni sud Crne Gore odbio ustavnu žalbu koju je u februaru 2016. izjavio advokat Miljanić pozivajući se na član 58 Ustava koji propisuje da se „jamči pravo svojine i da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu.“ Takvu žalbu vijeće Ustavnog suda kojom je predsjedavala sutkinja Mevlida Muratović je odbilo krajem oktobra 2017. konstatujući da Nešiću „nije povrijeđeno pravi svojine“.
Upornost spskog državljanina i njegovog advokata međutim, isplatila se u Strazburu jer je ESLJP 9. juna donio presudu da je Crna Gora Nešiću na ovaj način povrijedila pravo na svojinu, jer se država, na osnovu pravosnažnih presuda, upisala kao vlasnik bez davanja naknade i sprovođenja eksproprijacije. ESLJP je državu Crnu Goru obavezao da Nešiću nadoknadi 5.400 eura sudskih trškova koje je on imao u Strazburu.
Nakon što je po isteku tri mjeseca od dana njenog donošenja, presuda ESPLJ u slučaju “Nešić protiv Crne Gore” postava pravosnažna, njegov advokat je Osnovnom sudu u Kotoru dostavio zahtev za ponavljanje postupka i izmjenu presude tog suda iz 2014. Kotorski sud je to prihvatio uprkos činjenici da predstavnica kotorske kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Ivanka Janičić i dalje, pored jasnog pravnog stave ESLJP, pokušava da osujeti izvjestan epilog – da država više ne može, kao što je to radial u posljendjih skoro 30 godina, primorcima tek tako uzimati i knjižiti se na njihovu imovinu na obali mora, a bez da im za to isplati pravičnu nadoknadu.
Janičić je naime, u odgovoru na zahtjev za ponavljanje postupka i izmjenu odluke kotorskog suda iz 2014, odgovorila da je on zastario jer je sa stanovišta našeg zakonodavstva, mogao biti podnijet u roku od pet godina od pravosnažnosti sporne prvostepene presude. Takvu njenu argumentaciju međutim, sutkinja Milović nije prihvatila i donijela je rješenje o poništenju presude i ponavljanju postupka. Pri tom je sutkinja posebno naglasila da i po našem Zakonu o parničnom postuku u slulčjevima kada ESLJP donese presudu kojom je utvrđeno da su stranci povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode koje joj jamči Koncencija za zaštitu o ljudskim prava i sloboda, postupak se pred napim sudovima može ponoviti ali i da su oni tada “vezani pravnim stanovištem iskazanim u konačnoj presudi ESLJP kojom je utvrđena povreda osnovnog ljudskog prava ili slobode”.
To u praksi znači da se, bez obzira na dalja nastojanja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, država morati da uskoro primorcima i formalno vrati svu njihovu legalno stečenu privatnu imovinu na obali mora, a koju je država u međuvcremenu, neosnovano upisala na sebe.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i dostavile rezultate za 1758 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 643 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Ulcinja, Budve i Herceg Novog od kojih je najstariji imao 86, a najmlađi 55 godina.
Novoinficirani su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
367
Budva
57
Tivat
47
Nikšić
46
Herceg Novi
30
Cetinje
25
Berane
16
Ulcinj
13
Kotor
8
Rožaje
8
Pljevlja
6
Danilovgrad
4
Tuzi
4
Bar
4
Bijelo Polje
3
Mojkovac
2
Andrijevica
1
Petnjica
1
Šavnik
1
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak 246 pacijenta.
