U Herceg Novom je za samo pet dana potrošena količina od 300 gratis antigenskih testova te su u Domu zdravlja neophodne dodatne količine kupili kako bi obezbijedili kontinuitet u radu kovid ambulanti.
Od ponedjeljka građani koji dolaze na testiranje tu uslugu plaćaju 25 eura.
Iz kabineta direktora Doma zdravlja Radivoja Raška Božovića saopšteno je da je od 3. do 10. novembra u kovid ambulanti za djecu pregledano 33 djece od kojih je 25 testirano, sa osam pozitivnih rezultata.
– U kovid ambulanti za odrasle je pregledano 350 pacijenata, urađeno je 325 testova, a 171 je imao pozitivan rezultat. U istom periodu su urađena 43 PCR testa, a bilo je 11 pozitivnih rezultata. Kod pacijenata sa sumnjom na pneumoniju urađeno je 37 radiografija pluća. Prema svim pregledanim pacijentima izabrani ljekari postupaju poštujući dostupne preporuke za dijagnozu i liječenje osoba sa dokazanom infekcijom ili sa sumnjom na kovid-19 infekciju – navedeno je u saopštenju.
Navode da je registrovano više od 40 odsto pozitivnih rezultata, da je u ambulantama u tom periodu pregledan veliki broj pacijenata i da je broj pacijenata najavljenih za pregled bio značajan, te su se odlučili da kupe dodatnu količinu brzih testova po komercijalnoj cijeni. Ističu i da su tokom proteklih sedam dana uzimani brisevi za PCR testove po preporučenim indikacijama.
– Svi pozitivni rezultati testova urađenih u Domu zdravlja Herceg Novi, PCR i brzih antigenskih testova, su epidemiološki obrađeni i prijavljeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Prema evidenciji higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja, 9. novembra na teritoriji opštine je 206 aktivnih slučajeva infekcije. Podaci o broju aktivnih slučajeva infekcije, broju pregleda u kovid ambulantama i broju testova ukazuju na ozbiljnost epidemiološke situacije u gradu –kazali su iz Doma zdravlja Herceg Novi.
U OŠ „Orjenski batanjon“ inficirana dva nastavnika i đak
U Osnovnoj školi „Orjenski batanjon“ u Bijeloj dvoje nastavnika i jedan učenik pozitivni su na korona virus. Direktorica Jarmila Radović kaže da su u kolektivu do sada uspješno odolijevali pandemiji i svim problemima koji je prate.
– Dva nastavnika su na bolovanju. Jedan je dobio rješenje drugi još nije. Kratki serološki test potvrdio je kod tog drugog nastavnika da je pozitivan na koronu. Imamo i jednog učenika koji je, nažalost, dobio rješenje da je pozitivan. Još devet učenika je odsutno sa nastave za koje je potvrđeno da zbog slučajeva infekcije unutar porodice moraju biti izolovani – kazala je Radović.
Evropu je u prvih osam mjeseci posjetilo 68 posto manje međunarodnih turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok se u cijeloj 2020. zbog novog vala pandemije i ‘zatvaranja’ očekuje pad tih dolazaka od oko 60 posto, a vraćanje obujma putovanja na razine prije pandemije predviđa se do 2024. godine.
To se ističe u novom izvještaju Evropske komisije za putovanja-ETC (European Travel Commission) pod nazivom “Europski turizam 2020-trendovi i izgledi”, u kojemu se napominje i da novi valovi pandemije, ‘zaključavanja’ zemalja, pad povjerenja potrošača i gospodarska recesija i dalje umanjuju izglede europskog turizma za oporavak.
Za razliku od povratka ukupnog pretpandemijskog obujma putovanja do 2024., nešto optimističnija predviđanja u tom izvješću odnose se na domaća putovanja – unutar Europe i njezinih pojedinih zemalja – koja bi se vjerojatno trebala brže vratiti, odnosno dosegnuti razinu iz 2019. u 2022. i 2023. godini.
Najveći minusi na Cipru, u Crnoj Gori i Rumunjskoj
U izvješću se upozorava i da su ‘udari’ pandemije koronavirusa na turizam u Europi “gotovo bez presedana i u opsegu i u trajanju”, jer sve europske destinacije imaju pad dolazaka turista iznad 50 posto, pri čemu su Cipar i Crna Gora u najtežoj situaciji, s padom dolazaka turista od 85, odnosno 84 posto, što se pripisuje njihovoj većoj ovisnosti o stranim turistima.
Slijedi Rumunjska, u kojoj su međunarodni turistički dolasci pali za 80 posto, dok je relativno manji pad zabilježila Turska, od 77 posto, ali uz naznaku da će se njezin turizam također tromo oporavljati zbog velikog oslanjanja na turiste s dalekih tržišta.
U grupi zemalja s padom dolazaka stranih turista iznad 70 posto ove su godine i Portugal te Srbija, s minusima od po 74 posto, a lošiji učinak je i kod otočnih odredišta, Islanda i Malte s minusima od 71 posto, što se objašnjava njihovim zemljopisnim položajem i strogim graničnim ograničenjima.
Hrvatska među zemljama s najmanjim padom dolazaka stranih turista
Hrvatska je u tom izvješću po podacima za prvih osam, odnosno devet mjeseci na svim ljestvicama među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom dolazaka i noćenja stranih turista.
Tako je za prvih osam, odnosno devet mjeseci na šestom mjestu u Europi, s oko 50 posto manje noćenja stranih turista u odnosu na isto razdoblje 2019.
Prva na listi zamalja s najmanjim padom noćenja stranih turista, od oko 30 posto, je Austrija, koja je, objašnjava se, početkom godine privukla dosta turista u vrijeme skijanja i zimskih odmora.
Od Hrvatske tek nešto manji pad noćenja stranih turista, od blizu 50 posto, zabilježile su još Danska, Njemačka, Litva i Monaco, dok je u tzv. ljetnoj izvedbi hrvatski turizam na još boljem, četvrtom mjestu, iza opet prve Austrije, zatim Belgije i Bugarske.
Za sada dostupni podaci do kraja rujna pokazuju i da je, unatoč ljetnim ‘otvaranjima’ i manjim brojkama zaraženih, većina europskih država kroz ljeto ipak pretrpjela masovni pad međunarodnih putovanja, pri čemu su se u gotovo svim destinacijama više nego prepolovila.
U izvješću se navodi i velika zabrinutost za zračni promet u Europi i turistička putovanja zrakoplovima, za čime je potražnja samo u kolovozu ove godine bila 73 posto niža nego u istom mjesecu 2019., što je ipak nešto bolje nego je bio pad te potražnje u srpnju od 91 posto, a u lipnju od 94 posto.
Solidarnost i suradnja ključni
No, kako se povećava broj zaraženih koronavirusom u jesensko vrijeme i kako se zbog toga uvode nova ograničenja putovanja u brojnim zemljama, ne očekuje se poboljšanje u tom segmentu, nego suprotno – dodatno smanjenje potražnje za putovanjima zrakoplovima u idućim mjesecima.
U svemu tome, i povodom objave tog novog izvješća, izvršni direktor ETC-a Eduardo Santander poručio je da je sada, kada drugi val pandemije zahvaća Europu i uoči zimske sezone, važnije nego prije da se europske države udruže kako bi dogovorile zajednička rješenja i za suzbijanje širenja virusa i za potporu održivom oporavku turizma.
“Suradnja i solidarnost ključni su za oporavak i jačanje europskog turizma, a u tome je najvažnije vratiti povjerenje putnika i zaštititi milijune poduzeća i radnih mjesta koja su u opasnosti i kako bi ekonomski opstala. I smjer gospodarskog oporavka u cijeloj Europi ovisit će u znatnoj mjeri o oporavku turističkog sektora, koji generira blizu 10 posto BDP-a EU-a i više od 22 milijuna radnih mjesta”, poručio je Santander.
Iz ETC-a su upozorili i da turizmu i povratku putovanja ne pridonose pojedinačni pristupi ponovnom otvaranju granica, kao ni strogi postupci karantene i testiranja, ali i da će se politički odgovori i pozamašne financijske intervencije središnjih banaka i vlada, a koje su, kako ocjenjuju, bile presudne za ublažavanje utjecaja pandemije na turizam europskih država, moguće morati i nastaviti ili naći neka druga rješenja s novim povećanjem stope zaraze.
Iznose pritom i nedavne objave iz Europske komisije, koja je ocijenila da je turistička i industrija putovanja jedan od najpogođenijih sektora covidom-19 te da su potrebna ulaganja od oko 161 milijardu eura da bi se vratili na razinu prije krize.
“Gledajući u mjesece koji slijede s porastom broja zaraza povećava se i nesigurnost te negativni rizici za turističko poslovanje, i jedino suradnjom i zajedničkim rješenjima možemo to prevladati, naravno dok se ne pronađe cjepivo koje će zaustaviti pandemiju, a time i vratiti veći obujam putovanja. Do tada se za oporavak turizma ne smije podcijeniti važnost domaćih i unutar-europskih putovanja, kao i značajan porast onih koji žele putovati u ruralna i obalna mjesta, gdje je lakše nego u visoko urbaniziranim odredištima prakticirati socijalno distanciranje. To bi pak moglo i pomoći onima koji su ‘patili’ od prekomjernog turizma, ali i ravnomjernijem širenju ekonomskih koristi od turizma u zemljama”, zaključuju iz ETC-a u novom izvješću.
Zemljotres jačine 5,2 stepena pogodio je oko čestiri časa jutros Sjevernu Makedoniju. Osjetio se u Bugarskoj, Grčkoj, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji…
Zemljotres se dogodio u blizini mjesta Vrutok, na dubini od 10 kilometara.
Još nema izvještaja o povrijeđenima ili šteti.
Podsjećamo, prije deset dana jak zemljotres grčko ostrvo Samos pogodio je snažan zemljotres od 7 stepeni Rihterove skale.
Podrhtavanje koje je trajalo dugo osjetilo se širom Grčke, pa sve do Istanbula.
Nakon prvog potresa, uslijedila su još tri sa maginutdama 4,1, 4,2 i 4,8.
Grupa građana sa crnogorskim zastavama i obilježjima se okupila jutros u Budvi ispred ulaza u Stari grad, kako bi spriječili ambasadora Srbije Vladimira Božovića da položi vijenac na spomen ploču “srpskim oslobodiocima”, i odati počast “oslobodiocima Budve i palim za slobodu u Prvom svjetskom ratu povodom oslobođenja Budve 8. novembra 1918.“
Božović, kako je “Vijestima” potvrđeno, neće položiti vijenac na sporno obilježje, a nezvanično je rečeno da je Vlada Crne Gore juče uputila protestno posmo Vladi Srbije zbog najavljenog polaganja vijenaca.
Okupljeni pjevaju “Oj, svijetla majska zoro” i uzvikuju “Nije ovo Srbija”, “Crna Gora neće biti obala srpskog mora”.
Među okupljenima su i liderka Crnogorske Anđela Ivanović i bivši nezavisni odbornik Stevan Džaković.
“Ambasada Srbije postavlja vijence tamo gdje se nije desila bitka po istorijskim nalazima jer je Budva već bila oslobođena. Tako da nije bilo nikakvog oslobođenja, a pogotovo ne srpske vojske”, kaže Ivanović.
Mještanka Darinka Daja Ljubiša zapalila je svijeću na šahti ispred ulaza u Stari grad. Ona je kazala da kao što je ploča lažna, to im je mjesto u kanalizaciji. Ona je kazala da ovo nije politički, već građanski skup i pozvala sve da ostanu do 10 časova okupljeni. Ispred Staroga grada je više desetina građana.
Policijski inspektori su na licu mjesta, kako ne bi došlo do incidenta.
U Federaciji BiH od srijede stupa na snagu mjera ograničavanja kretanja u noćnim satima te zabrana okupljanja više od 30 osoba kako bi se pokušalo spriječiti širenje zaraze koronavirusom, potvrdio je u utorak krizni stožer entitetskog Ministarstva zdravstva.
Pomoćnik ministra Goran Čerkez kazao je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kako se za ovom mjerom moralo posegnuti jer stanje postaje sve ozbiljnije, a do sada propisane mjere ograničenja se ne poštuju, dok lokalne vlasti, uključujući policiju, ne poduzimaju ništa da bi to sankcionirale.
“Situacija je vrlo ozbiljna, a nitko ništa ne radi”, kazao je Čerkez dodajući kako su županije unutar tog entiteta “apsolutno pasivne” te kako županijske vlasti očekuju da sav posao za njih radi Federacija BiH.
Kazao je kako jedino u Sarajevskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji rade svoj posao i nabavljaju potrebnu opremu za medicinske ustanove, a ostalih osam županija naprosto čeka da im to osigura entitetska razina vlasti iako po zakonu imaju punu samostalnost na tom planu.
U Federaciji BiH trenutačno je aktivno više od 17 hiljada slučajeva zaraze. Čerkez je pojasnio kako je jedini izlaz prekinuti lanac infekcije, što nije moguće dok se održavaju koncerti s po tisuću posjetitelja, noćni klubovi su puni, a političke stranke nastavljaju s kampanjom uoči lokalnih izbora 15. studenoga, uključujući tu predizborne skupove, kao da se ništa ne zbiva. U protekla dva tjedna zabilježeni su brojni predizborni skupovi sa stotinama sudionika, a policija i inspekcije niti u jednom takvom slučaju nisu intervenirale zbog kršenja mjera ograničenja.
“Mi sami nećemo uvesti lockdown. Tu priču treba ostaviti po strani jer kao zdravstvo nikada ne možemo posegnuti za tom mjerom bez dogovora s vladom”, kazao je Čerkez.
Mjera ograničavanja kretanja odnosi se na razdoblje od 23 do 5 sati ujutro, no Čerkez ističe kako to nije policijski sat. Njegovo je pojašnjenje kako se u tom razdoblju mogu kretati svi oni koji to moraju radi posla, dok će ostali morati ostati u kućama.
Uputio je poziv svima da se u idućih dvadeset dana discipliniraju i da kretanje svedu na minimum, a taj apel posebice je upućen osobama starije životne dobi.
U Republici Srpskoj za sada nema ograničenja kretanja, a entiteti u BiH imaju potpunu autonomiju pri donošenju restriktivnih mjera. Državna razina ima samo ovlasti utvrđivati režim graničnog prijelaza, u kojemu za sada nema promjena, što znači da osobe s hrvatskim državljanstvom u susjednu zemlju mogu ulaziti bez ikakvih ograničenja.
Promocija romana “Mala Dolores” Novljanina Josipa Tripovića biće upriličena u četvrtak, 12. novembra u 19 časova, u Dvorani Park.
Riječ je o drugom romanu JosipaTripovića. Iako različita po tematici od njegovog privijenca „Kad dodirneš dno“, motiv koji prožima i ovu knjigu jeste vjera u sebe i u Boga koja nas tjera da se borimo, da nikad ne odustajemo, već da uvijek idemo naprijed. Ideje o slobodi, ljubavi prema bližnjima, prema svim ljudima, prema Bogu, kao i moć razumijevanja drugih i moć opraštanja, šalju nam univerzalne poruke i uče nas kako da budemo bolji ljudi” napisao je u recenziji za roman prof. dr Igor Lakić, koji će i govoriti na promociji uz autora.
Osim u gradovima Crne Gore, Tripovićev roman bi trebalo da bude predstavljen i u Francuskoj kada to epidemiološki uslovi budu dozvolili.
Ranije najavljena predstava “Aleja zaslužnih građana” biće odigrana 13. novembra.
Komedija „Aleja zaslužnih građana, Kulturnog centra „Homer“ iz Podgorice. gostovaće u Dvorani Park, u petak,a početak je zakazan za 20 sati. Ulaznice su besplatne i biće dostupne na blagajni dvorane Park u četvrtak 18 – 20 časova i u petak prije podne 9-12h i pred predstavu od 18 časova.
KC “Homer”, kome je jedan od glavnih ciljeva unaprijeđenje položaja uloge i funkcije kulture i umjetničkog stvaralaštva unutar zajednice osoba oštećenog vida i društva u cjelini, ima nekoliko sekcija.
Dramska sekcija pripremila je do sada više predstava, a poslednju, “Aleja zaslužnih građana” radili su sa profesionalnim rediteljem Zoranom Rakočevićem. Predstavu će izvesti članovi NVO KC “Homer”, glumci amateri oštećenog vida Tijana Janković i dvojica Novljana Miloš Spaić i Božidar Denda, a Đorđije Tatić je gostujući glumac u predstavi.
Predstava je urađena na osnovu dramskog teksta Muze Pavlove, u adaptaciji Zorana Rakočevića. Muza Pavlova u tekstovima govori o otuđenosti savremenog čovjeka, kojeg moderni način života svakodnevno vodi u brojne komične i nelogične situacije.
Muza Konstantinovna Pavlova bila je prevodilac, pjesnikinja i dramski pisac. Rođena u Permu 10. januara 1917. živjela je do 2006. godine. Još u ranom djetinjstvu počela je da piše pjesme, ali se poeziji vratila tek pošto je 1941. godine diplomirala na lenjingradskom konzervatorijumu, raskinuvši ubrzo s muzikom.
Počev od 1960. godine Pavlova se posvetila žanru dramske minijature – radu na skečevima Ai satiričnom kabareu, koji je marginalizovan u istoriji ruske sovjetske dramske umetnosti, ali je njihova veza sa narodnim teatralnim izrazom itekako aktuelna.
Prisustvo publike u Dvorani Park je u ograničenom broju i prema važećim preporukama NKT-a.
Španjolska će naručiti 20 miliouna doza cjepiva proizvedenih u kompanijama Pfizer i BioNTech a prve pošiljke tog lijeka protiv koronavirusa mogla bi zaprimiti početkom iduće godine, rekao je u utorak španjolski ministar zdravstva Salvador Illa.
“Računamo kako bi moglo doći 20 milijuna doza Pfiezerovog cjepiva. S obzirom da su potrebne dvije doze za jednu osobu, mogli bi smo cijepiti 10 milijuna Španjolaca protiv koronavirusa”, izjavio je Illa za španjolsku javnu televiziju TVE.
U Španjolskoj živi 47 milijuna stanovnika.
U ponedjeljak su Pfizer i BionNTech izvijestile kako njihovo cjepivo ima 90 postotnu učinkovitost.
Španjolski ministar je rekao kako će vlada u Madridu potpisati ugovor s američkim Pfizerom “ovaj ili idući tjedan” pa bi prve doze mogle stići početkom 2021. godine.
Rekao je kako će cjepivo biti besplatno predano nacionalnom zdravstvenom sustavu a da će onda prema “tehničkim kriterijima” i prema preporukama stručnjaka biti odlučeno tko će se prvi cijepiti. Dodao je da će sasvim izgledno prvo biti cijepljene osobe iz rizične skupine.
“Vodit ćemo se onime što nam kažu stručnjaci (…). No logično je, i normalno, da se počne s cijepljenjem najugroženijih osoba, kao i onih koje su kontaktu s najranjivijim ljudima, poput zdravstvenog osoblja”, izjavio je Illa.
Smatra kako bi do svibnja “većina stanovnika Španjolske mogla biti cijepljena” cjepivom Pfizera ili nekog drugog proizvođača čija cjepiva se trenutno razvijaju.
Upitan hoće li u Španjolskoj biti obavezno cijepljenje protiv bolesti Covid-19, odgovorio je negativno.
“Ne vjerujem da je potrebno obavezno cijepljenje. Ljudi su svjesni da su u prošlosti mnoge infekcijske bolesti prevladane cijepljenjem “, rekao je Illa. “Cjepiva spašavaju živote”, dodao je.
U Španjolskoj se od ožujka inficiralo koronavirusom 1,3 milijuna stanovnika od čega ih je umrlo 39,350. Broj oboljelih rapidno raste posljednjih dana pa su u pokušaju zaustavljanja širenja virusa zabranjeni izlasci i ulasci u gotovo svih 17 autonomnih pokrajina. Neki gradovi poput Barcelone i Granade zatvorili su kafiće i restorane.
Njemačka grupacija BioNTech poručila je kako će cijenu dviju potrebnih doza uspostaviti na nižoj od “tipične tržišne razine” te da će cijena biti različita od zemlje do zemlje, i a također će varirati i od regije do regije.
“Cijenu namjeravamo odrediti osjetno ispod tipične tržišne razine zbog situacije u kojoj se nalazimo te kako bi cjepivo bilo široko dostupno u svijetu”, izjavio je Ryan Richardson, šef strateškog razvoja BioNTecha.
“Nadam se da će cijene biti različite među određenim regijama u svijetu”, dodao je no nije naveo nikakve druge detalje vezane uz cijenu.
Vjernici iz Boke Kotorske juče su proslavili Blaženog Graciju, omiljenog bokeljskog svetog zagovornika i čudotvorca, u njegovom rodnom mjestu Muo, u crkvi Pomoćnice kršćana.
Blagdanu koji se na Mulu zahvaljujući papinskoj povlastici iz 19. stoljeća proslavlja 9. novembra, prethodila je duhovna priprava. Tri dana, od 6. do 8. novembra župljani i hodočasnici okupljali su se na svetim misama koje su slavljene na Blaženikovu oltaru i pred njegovim moćima sudjelovali u molitvi trodnevnice.
Trećeg dana trodnevnice, 8. novembra, župljani Ljubinko i Ivka Homen spomenuli se 50-te obljetnice svojeg kršćanskog braka. Tom prigodom, župnik don Robert Tonsati čestitao im važan jubilej, zahvalivši na nesebičnom služenju Crkvi koju njihova obitelj rado i s ljubavlju iskazuje, te uručio apostolski blagoslov sv. Oca Franje koji je za ovu prigodu stigao iz Vatikana.
Na blagdan, 9. novembra, održane su mise koje su predvodili svećenici Kotorske biskupije, don Željko Pasković, don Ante Dragobratović i župnik don Tonsati.
Tokom cijelog dana, brojni su vjernici, ne samo katolici, pohodili muljansko svetište kako bi se pomolili pred blaženikovim relikvijama. Svečanu misu predslavio je hercegnovski župnik, don Siniša Jozić u zajedništvu s drugim svećenicima biskupije.
U nadahnutoj propovijedi, don Siniša je upozorio da smo često u opasnosti da olako proslavljamo crkvene blagdane bez postavljanja važnih životnih pitanja koja se tiču naše vlastite vjere i vjernosti Isusu Kristu.
Na završetku mise, mjesni župnik don Robert Tonsati je prenio pozdrave i čestitke apostolskog upravitelja mons. Gjonlleshaja, te je čestitao blagdan svim župljanima, hodočasnicima, kao i imendan svima koji nose ime blaženika.
Don Robert je zahvalio na pomoći oko pripreme proslave blagdana, kao i svima koji redovito sudjeluju u životu i radu župe te je duhovno i materijalno pomažu, posebno župljanki gospođi Nevenki Janović koja je i ove godine crkvi darovala novi par oltarnika s ručno izrađenom čipkom.
Ljubav i poštovanje koju bokeljski puk iskazuje svojem omiljenom zaštitniku i ove godine, uprkos pandemiji i neizvjesnosti, bili su vidljivi u skrušenim molitvama pred njegovim oltarom brojnih hodočasnika koji su se pridržavali propisanih mjera opreza, te u zanosnoj pjesmi tokom misnih slavlja. Zbog važećih epidemioloških mjera izostao je uobičajeno cjelivanje relikvije.
Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. XI. 1438. – Venecija, 9. XI. 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo (Boka kotorska), 1810. godine.
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu 1372 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 546 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 7 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Berana (3), Tivta, Nikšića, Bijelog Polja i Podgorice od kojih je najstariji imao 84 a najmlađi 34 godine (rođen 1986). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 340 a od početka godine 349.
Po opštinama: Podgorica 231, Nikšić 52, Bijelo Polje 36, Pljevlja 26, Budva 7, Danilovgrad 2, Cetinje 14, Kotor 31, Tuzi 2, Tivat 23, Ulcinj 28, Berane 29, Mojkovac 8, Rožaje 13, Kolašin 1, Bar 16, Šavnik 1, Plužine 1, Herceg Novi 25.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 289 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 7427.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 24154.
Predstavnici šest država zapadnog Balkana prihvatili su u utorak na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, a BiH u zadnji je trenutak uoči samita prihvatila dokumente o uspostavi “mini Schengena” u tom dijelu Evrope.
U izjavi od osam tačaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge.
Predviđen je i zajednički angažman na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, potpora inovativnom ekosustavu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže s ciljem pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postupno smanjenje cijena roaminga unutar regije i s državama-članicama EU.
Zajedničko regionalno tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju temeljit će se na pravilima i standardima EU, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji s ciljem stvaranja pretpostavki potpune integracije.
Samit u Sofiji, koji je u on-line formatu održan u sklopu Berlinskog procesa, pokrenutog s ciljem jačanja suradnje između EU i šest država koje pretendiraju na članstvo, zbog pandemije je održan u online formatu, a na njemu je prihvaćen i akcijski plan za uspostavu zajedničkog tržišta te “Zelena agenda” za regiju.
“Znamo da akcijski plan za zajedničko regionalno tržište neće transformirati regiju preko noći ili u skladu s našim nadanjima. Postavljanje ambicioznih ciljeva, međutim, može biti od pomoći i ubrzati promjene ukoliko možemo raditi zajedno. Ova transformacija neće imati žrtava, samo koristi”, kazala je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Pet država regije ranije su se suglasile s izjavom o zajedničkom tržištu te akcijskim planom za njegov razvitak u razdoblju od 2021. do 2024., no BiH je s tim kasnila praktično do zadnjeg trenutka jer se na Vijeću ministara BiH hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti hoće li, kao subjekti koji trebaju sudjelovati u provedbi odluka vezanih za te izjave, biti naznačeni i entiteti odnosno županije u Federaciji BiH.
Kako taj spor nije bilo moguće riješiti na razini Vijeća ministara ti su dokumenti u ponedjeljak proslijeđeni na razmatranje i usvajanje Predsjedništvu BiH, koje ih je odobrilo u utorak prijepodne na telefonskoj sjednici, no u oskudnom priopćenju koje je nakon toga objavljeno nije pojašnjeno jesu li županije dobile mjesto kakvo su za njih tražili hrvatski ministri.
Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv “mini Schengen”, jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu suradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članicama Unije. Težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala i regiji.
