Posušje: Život izgubila četiri mladića i četiri djevojke
U Hrvatskoj je dan žalosti u spomen na osmero mladih koji su umrli u novogodišnoj noći u tragičnoj nesreći blizu Posušja.
Odluku da 5. januara proglasi danom žalosti donijela je jučer hrvatska vlada. Premijer Andrej Plenković poručio je kako se radi o “poruci solidarnosti i potpore u ime cijele Hrvatske” i tu odluku, donesenu na poticaj šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana, nazvao je “ispravnom porukom”.
Osmero mladih umrlo je u novogodišnjoj noći od posljedica trovanja ispušnim plinovima od agregata koja je vikendicu u mjestu Tribistovo kod Posušja, gdje su čekali Novu godinu, opskrbljivala električnom energijom.
Tijela Ivana Miličevića, Stipe Romića, Žane Pavković, Mie Soldo, Stipe Pavkovića i Marije Pavković pokopana su jučer u mjestu Rakitnu. Dan ranije u Posušju je bio sprovod Mirele Rezo i Stjepana Jukića.
Troje mladih bili su studenti Sveučilišta u Splitu, a petero su studirali na Sveučilištu u Mostaru.
U županiji zapadnohercegovačkoj, koja ne pamti ovakvu tragediju, proglašena je trodnevna žalost. Federacija BiH dva je dana odredila kao dane žalosti, dok su bosanskohercegovačke državne vlasti danom žalosti proglasile 2. januara.
Naši pomorci sa M/V Obrovac su nam poslali u redakciju fotografije i kratku poruku podrške za sve stradale u potresu koji je prije nekoliko dana razorio Petrinju, Sisak, Glinu i okolne gradove i sela.
Prenosimo njihovu poruku:
Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti na ovoj Zemlji je dati ljudima do znanja da nisu sami. Puno pozdrava vam šalje posada M/V Obrovca Tankerske Plovidbe Zadar, sa Sjevernog Pacifica na putu za Kinu!
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) utvrdio je Nacrt Programa uređenja prostora za 2021. godinu, ukupne vrijednosti 6,95 muliona eura i stavio ga na javnu raspravu koja traje do 14.januara.
Zbog pandemije koronavirusa centralni okrugli sto sa zainteresovanom javnošću neće biti održan, već će se javna rasprava sprovesti u elektronskoj formi i dostavljanjem pisanih predloga i sugestija lokalnoj upravi Tivta.
U nacrtu Programa stoji da će Optina ove godine za ekspropijaciju privatne imovine građana izdvojiti ukupno 3,3 miliona eura, od čega najviše – čak 2,5 miliona eura za zemlju mještana Krtola koju je prije pet godina bivša tivatska lokalna DPS-SD-HGI vlast, uzurpirala na Klačini, kako bi tamo izgradila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Pored ovoga, još 550 hiljada eura izdvojiće se za ekspropijaciju privatne imovine prema već dospjelim obavezama, odnosno projektima koje je takođe započela bivša tivatska gradska uprava, ali nije izmirila te obaveze prema građanima. Za ekspropijaciju po osnovu privođenja planova namjeni, odnosno incesticije koje će realizovati aktuelna uprava grada koju čine koalicijia građanskih listi NP-BF-GB, opredijeljen je iznos od 243.750 eura.
Opština planira da ove gidine izdvoji ukupno 228.490 eura za izradu razne projektne dokumentacije ii njenu revizuju, a opet će najveći dio tog novca otići na projekte kojima se u kampanji za lokalne izbore u Tivtu prošle godine hvalila bivša DPS-SD-HGI vlast, ali ih nije platila. Tako će aktuelna gradska uprava izmiriti čak 44.700 eura za izradu glavnog projekta rekonstrukcije zgrade Osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovićima, 18.150 eura za izradau glavnog projekta rekonstrukcije područnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ u Gradiošnici, te još ukupno 8.990 eura za usluge revizije projekata za škole u Radovićima i Gradiošnici, odnosno revizije projekta rekonstrukcije podrušnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ u Donjoj Lastvi.
Za izgradnju novih saobraćajnica predviđeno je 1,47 miliona eura od čega najviše – 1,15 milona eura za gradnju MR 2 pristupne saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Bay u Krtolima. To je inače, još jedna od niza obaveza koju je novu, ostavila stara vlast predvođena DPS-om, a koja je inače, lani raspisala tender za izbor izvođača radova na MR 2 saobraćajnici, iako je prethodno nenamjenski spiskala nešto preko 900 hiljada eura koje joj je za realizaciju tog projekta, uplatila Vlada bivšeg premijera Duška Markovića (DPS). Sa ukupno nešto preko 314 hiljada eura, aktuelna tivatska vlast namjerava da konačno, izgradnjom njene treće faze, završi saobraćajnicu u naselju Cacovo koju je bivša DPS-SD-HGI uprava gradila, ali nije završila, pune četiri godine.
Za sanaciju lolanih puteva opredijeljen je iznos od 175,5 hiljada eura i dodatnih 15.000 eura za postavljanje saobraćajne signalizacije.
Iznos od ukupno 557 hiljada eura biće opredijejen za završetak tri projekta izgradnje novih javnih gradskih objekata- sve listom takođe nezavršene „zaostavštine“ bivše gradske uprave predvođene smijenjenim gradonačelnikom Siniđom Kusovcem (DPS): prve faze šetališta u Krašićima, prve faze šetališta na Belanima i kompleksa sportskih terena u Donjoj Lastvi. Za rekonstrukciju kule srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Lukovič koju je takođe najavljivala, ali ni započela nije bivša vlast, Opština će ove godine izdviojiti nešto manje od 92 hiljade eura.
Na otplatu kredita na ranije realizovanim fazama III i V izgradnje vodovodne i komunalne infrastrukture, tokom ove godine biće potrošeeno ukupno 832 hiljade eura, dok je za ostale manje projekte, izgradnju potpornih zidova i kanala atnosferske kanalizacije, u programu uređenja prostora za 2021. opredijeljen iznos od još oko nepunih 290 hiljada eura.
Što se izvora finansiranja tiče, u Nacrtom Programa uređenja prostora Opštine Tivat za 2021. stoji da će se novac obezbijediti naplatom naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalijama) u iznosu od 2 milione eura, 1,95 miliona odnosi se na „ostala budžetska sredstva“, dok će 3 miliona eura „doći“ iz dugoročnog kredita kojeg će Opština uzeti kod komercijalnih banaka.
Period nestabilnih vremenskih prilika sa kišom i snijegom, nastaviće se i narednih dana, a obilnije padavine nas očekuju sutra u petak i za vikend, najavio je meteorolog Branko Micev.
“Kako sada stvari stoje sve do 11. ili 12. januara očekuju se ovakve vremenske prilike sa kišom i na sjeveru sa snijegom”, kazao je Micev i dodao da, ako ne dođe do značajnih promjena, nakon 12. januara nas očekuje stabilizacija vremena.
“Sjutra se očekuju nestabilne vremenske prilike sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, u planinskim oblastima imaćemo susnježicu i snijeg”, kazao je Micev.
U četvrtak oblačno, sa kako dodaje Micev, osjetno manje padavina.
“Za petak i dane vikenda u Crnoj Gori se očekuju jako nestabilne vremenske prilike sa kišom, pljuskovima, povremenim pljuskovima sa grmljavinom, u planinama povremeno sa snijegom”, kazao je Micev, za TVCG.
I ove godine tri nagrade iz Fonda za kvalitet “za Odličan5”, koju dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, stiglo je u JU Muzička škola Tivat, tačnije kod učenice Đuričić Lane – I razred srednje škole odsjek oboa i nastavnika Dapčević Valentine i Molčanov Oleksija.
“Sa neskrivenim emocijama, ponosni jer znamo da su nagrade rezultat velikog i dugotrajnog rada, ali sa obavezom da nastavimo istim putem ili još i bolje”, izjavili su nastavnici Dapčević i Molčanov.
“Čestitamo našim dobitnicima na nagradama koje u ovoj godini nose poseban značaj i težinu. Pandemija covida 19 ostavila je poseban trag na rad u muzičkim školama, zaustavila mnoge projekte, koncerte, takmičenja, ali nije zaustavila one koji svoju profesiju čuvaju i uzdižu i iznad nemogućih granica. S toga zahvalnost Ministarstvu koje je osmislilo ovakav Fond, a nastavnicima i učenicima pored čestitki poruka da nastave i dalje beskompromisno i samokritički da čuvaju muzičku profesiju”, istakli su iz Muzičke škole Tivat.
Britanski premijer Boris Johnson najavio je u ponedjeljak navečer da se vraća potpuno zatvaranje čitave Engleske kako bi se spriječilo širenje novog soja koronavirusa koji je zarazniji od onog prvog.
Novi karantin, jednak je kao i ona proljetni, predviđa zatvaranje škola i trebala bi potrajati do sredine februara, rekao je Johnson u govoru na televiziji. Ljude je ponovno pozvao da ostanu doma.
Moramo ići u zatvaranje “koje je dovoljno strogo da zaustavi novi soj”, kazao je premijer. “To znači da vam vlada ponovno poručuje da ostanete doma”.
Ljudi mogu napustiti svoje domove samo radi kupovine osnovnih potrepština, vježbanja, medicinskih razloga, odlaska na posao ako ne mogu raditi od kuće, te u slučaju obiteljskog nasilja, piše dpa.
Mjere stupaju na snagu u ponoć na utorak i Johnson je pozvao ljude da ih odmah počnu primjenjivati.
Naglasio je također da će oni koji se nalaze u četiri prioritetne skupine dobiti prvu dozu cjepiva do polovice februara.
Govoreći iz Downing Streeta, najavio je da će tjedni koji će uslijediti biti “dosad najteži”, ali je izrazio uvjerenost da zemlja ulazi u “zadnju fazu borbe”.
Škotska je ranije tijekom dana već objavila da u ponoć stupa na snagu karantena nalik onoj iz ožujka 2020. i trajat će do kraja mjeseca kako bi se kontrolirao broj zaraza novom inačicom koronavirusa.
“Od ponoći do kraja siječnja morate ostati kod kuće”, rekla je premijerka Nicola Sturgeon na konferenciji za novinare i spomenula “težak udarac” varijante virusa koja se brzo širi, prenijela je agencija France presse.
Wales je također zatvorio škole za većinu djece i mladih, dok se dužnosnici Sjeverne Irske sastaju kako bi raspravili o novim mjerama.
U ponedjeljak je Velika Britanija imala više od 50.000 novih slučajeva koronavirusa, sedmi dan zaredom. Ta je zemlja peta u svijetu po ukupnom broju zaraženih od početka pandemije (više od 2,7 milijuna).
Direktor poslovnog Udruženja hotelsko-ugostiteljske privrede Srbije (HORES) Georgi Genov rekao je danas da su hoteli u zimskim centrima Srbije za vreme novogodišnjih praznika bili popunjeni oko 90 odsto i da je medju gostima bilo i malo stranaca.
On je za Betu rekao da Srbija nema mnogo hotelskih kapaciteta u zimskim odmaralištima i da na Zlatiboru ima samo deset hotela sa oko 1.200 soba, na Kopaoniku je u hotelima na raspolaganju oko 1.000 soba, na Divčibarima i Tari po oko 500 soba, na Zlataru 150, a na Staroj planini ima samo jedan hotel sa oko 200 soba.
“Zlatibor i Kopaonik imaju najviše hotela, ali u tih oko 2.200-2.300 soba može da boravi najviše oko 4.000 gostiju dok u privatnom smeštaju može da se smesti oko 30.000 gostiju”, rekao je Genov.
Dodao je da na prvi pogled izgleda da su hotelski kapaciteti u zimskim centrima veći, ali da to nije tačno i da Srbija još praktikuje “paradajz” turizam i koristi pre svega uslugu smeštaja, a ne i ishrane.
Hoteli u banjskim centrima su, prema njegovim rečima uglavnom zatvoreni, osim što je prošle godine kada je u nekim novootvorenim sa spa centrima bilo gostiju.
Genov je rekao da su i u Beogradu neki hoteli za novogodišnje praznike imali gostiju u dvadesetak soba i da je medju njima bilo stranaca.
HORES će, kako je rekao, zatražiti od Kriznog štaba da dozvoli rad u lobijima hotela do 23 sata da bi gosti mogli da popiju čaj i da to ne bi ugrozilo zdravstvenu situaciju pošto je reč o velikim prostorima gde može da se poštuje socijalna distanca.
Takodje će od Vlade Srbije biti zatraženo da razmotri i mogućnost otpisa ili odlaganja dažbina po osnovu odnošenja smeća jer hoteli uglavnom ne rade, pa i nema otpada.
Kako je rekao Genov, hoteli nisu koristili ni “angažovanu snagu” koju im Elektroprivreda Srbije (EPS) zaračunava da bi im obezbedila potreban napon.
“U novoj smo godini i stižu za plaćanje sve odložene finansijske obaveze, od odloženih poreza i doprinosa na plate, poreza na imovinu, eko takse, računi za komunalne usluge, ali gradski hoteli nemaju mogućnosti to da plate dok su hoteli u zimskim centrima u nešto povoljnijem položaju”, rekao je Genov.
Najčitaniji francuski magazin „Le Figaro“ napravio je listu destinacija koje treba posjetiti u 2021. godini.
Među 21 destinacijom koje predlaže poznati magazin našla se i Crna Gora.
“Biser Balkana nije ograničen samo na Bokokotorski zaliv, turistički simbol zemlje, neku vrstu norveškog fjorda. Preporučujemo da 2021. zađete duboko u zaleđe i istražite planinski dio Crne Gore. Na primjer, pođite do nacionalnog parka Durmitor. Posjetite kanjone, glečerska jezera, guste četinarske šume i krečnjačke vrhove (uključujući Bobotov Kuk, na nadmorskoj visini od 2.523 m), to je prvi planinarski raj. Otkrijte dašak svježeg vazduha u ovom dijelu Evrope”, navodi Le Figaro.
U tekstu se dalje navodi da je najbolje vrijeme za putovanje od aprila do oktobra.
Međutim, tu dolazimo do problema, jer se Francuzima preporučuje da se do Crne Gore prevezu Montenegro Airlines-om, piše CdM.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule tri osobe, a potvrđena su 435 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
268
Nikšić
48
Bar
24
Budva
24
Cetinje
18
Pljevlja
16
Berane
15
Tivat
7
Kotor
5
Herceg Novi
4
Bijelo Polje
3
Tuzi
1
Danilovgrad
1
Šavnik
1
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1261 uzorka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 435 novopozitivnih”, saopšteno je IJZ.
Kako dodaju, preminuli pacijenati bili su iz Bara, Cetinja i Berana. Najmlađi preminuli je imao 68, a najstariji 80 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovidom-19 infekcijom od početka juna iznosi 683, a od početka godine 692.
Do 17:30 sati prijavljen je oporavak 530 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 9.135”, dodaju iz IJZ.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 49.630.
Broj umrlih od koronavirusa u Češkoj u ponedjeljak je prešao 12 hiljadaa, a susjedna Austrija odlučila je produžiti restriktivne mjere do 24. januara.
Broj umrlih u Češkoj od covida-19 je s 12 hiljada gotovo dvostruko veći nego u susjednoj Austriji koja ima manje stanovnika, prenosi agencija dpa.
Češke vlasti su u posljednja 24 sata potvrdile 6220 slučajeva, a pozitivno je oko 40 posto testiranih.
Država s 10,7 milijuna stanovnika je time od početka pandemije imala 746.714 slučajeva, vlasti upozoravaju da broj hospitalizacija raste zabrinjavajućom brzinom.
Češka vlada sastala se u ponedjeljak poslijepodne kako bi raspravljala o trenutnoj situaciji, no ne očekuje se zaoštravanje postojećih restriktivnih mjera.
Austrija produžuje mjere
Austrijska vlada odlučila je produljiti svoje mjere do 24. januara, objavio je ministar zdravstva, što znači da će velik broj trgovina, restorana i pružatelja usluga biti zatvoreni do tog datuma.
Na snazi ostaju i ograničenja na snazi pri ulasku u državu – svatko tko želi u Austriju mora ostati u karanteni do 10 dana ili dati na uvid negativan test.
Vlada u Beču ranije je planirala ukinuti mjere 18. januara.
Vlasti su planirale nakon tog datuma dopuštati ulazak u trgovine i druga mjesta samo onima koji imaju negativan test, a ostali da čekaju do 24. januara, no od toga se odustalo nakon protivljenja oporbe.
Austrija trenutačno dnevno ima 160 novih slučajeva na 100 hiljada stanovnika.
