Izbor predsjednika Osnovnog suda u Kotoru osmi put zaredom obesmišljava zakon i sudske odluke

1
Sud u Kotoru

Sudski savjet koji krši zakonske norme i ignoriše procesne smetnje za izbor predsjednika suda, uključujući i protivustavni izbor predsjednice Vrhovnog suda, postaje faktor ozbiljnog nazadovanja i prepreka reformi – ocijenio je poslanik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović.

Poruke iz Evropske unije povodom izbora predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića osmi put zaredom i obesmišljavanja i zakona i sudskih odluka su, prema njegovim riječima, više nego jasne.

– Portparolka Evropske komisije poručila je komentarišući taj izbor: “Crna Gora, da bi napredovala na putu ka Evropskoj uniji (EU), treba da ostvari dalji napredak, a ne nazadovanje u sprovođenju reforme pravosuđa, kako bi ispunila privremena mjerila za poglavlje 23” – navodi Krapović.

Dodaje da praksa ignorisanje važećeg prava i preporuka GRECO od Sudskog savjeta postaje i faktor koji blokira evropske integracije.

– Ako je jedan čovjek na funkciji predsjednika suda tri i po decenije, ako je na toj funkciji još i prije pada Berlinskog zida, rušenja “gvozdene zavjese”, preživio AB revoluciju, pad sistema monizma, promjene četiri državna statusa, onda se ta osoba iz funkcionera pretvara u gospodara jedne institucije i urušava joj autoritet do temelja – naglasio je Krapović.

Potenciraju da se, dodaje, dešava kršenje zakonskog okvira i obesmišljavanje duha reforme, a to su, dodaje, poruke iz Evropske unije.

Dragan Krapović

– Od zakona se ne smije ni milimetar odstupiti, a isto tako je nedopustiva ovakva koncentracija lične moći unutar pravosuđa. U ovogodišnjem izvještaju, između ostalog, stoji i sledeće: “Prošlogodišnje preporuke koje se odnose na pravosuđe su samo djelimično adresirane. Izazovi ostaju, posebno u odnosu na nezavisnost, profesionalizam, efikasnost i odgovornost u pravosuđu” – precizirao je Krapvić.

Upečatljiva je i ocjena, kako je naveo, da: “Ostaje zabrinutost povodom profesionalnog kapaciteta članova oba savjeta, naročito Sudskog kao i njihove posvećenosti i vremenu koje posvećuju obavljanju dužnosti”.

–  Evropska komisja ukazuje da domaći zadaci nijesu ispunjeni i izražava zabrinutost da ne dođe do dodatne regresije. I što je najgore. izostaje reakcija. Postavlja se pitanje da li se Sudski savjet povodom ovoga sastao i razgovarao o ovome – upitao je Krapović.

Niko, smatra, pa ni Sudski savjet, nema pravo da vodi bitke sa Evropskom unije “jer našoj zemlji EU  suštinski cilj”.

– Niko nema pravo da ubjeđuje da su tri zapravo dva ili da nema problema tamo gdje ih ima i koji se i iz Brisela jasno vide. To je vrhunac neodgovornosti, to nije rad u javnom interesu i taj rad ima ogledalo u Izvještaju EK – ističe Krapović.

Argumentovano su, kako je rekao, ukazali i u najširoj naučnoj javnosti je potvrđeno da Sudski savjet, kao i Tužilački savjet, ne obavlja svoju funkciju u pogledu utvrđivanja prestanka sudijske funkcije.

– Članom 121 Ustava Crne Gore propisano je da sudiji prestaje funkcija, između ostalog, i kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Članom 17 i 197đ sistemskog Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju propisani su ti uslovi (broj godina života i broj godina staža osiguranja). Važeće norme, kako ustavne, tako i zakonske nedvosmislene su i precizne. Njihovo nepoštovanje, u dosadašnjem postupanju Sudskog savjeta povlači naročitu odgovornost, ne samo profesionalnu – kazao je Krapović.

Posebno, dodaje, skreću pažnju i na jedan aspekt inicijative Udruženja sudija za ocjenu ustavnosti norme Zakona o PIO koja predviđa pozitivnu diskriminaciju žena.

– Osim što je pravno neutemeljena, govori i o tome da je pomenuta gospoda spremna da dovede u težak položaj na hiljade žena koje su nadomak ispunjenja uslova za starosnu penziju sve samo da bi se jedna grupa lica održala u foteljama. Na pravnu neutemeljenost te inicijative argumentovano je ukazala i Unija slobodnih sindikata – navodi Krapović.

Bez konkretnog i vidljivog napretka na planu vladavine prava, ocjenjuje, nema evropskih integracija.

– Uvjereni smo da će neminovna sveukupna institucionalna obnova, reforma i kontrolni mehanizmi u predstojećem periodu, kao i razborita evropska očekivanja dovesti do ustavnog i zakonitog stanja i u ovoj oblasti koja je od krucijalnog značaja za evropske integracije – zaključio je Krapović.

Osnovcima iz H.Novog osam bronzanih medalja na likovnom konkursu „Tamo gdje bura duva”

0
Rad Vasilija Vickovića

Učenici osnovnih škola „Orjenski bataljon“ i „Milan Vuković“ osvojili su osam bronzanih medalja na XXIV Međunarodnom likovnom konkursu „Tamo gdje bura duva”, održanom u organizaciji OŠ „Danilo Lokar ” u Ajdovščini u Sloveniji.

Proglašenje nagrada odlagano je zbog aktuelne epidemiološke situacije, a učenici su radove slali u februaru. Na konkurs je pristigao 1.341 likovni rad, iz sedam država, a za izložbu su odabrana 373 rada, među kojima su i Novljani. Nagrade su dodjeljene učenicima po ciklusima: do trećeg razreda, do šestog i do devetog.

Nagrade OŠ Milan Vuković

Iz Osnovne škole „Milan Vuković“ treću nagradu-bronzanu medalju osvojili su: Lana Velaš VII1, Anna Sukhareva VIII1, Lana Martinović VIII2, Marko Vuković IX2 i Teodora Ivanović. Pohvalu za učešće na likovnom konkursu dobila je i mentorka ovih učenika Mila Mračević.

Iz Osnovne škole „Orjenski bataljon“ bronzane nagrade osvojili su Stefan Jović, IV razred, učiteljica Senka Perović, Vladimir Žmukić, IV razred, učiteljica Senka Perović, Vasilije Vicković, IX razred (polumaturant školske 2019/20. godine), pod mentorstvom nastavnice likovne kulture Aleksandre Ćorović.

Slavni bečki hotel Sacher okrenuo se drive-in kolačima

0
Torta

Pandemija koronavirusa prisilila je mnoge luksuzne bečke hotele na zatvaranje jer ove godine zbog restrikcija u putovanjima u austrijsku prijestolnicu nisu stigli uobičajeni milioni turista, no legendarni Hotel Sacher ipak nije dopustio da ljubitelji slavne ‘sacherice’ ostanu bez nje.

Hotelski konsijerž Uwe Kotzendorfer prodaje “Sacher tortu” na ‘drive-in’ štandu na ulici tačno preko puta prestižne bečke opere.

“Sad radim od svega pomalo”, kaže Kotzendorfer stojeći pokraj kolica prepunih kolača te istodobno predaje jedan, zapakiran u crvenu vrećicu s carskim znakom kupcu koji prolazi u svojem BMW-u.

“Mislim da je to odlična ideja”, dodaje druga klijentica, Claudia Bednar, koja kupuje cijelu tortu čija je cijena obično pedesetak eura.

No velika većina Sacherova osoblja trenutačno ne radi. Gotovo sve sobe i blagovaonice u tom neoklasicističkom zdanju su prazne.

Bez obzira na to hotel nastavlja nabavljati svježe cvjetne aranžmane zbog samo pet gostiju koliko ih sada u njemu boravi.

Dijelove hotela koji nisu zauzeti uprava je odlučila obnoviti pa konsijerž Kotzendorfer umjesto gostiju po opustjelom hotelu vodi radnike.

Carski kolač

Po tvrdnjama vlasnika i direktora Matthiasa Winklera, Sacher je posljednji luksuzni hotel u Beču u privatnom vlasništvu.

U svojoj je bogatoj povijesti već preživio nekoliko teških kriza pa se nada da će i ovu. Putnici iz inozemstva u uobičajenim okolnostima čine više od 90 posto njegovih gostiju. Hotel u normalnoj godini ostvaruje 23.000 noćenja godišnje u sobama koje stoje između 400 i 2300 eura po noćenju.

Taj je izvor prihoda zbog pandemije gotovo potpuno presahnuo. Održavanju brenda na životu pomaže upravo ‘sacherica’ koja se prodaje i otprije dostavlja diljem svijeta u malim drvenim kutijama.

Hotel Sacher i istoimeni kolač dugo idu ruku pod ruku. Godine 1832. mladi slastičar Franz Sacher radio je na novom receptu koji će izazvati oduševljenje na habsburškome carskom dvoru. Sastojci su bili tučeno vrhnje, kakao, džem od marelica i bogata glazura od čokolade.

Sacherov sin Eduard 48 godina kasnije otvorio je hotel u bečkome prvom okrugu. Ali tek je nakon njegove smrti 1892. hotel procvao pod upravljanjem njegove udovice, vizoionarke Anne Sacher, jedne od prvih žena kojoj je dopušteno da u tadašnjem društvu vodi posao.

Bolnice na Balkanu na rubu kolapsa zbog korone

0
Bolnica

Nedovoljno kreveta i liječnika i masovan porast zaraženih koronavirusom doveo je bolnice na Balkanu na rub kolapsa, a kaotične scene podsjećaju neke zdravstvene radnike na ratove 1990-ih, piše u nedjelju AFP.

Nakon što se gotovo godinu dana koronavirus držao više ili manje pod kontrolom, obistinio se crni scenarij od kojeg je Balkan strahovao još od početka pandemije.

U teško pogođenoj Bosni i Hercegovini jedan liječnik rekao je AFP-u da mora “žonglirati” između više pacijenata čiji životi vise o koncu.

“Situacija me podsjeća na rat i bojim da će se samo pogoršati tijekom zime”, rekao je liječnik koji je htio ostati anoniman.

“Možemo odraditi posao troje ljudi, ali ne i petero.”

Zapadni Balkan, jedan od najsiromašnijih kutaka Europe, tjednima se bori s eksplozijom koronavirusa. Broj umrlih udvostručio se u proteklih mjesec dana i dosegao gotovo 10.000.

Kriza razotkriva rupe u zdravstvenim sustavima koji su ugroženi zbog slabog financiranja i krize odljeva mozgova. Perspektivni mladi liječnici i medicinske sestre odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i obrazovanjem.

Balkan je prije pandemije imao najmanji broj liječnika po glavi stanovnika u Europi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Bolnice se sad suočavaju s još manjim brojem osoblja jer i ono postaje žrtva respiratorne bolesti.

U Srbiji je oko 2000 zdravstvenih djelatnika prisiljeno otići u samoizolaciju, dok u isto vrijeme veliki broj pacijenata puni bolničke krevete u prijestolnici Beogradu.

“Nisam takvo što doživio u svojoj profesionalnoj karijeri”, rekao je drhtavim glasom Rade Panić, predsjednik srbijanskog sindikata liječnika za regionalni TV kanal N1.

“Nisam imao sobu za pacijente koje medicinski smatramo mladima. A nisam ih imao ni kamo poslati”, dodao je anesteziolog koji radi u “crvenoj zoni” bolnice i liječi najteže slučajeve covida-19.

Nedostatak kreveta

BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora u prvih su deset europskih zemalja s najvišom stopom smrtnosti po glavi stanovnika.

No vlade u regiji nisu se željele vratiti drastičnim zatvaranjima kao na početku pandemije. Umjesto toga, odlučile su za manja ograničenja poput ranijih zatvaranja restorana.

Dok Srbija juri izgraditi dvije nove bolnice, Kosovo razmatra adaptaciju starih hotela u improvizirane odjele, uključujući Grand Hotel u Prištini.

Prepune bolnice u Prištini dovode do toga da se neke pacijente, poput 33-godišnjeg Veprima Morine, ne može primiti.

“Liječnik mi je rekao da uzimam terapiju kod kuće jer su bolnice pune”, rekao je fitness trener za AFP.

Morina je uspio “unajmiti” medicinsku sestru da se brine o njemu kod kuće, što je opcija za koju se odlučuju oni koji si to mogu priuštiti.

Za dobivanje bolničkog kreveta sada su potrebne “veze”, rekao je Morina.

“Moraš imati sreće da bi našao mjesto.”

U susjednoj Sjevernoj Makedoniji vlada se okreće privatnim klinikama koje mogu prihvatiti covid pacijente jer su popunjene sve javne bolnice.

“Osiguravamo nove krevete, ali sve je teže i teže”, rekao je ministar zdravstva Venko Filipče prošli tjedan.

U bolnicama izvan prijestolnice Skoplja, pacijentima obitelj i prijatelji donose hranu, a ponekad i lijekove, piše AFP.

“Katastrofa. Neorganizirano. Nitko se satima ne javlja na telefon”, rekao je muškarac koji je pokušavao dobiti informaciju o svom bolesnom rođaku.

“Oni (medicinsko osoblje) bore se, daju sve od sebe, ali jednostavno ne mogu sve učiniti.”

Spora reakcija

Hrvatski liječnici također su upozorili na nedostatak osoblja i opreme.

Trenutačno je u Hrvatskoj hospitalizirano više od 2200 pacijenata, a 3000 pacijenata poguralo bi zdravstveni sustav u “kolaps”, rekli su, piše AFP.

Stručnjaci kažu da se političari trude održati balans između kontroliranja virusa i zaštite krhke ekonomije.

“Presiromašni smo da bi se sve (mjere zatvaranja) dvaput ponovilo”, rekao je AFP-u hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić.

U BiH trgovine, restorani i teretane ostaju otvoreni, dok je Srbija skratila radno vrijeme tvrtkama.

Iako napredak u razvoju cjepiva liječnicima daje nadu, plaše se od kaosa koji bi u međuvremenu mogao izbiti.

“Ne razumijem zašto vlasti ne uvode strože mjere”, rekla je Jasmina Smajić, liječnica iz Tuzle.

“Nešto se mora poduzeti ako želimo spriječiti katastrofalne posljedice.”

Mugoša: Mjere se i dalje ne poštuju, moguće i zaključavanje, zaravnili smo krivu, broj zaraženih i dalje visok

1
B. Mugoša

Da li će doći do pada broja inficiranih i mogućeg zaključavanja zavisi isključivo od našeg poštovanja mjera, kazao je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

On je kazao da kada se pogleda 14-dnevna incidenca imamo blagi pad broja zaraženih.

“Zaravnili smo krivu, ali je i dalje visoka. Sve mjere bi trebale da dovedu do pada inficiranih i to zavisi isključivo od toga da li ćemo poštovati mjere”, rekao je Mugoša.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 10.910.

Istakao je i da “nismo previše posvećeni niti poštujemo mjere”.

“Dobili smo snimke iz nekoliko restorana, kafića, kafe barova sve se vidi i na društvenim mrežama i pitamo se šta dalje i šta raditi”, naveo je Mugoša.

Istakao je da nisu samo žurke dovele do većeg broja zaraženih i da je dobio i slike sa groblja u Bijelom Polju.

“Dobio sam slike iz Bijelog Polja sa jedne sahrane, sa više od stotinu automobila. Rekli smo da to ne može i da se ne dozvoljava. Vidite koliki je porast na sjeveru i on se poklapa i sa slavama… Zato imamo porast broja broja inficiranih u Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Nikšiću…”, upozorio je Mugoša.

Dodao je da su pokušali da predlože mjere tako da se ne zatvori privreda, imajući u vidu stanje u zemlji.

Tivat / foto Boka News

Mjere, kako je istakao, moraju da se poštuju striktno.

“Činjenica je i da to u Crnoj Gori ne ide baš lako i jednostavno. Strah me da će se mjere samo produžavati umjesto da se sve završi za tri do četiri sedmice. Ovako se samo mrcvarimo” rekao je Mugoša.

Dodao je da je zdravstveni sistem opterećen, ali se i dalje održava.

“Ali, ako se ne smanji broj zaraženih strah me da ćemo morati ići i u kompletno zaključavanje kao u prvom talasu”, poručio je Mugoša.

Najavio je i da ako mjere ne daju rezultata i ako ne dođe do pada broja inficiranih sledeće subote “ići sa novim mjerama i sigurno će biti strože od ovih sad”.

On je kazao i da su do velikog broja inficiranih dovela masovna okupljanja i više od stotinu svadbi u septembru koje su takođe odžavane uprkos zabrani.

Prema posljednjim podacima IJZ od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 34.881.

“Računamo da je procenat i veći, odnosno da ima ljudi koji su preležali koronu ali se nisu testirali”, naveo je Mugoša

Istakao je i da je Crna Gora daleko od kolektivnog imuniteta.

Pitao je “zašto je teško nositi masku i držati distancu” i ponovio da će poštovanje mjera dovesti do smanjenja broja zaraženih.

Naveo je i da tek kada se vakcina registruje da će se govoriti o tome kada će stići vakcina.

Direktor IJZ je podsjetio da je Crna Gora krenula u proces nabavke i da je uplatila avans za vakcinu.

Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Upitan da li će se ići u masovno testiranje Mugoša je rekao da je broj testiranja u Crnoj Gori velik.

“Masovno testiranja je velik izazov u organizacionom smislu. Više sam za to da se nađe načina da svi poštujemo mjere i tako izađemo iz ove situacije”.

Kazao je da je situacija u vaspitno-obrazovnim ustanovama dobra.

“Nema velikog broja inficiranih đaka i nastavnika. Za sad sistem funkcioniše”, naveo je Mugoša.

Bolnica Kotor – 16 kovid pacijenata, četvoro životno ugroženo

0
Bolnica Kotor foto Boka News

U Kovid centru kotorske bolnice trenutno je hospitalizovano 16 pacijenata, kazao je direktor bolnice dr Davor Kumburović.

“U ovom trenutku je hospitalizovano 16 kovid pacijenata, od kojih je četvoro životno ugroženo, jedan je na respiratoru i jedan na mehaničkoj neinvazivnoj ventilaciji”, kazao je Kumburović, za Jutranji program TVCG.

Ostali dio bolnice, kako navodi, nesmetano radi i građani ne treba da brinu.

Kotorska bolnica od 12. novembra jedan je od novih Kovid centara, a dobila je i najviše ocjene od Kriznog medicinskog štaba.

Brnabić: Povlačimo odluku o protjerivanju crnogorskog ambasadora

5
Brnabić printscreen

Vlada Srbije odlučila je da će Srbija unilateralno, jednostrano povući odluku o protjerivanju ambasadora Crne Gore Tarzana Miloševića, prenose sprski mediji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras sa premijerkom Anom Brnabić i ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem, kako bi razgovarali o odnosima dvije zemlje.

“Predsjednik je mene i ministra Selakovića pozvao da se konsultujemo oko ove odluke Vlade. On razumije i podržava odluku, reagovali smo u skladu sa Bečkom konvencijom, potpuno normalno i prirodno”, rekla je ona, nakon sastanka.

Kako navodi, donijeta je odluka da će Srbija unilateralno, jednostrano povući odluku.

“Konvencije su važne, ali život je važniji. Došlo je vrijeme za prijateljstvo sa Crnom Gorom. Donijeli smo odluku da povučemo odluku o preotjerivanju ambasadora Crne Gore”, rekla je Brnabić, prenosi Nova.rs.

Ona je citirala izjavu ambasadora Vladimira Božovića i navela da se Vlada Srbije slaže sa njegovom izjavom, i dodala da to nikako nije povod za takvu odluku Podgorice da se ambasador Srbije izbaci.

“Čitava Srbija se slaže sa njegovom izjavom. Pola Crne Gore se takođe, mogu da pretpostavim, slaže sa njom. Ona ne može nikako biti povod da se ambasador jedne zemlje u kojoj poziva na prijateljstvo i pomirenje, izbaci iz jedne zemlje”, navela je premijerka Srbije, napominjujući da to nikako nije za proglašavanje persone non grata jednog ambasadora u jednoj zemlji.

Čini se, kako je rekla, kao da se čekao bilo koji povod za jedan neprijateljski akt u Crnoj Gori.

Kako prenosi Nova.ra, ona je istakla da joj je žao što se sve češće u Crnoj Gori prekraja istina i Srbija predstavlja kao okupator u Prvom svjetskom ratu.

“Srbija se od nekih zvaničnika u Crnoj Gori proglašava danas okupatorom”, rekla je premijerka Srbije.

Naglasila je da mora da se da šansa partnerstvu, prijateljstvu i saradnji i kao prvi razlog za to navela je regionalnu stabilnost, saradnju i prijateljstvo sa Crnom Gorom, koje je visoko na ljestvici prioriteta vlade Srbije i predsjednika te države.

“Drugi razlog, 30 odsto stanovništva Crne Gore su Srbi”, navela je Brnabić.

Dodala je da se državni vrh Srbije o povlačenju odluke konsultovao sa predstavnicima Srba u Crnoj Gori koju su takav potez podržali.

Sastanak sa Vučićem uslijedio je dan nakon što je Crna Gora ambsadora Srbije Vladimira Božovića proglasila personom non grata i od njega zatražila da napusti zemlju.

Požar na kući u Tivtu, izgorio krov

8

Pripadnici Službe zaštite Opštine Tivat ugasili su požar  koji je večeras oko 18 sati iz za sada još zvanično neutvrđenih razloga, izbio u potkrovlju kuće porodice Belan u naselju Radoševići u Tivtu.

Požar je stavlje pod kontrolu oko 18.30 sati, a neposredno nakon toga i potpuno ugašen. U ovom incidentu na sreću nije povrijeđen niko od ukućana, au gašenju požara učestvovao je kompletan sastav SZS Tivat uz učešće pripadnika Dobrovoljnog vatrogasnog voda iz Tivta i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića, sa ukupno pet protivpožarnih vozila.

Vatra je izazvala veću materijalnu štetu jer je potkrovlje većim dijelom izgorelo ali su vatrogasci uspjeli da zaštite ostatak objekta i spriječe nastanak štete na nižim etažama kuće.

„Uzrok požara se ispituje a na lice mjsta izašli su i propadnici Odjeljenja bezbjednosti Tivat i inspektor za zaštitu od požara i eksplozija“- kazao nam je v.d. načelnik Službe zaštite Tivta Zoran Barbić.

Iako se on u kućnim uslovima oporavlja od koronavirusa koji je preležao u bolnici u Kotoru i još nije u potpunosti izliječio obostranu upalu pluća, Barbić koji je zvanično na bolovanju, ipak je bio na licu mjesta i koordinisao akciju gasilaca na požarištu u Radoševićima.

IJZ: Šestoro preminulih, novooboljelih 427, H. Novi 18, Kotor 7, Tivat 6

0
IJZ

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1360 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 427 novopozitivnih.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Podgorice, Ulcinja, Bara (2), Nikšića i Kotora od kojih je najstariji imao 86, a najmlađi 54 godine.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 114
Nikšić 74
Bijelo Polje 54
Budva 39
Pljevlja 29
Berane 27
Herceg Novi 18
Bar 13
Rožaje 13
Ulcinj 9
Kotor 7
Tuzi 7
Cetinje 6
Tivat 6
Mojkovac 5
Kolašin 3
Danilovgrad 2
Plužine 1

Do 17,30 sati prijavljen je oporavak  688 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.910”, saopšteno je iz IJZ.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 34.881.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 478, a od početka godine 487.

Dobre vijesti iz Rovinja o periskama

0
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj

Nakon što je prije nekoliko dana u kolektorima u podmorju Omiša na šest metara dubine pronađena juvenilna periska, nove odlične vijesti dolaze iz Rovinja. Tu su kolektori „uhvatili“ devet malih periski dužine između 12 i 23 milimetra; piše Gorgonija.

S obzirom na pretpostavku da se parazit Haplosporidia pinne  koji je uzrokovao pomor periski u cijelom Mediteranu, još uvijek nalazi u njihovom prirodnom okruženju, periskice su trenutno u morskim akvarijima kako bi im se pružila maksimalna njega i pokušalo održati na životu.

Ovaj broj juvenilnih periski na kolektorskim mrežama ukazuje na to da su neke jedinke preživjele pomor i da se razmnožavaju.

Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj

„Omiška“ periskica se trenutno nalazi u Puli, u 120 litarskom akvariju s  recirkulirajućom, UV steriliziranom (24/7) i 1 μm filtriranom morskom vodom, stalne temperature od 17 stupnjeva. Hrana su joj  fito (Isochrisis, Tetraselmis, Nannochloropsis, Chaetoceros) i zooplankton (jednodnevni račići – artemije i kolnjaci- rotifere). U pulskom Aquariumu trenutno boravi i 27 odraslih jedinki za koje je planiran povratak u prirodna staništa kada se za to stvore uvjeti.

Da se podsjetimo, embrionalni razvoj plemenite periske započinje razvitkom prve planktonske, ličinačke faze (trohofora). Nakon 24 sata, iz slobodnoplivajuće i trepetljikave ličinke razvija se veliger ličinka u kojoj se stvara prva ljuštura. Poslijedni razvojni stadij u kojem se ličinka pričvršćuje za podlogu naziva se pediveliger. Zanimljiva je činjenica da sveukupna planktonska faza traje do 10 dana.