COK: Brguljan najbolji sportista Crne Gore

0
Draško Brguljan

Kapiten vaterpolo reprezentacije, Draško Brguljan najbolji je sportista Crne Gore u 2020. godini, u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Brguljan je ove godine sa crnogorskom vaterpolo reprezentacijom osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

Najbolji mladi sportisti su zlatni sa Evropskog bokserskog prvenstva za mlade u Budvi, Petar Liješević i Bojana Gojković, koja je treći put dobila to priznanje.

Najbolje nacionalne selekcije su vaterpolo i ženska rukometna reprezentacija.

Saopšteno je da zbog pandemije koronavirusa neće biti održana tradicionalna godišnja svečanost proglašenja najboljih, a laureatima će priznanja biti uručena u ponedjeljak u prostorijama COK-a, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Preminulo devet osoba, 361 novi slučaj, Tivat 8, H. Novi 7, Kotor 3

0
Korona

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je registrovan 361 slučaj koronavirusa. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), prijavljeno je devet smrtnih ishoda povezana sa Kovid-19 kod pacijenata iz Podgorice (3), Bijelog Polja (2), Bara, Rožaja, Petnjice i Berana. Najmlađi preminuli je imao 60, a najstariji 87 godina.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 176
Nikšić 62
Pljevlja 24
Bar 20
Budva 15
Berane 11
Tivat 8
Herceg Novi 7
Žabljak 7
Tuzi 6
Bijelo Polje 5
Andrijevica 4
Cetinje 3
Kotor 3
Danilovgrad 3
Kolašin 3
Ulcinj 2
Rožaje 1
Mojkovac 1

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1249 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovan 361 novopozitivni”, navode iz IJZ.

Do 17:30 časova prijavljen je oporavak 327 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 9.040”, dodaje se.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 45.423.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 639, a od početka godine 648.

Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 4646 4646 4646
Nikšić 618 618 618
Bijelo Polje 554 554 554
Bar 537 537 537
Budva 439 439 439
Cetinje 417 417 417
Berane 325 325 325
Pljevlja 267 267 267
Kotor 256 256 256
Herceg Novi 218 218 218
Tuzi 150 150 150
Rožaje 112 112 112
Danilovgrad 109 109 109
Ulcinj 93 93 93
Tivat 86 86 86
Kolašin 84 84 84
Andrijevica 26 26 26
Mojkovac 24 24 24
Plav 23 23 23
Plužine 18 18 18
Šavnik 15 15 15
Žabljak 14 14 14
Petnjica 7 7 7
Gusinje 2 2 2
UKUPNO 9040 35420 639

Mirisi i okusi blagdana, vrijeme je za bakalar…

0
Bakalar
Bakalar

Kažu bolje selo da propadne nego običaj, pa tako i tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan se nastavlja i dio je rituala. Za njegovu visoku cijenu potrošači imaju opravdanje, kažu to je jednom godišnje, pa neka košta što košta, može biti  makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski samo da zamiriše…

U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.

Baklar
Baklar

Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten.

Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama. Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.

Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve.

Bakalar sušenje Norveška
Bakalar sušenje Norveška

Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.

Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.

Bakalar
Bakalar

Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa. O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu od preko trideset eura za kilogram.

Kada su se vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova…

Bakalar je postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.

U ponoćci kultne serije Naše malo misto, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:

Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“  Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“

Što se tiče Boke Kotorske moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu. Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili.

Bakalar na crveno
Bakalar na crveno

Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.

Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…

Bakalar
Bakalar

Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka.

Kotorska pijaca - Boka News
Kotorska pijaca – Boka News

Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.

Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći.

Božićna poslanica mons. Rroka Gjonlleshaja upravitelja Kotorske biskupije i Barski nadbiskup

0
Rrok Gjonlleshaj foto Boka News

Božićna poslanica mons. Rrok Gjonlleshaj, Apostolski upravitelj Kotorske biskupije i Barski nadbiskup:

Svjestan sam da je svatko od nas, ovaj Božić iščekivao i proživljavao na potpuno drugačiji, dosad nezamisliv način. Zebnja oko budućnosti koja se nadvila nad cijelim svijetom, osobni strahovi i gubitci, tuga zbog gubitka dragih osoba, obiteljske tragedije i nedaće na poslu, osjećaj bespomoćnosti i bezizlaznosti, briga za egzistenciju; samo su neki od teških osjećaja koji su ljude diljem svijeta umjesto uobičajene blagdanske radosti, obuzeli ovog neobičnog Božića ljeta Gospodnjeg 2020-tog.

Pandemija koja je rastrgala sve mreže uljuljanosti u lažnu sigurnost suvremenog svijeta odlutalog od Boga, te nijedan život i nijedan narod nije ostavila netaknutim, a na kušnju je stavila i samu vjeru Kristovih sljedbenika. No, ako smo dosad kroz cijelo ovo vrijeme, imali priliku rasti i utvrđivati se u vjeri, prolaziti kroz kušnje i nedoumice, današnji blagdan Božića, dan je kada se trebamo ponovno zadiviti pred Otajstvom Boga koji je s nama, Emanuela, koji je radi nas postao čovjekom i zakoračio u ljudsku povijest opterećenu i sapetu grijehom, nevjerom, zlom i neprijateljstvom. Upravo u takvom svijetu, Krist se rađa kao bespomoćno dijete, kako bi darovao tako potrebno svjetlo i nadu, radost i blagoslov, kako bi nam podario mogućnost da postanemo djeca Božja (usp. Iv 1,12).

Da, svi mi, bez obzira na dob i spol, nesavršeni i izmučeni vlastitim ograničenostima, Kristovim smo rođenjem kojim je započelo naše spasenje, dobili neprocjenjiv dar vjere, dar novog života. Ovog Božića taj dar nade, vjere, ljubavi i Božje blagonaklonosti prema ljudima, moramo otkriti i spoznati unatoč svim tminama i strahovima.

Ove smo godine mogli jasnije sagledati svu krhkost naše egzistencije, kao i besmislenost polaganja nade u materijalnu sigurnost. Sve to u vjerskom smislu, moglo nam je pomoći da pročistimo svoj pogled na svijet, svoje životne stavove i svjetonazore, i da dopustimo Bogu da više djeluje u našem životu.

U božićnoj liturgiji ovih dana često ćemo slušati o Kristovu svjetlu koje prosvjetljuje svakog čovjeka. To je božansko svjetlo koje nam je istinski potrebno da prepoznamo Gospodnju prisutnost i u ovom našem vremenu. Naš Bog daruje nam i sad mogućnost da svoje živote usmjerimo prema njemu kako bi se u nama ponovo zapalio plamen nade, koja je poseban Božji dar, dar koji izvire iz živog zajedništva i drugovanja s Bogom. Bez izgradnje dubokog odnosa s Bogom, teško ćemo moći u ovoj, ali i u drugim izazovnim situacijama sačuvati strpljenje, blagost i snagu. Na kraju svoje nove enciklike Fratelli tutti, papa Franjo nam piše: „kao kršćani, ne možemo sakriti da ćemo, ako glazba Evanđelja prestane vibrirati u našim utrobama, izgubiti radost koja proizlazi iz samilosti, nježnosti koja proizlazi iz povjerenja, sposobnost pomirenja koja svoj izvor pronalazi u trajnoj spoznaji da smo oni kojima je oprošteno i koji su poslani. Ako glazba Evanđelja prestane svirati u našim kućama, na našim trgovima, na radnim mjestima, (…) utrnut ćemo melodiju koja nas je izazivala da se borimo za dostojanstvo svakog muškarca i žene“ (FT 277)

I nada i radost, u životima kršćanina svoje izvorište imaju u Evanđelju Isusa Krista.

Zato se ne trebamo toliko žalostiti što smo ove godine u svojoj proslavi Božića i blagdana možda lišeni uobičajenih načina proslave koji nažalost, prečesto i ne sadrže bitne kršćanske odrednice.

Posebno vam stavljam u srce da se molitveno sjetite tolikih ljudi koji su ove godine izgubili životne bitke i njihovih obitelji, kao i svih onih koji su i sada odvojeni od svojih najdražih. Pozivam Vas da se sjetite nesebične žrtve medicinskih djelatnika koji su mjesecima odvojeni od svojih obitelji ulagali nadljudske napore za spašavanje života.

Draga braćo i sestre, pozivam Vas da poput betlehemskih pastira, cijelim svojim bićem pohitamo na poklonstvo novorođenom Bogu i Spasitelju. Pođimo zajedno: kao cijela obitelj koja obnavlja i ojačava svoju vjeru u Krista Spasitelja, kao župna zajednica svjesna važnosti zajedništva u ovom trenutku, kao prijatelji bogotražitelji koji žele izgraditi odnose mira, poštovanja i prijateljstva s ljudima s kojim živimo i radimo. U velikom i radosnom otajstvu Božića pronaći ćemo snagu, radost i mir, koji su nam potrebni da unesemo svjetlo nade u naše živote i živote naših bližnjih i da se s hrabrošću suočimo s izazovima koji nas čekaju u nastupajućoj godini.

Neka Vam je svima radostan i blagoslovljen Božić!

mons. Rrok Gjonlleshaj

Apostolski upravitelj Kotorske biskupije

Barski nadbiskup

„Briv Construction“ će donirati finansijska sredstva za Dnevni centar i tri nevladine organizacije

3
Dnevni centar – HN

U vremenu pandemije virusa korona, svi – lokalna uprava, građani i privrednici, moraju biti oslonac jedni drugima, kako bi se  što većoj mjeri umanjili negativni efekti koji se već odražavaju u gotovo svakom segmentu društva. Iznimno je bitno pomoći organizacijama čiji je fokus rada na brizi o najugoženijima, a čiji zaposleni u ovom trenutku čine nadljudske napore kako bi mogli kontinuirano i bez problema pružati servise i usluge.

Kompanija “Briv Construction” će tim povodom finansijski pomoći tri nevladine organizacije: „Nova šansa“, „Kolo srpskih sestara“ i „Zrak sunca“ iz Herceg Novog, kao i Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju H. Novi, sa ukupno nešto preko 2.000 eura.

Kako je istakao izvršni direktor kompanije „Briv Construction“ Vladimir Mračević, i ranije su pomagali ugrožene kategorije stanovništva, iako to nije bilo javno saopštavano. Ovog puta, pored želje da se pomogne onima kojima je to najpotrebnije, cilj je svojim primjerom pozvati i druge privrednike u našem gradu da se pridruže akciji i daju doprinos u borbi protiv efekata pandemije.

Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Vesna Samardžić zahvalila je na donaciji, istakavši zadovoljstvo činjenicom na lokalna uprava može računati na partnere poput kompanije „Briv Construction“.

-Nadamo se da će i druge kompanije u našem gradu slijediti njihov primjer i pomoći u savladavanju aktuelne situacije, poručila je Samardžić.

Terete ih da su kuću na obali mora upisali na Kovačevićevog sina

0
Tivat obala – Bogišići – foto Boka News

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, načelnica Područne jedinice Uprave za nekretnine Tivat Ana Lakićević, kao i ovlašćeni zastupnik firme „Geo-arh“ Krsto Pavićević uhapšeni su juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisala u katastar kuću u tivatskom naselju Bogišići.

Kovačević je priveden sinoć oko 20.30 sati, a prije njega je saslušana Lakićević, kojoj je određeno zadržavanje do 72 sata, dok je Pavićević pušten da se brani sa slobode.

Oni su, prema našim informacijama, osumnjičeni da su prevarom, u vlasništvo Kovačevićevog sina Danka upisali vrijednu kuću sagrađenu na morskoj obali u Tivtu.

Kovačević, Lakićević i Pavićević su, prema saznanjima Pobjede, uhapšeni po prijavi Aleksandra Saše Gazivode koji je sa Draganom Kovačevićem ušao u posao izgradnje kuće na atraktivnoj lokaciji, u blizini Porto Montenegra.

Kada je shvatio da je prevaren tražio je od Kovačevića ili da ga isplate ili da se on upiše kao vlasnik kuće sa obimom prava od jedne četvrtine.

Prijavi je prethodio postupak, koji je još u toku, pred Područnom jedinicom Uprave za nekretnine u Tivtu, koji je Gazivoda inicirao, kada je od ovog organa obaviješten da je kuća koja je sagrađena na zajedničkom placu sa Kovačevićima upisana u vlasništvo Danka Kovačevića. On je na to rješenje podnio žalbu drugostepenom organu – Ministarstvu finansija koje je poništilio tu odluku i predmet vratilo na novi postupak.

Kovačevići su, navodno, tada posegnuli za prevarom.

Kao direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević je, kako se sumnja, naložio šefici tivatske jedinice ovog državnog organa da novi zahtjev njegovog sina za upis kuće ona, mimo zakona, proslijedi centrali u Podgorici, gdje je donijeto rješenje o upisu i vraćeno u Tivat da se vlasništvo odmah uknjiži.

U čitavi posao, prema našim informacijama, bila je uključena i firma „Geo&arh“, čiji je ovlašćeni zastupnik Krsto Pavićević, a ta kompanija je, kako tvrde naši izvori, vlasništvo Mićana Kovačevića, brata Dragana Kovačevića.

Prema riječima naših izvora iz istrage, Gazivoda je uspio da sazna da je kuća opet upisana na mlađeg Kovačevića i tada je, prije oko dva mjeseca, podnio prijavu Specijalnom tužilaštvu.

U prijavi je naveo da je plac u Tivtu koji su kupili upisan na njega u vlasništvu od jedne četvrtine, a tri četvrtine na Kovačevićevog sina. Istakao je i da su on i stariji Kovačević počeli zajedno da grade kuću na tom placu i da su uložili nekoliko stotina hiljada eura, s namjerom da je prodaju za oko milion eura.

Istraga je, kako navode naši izvori, do sada došla do podataka da je Kovačević, kada je Ministarstvo finansija ukinulo prvo rješenje, dao nalog Lakićević da zahtjev njegovog sina za uknjižbu kuće pošalje direktno centrali Uprave za nekretnine u Podgorici, gdje je, iako to nije njihova nadležnost, već tivatske ekspoziture, donijeto rješenje i vraćeno u Tivat da se uvede u knjige.

Sporno rješenje u Podgorici, kako saznajemo, potpisao je Goran Tufegdžić, navodno prvi saradnik Kovačevića.

Gvozdenović je u prijavi naveo da on nije imao kontakte sa Dankom Kovačevićem, već da se o svemu dogovarao sa Draganom Kovačevićem.

Istakao je i da je Kovačević čitavu prevaru izveo koristeći poziciju i uticaj koji je imao kao direktor Uprave za nekretnine i tako upisao njihovu zajedničku nekretninu na ime sina Danka Kovačevića.

Tokom istrage, kako saznajemo, službenici Specijalnog odjeljenja iz tivatske ekspoziture Uprave za nekretnine uzeli su više od 900 predmeta.

Počinje vakcinacija u Srbiji

0
Vakcina

Vakcinu protiv koronavirusa prvi u Srbiji danas primaju korisnici domova za stare u Beogradu i Novom Sadu. Primiće je i premijerka Ana Brnabić i ministarka zdravlja te zemlje Darija Kisić Tepavčević.

Prvi građani će “Fajzerovu” vakcinu, koja je u utorak stigla u Srbiju, primiti danas u 11 sati.

Takođe, na Instititu “Torlak”, protiv korone će se vakcinisati premijerka Brnabić i ministarka Kisić Tepavčević.

Talijanske obitelji umrlih od covida traže od vlade 100 milijuna eura odštete

0
Umrli Italija – foto EPA

Oko 500 rođaka ljudi koji su u Italiji umrli od covida-19, rekli su u srijedu da su pokrenuli pravni proces protiv regionalnih i nacionalnih vlasti, tražeći 100 milijuna eura odštete.

Građanska tužba, podnesena na sudu u Rimu, usmjerena je protiv premijera Giuseppea Contea, ministra zdravstva Roberta Speranze i guvernera sjeverne pokrajine Lombardije, Attilija Fontane.

Tužbu podnose članovi odbora “Noi Denunceremo” (Ići ćemo na sud), koji je oformljen u travnju kako bi zastupao rođake umrlih u Bergamu, jednom od najpogođenijih gradova u Lombardiji.

Tivat: Godina u znaku Ćulafića i Delfina

0
Regata Spasić Mašera

Mihailo Ćulafić, član kik boks kluba Rebel najbolji je sportista Tivta, dok je jedriličarski klub Delfin najbolji sportski klub ovog grada za 2020. – odlučeno je u tradicionalnoj akciji „Biramo najbolje“ Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara Tivta.

Mihailo Ćulafić je zavrijedio laskavo priznanje, jer je u 2020. imao brojne uspjehe – u Sarajevu je osvojio WAKO GRAND PRIX evropski kup u kategoriji do 86 kg, u k1 disciplini, gdje je u polufinalu savladao Merisa Oparnicu reprezentativca Bosne i Hercegoovine, dok je u finalu bio bolji od Lazara Klikovca iz Ulcinja. Zatim je na kik boks turniru King of Kings, profesionalna borba po k1 pravilima u kategoriji do 85 kg, pobijedio Radomira Mišića, predstavnika Bosne i Hercegovine.

Delfin je godinama najuspješniji crnogorski jedriličarski klub. Od šest titula državnih prvaka tivatski jedriličari su osvojili čak četiri – ove godine jedriličari Delfina su osvojili više od 100 medalja u svim klasama na crnogorskim regatama.

Na listi 10 najuspješnijih sportista su još Pavle Musić (jedriličar), Katarina Bandović (rukometašica), Aleksandar Filip (triatlonac), Vjekoslav Vučinović (košarkaš), Dušan Bulatović (stonoteniser), Ćetko Manojlović (fudbaler), Martin Čolo (rukometaš), Marko Luković (bućar) i Mia Božinović (džudistkinja).

Ćulafić-boks

Specijalna priznanja u konkurenciji klubova dobili su kik boks klub Rebel, ŽRK Tivat, RK Partizan 1949, KK Teodo, FK Arsenal, Džudo klub Montetatami, BK Palma, Ragbi klub Arsenal i Stonoteniski klub Tivat.

Posebna priznanja u individualnoj konkurenciji dobili su karatista Sava Popović, Kristina Bačić (šahistkinja), Ivan Aranitović (teniser), Momir Vicković (golfer), Martina Dujmišić (sportski ribolovac) i Nikola Golubović (jedriličar).

Priznanje za podvig godine dodjeljeno je Dejanu Miloševiću, članu Avanturističkog kluba K4, koji se bos popeo na Kilimandžaro.

Ugostitelji najavljaju otvaranje objekata uprkos zabrani, ako se mjere ne izmijene – protest ispred Vlade

0
Kotor- foto Boka News

Najnovije mjere Ministarstva zdravlja donijete su bez ikakve konsultacije i saradnje sa privatnim sektorom, konkretno sektorom turizma i ugostiteljstva, a direktno se odnose i najviše pogađaju upravo taj segment privrede – saopšteno je iz NVO “Udruženje ugostitelja Crne Gore”.

Oni su najavili da će sjutra u 16 časova otvoriti svoje objekte i “obavljati djelatnost odobrenu im od strane nadležnih državnih organa”. To će biti slučaj i 25. decembra.

Ugostitelji će, kako je saopšteno, 28. decembra održati masovni protest ispred zgrade Vlade Crne Gore i na taj način, mirnim putem, “iskazati revolt zbog posljednjih mjera Ministarstva zdravlja Crne Gore, ukoliko do njihove izmjene ne dođe u narednih par dana, na način koji će omogućiti normalno obavljanje djelatnosti za vrijeme praznika, u skladu sa postojećom situacijom”.

Saopštili su i da će se sutra okupiti ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru i na taj način, “prije svega, čestitati ovaj praznik sugrađanima, pripadnicima katoličke vjeroispovjesti ali i pokazati solidarnost sa svim ugostiteljima u Crnoj Gori u ovim teškim vremenima”.

Smatraju da je ovakvo donošenje mjera neprimjereno, pogotovo u situaciji kada se ovim mjerama odlučuje o ograničenju prava privrednih društava koji obavljaju ugostiteljsku odnosno turističku djelatnost.

– Mjere koje su bile na snazi do 22.12.2020. godine, između ostalog, propisivale su da ugostiteljski objekti mogu raditi do 18 sati. Predstavnici ovog Udruženja su pristali na ovo ograničenje, u komunikaciji sa organima izvršne vlasti, upravo da bi im se omogućio rad za vrijeme trajanja novogodišnjih i božićnih praznika u obimu koji bi im omogućio da donekle nadomjeste gubitke koje trpe već devet mjeseci. Podrazumijeva se da bi duže radno vrijeme podrazumijevalo poštovanje važećih epidemiološko-sanitarnih mjera koje se odnose na distancu, nošenje zaštitnih maski itd. Donošenjem ovakve odluke kako predstavnici ovog Udruženja, tako i njegovi članovi su izigrani i obmanuti i iz tog razloga neće sjedjeti skrštenih ruku u situaciji kada se na ovakav način odlučuje o njihovim sudbinama i sudbinama njihovih zaposlenih – navodi se u saopštenju.

Prema mjerama koje je prije dva dana donijelo Ministarstvo zdravlja rad ostalih ugostiteljskih objekata, izuzev hotela, mora se organizovati u terminu od sedam do 20 časova, osim za dane 24, 25, 30 i 31.12. 2020. kao i 01, 02, 06, 07 i 08 .01. 2021. godine kada je dozvoljeno samo pružanje usluga dostave hrane (ketering).

Gastro

Ugostitelji smatraju da su mjere diskriminatorske budući da propisuju  zabranu rada ugostiteljskih objekata za vrijeme vjerskih (pravoslavni i katolički Badnji dan i Božić) i novogodišnjih praznika sa jedne strane dok se tokom istih omogućava izlazak iz prostorija stanovanja radi prisustvovanja vjerskim obredima.

Smatraju da se određenoj grupi lica, ničim utemeljeno, ograničava ustavom zagarantovano pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti.

Oni su pozvali nadležne državne organe, prije svega Vladu Crne Gore i Ministarstvo zdravlja da hitno reaguju i revidiraju važeće mjere te na taj način daju doprinos opstanku turističke privrede i velikog broja radnih mjesta, ali i prazničnom duhu “koji je u ovom trenutku izgubljen”, a kako navode, smatraju da je poslije devet mjeseci letargije prijeko potreban sugrađanima.