Katič, Platamuni i Stari Ulcinj čekaju zaštitu

0
Platamuni-sa jugozapadne-strane / foto D. Varda

Tri morske zone ,,Katič“ – od rta Skočiđevojka do uvale Maljevik, ,,Platamuni“ – od rta Platamuni do uvale Žukovac i ,,Stari Ulcinj“ – od uvale Valdanos do rta Ademov kamen čekaju da budu zaštićene. Javna rasprava za Platamune je u toku i trajaće do 17. decembra, dok se finalizacija studija za Katič i Stari Ulcinj očekuje polovinom decembra.

Kako je Pobjedi kazala dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, u pogledu proglašenja zaštićenih morskih područja ,,suštinski i dalje tapkamo u mjestu“.

Projekat

– Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, u okviru GEF projekta ,,Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore (C/MPA)“ radi na izradi tri studije zaštite, koje prema našem zakonu treba da usvoji Vlada pa tek onda da se proglase zaštićena područja – objasnila je Mačić.

Prema njenim riječima zaštićene zone u moru treba da obezbijede opstanak zaštićenih vrsta i staništa i bolji oporavak, prije svega, ribljih populacija.

– U tim zonama prisustvo čovjeka nije zabranjeno, ali su njegove aktivnosti definisane posebnim pravilima u skladu sa potrebama oporavka i očuvanja morske životne sredine – kazala je Mačić.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dostavila je Nacrt Studije zaštite za zaštićeno područje ,,Platamuni“ Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koje je uputilo javni poziv naučnoj i stručnoj javnosti, privrednim subjektima, nevladinim organizacijama, udruženjima, građanima i svim zainteresovanim subjektima, za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu akta o proglašenju zaštićenog područja ,,Platamuni“ i Nacrtu Studije zaštite, u periodu od 17. novembra do 17. decembra ove godine.

Petrovac – Crnogorsko društvo ekologa

Finiš studija

Kako su Pobjedi kazali iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u toku je rad na studijama za ostrvo Katič i širu zonu ostrva Stari Ulcinj, a njihova finalizacija se očekuje sredinom decembra.

– Studije zaštite za zaštićena područja ,,Platamuni“, ostrvo Katič i širu zonu ostrva Stari Ulcinj, predstavljaju sveobuhvatne studije u kojima su obrađena pitanja od značaja za ove lokalitete, i koje kao zakonski preduslov su nužna osnova za zaštitu pomenutih područja tj. održivo upravljanje u skladu sa zahtjevima zaštite prirode – naglasili su iz Agencije.

Oni ističu da crnogorska obala kao i podmorje predstavljaju veoma vrijedno ali u isto vrijeme i veoma osjetljivo područje.

– Prepoznate mnogobrojnim nacionalnim dokumentima u ramatranje su uzete tri oblasti – područje Platamuna, ostrvo Katič i šira zona osrtva Stari Ulcinj, pa se pristupilo izradi studija zaštite za ta tri potencijalna morska područja. Riječ je o značajnim dokumentina koji za svrhu imaju sprovođenje adekvatnih mjera očuvanja i zaštite vrsta i staništa, mjera kontrolisanog korišćenja bioloških resursa, očuvanja i unapređivanja biološke raznovrsnosti posebno prepoznatih vrsta i staništa. Predviđaju i mjere očuvanja prirodnih svojstava morskog ekosistema, kao i sprečavanja aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta – objasnili su iz Agencije.

Pomenute studije, kako su dodali, sadrže i važan razvojni aspekt budućih zaštićenih područja koji se zasniva na ekonomskim i društvenim razvojnim planovima, programima i projektima sa definisanim režimima/stepenima zaštite, kao i racionalnom korišćenju prirodnih vrijednosti i resursa radi njihovog trajnog očuvanja.

Aktivnosti

– Kompleksnim odnosima između antropogenih aktivnosti i prirodnog okruženja javlja se pojava izraženih pritisaka na prirodne resurse, s obzirom na to da je obalno područje u cjelini, a posebno uži obalni pojas, svojim prirodnim, kulturnim i pejzažnim vrijednostima karakteristično po visokom razvojnom potencijalu – kazali su iz Agencije.

Kako poručuju u cilju očuvanja obalnog i marinskog područja od posebnog interesa u proteklom periodu sprovođene su brojne aktivnosti usmjerene na definisanju zona i utvrđivanju njihovog ekološkog značaja.

Mačić: I Kotorsko-risanski zaliv treba da bude zaštićen

Dr. Vesna Mačić

Dr Mačić naglašava da je Kotorsko-risanski zaliv pod Uneskovom zaštitom kao prirodno i kulturno dobro a trebalo bi da dobije veći nivo zaštite.

– Opština Kotor je na moju, odnosno inicijativu Instituta za biologiju mora, od prije godinu, inicirala postupak prema Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine o stavljanju vrulja (podmorski izvori slatke vode) pod preventivnu zaštitu zbog jedinstvenih zajednica korala na ta dva lokaliteta – Sopot i Dražin vrt, ali ta pravna procedura i dalje nije završena – istakla je Mačić.

Italija: Broj umrlih u 2020. godini bit će na nivou iz Drugog svjetskog rata

0
Italija pandemija – foto EPA

Gian Carlo Blangiardo, direktor Nacionalnog instituta za statistiku Italije (ISTAT), izjavio je da će broj umrlih u toj zemlji u 2020. godini premašiti 700.000, javlja Anadolu Agency (AA).

“Ovo je vrlo zabrinjavajuće jer se to u Italiji posljednji put dogodilo davne 1944. godine. Dakle, tokom Drugog svjetskog rata”, rekao je Blangiardo u obraćanju na televiziji.

Istakao je da je tekuća godina pri samom kraju te da dosadašnji statistički podaci jasno pokazuju da će broj umrlih u zemlji tokom 2020. premašiti 700.000.

Dodao je da će tome svakako najviše doprinijeti pandemija koronavirusa koja je uzrokovala na desetine hiljada smrtnih slučajeva.

“Broj umrlih u 2019. godini u zemlji je iznosio 647.000”, naglasio je Blangiardo.

U Italiji, gdje je prvi lokalni slučaj zaraze koronavirusom zabilježen 21. februara, dosad je od posljedica zaraze preminulo 65.011 osoba. Italija u Evropi ima najviše smrtnih slučajeva od COVID-19.

Atlas invest tuži bolnicu Meljine, traže nazad 1,5 miliona eura

0
Bolnica Meljine – foto Pobjeda

Sutkinja Danijela Vukčević je odredila da na idućem ročištu u sporu koji je jedna od kompanija biznismena Duška Kneževića Atlas invest pokrenula protiv Opšte bolnice Meljine, bude saslušana dr Olivera Mihajlović-Elez, kako bi bilo utvrđeno da li je imala ovlašćenje da potpiše sporazum o vraćanju 1,5 miliona eura ovoj kompaniji.

Bolnica Meljine, koja je do prije godinu kada je uveden stečaj, takođe bila u vlasništvu Kneževića, uzela je kredit od 1,5 miliona eura kod Prve banke, za koji je Atlas banka garantovala novčanim depozitom. Kako je došlo do kašnjenja sa otplatom kredita, Prva banka se naplatila iz toga depozita, pa je sporazumom, nakon što je potraživanje Atlas banke prešlo na Atlas invest, dogovoreno da im bolnica ovaj dug vrati u roku od godinu.

Advokat bolnice Slobodan Smolović je ukazao da se na osnovu registarskih spisa može zaključiti da je u periodu potpisivanja sporazuma u aprilu 2017. godine Mihajlović-Elez nije bila ovlašćena da potpiše sporazum, imajući u vidu da je kao vršilac dužnosti direktora mogla da postupa samo ograničeno sa članovima organa upravljanja, što je, kako je naveo, upisano i javno objavljeno u CRPS-u.

Advokat Atlasa Milovan Milošević je stava da odluka kojom je ovlašćena da potpiše mora da postoji, ali u to nije mogao biti siguran imajući u vidu da je tužilaštvo preuzelo svu dokumentaciju iz ove kompanije, zbog čega je i predložio saslušanje Mihajlović-Elez. Ipak, navodi i da sudska praksa pokazuje da takvo ograničenje ne može biti od uticaja na pravosnažnost sporazuma.

Sutkinja je prihvatila zahtjev Miloševića i naložila sprovođenje finansijskog vještačenja, kako bi bio utvrđen tačan iznos duga. Ročište bi trebalo da bude nastavljeno u februaru iduće godine.

/M.Leković/

Pregovarači Dejtonskog sporazuma na okupu 25 godina kasnije

0
Konferencija ‘Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma”

Pregovarači Dejtonskog sporazuma iz Evrope i SAD-a sudjelovali su u utorak na konferenciji u organizaciji MVEP-a i HAZU-a “Nasljeđe mira – 25 godina Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u povodu obljetnice njegova potpisivanja i prisjetili se ključnih događaja kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini.

Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.

Sukob u BiH okončan je Dejtonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995.

Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je “prekretnica” u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.

“Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH”, rekao je Granić.

Sjedinjene Države u januaru 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.

Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u februaru. “To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu”, rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo “veliki utjecaj” na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.

Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv “agresije Slobodana Miloševića”.

Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je “ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom”.

Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Dejtona, rekao je da je “Dejton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat”.

Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao “tešku osobu”, ali istaknuo da je baš zbog toga bio “pogodan” za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Dejtonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.

25 godina kasnije 

Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za “punim članstvom BiH u NATO-u”. “Što je prije moguće”, istaknuo je Silajdžić.

Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.

Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.

Zaključno je istaknuo da je “došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH”.

Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.

General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se “nada” većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH.

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je “nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH”.

“Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi”, napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.

Vakcinisanje u Hrvatskoj najvjerovatnije počinje 4. januara

0
Vakcina

Nakon objave da je Evropska agencija za lijekove (EMA) potvrdila kako će se sastati 21. decembra na izvanrednom sastanku vezanom za odobrenje vakcina protiv koronavirusa, oglasila se i hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

“Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) će na sjednici zaključiti svoju znanstveno-stručnu ocjenu predmetne vakcine protiv bolesti covid-19 pod uvjetom da na temelju dostavljenih podataka bude moguće provesti temeljitu ocjenu te potvrditi djelotvornost, sigurnost i kvalitet vakcine. Sjednica je zakazana nakon zaprimanja dodatnih podataka koje je CHMP u postupku ocjene zatražio od proizvođača. Prethodno najavljena izvanredna sjednica koja je bila planirana 29. decembra održat će se prema potrebi.

Večeras je u RTL-u Danas gostovala Goranka Petrović, specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije te voditeljica Odjela za respiratorne bolesti u HZJZ-u.

Upitana je hoće li prvi građani biti vakcinisani prije Nove godine.

“Čini se izglednije da će prve doze doći početkom prvog mjeseca, najvjerojatnije već u ponedjeljak 4. januara i tad će početi sa vakcinisanjem”, kazala je.

“Tada će vakcine doći u Hrvatsku i onda nam treba određeno vrijeme da se ono distribuira. Vakcine će doći u sve županijske zavode za javno zdravstvo, a odatle će se distribuirati u one ustanove gdje nam je primarno potreba da se vakcinišu osobe, dakle, domovi za starije i nemoćne, i korisnici i osoblje, te naravno u zdravstvene ustanove, tu prvenstveno mislim na bolnice i odjele koji rade s Covid bolesnicima”, kazala je.

“Cjepivo dolazi u višedoznim pakiranjima i mora se rekonstituirati s fiziološkom otopinom. Tako pripremljeno cjepivo se mora davati u dozi od 0.3 mililitra po osobi. Pet osoba se iz jedne bočice može cijepiti”, dodaje.

“Inicijalna količina koja je planirana je trebala biti smanjena, tako da se sada čini da će doći 62.5 hiljada doza u prvoj pošiljci”, otkriva.

“Mi imamo prema planu za cijepljenje tačno ustanovljene prioritete koji idu u cilju zaštite osoba koje imaju povećani rizik teških oblika bolesti, hospitalizacije ili smrtnih ishoda. Ove osobe koje nisu u tom riziku, one ako se budu htjele cijepiti, doći će jako kasno na red”, kaže epidemiologinja.

Jokić: Hapsite ili nas, ili Gvozdenovića

0
Vladimir Jokić

Gradonačenik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) pozvao je Specijalno državno tušilaštvo (SDT) da se u najkraćem roku izjasni da li u njegovim radnjama vezano za neizdavanje građevinskih dozvola za mamutsku izgradnju stambenih objekata u Kostanjici a koja bi Kotor izbacilo sa liste UNESCO, ima krovičnog djela ili ne.

Jokić je od SDT na čijem je čelu Milivoje Katnić zatražiio da, ako smatraju da je on ili neko od njegovih saradnika počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, preduzmu dalje mjere i uhape ga, ili da SDT konačno pravdi privede bivšeg ministra uređenja prostora i visokog funkicionera DPS Branimira Gvozdenovića koji je direktan učesnik kontroverznih dešavanja sa donošenjm planske dokumnetacije za Kostanjicu iz 2009 i 2013. na koju se poziva “A-Y Montengro” tražeći da gradi čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata na tom području.

Ta kompanija čiji je pravni zastupnik advokat Nikola Martinović, 2018. je podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg kotorskog gradonačenika Vladimira Jokića jer je on odbio da potpiše izdavanje građevinskih dozvola za mamutsku gradnju na do tada neizgrađenom području naselja Kostanjica. SDT je odmah potom otvirilo istragu i od kotorske Opštine zatražio svu dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem. Katnić međutim tada, nije obrato pažnju na Jokićeve tvrdnje da posjeduje „informacije iz prve ruke“ o ulozi bivšeg ministra Gvozdenovića u kontroverznom poslu ucrtavanja ogromne gradnje u Kostanjici i ličnoj Gvozdenovićevoj  uključenosti u projekat koji u tom dijelu kotorskem opštine želi da sprovede “A-Y Montenegro”.

“Apelujem na Specijalno policijsko odjeljenje da preduzeme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi što hitnije utvrdilo da li u postupanju po ovoj krivičnoj prijavi ima elemenata krivičnog djela bilo kojeg lica, uključujući i mene, te da ukoliko istog ima nadležno tužilaštvo preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti. Istovremeno, ovaj akt smatrajte zahtjevom da Specijalno policijsko odjeljenje preduzme mjere i radnje protiv Branimira Gvozdenovića i drugih NN lica, a povodom nezakonitog davanja saglasnosti na predlog DUP-a Kostanjica 2009. godine, kao i njegovog nezakonitog proudžavanja 2013. godine, kao i da se ispita porijeklo novca i kapitala privrednog društva „A-Y Montenegro“ DOO, kako bi se bez dileme utvrdilo da li iza osnivača ovog preduzeća, preduzeća „A-Y Kostanjica“ registrovanog na Džerzi Kanalskim Ostrvima stoje legalna sredstva ili su ta sredstva stečena nekim krivičnim djelom, o čemu sam većinu informacija, saznanja, indicija i činjenica saopštio dajući izjavu u svojstvu građanina u februaru 2020. godine pred ovim organom” -stoji u dopisu koji je Jokić u ponedjeljak uputio načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Draganu Radonjiću, koji smo imali na uvid.

Boka Kotorska – pogled na Kostanjicu foto Boka News

Kotorski gradonačelnik Radonjiću je poručio da će o svemu ovome upoznati i vrh novoizabrane Vlade Crne Gore, i podsjetio da je sa svim sumnjivim i nezakonitim aspektima slučaja Kostanjica, nelegalnog donošenja i dopunjavanja DUP-a za to područje, te i ulozi tadašnjeg minustra Gvozdenovića u svemu tome, kao i zahtevima “A-Y Montenegra” da im se izdaju dozvole za gradnju koja bi, da je realizovana, Kotor definitivno skinula sa liste UNESCO- zaštićenog područja svjetske prirodne i kulturne baštine, već upoznao predstavnike bivše Vlade premijera Duška Markoviča (DPS), ali i organe Ujedinjenih nacija i druge međunarodne organizacije.

Inače, kada je u proljeće prošle godine Jokića sa mjesta predsjednika Opštine smijenila novoformirana skupštinska večina oko DPS-a sa presudnim glasom jedne dotadašjnje odbornice SDP-a i u fotelju gradonačenika Kotora sjeo Željko Aprcović, SDT je zastao sa istragom oko neizdavanja građevinskih dozvola “A-Y Montenegru”. Istragu je Katnić međutim, ponovno intenzivirao  prije desetak dana, nakon što se Jokić vratio na mjesto predsjednika Opštine. Tako je SPO koje djeluje pri SDT-u, Jokiću 7.decembra zatražilo dodatnu dokumentaciju i izjašnjenja o Kostanjici.   Pored ostaloga, od Jokića SPO traži izjašnjenje da li je sporni DUP Kostanjica i dalje na snazi, odnosno da li je Opština naplatila “A-Y” Montenegru” komunalije za nove objekte.

Jokić je Radonjića obavijestio da je Vlada u međuvremenu donijela novi Prostorno-urbanistički plan Kotora i njime van snage stavila DUP Kostanjica, kao i da je “A-Y Montenegro” izršilo avansku uplatu u iznosu od 30%  po dva ugovora o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz februara i aprila 2017. “odnosno prije nego što su se stekli uslovi za izdavanje građevinske dozvole.”

“U trenutku kada je ovlašćeno lice „A-Y Montenegro“ DOO Kotor potpisalo navedeni ugovor, i kada je izvršena uplata, proces pred nadležnim organima za izdavanje građevinskih dozvola je bio u toku, a ishod pravnog postupka neizvjestan. Svjesni toga, „A-Y Montenegro“ DOO je potpisujući ove ugovore na sebe, svjesno i voljno, preuzelo rizik da potpisuje ugovore vezane za buduću neizvjesnu pravnu činjenicu, posebno imajući u vidu donijete odluke o zabrani gradnje.”- otpisao je Jokić načelniku SPO-a, podsjećajući Radonjića i na stav Upravnog suda iz 2019. “o tome da se građevinske dozvole ne smiju izdavati dok su na snazi Odluka o dopuni Odluke o izradi Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore,  Odluka o dopuni Odluke o izradi Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor, te Odluka o izradi Prostornog plana Crne Gore iz 2017. i 2018. a kojima je propisana zabrana građenja na dijelu prostora u granicama prirodnog i kulturno-istorijskog Područja Kotora, upisanog 1979. godine na Listu svjetske baštine UNESCO-a.”

Preminulo 12 osoba, 345 novoinficiranih, H. Novi 14, Tivat 10, Kotor 6

1
HEALTH CORONAVIRUS PANDEMIC – foto EPA

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1510 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 345 novopozitivnih1 slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Nikšića (2), Pljevalja (2), Kotora, Herceg Novog i Danilovgrada. Najstariji preminuli je imao 85 godina a najmlađi 56 godina (1964 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 588 a od početka godine 597.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 147
Nikšić 33
Budva 32
Bar 26
Berane 22
Herceg Novi 14
Bijelo Polje 12
Cetinje 11
Tivat 10
Ulcinj 9
Pljevlja 8
Rožaje 6
Kotor 6
Kolašin 3
Tuzi 2
Andrijevica 1
Mojkovac 1
Danilovgrad 1
Plužine 1
 Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 959 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9454.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 42148.

U Herceg Novom otkriveno spomen obilježje Zuku Džumhuru i obnovljena spomen ploča kralju Tvrtku

0

Spomen obilježje u čast pisca, slikara i karikaturiste Zulfikara Zuka Džumhura i obnovljena spomen ploča osnivaču grada, kralju Tvrtku I Kotromaniću otkrivene su danas u Herceg Novom.

Spomen obilježja postavila je Opština Herceg Novi, a svečano su ih otkrili ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić i predsjednik Opštine, Stevan Katić.

Ploča sa medaljonskim likom Zuka Džumhura postavljena je na objektu u Starom gradu, u blizini gradske pijace i kafane ”Hercegovina” u kojoj su Novljani često sretali umjetnika sa čuvenim pripovjedačkim darom.

”Danas, 100 godina od Zukovog rođenja, konačno otkrivamo spomen obilježje u čast ovog svestranog umjetnika, koje podsjeća i poručuje da su Zuko i Herceg Novi jedno drugome pripadali. Izuzetna mi je čast i veliko zadovoljstvo što i na ovaj način potvrđujemo da Zuko i dalje živi u srcima, sjećanjima i pričama njegovog ”grada pjesnika i davnih junaka”, kazao je Katić.

On je podsjetio da je ovaj majstor crtačkog prikazivanja i pismenog kazivanja, učenjak i boem, hodoljubac i građanin cijelog svijeta živio u Herceg Novom 20 godina i iz njega se prije tri decenije preselio u legendu.

”Baš u Novom susrelo se sve ono za čime je tragao ovaj svestrani umjetnik i osvjedočeni hedonista – inspirativni predjeli, raznoliki ukusi i ljudi različitih pogleda na svijet, koji cijene besjedu”, rekao je predsjednik Opštine.

Govoreći o značaju koji je Džumhur imao za Herceg Novi, Katić je istakao da su ”zahvaljujući ovom umjetniku živog duha i neponovljivog pripovjedačkog talenta, ostali zapisi koji su slika prošlosti, ali i duše našeg grada, koju je Zuko prepoznao.”

Ponovo eko incident na gradilištu Regionalnog vodovoda, uprkos upozorenjima i kaznama rade kako hoće…

7

Radnici firme „Indel inžinjering“ iz Podgorice, koji rade na postavljanju cijevi za regionalni vodovod Tivat-Hercveg Novi, ponovo ispumpavaju prljavu vodu iz kanala za polaganje cijevi direktno u more u Donjoj Lastvi.

Ovo za posljedicu ima zagađenje morske vode u ovo dijelu Boke.

Ovo nije prvi put, da izvođač radova pravi isti prekršaj zbog čega su već bili kažnjavani.

Građevinarima “Indela” inspekcija je prošli put naložila da zaustave ispumpavanje vode iz kanal za polaganje vodovodnih cijevi i da se takvo nešto više ne radi do postavljanja adekvatnih filtera na pumpama.

Ispumpavanje muja u more – Donja Lastva 15. decembar – foto Boka News

Očigledno da je vodu najlakše ispumpati u more, nije važan biodiverzitet i zagađenje.

Podsjetimo, radovi na dionici Jadranske magistrale od Seljanova do Opatova, a čija je jedna kolovozna traka većim dijelom prekopana radi postavljanja cijevi regionalnog vodovoda počeli su još krajem maja.

Radove obavlja konzorcijum “Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice, a ugovoreni rok za završetak tog posla je bio kraj oktobra, da bi naknadno bio prolongiran za 20. decembar.

Posao čiji je investitor Regionalni vodovod, vrijedan je 1,84 miliona eura, a podrazumijeva postavljanje ukupno 3,2 kilometra novih vodovodnih cijevi promjera 500 milimetara.

Tivatska Solila – Predstavljen projekat ePATH “Endemic pathways -Endemske staze”

0
Komnenović i Jelušić obišli Solila

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić  i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović obišli su danas sa svojim saradnicima Posebni Rezervat prirode „Tivatska Solila“. Povod obilaska Rezervata  bilo je upoznavanje sa preduzetim i planiranim aktivnostima Javnog preduzeća na unaprijeđenju rezervata i prezentacija međunarodnog projekta EU IPA ePATH „Endemic pathways- Endemske staze“.

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić je informisao predsjednika Opštine Željka Komnenovića da je Javno preduzeće potpisalo Partnerski sporazum sa JP Park Prirode Hutovo Blato iz BiH i partnerom iz Hrvatske, “Makarski komunalac” d.o.o. koji se stara o  Biokovskim botaničkim vrtom “Kotišina” (dio Parka prirode Biokovo), a kojim je počela realizacija EU IPA INTERREG projekta ePATH “Endemic pathways -Endemske staze”. Prethodno je 01. 11. 2020. godine, potpisan Subsidy Agreement-a između Vodećeg partnera i Upravljačkog tijela Interreg IPA CBC programa.

Jelušić je istakao da kroz ovaj međunarodni projekat  Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dobija 358.979,90 eura iz EU fonda za izgradnju Centra za posjetioce, edukaciju zaposlenih i nabavku opreme za birdwatching u Posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ , a da je Javno preduzeće Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo  iznos od 34.000,00 eura za uređenje I faze pješačke staze od ulaza u rezervat do vidikovca uz saobraćajnicu prema Krtolima.

Pozdravljam svako ulaganje i aktivnost koja doprinosi daljem razvoju prirodnih potencijala Tivta, a posebno kada je u pitanju zahvat tivatskih Solila, zaštićenog prirodnog dobra. Tivat je u procesu sticanja sertifikata „Zelene destinacije“ i naša je opredijeljenost stalni razvoj i unapređenje ovog lokaliteta, važnog sa nekoliko aspekata: ekologije, biologije i eko turizma“, naglasio je predsjednik opštine Tivat Željko Komenović.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je proteklih godina sprovodilo intezivne aktivnosti da Posebni rezervat prirode postane zaštićeno stanište bogato biljnim i životinjskim svijetom, ali i svojevrsna atrakcija za stanovništvo, posjetioce i turiste. U ovome značajnu podršku pružila je i Opština Tivat. Realizacijom aktivnosti kroz projekat EU IPA INTERREG ePATH “Endemic pathways -Endemske staze” i investicionim ulganjima stavraju se uslovi za dalji savremeni razvoj turističke ponude Tivta.

O PROJEKTU EU IPA INTERREG projekat ePATH “Endemic pathways -Endemske staze

Solila – budući centar

Partnerstvo za sprovođenje ovog projekta je uspostavljeno između Vodećeg partnera, JP Park Prirode Hutovo Blato iz BiH  – upravljač Parkom prirode Hutovo Blato iz Hrvatske, “Makarski komunalac” d.o.o. koji se stara o  Biokovskim botaničkim vrtom “Kotišina” (dio Parka prirode Biokovo), i  Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom Crne Gore  koje upravlja  Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila“.

Ukupni budžet projekta za sva tri partnera iznosi 1 540  375,03eura, od čega 1 309 319,00 eura predstavlja donaciju iz EU fondova (kofinansiranje u iznosu od 85%)  dok preostalih 15% kofinansiraju projektni partneri. Budžet za aktivnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom kao Projektnog partnera 3 iznosi 422 329.30eura od čega je 358 979.90 eura donacija Evropske unije (konfinansiranje u iznosu od 85%), dok će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz svojih sredstava opredijeliti 63 349.40eura (15%).

Projekat je odobren za finansiranje na II Pozivu za predloge projekata u okviru trilateralnog Interreg IPA Programa prekogranične saradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u okviru Programske ose 3 “Doprinos razvoju turizma i zaštiti kulturnog i prirodnog nasledja” sa ciljem da “jača i diversifikuje turističku ponudu kroz prekogranične prisutpe i da omogući bolje upravljanje I održivo korišćenje kulturnog i prirodnog nasleđa”. Glavni cilj ovog projekta je kreiranje zajedničke turističke ponude 3 zaštićena područja kroz promociju prirodnih (endemske vrste) i kulturnih vrijednosti.

Predviđeno je da se projektne aktivnosti realizuju u roku od 24 mjeseca.

Ključne projektne aktivnosti koje će se realizovati u Posebnom rezervatu prirode “Solila” u Tivtu podrazumijevaju:

Postavljanje objekta “Centar za posjetioce” na ulazu u Rezervat prirode Solila koji će se sastojati od info pulta za pružanje informacija posjetiocima, višefunkcionalne sale koja će služiti kao izložbeni i prostor za organizaciju radionica i prezentacija, te krovne terase sa prostorom za posmatranje. Za ovaj objekat “Centar za posjetioce” Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izradilo je projektnu dokumentaciju, probavilo sve neophodne saglasnosti i dozvolu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

  • Opremanje “Centra za posjetioce” savremenom multimedijalnom i interaktivnom opremom za predstavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rezervata, opremom za organizaciju radionica i prezentacije, fiksnim durbinima na krovnoj terasi za posmatranje ptica, meteo stanicom, promotivnim materijalom i sl.
  • Nabavka opreme za birdwatching turizam – dvogledi, durbini, fotoaparati, audio vodiči sl.
  • Obuka 4 zaposlena u Javnom preduzeću za stručnog vodiča u zaštićenim područjima u skladu sa metodologijom Evropske organizacije vodiča.
  • Formiranje i promocija zajedničke turističke ponude Endemskim stazama i organizovanje grupnih posjeta, kampova za birdwatching turiste, takmičenja za posjetioce, radionica za djecu skolskog uzrasta, izrada aplikacije za mobilne telefone, izrada promotivnog materijala i