Opština Kotor će posebnom odlukom zaštiti stablo Crne topole

0
Trg od kina – Kotor – foto Flickr

Opština Kotor stavila je na javni uvid – Predlog za stavljanje pod zaštitu stabla Crne tople (Populus nigra L.) u Kotoru – Stari grad i predlog Akta o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: Spomenik prirode “Stablo Crne topole (Populus nigra L.) u Kotoru – Stari grad”.

“Bogato kulturno-istorijsko nasljeđe kojeg „Crna topola“ baštini je dio identiteta Starog grada Kotora na Trgu od Kina. „Stablo crne topole“ u uslovima postojećeg ambijenta je specifično i jedinstveno u ovom dijelu Crnogorskog primorja.

Crna topola predstavlja viševjekovno svjedočanstvo o ljudskom stvaralaštvu u Kotoru, o čovjekovom prisustvu u prostoru i vremenu, te je, kao nasljeđe koje pripada svima nama, neophodno zaštititi i kao takvo prenijeti budućim generacijama”, kaže se u obrazloženju predloga.

Obim debla „Crne topole“ iznosi 510 cm, odnosno njen prečnik je 162 cm. Raspon krošnje u najširem dijelu iznosi 14,20 m. Krošnja zauzima površinu od 154 m2. Visina stabla je 17 m. Oblik krošnje je asimetrično kuglastog oblika i uslovljen je zahvatima orezivanja suvih grana vršnog i srednjeg dijela krune.

Područje Kotora, predstavlja prostor posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti koje su prepoznatljiv činilac vizuelne percepcije područja. Stoga je od presudne važnosti sačuvati ovu prirodnu vrijednost kao dio kulturno-istorijskog i prostornog nasljeđa Kotora, primorja i Crne Gore. Spomenik prirode „Crna topola” je, sa stanovišta zaštite prirode, vrijedno stablo koje zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja biološke, kulturne i predione raznovrsnosti.

Topla na Trgu od Kina – Kotor

Zainteresovana javnost u periodu od 08.10. do 28.10.2020.godine može izvršiti javni uvid u Nacrt Studije zaštite kao i na portalu Opštine Kotor www.kotor.me i u prostorijama Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, radnim danima od 08 do 11 časova.

Javna rasprava će se održati 21.10.2020. godine u JU Centru za kulturu “Nikola Đurković”, sa početkom u 10 sati. Prijedlozi, sugestije i komentari se mogu dostaviti putem e maila: bastina@kotor.me ili direktno Građanskom birou, na adresu Opština Stari grad 317, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine, zaključno sa 28.10.2020.godine.

Prirodna i kulturna baština čine dio osnovih elemenata identiteta Crne Gore, a prirodne i predione karakteristike kao i njihova velika raznovrsnost, ambijentalna vrijednost i očuvanost definišu prostor i čine ga prepoznatljivim.

Nova vladajuća većina u SO Tivat pokrenula smjenu aktuelnog gradonačenika dr Siniše Kusovca

2
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Nova vladajuća većina u SO Tivat koju čine građanske izborne liste Narod Pobjeđuje (NP), Bokeški Forum (BF) i Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat (GB) uz parlamentarnu podršku SDP-a, pokrenula je smjenu aktuelnog gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) i zakazala glasanje o njegovom povjerenju za predstojeću prvu redovnu sjednicu novoizabranog gradskog parlamenta koja će se održati 16.oktobra.

Predlog odluke o razriješenju Kusovca svojim potpisima podržalo je 17 odbornika NP, BF, GB i SDP, što je i dovoljno da on bude smijenjen na sjednici SO narednog petka. U obrazloženju tog predloga, pored ostaloga ističe se da je Kusovca za predsjednika Opštine izabrabrala većina odbornika u sazivu SO Tivat kojem je istekao mandat, a u kome je inače, većinu imala donedavno vladajuća koalicija DPS-SD-HGI.

„Kusovca na funkciju predsjendika Optine Tivat nije izabrala odbornička većina sadašnjeg saziva SO Tivat, koji je rezultat izbora za odbornike SO Tivat održanih 30.avgusta 2020. i slobodno izražene volje građana Tivta. Stoga njegov ostanak na funkciji predsjednika Opštine Tivat predstavlja kršenje Ustava Crne Gore član 2 stav 2, koji kaže da građanin ostvaruje vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika, stava 3 koji propisuje da se ne može uspostaviti  niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima u skaldu sa zakonom, te člana 113 Ustava koji propisuje da se u lokalnoj samoupravi odlučuje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.“- stoji u obrazloženju uz napomenu da je Kusovčev ostanak na funkciji gradonačelnika u suprotnosti i sa više odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi. Taj zakon, pored ostaloga, propisuje i da „predsjendika Optine bira Skupština, na vrijeme od četri godine, većinom glasova ukupnog brogja odnornika“, iz čega podnosioci inicijative za Kusovčevu smjenu  zaključuju da je „jasno da na funkciji predsjednika Opštine Tivat može biti samo lice izabrano od sadašnjeg saziva SO Tivat, odnosno od nove odborničke većine koja je dobila povjerenje građana Tivta na izborima 30.avgusta 2020.“. Kusovac je za predsjednika Opštine Tivat inače, izabran glasovima bivše DPS-SD-HGI odborničke većine na sjednici SO, 9.avgusta 2018.

„S obzirm da Siniša Kusovac nije podnio ostavku na funkciju predsjednika Opštine, što bi s obzirom na okolnosti nastale nakon rezultata iznra održanih 30.avgusta 2020. bio njegov jedini mogući akt u skladu sa Ustavom CG i zakonima; s obzirom da tim svojim postupkom demonstrira kršenje Ustava CG, Zakona o lokalnoj samouoravi i Statuta Opštine Tivaz i pokušava da opstruira konstituisanje nove vlasti upravo zasnovano na slobodno izraženoj volji građana iskazanoj na iznorima od 30.avgusta – isti mora biti razriješen funkcije predsjednika Opštine Tivat“- navodi većina od 17 odbornika u novom sazivu tivatskog parlamenta.

Oni su pored toga, na teret aktuelnom gradonačelniku stavili i to što Kusovac nije obezbijedio sprovođenje Stateškog plana razvoja Opštine Tivat za period 2019-2022. godina, kao i što je  „brojnim svojim odlukama nanio nepopravljivu štetu budžetu Opštine Tivat i time onemogućio sprovođenje najbitnijih projekata predviđenih Strateškim planom razvoja Opštine.“ Navode i skoro 30 konkretnih projekata iz ovog Plana na kojima „nije učinjeno ništa u periodu implementacije“ i ističu da Kusovac kao predsjednik Opštine „nije obezbjedio uslove, niti preduzeo sve moguće pravne radnje da se izvrši pravosnažna sudska odluka povrata sredstva u iznosu od 1.465.000 eura Opštini Tivat u predmetu „Dalmacijavino“ Split“.

„Siniša Kusovac je oštetio budžet Opštine Tivat za 5,6 miliona eura potpisivanjem protivzakonitog ugovora kojim Opština Tivat odustaje od naplate duga po osnovu komunalnog opremanja zemljišta od kompanije Adriatic Marinas, nije pravovremeno sačuvao sredstva u iznosu od oko 1,9 miliona eura koja su zarobljena i izgubljena stečajem Atlasmont banke, enormnim zapošljavanjem i angažovanjem službenika i namještenika u Opštini Tivat bez stvarne potrebe, po partijskom ključu, proouzrokovao je štetu koja se mjeri milionskim iznosom na godišnjem nivou“- piše u obrazloženju zahtejva nove skupštinske večine u Tivtu za smjenu gradonačelnika Kusovca.

ŽELJKO KOMNENOVIĆ KANDIDAT ZA NOVOG GRADONAČELNIKA

SO Tivat će na sjednici 16.oktobra, nakon Kusovčeve smjene, izabrati i novog predsjednika Opštine, a zvanično je za tu funkciju nova većina kandidovala Željka Komnenovića, nosioca izborne liste Narod Pobjeđuje.

Komnenović (49) je rođen u Kotoru, profesor je srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti i dugogodišnji je novinar. Radio je u Radio Tivtu i sarađivao sa više medija iz Crne Gore i zemalja regiona, dobitnik je više novinarskih nagrada, a od oktobra 2019. obavlja dužnost direktora lokalnog javnog servisa Radio-televizija Herceg Novi. On do sada nije bio politički aktivan i nestranačka je ličnost.

Umjesto Gorana Babovića (DPS) kojem je istekao mandat na toj funkciji, lokalni parlament će naredne sedmice za v.d. sekretara Skupštine Opštine imenovati diplomiranu pravnicu Ivanu Aranđus.

Brisel zatvara kafiće i barove na mjesec dana

0
Covid – restoran – ilustracija – foto EPA

Kafići i barovi u Briselu bit će zatvoreni mjesec dana kako bi se usporilo širenje koronavirusa, s čim se teško mire njihovi vlasnici koji tvrde da su privatne večernje zabave po kućama i stanovima veći širitelji virusa.

Odluka se odnosi na 19 gradskih opština koje čine regiju glavnog grada Brisela. Stupa na snagu u četvrtak ujutro i trajat će do 8. novembra.

Restorani mogu ostati otvoreni. Belgija u posljednjih sedam dana ima vrlo veliki rast novozaraženih, oko 2500 dnevno, što je za 57 posto više u odnosu na prethodni tjedan.
Predstavnici udruge ugostitelja odmah su kritizirali kao “preradikalnu” mjeru zatvaranja kafića i barova.

“Zatvaraju se mjesta gdje se provode mjere, a s druge strane ništa se ne poduzima protiv ilegalnih privatnih okupljanja. Treba samo otići na društvene mreže i vidjeti koliko ih se organizira”, rekao je predstavnik jedne ugostiteljske udruge Fabian Hermans.

Samo u utorak bilo je 17 takvih okupljanja, dodaje Hermans.

Nova belgijska vlada u utorak je pozvala građane da ograniče bliske kontakte na najviše četiri osobe. Dakle, jedna osoba može biti u bliskom fizičkom kontaktu s najviše tri duge osobe bez potrebe socijalne distance i nošenja maske. Te tri osobe moraju biti iste tijekom mjesec dana. U posjet doma može se pozvati najviše četiri osobe, koje ne moraju biti “bliski kontakti”, ali je potrebno držati razmak od 1,5 metra ili nositi masku.
Riječ je o preporukama, jer je takve mjere nemoguće kontrolirati.

IJZ: Registrovano još 210 slučajeva koronavirusa

0
Covid 19

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 705 uzorka na novi koronavirus, a ukupno je registrovano 210 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je danas iz IJZ.

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su stigle prijave dva smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Bara i Nikšića, rođenih 1952. i 1953. godine, a koji su liječeni u Opštoj bolnici “Blažo Orlandić” u Baru i Opštoj bolnici u Nikšiću”, istakli siu iz IJZ.

Novoinficirani su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 60
Nikšić 27
Rožaje 27
Ulcinj 20
Pljevlja 17
Kotor 17
Budva 12
Berane 10
Bijelo Polje 5
Cetinje 5
Andrijevica 4
Tuzi 3
Bar 1
Plav 1
Šavnik 1

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 2.794.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 181, a od početka godine 190.

“U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 350 pacijenata”, piše u saopštenju IJZ.

Novi tender – Prodaju imovinu brodogradilišta za 3,77 miliona

0
Panorama bivseg brodogradilista Bijela – foto Drago Krivokapić

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je novi tender za prodaju imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 3,77 miliona eura.

Prodaju se dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih za 614,44 hiljade eura, odnosno 317,36 hiljada eura.

Na prodaju je ponuđen i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 23,48 hiljada eura.

Prodaje se i zemljište površine 3,93 hiljade kvadrata za 805,68 hiljada eura i od 2,06 hiljada kvadrata za 539,39 hiljada eura.

Prodaje se i više zemljišta manje kvadrature po početnim cijenama od 179,2 hiljade eura, 49,28 hiljada, 791,39 hiljada, 208,54 hiljade, kao i 241,92 hiljade eura.

Prodaja ponuđene imovine biće organizovana prikupljanjem pisanih ponuda, koje se mogu dostavljati Privrednom sudu do 28. oktobra do 11 sati, a njihovo otvaranje je predviđeno u 11 sati i 45 minuta.

Ponude mogu dostavljati građani i preduzeća koji uplate depozit od deset odsto od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda.

Uslovi za otvaranje ponuda biće ispunjeni ukoliko do navedenog roka bude dostavljena makar jedna.

Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena.

Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti za kupca drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, koja nije manja od određenih početnih.

Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, stečajni upravnik će donijeti najkasnije osam dana od otvaranja ponuda.

Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora, ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od prodaje ili proglašenja oglasa neuspješnim.

Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je 2015. godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura.

Tivat – u Gradskom parku zasađeno stablo generacije

0
Sadnja drveta generacije

U sklopu akcije „Dječija nedjelja“  koju već dupe vrijeme, svake prve sedmice oktobra mjeseca otrganizuje NVO „Dječiji savez Tivta“, u velikom Gradskom parku Tivta danas je zasađeno tzv. stablo generacije ovog naraštaja tivatskih đaka-prvaka.

Ova tradicionalna akcija odvija se pod motom „Čuvaj drvo jer ti treba, čuvaj da te čuva“u Gradskom parku gdje su mnoge generacije tivatskih prvačića sadile svoja stabla, obilježavajući na taj način simbolično svoj  ulazak u svijet obrazovanja.

Aktuelna generacija prvaka danas je uz pomoć radnika Službe Gradskog zelenila tivatskog Komunalnog preduzeća u parku zasadila novi primjerak magnolia grandiflore – drveta koje je ujedno i zvanični cvijetni simbol Tivta.

Ova biljna vrsta porijeklom je iz jugoistočne Amerike gdje naraste i do visine od 25 metara, a u Tivtu je već sađena i u drvoredima i kroz brojne pojedinačne primjerke na drugim javnim zelenim površinama. Sadnicu i ovog “drveta generacije” tivatskim prvacima poklonilo je Komunalno preduzeće, a o karakteristikama magnolije djeci je govorila rukovoditeljka službe Gradskog zelenila, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović.

Pomoć od 155 miliona eura neće biti dovoljna za Montenegro Airlines

1
Aerodrom Tivat

Zakon o konsolidaciji Montenegro Airlinesa (MA), kojim je predviđeno 155 miliona eura pomoći, neće biti dovoljan da sačuva nacionalnog avio-prevoznika, već će morati da uslijedi i pomoć zbog Covida-19, saopštio je izvršni direktor kompanije, Vlastimir Ristić.

“Moramo imati svijest da Zakon neće biti dovoljan da se sačuva MA, da će morati da uslijedi pomoć za Covid-19. Kvantifikovaćemo je, uvažavajući društvenu solidarnost i poslovnu skromnost, da pokušamo da sa minimumom pomoći sačuvamo kompaniju. Zakon je uslov opstanka, ali nije dugoročno dovoljan”, rekao je Ristić u intervjuu za Dan.

On je dodao da u kompaniji od nove vlade očekuju priliku da iznesu viđenje stanja u MA i o njenoj budućnosti.

“Tačno je da je kroz zakon opredijeljeno 155 miliona za MA, ali to nije dovoljno pojašnjeno. Prvo, Zakon je donesen prije ikakvog saznanja o pandemiji. Postoji dio zakona, kojim su opredijeljena sredstva za održanje poslovanja u ovoj godini, bez ikakvog saznanja da će ono biti dodatno otežano”, kazao je Ristić.

Kompanija je, prema njegovim riječima, koristeći samo dio sredstava iz dijela zakona, za devet mjeseci sačuvala poslovanje. Od, po zakonu ukupno opredijeljenih 11 miliona eura u ovoj godini, kompanija je za tekuću likvidnost dobila 7,18 miliona.

Ristić je dodao da MA, ipak, devet mjeseci posluje bez pomoći za Covid-19 i isplaćuje redovno plate.

“Od kada sam u kompaniji, redovno izmirujemo i doprinose na plate i ne dugujemo iz poslovanja u ovoj godini ni euro Aerodromima. Procijenili smo da sve što možemo, moramo uraditi sami, racionalizovati poslovanje i održati saobraćaj na nivou zadovoljenja društvenih potreba. Tek nakon toga, nakon iscrpljenih svih sopstvenih opcija, moraćemo se obratiti osnivaču za pomoć zbog Covida-19”, naveo je Ristić.

On smatra da će sve biti jasnije nakon analiza koje se rade za treći kvartal, ali i da u kompaniji imaju pravo na blagi optimizam i nadu da su, u mjeri mogućeg, uspjeli da umanje efekte Covida-19 na poslovanje MA.

“Gubitak 85 odsto prihoda je izazov i za mnogo veće i stabilnije kompanije nego što je MA. Kada je pomoć potrebna aerodromima, kontrolama letjenja, onda je jasno u kakvoj je kompanija situaciji. Ipak, nećemo očajavati. Imamo pravo da se borimo do kraja uz uvjerenje da ćemo ipak zaštititi društveni interes koji poslovanje MA nosi sa sobom”, kazao je Ristić.

On je naveo da MA nije preduzeće čiji se smisao postojanja sagledava samo kroz bilanse stanja i uspjeha, niti je to kompanija koja je osnovana da bi pravila profit, već ima društveni značaj i obavlja društvenu funkciju.

Ristić je podsjetio da je MA državna kompanija koja, za razliku od drugih takvih preduzeća, ne raspolaže državnom imovinom.

“Ukoliko se realizuje zakon, kupimo polovne avione u sličnoj tehničkoj kondiciji kao embraeri, koje imamo sada, formiramo flotu od četiri do pet aviona i budemo to imali kao svoja sredstva, kompanija će biti vrlo blizu samoodrživosti, uz nastavak redukcije broja zaposlenih i preduzetničko upravljanje”, objasnio je Ristić

On je saopštio da su za pet mjeseci uspjeli da smanje broj zaposlenih za 35 i da ih MA sada ima 360. Na snazi je sistematizacija sa 566 radnih mjesta i u uslovima te sistematizacije, već sada imaju 200 radnika manje.

“Moramo brzo mijenjati sistematizaciju i prilagoditi se tržištu. Poziv za dobrovoljni odlazak završavamo 15. oktobra i odmah nakon toga ćemo krenuti u izradu sistematizacije. Računam da sve faze moraju biti gotove u ovoj godini”, saopštio je Ristić.

Češka, Bugarska i Ukrajina imaju rekordne brojeve novozaraženih koronavirusom

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Češka, Bugarska i Ukrajina bilježe rekordne brojeve novozaraženih koronavirusom.

Češka ima 4457 novih slučajeva u 24 sata, što je najviši broj od početka pandemije, a ujedno i prvi puta da je prešla četiri tisuće, objavilo je ministarstvo zdravstva. Raniji najviši broj bio je 3794.

Ta zemlja u posljednjih mjesec dana bilježi snažan rast broja novooboljelih i ima najviše zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.

Češka ima ukupno 90.022 zaraženih od ožujka, te 794 smrtna slučaja.

Bugarska danas ima rekordnih 436 novih slučajeva Covida-19, pokazuju podaci s nacionalne informativne platforme.

Ukupno je u Bugarskoj od početka epidemije zabilježeno 22.306 slučajeva zaraženih koronavirusom i 862 umrlih. Osam ljudi umrlo je u posljednja 24 sata.

Dnevni broj novozaraženih počeo je značajno rasti krajem rujna. Bugari moraju nositi maske u zatvorenim javnim prostorima i držati fizičku distancu, a vlada zasad ne namjerava uvoditi nove mjere.

Ukrajina je registrirala rekordna 4753 nova slučaja u 24 sata, objavilo je Nacionalno vijeće sigurnosti.

Ukupno je u Ukrajini dosad bilo 239.337 zaraženih, s 4597 umrlih. U posljednja 24 sata umrlo je 77 ljudi.

Dnevni broj zaraženih u Ukrajini od kraja rujna svakodnevno je iznad četiri tisuće, zbog čega je vlada odlučila produljiti izvanredne mjere do kraja listopada.

EK: za zapadni Balkan 9 milijardi investicija i garancije za 20 milijardi

0
Autoput

Evropska komisija je u utorak predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za sljedeće sedmogodišnje razdoblje te garancije radi smanjivanja troškova financiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću.

“Mobilizirat ćemo do 9 milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu gospodarsku integraciju kako bi se ubrzala konvergencija s EU-om i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU. Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu”, rekao je povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući paket o proširenju koji uz ekonomsko-investicijski plan obuhvaća i izvješća o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.

Izravnu korist  od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem.

Između ostaloga jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor.

Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. “plavu auto-cestu” preko Crne Gore i Albanije. Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutačno završava u Pločama, a koja izvan sezone ima prilično slab promet.

Financirat će se dovršetak Jadransko-jonskog plinova u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH.

Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, Koridora 10, zatim deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na Dunavu radi povećanja protočnosti riječnog prometa.

Među deset prioritetnih inicijativa je i obnova pruge Beograd-Bar, auto-cesta Priština-Niš, povezivanje Sarajeva i Podgorice, izgradnja hidrocentrala u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.

Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40 posto potrošnje energije na zapadnom Balkanu.

Energetska obnova zgrada znatno će pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih plinova i poboljšati životni standard i zdravlje građana.

Financirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Zatim, tu je i projekt izgradnje digitalne infrastrukture, ulaganje u konkurentnost privatnog sektora i Jamstvo za mlade.

Da bi se gospodarstva zapadnog Balkana bolje povezala s EU-om i međusobno, nužna je ustrajnost regije na provedbi temeljnih reformi, produbljivanju regionalne gospodarske integracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravne stečevine EU-a kako bi regija postala privlačnija za ulaganja, navodi Komisija.

Komisija podupire rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog gospodarskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a, ističe Komisija.

Bruto domaći proizvod cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a, rekao je povjerenik Varhelyi.

Nasukao se trajekt kod Ibize, svi evakuirani s broda

0
Eco Lux – Nasukao se trajekt

Brzi trajekt ECO LUX, koji je povezivao luke Ibizu i Savinu (Balearski otoci), nasukao se na obalu otočića Espalmador oko 20 sati 6. oktobra, dok je bio na putu od Ibize do Savine.

Trup je probijen, te je u brod ušla voda. Dvanaest putnika i 5 članova posade evakuirano je do luke Savina. Svi su ljudi na sigurnom.

Trajekt je još uvijek nasukan, no nema opasnosti od potonuća.