U odnosu na prošlu godinu koju su Aerodromi Crne Gore završili sa preko 2,6 miliona putnika, ove godine kompanija je zbog pandemije korona virusa, do kraja XI. mjeseca opslužila svega 510.234 putnika i 5.130 aviona.
Operativne službe Aerodroma Tivat su opslužile 2.232 aviona ove godine, a prošle 6.882, dok je broj putnika bio 186.592 ove godine, a prošle 1.343.808 putnika.
Operativne službe Aerodroma Podgorica su opslužile 2.898 aviona ove godine, a prošle 6.983, dok je broj putnika bio 323.647 ove godine, a prošle 1.216.918 putnika.
Zabilježen je pad u broju preveznih putnika od 80%, a u broju rotacija 64%. Ove godine ACG su do 31.10. prihodovali 7 miliona eura, a prošle preko 34 miliona eura, što je pad prihoda od 80%.
Prošle godine, ostvarena je dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje 10 miliona eura, i pored ostvarenih ušteda od 4,5 miliona EUR.
Njemačka planira početi kampanju vakcinisanja protiv covida 27. decembra, a prvi su na redu domovi umirovljenika, objavile su u srijedu njemačke vlasti.
– Savezni ministar zdravstva Jens Spahn obavijestio je Konferenciju ministara zdravstva (GMK) o odobravanju i o planiranoj isporuci BioNTechova vakcine. Vakcinisenje protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2 počet će 27. decembra, navodi se u saopštenju odbora tijela koje okuplja sve ministre zdravstva njemačkih saveznih zemalja. Dodaje se da će vakcinisanje početi u “domovima umirovljenika”.
Lako je moguće da će u drugim zemljama EU-a cijepljenje početi kad i u Njemačkoj koja trenutačno predsjeda Unijom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da 27 zemalja EU-a mogu “istog dana početi” kampanju vakcinisanja protiv covida nakon odobravanja Pfizer-BioNTechova cjepiva.
Pod njemačkim pritiskom Europska agencija za lijekove (EMA) saopštila je da će odluku o sudbini Pfizer-BioNTechova vakcine donijeti 21. decembra – sedam dana ranije nego što se planiralo. EK će nakon analize mišljenja regulatora i konzultacije sa zemljama članicama (što može potrajati nekoliko dana) izdati odobrenje o uvjetnom stavljanju na tržište Unije.
Francuski premijer Jean Castex izjavio je da će vakcinisanje u Francuskoj početi “već zadnje sedmice u decembru” ako se “za to steknu uvjeti”.
Vakcina koje su u suradnji proizveli američki laboratorij Pfizer i njemački BioNTech prvo je koje je odobreno u stanovitom broju zapadnih zemalja, među kojima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, gdje su ovih dana obavljena prva vakcinisanja, ali i u mnogim drugim zemljama poput Meksika i Saudijske Arabije.
Preko sedam sati trajala je rasprava na današnjoj sjednici SO Tivat u najvećoj mjeri posvećana poništavanje nekoliko odluka bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti, a koje po ocjeni aktuelne NP-BF-GB uprave, nisu u interesu grada ili su nelegalno donešene. Zanimljivo, za ukidanje dijela ovih odluka danas su glasale i SD i HGI kao članice nekadašnje vladajuće koalicije.
Tako je lokalni parlament pored ostaloga, poništio odluku bivše vlasti i dodjeli prostorija u vlasništvu Opštine nekim NVO, među kojima su i Omladinski klub Tivat blizak bivšoj opštinskoj sekretarki za mlade, sport i socijalna pitanja Darki Ognjanović (DPS), odnosno „NVO „Crnogorski atelje realistične umjetnosti“ iz koja stoji slikar Vladimir Jovićević, sin bivše sekretarke za finansije Rajke Jovićević (DPS). Poništena je i „Odluka o osnivanju kancelarije za integraciju romske i egipćanske populacije sa teritorije Opštine Tivat i sufinansiranju plana i programa rada“ jer kako je istaknuto, ona nije donešena na pravno valjan način i kontradiktorno je regulisala finansiranje te kancelarije u kojoj je inače, bivša vlast angažovala svoje aktiviste iz redova romske-egipćanske populacije.
„Ukoliko ugasite ovu kancelariju biće to na štetu ugleda Opštine jer smo za dobru praksu pomoći RE populaciji 2016. dobili međunaroronu nagradu“-upozorila je Jovanka Laličić (DPS), na što joj je v.d. sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja (BF) odgovorila da će aktuelna uprava grada nastaviti da pomaže ovoj poulaciji i obezbjeđuje im besplatne udžbenike i prevoz do škole.
Najviše rasprave vođeno je oko ukidanja Odluke o osnivanju akcionarskog društva za sportske djelatnosti “Sportski kompleks Arsenal Tivat“ koju je bivši saziv SO Tivat donio krajem juna. Iz aktuelne vlast su objansili da se u međuvremenu nije postupalo po ovoj odluci jer Opština kao osnivač nije izvršila procjenu vrijednosti nepokretne imovine koju kao svoja akcijski kapital unosi u novu firmu, nije uplatila 25.000 eura gotovine na račun ove firme niti je u predviđenom roku od 60 dana (jer DPS to nije stigao da završi prije izbora 30.avgusta) donešen Statut i imenovani organi upravljanje nesuđenim novim opštinskim preduzećem u kojem je bivša vlast htjela da udomi još svojih simpatizera i članova.
Po toj odluci inače, Opština bi na na AD prenijela više miliona eura vrijedne nekretnine u vlansištvu grada – glavni i pomoćni teren FK Arsenal koji je inače, kako su poručili odbornici aktuelne vlasti, vrlo sumnjivi poslovao i dobijao novac iz gradskog budžeta mimo pravila. Ta pojava, kako se čulo, posebno je upečatljiva od početka 2018. kada je na čelo FK Arsenal došao DPS-u bliski tivatski biznismen Rado Arsić, a kojem je bivši gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) za potrebe tog kluba, mimo pravila i sredstva opredijeljenih za sport, davao na desetine hiljada eura gradskog novca. Odbornici DPS usprotivili su se ukidnaju odluke o prenošenju gradskog i pomoćnog stadiona na novu firmu ističući da iza nje „stoji zdrava ekonosmka logika i potreba da se finansiranje sporta podigne na veći nivo“, jer bi kako su objasnili, Opština u toj firmi zadržala većinski paket akcija, dok bi se manjinski paket prodao na tržištutu i tim novcem finasirao FK Arsenal.
„Firma je formirana pred izbore da bi se u njoj uhljebili poltrini DPS i nastavilo rasipanje gradske imovine. FK Arsenal po nalazu interne revizije koju smo u međuvremenu odradili, ima 108.500 eura dugovanja što ukazuje da se sumjivo poslovalo u tom klubu. Zamislite da primjenimo logiku DPS-a da Opština bude glavni finansijer profesionalnog kluba u Velikoj Britaniji, pa da recimo, grad Mančester fiansira tamošnje klubove United i City gradskim novcem“- istakao je Miomir Abović (NP) dok je Sanja Vuković (NP) navela da je Arsenal od Opštine od kraja 2017. do danas umjesto budžetom predviđenih ukupno 325 hiljada eura, dobio čak 444 hiljade eura, od čega čak 138 hiljada iz tekuće budžetske rezerve „i to mimo sredstava koja su bila određena za sport i kojima su imali pristup drugi sportski klubovi“.
Da Arsenal nije radio zakonito i da ima mnogo neopravdanih troškova smatraju i Dejan Risnačić (NP), Vlado Brguljan (NP) i Igor Petković (SD) dok je Abović istakao da je interna revizija pored ostaloga, utvrdila da je rukovodstvo Arsenala nezakonito trećem licu iznajmljivalo opštinsku imovinu – ogradni zid oko stadiona kojeg je firma bliska tadašnjem predsjendiku UO kluba, onad koristila u komercijalne svrhe. On je kazao da su u klubu zaposleni neki prepoznatljivi podržavaoci DPS-a poput pripadnika tivatske policije Duška Obradovića koji je imenovan za tehničkog direktora Arsenala i mjesečno za to dobija 300 eura. Risančić je kazao da je Arsenal jedinstveni primjer sportskog kluba gdje se više novca trošilo na zaposlene i upravu nego na igrače, dok je gradonačelnik Željko Komnenović (NP) naglasio da je bivša vlast odlučila da osnuje AD „Sportski kompleks Arsenal Tivat“ iako nema Elaborata o ekonomskoj opravdanosti te firme, niti je njeno osnivanje predviđeno Strateškim planom razvoja Opštine.
Bivši gradonačelnik Siniša Kusovac kazao je da su pare Arsenalu mimo onih koje su mu odobrene u sklopu redovnih sredstava za sport, davali legalno kao „pozajmice iz tekuće budžetske rezerve, a ako ih oni ne vrate, to im se odbijalo od redovnih sredstava za narednu godinu“. On međutim, nije odgovorio kako je davao novac Opštine klubu koji po nalazu revizora, godinama nije usvajao finansijske ni izvještaje o svom radu.
Sjednica SO Tivat
„Arsenal je iz nepoznatih razloga, posljednjih godina bio povlašćem u odnosu na sve druge sportske klubove u Tivtu, ali je to manji problem od onoga što se zapravo krilo iza ove odluke koju danas ukidamo. Opština je naime, trebala da svoje velike nekretnine ogromne vrijednosti jer se one nalaze na izuzetno atraktivnoj lokaciji uz Porto Montenegro, prenese jednom klubu gdje se u ovako zamišljenom AD, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i manipulaciju jer se jednoj, kako iz izvještaja revizora vidimo lošoj upravi kluba, daje ogromna opštinska imovina “ -kazao je Aleksandar Đurović (SDP).
Nakon duže rasprave, SO je glasovima vladajuće večine, ali i odbornika SD i HGI, dala saglasnost za odustajanje od ulaganja revizije u tri pravosnažno presuđena drugostepena postupka koje su vlasnici uzurpirane privatne imovine na Klačini pokrenuli prije dvije godine Opštine. Odbornici NP i BF optužili su bivšu vlast da je nepotrebno i namjerno gradu po ovom osnovu nanijela veliku štetu jer je bivši gradonačelnik Kusovac početkom 2019. iznenada sa dnevnog reda sjendice SO povukao već dogorenih devet vansudskih poravnanja sa mještanima Krtola za zemlju koja im je uzuriprana radi gradnje PPOV. Tada je bilo dogovoreno da se mještanima na rate plati zemlja po cijeni od 88 eura za kvadrat, ali je Kusovac odbio da to učini i insistirao je na nastavku sudskih sporiva, pa su sada stigle i prve pravosnažne i izvršne presude po kojimna će Opština platiti Krtolajnima zemlju mnogo skuplje – od 100 do 145 eura za kvadrat, uz dodatne velike izdatke za sudske troškove i kamate.
„Samo po osnovu ova tri spora koje danas završavamo odustajući od insistiranja na reviziji jer to jednostavno ne možemo dobiti na sudu, pričinjena je šteta od 131.171 eura za budžet u odnosu na ono što bismo građanima platili da se ispoštovao dogiovor o vansudskim poravnanju sa kraja 2018. Imaomo još šest ovakvih postupaka i procjena je da će kada se i oni okončaju, ukupna šteta po Opštinu zbog toga što neko iz bivšeg rukovoodstva nije želio da se dogovovori sa sopstvenim građanima, samo u nepotrebnim sudskim i troškovima kamata, biti najmanje 800.000 eura“- kazao je v.d. sekretar za finansije Jovan Brinić (NP).
„Treba biti jednostavan i skroman, a ne filozofirati“- odgovorio je Kusovac dodajući da kao gradonačelnik, nije imao zakonsko pravo da sklapa vansudska poravnanja prije dobijanja pravosnažnih presuda o vrijednosti sporne imovine. Njegovu tvrdnju međutim, demantivala je direktorica Direkcije za imovinu Rita Mitrović (DPS) istakavši da Zakon o državnoj svojini dozvoljava vansudska poravnanja u situaciji kada je izvjesno da će na sudu država ili opština pretrpjeti veću štetu.
„Ovim sada mi samo kupujemo vrijeme i izbjegavamo blokadu računa jer svi ti ljudi koji su dobili pravsnažne i izvršne presude mogu sada u bilo kojem trenutku da angažuju izvršitelja i blokiraju račun Opštine“- kazala je Mitrović dok je Dejan Risančić Kusovcu i Laličićevoj porućio da „prekinu da sada izigravaju dušebrižnike koji tobože, brinu o novcu Opštine“.
„Mogli ste sve ovo završiti prije dvije giodine što bi nas koštalo 1,2 miliona i to bi građanima platili na rate. Niste to htjeli jer ste Krtoljane time kažnjavali što ne glasaju za DPS, iako ste tada imali na raspolaganju 2 miliona eura gradskog novac u Atlas banci, a koje ste u međuvremenu izgubili u njenom stečaju. Sada ste nas doveli do višestruko većih iznosa koje moramo platiti i opasnosti da se Opštini blokira račun pa nemojte ovdje da izigravate nekakve dušebrižnike prema gradu kojeg ste uprospastili“- istakao je Risančić.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.499 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 415 novopozitivnih, a prijavljeno je i 13 smrtnih ishoda, saopštio je IJZ.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
211
Nikšić
43
Bar
38
Cetinje
24
Kotor
19
Budva
18
Herceg Novi
18
Bijelo Polje
10
Berane
7
Tivat
7
Kolašin
5
Danilovgrad
5
Pljevlja
4
Ulcinj
2
Rožaje
2
Tuzi
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je 13 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Rožaja (2), Plužina (2), Podgorice, Bara, Herceg Novog, Bijelog Polja, Berana, Tuzi i Andrijevice”, navode u saopštenju.
Najstariji preminuli je imao 83 godina, a najmlađi 50 godina.
“Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 601 a od početka godine 610”, dodaju u saopštenju.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 453 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.403”, navode u saopštenju.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 42.563.
Tunel se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’
Pelješki most – Foto Davor Kovačević
Na Pelješcu je uspješno probijen tunel Debeli brijeg dužine 2.467 metara. Objekt se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” koji provode Hrvatske ceste.
Radovi na probijanju tunela započeli su 7. aprila ove godine te ih je, uz sve izazove koje je donijela pandemija, tvrtka Strabag, izvođač radova, završila 74 dana prije roka koji je bio postavljen za 28. februara iduće godine.
Na probijanju tunela u prosjeku je dnevno radilo 100 ljudi uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.
– Za nas u Hrvatskim cestama ovo je velika stvar i jedan u nizu bitnih događaja i pobjeda u trci s vremenom koju svakodnevno vodimo zajedno s izvođačima i nadzorom. Često govorimo o Pelješkom mostu, pa građani možda nisu svjesni koliko je zahtjevan ovaj dio priče preko samog poluotoka, a samo ovaj tunel koji je danas probijen je peti najduži tunel u Hrvatskoj. Usprkos svim izazovima, od trajanja samog javnog nadmetanja do dobro poznatih komplikacija s pandemijom, mi smo na putu da maksimalno smanjimo odstupanje u rokovima između završetka mosta i ove dionice. Čestitam svima i vjerujem da ćemo zadržati ovaj tempo jer pravo svjetlo na kraju tunela će biti tek kad ova, izrazito zahtjevna i bitna dionica bude gotova, kazao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Ovaj tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM) koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a pored glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu s kojom je povezana kroz devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila.
– Današnje probijanje tunela čini nam veliko zadovoljstvo jer smo s radovima počeli u jeku lockdowna početkom travnja i uspješno se suočili sa svim izazovima koje je donijela pandemija te ostvarili zacrtane ciljeve daleko prije roka. Realizacija iskopa i proboja ovog tunela bila je posebna, ne samo zbog važnosti koju cijeli projekt ima za prometnu povezanost Hrvatske, već i zbog svih dodatnih napora koje smo uložili u organizaciju nesmetanog rada gradilišta u novonastalim okolnostima. Čestitam svim kolegama koji su dio ove uspješne priče i vjerujem kako ćemo s istim uspjehom nastaviti daljnju izgradnju, rekao je Veljko Nižetić, direktor tvrtke Strabag d.o.o.
Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. izvodi radove na drugoj fazi izgradnje pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometra, koja obuhvaća dionicu od mjesta Duboka do Pelješkog mosta dugu 2.140 metara sa kopnene strane i dionicu od mosta do mjesta Zaradeže na Pelješcu dugu 9.898 metara.
Uz tunel Debeli brijeg, izvodi se i Tunel Kamenice dužine 499 metara na kojem su već počeli radovi na miniranju, Vijadukt Doli dužine 156 metara, Most Dumanja jaruga I dužine 488 metara te Most Dumanja jaruga II dužine 80 metara.
Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama te izgradnju obilaznice Stona, sa svim svojim fazama je u punom građevinskom pogonu. Ukupna duljina trase projekta iznosi 32 kilometra, od mjesta Duboka do mjesta Doli i zaobići će Neumski koridor. Projekt je sufinancirala Europska unija iz europskog fonda za regionalni razvoj, operativni program “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Predrag Jelušić sa saradnicima, razgovarali su juče o budućoj saradnji, ali i o svim aktuelnim otvorenim temama. Nakon konstruktivne diskusije i iznijetih stavova, ove dvije institucije su postigle načelni dogovor u cilju rješavanja aktuelnih pitanja od značaja za lokalno stanovništvo.
Na dnevnom redu našlo se i pitanje korišćenja luke Kalimanj, u kojoj je 90% vezova komunalnog karaktera. Lokalna uprava i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom su stava da je važno da luka Kalimanj zadrži komunalne vezove i da kao takva bude na raspolaganju građanima, te da kao i do sada, uz poštovanje svih zakonskih procedura i postojećeg ugovora, korisnik luke bude tivatsko Komunalno preduzeće.
Predstavnici lokalne uprave interesovali su se za postizanje usaglašenosti Atlasa plaža sa smjernicama Detaljne studije lokacije Sektor 22/23. Namjera lokalne uprave jeste da se smanji postojeći broj privremenih objekata na prostoru gradske plaže, što je u interesu brojnih građana Tivta. Kako je pojašnjeno iz JPMD, Atlas cnogorskih plaža i kupališta sadrži informacije o privremenim objektima, preuzete iz važećeg Programa privremenih objekata 2019-2023, koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Predstavnici JPMD pozvali su Opštinu da sve sugestije za Atlas plaža dostave, kako bi iste bile uvažene kroz izmjene i dopune ovog dokumenta. Takođe potrebno je imati u vidu da Program privremenih objekata važi do 2023.
Tivat foto Opština Tivat
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom predstavilo je najznačajnije investicione projekte u 2020. i 2021. godini na području Opštine Tivat: Centar za posjetioce Solila, šetalište lungo mare Ponta Seljanovo (ukupna vrijednost I faze iznosi 760.000,00€) i pješačka staza Sveti Roko – Lepetani (ukupna vrijednost investicije cca 1.500.000,00€). Na sastanku su se mogli čuti i konkretni predlozi revitalizacije određenih lokacija, ali i saniranja zapuštenih priobalnih područja, od značaja za građane Tivta, sve goste i turiste.
Opština Tivat saglasila se da JPMD nastavi korišćenje poslovnog prostora/kancelarije u Tivtu.
Početkom naredne sedmice biće organizovan sastanak na kojem će se regulisati način plaćanja usluge koju je Komunalno preduzeće Tivat pružilo JPMD u 2020. godini, a po osnovu ugvora koji ova dva preduzeća potpisuju na godišnjem nivou za tekuće komunalno održavanje javnih površina u zoni morskog dobra. Predstavnici obje strane su saglasni da postoji dobra volja da se stavovi po ovom pitanju usaglase i postigne najoptimalnije rješenje.
Na poluostrvu Luštica u toku je uređenje puta kroz naselje Babunci. U proteklom periodu završeno je košenje i proširivanje puta, a trenutno se radi na pripremama za betoniranje trase duge nekoliko stotina metara. Stanovnicima zaseoka Babunci na ovaj način će biti olakšan pristup gazdinstvima.
Uslijediće i postavljanje javne rasvjete, kao i uređenje vidikovca na proširenju blizu crkve Sv. Pantelejmona, najavljuju iz Mjesne zajednice Luštica.
„Plan nam je da kasnije na vidikovcu postavimo i igralište za djecu i možda sprave za vježbanje na otvorenom, jer vjerujemo da je Luštici neophodno više ovakvih sadržaja“, kazala je predsjednica Mjesne zajednice, Ana Zambelić Pištalo.
Zambelić Pištalo podsjeća da su ovi radovi nastavak aktivnosti na uređenju putne infrastrukture na Luštici, što su projekti od najvećeg značaja za mještane poluostrva. Sve aktivnosti se sprovode u koordinaciji i sredstvima Mjesne zajedenice i lokalne samouprave.
„Organizovali smo se i želimo da u narednom periodu postepeno rješavamo nagomilane probleme na teritoriji Mjesne zajednice Luštica. Prošle sedmice smo imali konstruktivan sastanak sa predsjednikom Opštine kojeg smo još jedom upoznali sa problemima mještana Luštice i naišli smo na razumijevanje. Tom prilikom su nam prezentovani i projekti koje Opština planira da relizuje na teritoriji Mjesne zajednice“, kaže Zambelić Pištalo.
Kako ističe, uređenje infrastrukture predstavlja prioritet plana rada Mjesne zajednice Luštica za 2021. godinu.
„Naša ambicija je i da se krene u adaptaciju Doma kulture u Klincima, kako bismo na Luštici dobili uređen prostor za okupljanja, društvena i kulturna dešavanja“, ističe predsjednica Mjesne zajednice.
Očekuje se i rješavanje problema javne rasvjete u naselju Đuraševići, za šta se Mjesna zajednica obratila preduzeću „Komunalno-stambeno“.
Zambelić Pištalo najavljuje i da će Mjesna zajednica ove godine obezbijediti novogodišnje paketiće za najmlađe stanovnike Luštice, njih ukupno 25, koji će im biti podijeljeni uoči praznika.
Više od dvije decenije decembar je u Herceg Novom u znaku likovne scene. Mnoge aktivnosti su izostale ili bitno redukovane, ali odziv na 22. Hercegnovsku likovnu scenu, koja potvrđuje da umjetnost uvijek pronađe put, i ovoga puta je veliki.
Kako je saopšteno iz galerije „Josip Bepo Benković“, „Avatar“, „Iz ciklusa vajanje svjetlosti“, „Nemirno more“, „Simfonija“, Školjka sa dva bisera“, naslovi su nekih od 43 izložena rada akademskih slikara i autodidakta. Od klasične štafelajne, radova olovkom, grafika, kombinovane akrilik do skulptura i instalacija, tehnike su koje su zastupljene na ovogodišnjoj likovnoj sceni.
Pored različitih likovnih izraza (motivski pejzaži, figuracija), šarenolikost se ogleda i u generacijskoj pripadnosti i bogatom stvaralačkom pregnuću autora, od kojih su neki praktično na početku, do već ostvarenih i poznatih imena u likovnoj umjetnosti Herceg Novog, Crne Gore i šire.
Vera Glavić-likovna-scena
– Prateći trendove, trudimo se da umjetnost osim na pomenuti, tradicionalan način, bude dostupna i klikom na link na našem portalu mighn.me, kao i na instagram i facebook profilu – navodi se u saopštenju.
Izložbu, u postavci kustoskinje Jasmine Žitnik, zainteresovani mogu pogledati svakog radnog dana od 8 do 13 časova i tokom januara, uz poštovanje preporučenih epidemioloških mjera.
Tri četvrtine ribljeg fonda na Mediteranu i u Crnom moru izloženo je prekomjernom izlovu, utvrdila je u utorak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO, ukazavši ipak na naznake oporavka brojnosti oslića i iverka.
Prekomjerni izlov desetljećima stvara velik pritisak na morski ekosustav i resurse, a ohrabruje činjenica da je od 2014. do 2018. smanjen za 10 posto, na 75 posto ribljeg fonda, pokazuje izvješće UN-ove Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu (GFCM).
To je prvi nagovještaj pozitivnog trenda nakon više desetljeća prekomjerne eksploatacije morskih resursa, ističe GFCM u izvješću koje objavljuje svake dvije godine.
Među pozitivnim nalazima izdvajaju i udvostručen broj riba s relativno visokom biomasom u odnosu na izvješće iz 2018. godine.
Važni primjeri poboljšanja među prioritetnim vrstama uključuju europskog oslića čija populacija pokazuje znakove oporavka u Sredozemlju, dok se u Crnom moru opravila populacija iverka.
Održivo gospodarenje stvara uvjete za očuvanje ribljeg fonda ali i radnih mjesta, izvora zdrave hrane i kulturnog nasljeđa za buduće generacije, rekao je predsjednik tuniškog Udruženja za razvoj zanatnog ribarstva Islem Ben Ayed.
Ukupna godišnja ekonomska vrijednost ribarstva u regiji procjenjuje se na 9,4 milijarde dolara.
Ribarstvo na Mediteranu i u crnomorskoj regiji izravno zapošljava 225 tisuća radnika, a procjenjuje se da neizravno osigurava egzistenciju ukupno 785 tisuća ljudi, navodi se u izvješću.
U obalnim regijama zemalja poput Tunisa, Hrvatske i Maroka, ribarstvom se bavi gotovo svaki stoti stanovnik.
Iako malo ribarstvo čini većinu u sektoru, s 83 posto udjela u floti i 57 posto udjela u broju zaposlenih, njegov udio u ukupnom ulovu u regiji iznosi samo 15 posto. Udio u prihodima manji je od 30 posto, uz nesigurne uvjete zapošljavanja i osjetljivost na nepredviđene krize poput covida-19.
Izvješće pokazuje i da sektor ubrzano stari. Gotovo polovina radnika ima više od 40 godina, dok samo 17 posto ima manje od 25.
Pomorski fakultet Kotor bilježi vrhunac svojih projektnih aktivnosti u 2020. godini sa trenutno aktuelnih 10 međunarodnih naučnih projekata sa kojima učestvuje sa Univerzitetom Crne Gore, ocijenio je dekan Pomorskog fakulteta prof. dr dekan Špiro Ivošević.
On je kazao da je iza Pomorskog fakulteta Kotor već veći broj uspješno realizovanih projekata, a da u aktuelnim projektima Fakultet učestvuje ili kao nosilac projekta, ili partnerska organizacija zadužena za neki od radnih paketa.
Sa dekanom Ivoševićem smo razgovarali i o drugim aktivnostima na međunarodnom planu u protekloj 2020. godini, počev od uspješno završenog procesa resertifikacije svih međunarodnih akreditacija do aktivnosti na polju nauke i nastave, obuke pomoraca i posebnim izazovima koji su obilježili ovu godinu.
UCG: Kako biste ocijenili međunarodnu saradnju na naučnoistraživačkom planu u ovoj godini pandemije?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Iako smo ove godine lišeni brojnih putovanja i direktnih kontakata na međunarodnim konferencijama, naše kolege nijesu zaostajale što se tiče naučnoistraživačkog rada, pa su tako učestvovali na brojnim konferencijama i vebinarima, čak se usuđujem reći i u većoj mjeri nego što bi to inače bio slučaj. Nikako ne govorim u prilog onlajn komunikaciji u odnosu na susrete sa kolegama i stručnjacima uživo, međutim, u ovakvim, svakako nesvakidašnjim situacijama, ima uvijek i nekih prednosti. Budući da se većini konferencija koje su organizovane u ovom periodu, kao i brojnim drugim sličnim aktivnostima, moglo pristupiti onlajn i na taj način izlagati i učestvovati u radu, mogli smo, na primjer, da u jednom danu učestvujemo u konferenciji, na primjer, u Portorožu, drugog ili čak istog dana i konferenciji u Čačku ili Nišu ili na nekoj drugoj udaljenoj lokaciji, što ranije i u drugačijim okolnostima jednostavno nije bilo moguće.
Posebno mi je drago što su moje drage kolege iskoristili ove mogućnosti na najbolji mogući način, uz izlaganje velikog broja naučnih radova, uz to prateći i učestvujući u brojnim radionicama koje su u međuvremenu organizovane, a da pri tom nije trpio ni redovan nastavni process.
UCG: Koliko je Fakultet bio u mogućnosti da radi i doprinese internacionalizaciji na UCG?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Pomorski fakultet Kotor je tradicionalno vezan za međunarodnu scenu, i po pitanju akreditacije studijskih programa i obuka po međunarodnim standardima, i po pitanju međunarodne saradnje. Aktuelna pandemija zaustavila nas je i u punom zamahu što se tiče ERASMUS + programa, u okviru kojega smo imali sve više potpisanih sporazuma sa srodnim institucijama širom Evrope, sve veći broj studentskih i profesionalnih razmjena i boravaka. U trenutku izbijanja pandemije, imali smo čak deset stranih studenata koji su boravili i slušali nastavu na Pomorskom fakultetu Kotor, od kojih su neki, uprkos svemu, ostali u Kotoru čak do kraja semestra. Ono što smo mogli da uradimo u ovom trenutku je da održavamo kontakte sa svim partnerskim institucijama i saradnicima koji su u sličnoj situaciji i da čekamo nove mogućnosti dalje realizacije ove saradnje.
S ponosom moram istaći da smo upravo ove godine uspješno završili proces resertifikacije svih međunarodnih akreditacija, među kojima je i trogodišnja resertifikacija simulatora i Centra za obuku pomoraca od strane klasifikacionog društva Bureau Veritas, kao i resertifikacija tehničkih studijskih programa od strane sertifikacionog društva Hrvatski registar brodova, a na osnovu zahtjeva međunarodne STCW konvencije. Sve provjere obavljenje su i u skladu sa zahtjevima Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore i zvaničnih i priznatih gore pomenutih sertifikacionih društava.
Takođe, u okviru novoakreditovanih master studija koje su otpočele upravo ove godine i ovoga semestra, planiran je i modul, odnosno dio predmeta koji će se, u cilju internacionalizacije, održavati na engleskom jeziku.
Dekan Špiro Ivošević
UCG:Imali ste i brojne aktivnosti na izmjenama, novinama i unapređenju administrativnih i svih drugih procedura koje se tiču organizacije i izvođenja obuka za pomorce?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Obuke za pomorce se afirmišu kroz sve veće povjerenje koje nam ukazuju naši diplomirani studenti i drugi pomorci, koji u okviru Fakulteta završavaju svoje osnovne ili oficirske i druge obuke.
Tako smo, takođe ove godine, uz dodatno angažovanje našeg akademskog i stručnog osoblja, uspješno realizovali obuku za polaganje osnovnih ovlašćenja za studente završne godine, koji su im preduslov za prvi odlazak na brod i odrađivanje kadetskog staža.
Složićete se da nema većeg zadovoljstva nego kad svoje studente ispraćate sa Fakulteta direktno u započinjanje njihove profesionalne karijere.
Što se tiče njihove informisanosti, i u toj sferi smo imali dodatne aktivnosti. Naime, s obzirom na to da je gostovanje predstavnika agencija i stranih kompanija aktuelnom situacijom onemogućeno, rukovodioci centra za obuku organizovali su onlajn prezentacije ljudi iz struke, koji su studente završnih godina upoznali sa opštim informacijama u vezi sa brodarskom industrijom danas, kao i sa najkonkretnijim koracima u pripremi za prvi ukrcaj.
UCG: Sa kojim izazovima se suočio Vaš Fakultet u protekloj 2020. godini?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Kao i ostali koji su uključeni u nastavni proces, prvi izazov sa kojim smo se suočili bilo je organizovanje onlajn nastave. Na sreću, obzirom na specifičnost studijskih programa i programa za obuku pomoraca na našem Fakultetu, kao i nizu specifičnih međunarodnih projekata u kojima je Fakultet učestvovao, već smo za veliki dio predmeta imali obilje materijala koji su se mogli koristiti putem Moodle platforme. Uz to, naši predavači i saradnici su dobrim dijelom već bili navikli i na onlajn komunikaciju sa studentima, tako da se praktično odmah nastavilo sa održavanjem nastave, putem aplikacija koje su profesorima i saradnicima bile najzgodnije. U početku su to bili uglavnom Skype i Zoom, kasnije, na osnovu preporuka i uz svesrdnu podršku Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore, uglavnom Zoom, da bismo novi zimski semestar započeli sa novom aplikacijom Big Blue Button u okviru nove platforme Univerziteta za učenje na daljinu.
Osim toga, dobar dio naše nastave je praktičnog karaktera, tako da je i to predstavljalo poseban izazov na koji je trebalo odgovoriti novim vidovima organizacije. Ove godine morali smo da se odreknemo i edukativne plovidbe školskim brodom „Jadran“, kao i posjeta brojnim predstavnicima pomorske privrede i gostovanja renomiranih predstavnika svjetskih brodarskih kompanija i agencija. Zahvaljujući, zaista, ogromnom angažovanju zaposlenih na Fakultetu i spremnosti na dodatna prilagođavanja i dodatan rad, i taj dio smo uspjeli da realizujemo u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uz manje grupe, naknadno organizovanu nastavu i uz poštovanje svih aktuelnih mjera za sprečavanje širenja infekcije.
UCG: Da li je ove godine bio zahtjevniji prijem prve generacije studenata, imajući u vidu komunikaciju koju treba realizovati i u virtuelnoj stvarnosti?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Čini mi se da nam je, nakon onog prvog susreta sa ovako nesvakidašnjom situacijom i svim zahtjevima i ograničenjima koje je ona nametnula, poseban izazov predstavljao prijem nove generacije studenata. Osim novih načina za podnošenja prijava i dokumenata koje smo morali da osmislimo, trebalo je uvesti jednu novu generaciju mladih ljudi u akademske tokove na način koji nije uobičajen niti naročito zgodan i preporučljiv. Naime, mislim da govorim u ime većine, ako ne svih predavača i saradnika, kada kažem da je jako teško uspostaviti interakciju sa studentima koje praktično ne poznajete. Sa starijim generacijama je ta interakcija putem novih aplikacija lako zaživjela, zašto su velikim dijelom zaslužni zaposleni na Fakultetu, koji su odmah nastavili komunikaciju sa studentima putem vajber grupa i onlajn nastave i time što su bili na raspolaganju svojim studentima i održavali redovnu komunikaciju sa njima. Kada je u pitanju nova generacija, potrudili smo se da prijemni čas, odnosno prvi dan nastave sa svečanim prijemom, održimo uživo u više učionica. Na taj način smo željeli da se bar prvog dana većina nastavnika predstavi novim studentima, da se uspostavi direktan kontakt i da im se poželi dobrodošlica. Tom prilikom, date su im osnovne informacije, kao i direktna uputstva za praćenje nastave.
UCG: Koliko mislite da ste odgovorili na potrebe studenata, pogotovo kad je riječ o kvalitetu nastave, provjere znanja…?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Uz svu pomenutu organizaciju nastave, na najbolji mogući i izvodljiv način, sve vrijeme smo se, naravno, rukovodili potrebama i mogućnostima studenata. S obzirom na to da mi imamo značajan broj studenata koji dolaze izvan Crne Gore, a isto važi i za sve one koji su udaljeniji od Kotora, omogućeno je potpuno praćeno nastave onlajn. Predavači koji drže uživo nastavu za po jednu grupu studenata, koja ne smije da prelazi 10, odnosno 20 studenata, u zavisnosti od veličine učionice, taj dio nastave se obavezno snima tako da materijal ubrzo bude dostupan i svima ostalima koji dati predmet slušaju. Na osnovu važećih preporuka, značajan dio predispitnih provjera u vidu kolokvijuma, takođe je održan onlajn. Oni kolokvijumi koji su održani na Fakuletu održani su u manjim grupama, uz poštovanje svih mjera, od mjerenja temperature, kontrolisanja broja studenata na jednom mjestu, do nošenja maski, obavezno obezbijeđene distance i redovne dezinfekcije.
Za sve one studente koji nijesu bili u prilici da prisustvuju ovakvom vidu održavanju provjera znanja, profesori će izaći u susret i omogućiti im da kolokvijume rade naknadno, najkasnije u vrijeme održavanja završnih ispita, koji se, po pravilima studiranja, svakako moraju održati u prostorijama Fakulteta. Sve to će zahtijevati dodatne napore u organizacionom smislu, ali se nadam da ćemo, uz već stečeno iskustvo u tom smislu, sve uspješno realizovati na zadovoljstvo i nas kao predstavnika edukativnog procesa i samih studenata kao krajnjih korisnika.
UCG: Kakva su vaša očekivanja u pogledu budućeg rada, u okviru 2021. godine?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Iako sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo uspjeli da organizujemo održavanje nastave i obuka uz pomoć platformi i aplikacija za učenje na daljinu, svakako se nadam da je ovo ipak privremena situacija, u kojoj se trudimo da održimo korak sa tokom nastavnih programa, da naši student i polaznici obuka ne bi bili u zaostatku ili na gubitku. Dati period, kada su ograničene ili uskraćene neke od redovnih aktivnosti, koristimo za uspostavljanje i novih međunarodnih kontakata i pripreme za nove sporazume o saradnji i učlanjenje u međunarodne asocijacije srodnih institucija, o čemu će, nadamo se, uskoro biti detaljnijih informacija.
Svakako ne bih volio da opšta aktuelna situacija potraje, prije svega zbog zdravlja svih nas, a onda i svih onih aktivnosti kojih smo u ovom periodu lišeni. Nadam se da će već naredne kalendarske godine, a najkasnije narednog zimskog semestra, situacija početi rapidno da se mijenja na bolje, da hodnici ponovo vrve od studenata i nastavnika koji ne moraju da se štite maskama i izbjegavaju jedni druge. Nadam se da će to već biti period u kojemu ćemo planirati nova edukativna i naučnoistraživačka putovanja i druženja, nove oblike praktične nastave i brojna gostovanja stručnjaka iz prakse, spremniji i pametniji za jedno veliko iskustvo, koje će se, nadam se, završiti sa minimalnim daljim negativnim posledicama, prije svega po živote i zdravlje ljudi.
