Izložba “Više od svjetla i soli – 200 godina hrvatskih svjetionika”

0
Izložba Više od_svjetla i svjetla

Izložba “Više od svjetla i soli – 200 godina hrvatskih svjetionika” otvara se 12. januara u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru, u  povodu blagdana Sv. Stošije i dana tog grada.

Njome se obilježava i 200. obljetnica svjetioničarske službe na hrvatskoj obali, koja je službeno započela puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. godine, napominje se u najavi Muzejskog dokumentacijskog centra.

Tamošnji svjetionik, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra, i nakon dva stoljeća svjedoči o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji te izazovima poziva svjetioničara, veoma rijetkom zanimanju, ističe se.

O dvjestotoj godišnjici u aprilu 2018. izložba je prvi put bila otvorena u Muzeju grada Umaga, u partnerstvu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova Plovput.

Nakon toga je bila postavljena u brojnim muzejima diljem jadranske obale (Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Split), a posljednje gostovanje održano je u februaru ove godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.

Izložba predstavlja predmete iz povijesti svjetioničarske službe, dokumentarnu građu, tehnologiju pomorskih rasvjetnih tijela te fotografije iz privatnih kolekcija.

Posjetitelji će moći vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora, austrougarske razglednice iz zbirke istaknutog kolekcionara, pokojnog Luke Dragičevića, te fotografije iz malo poznatog albuma Hrvatskog hidrografskog instituta.

Prikazano je i kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije.

“Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima”, najavljeno je.

Značenje tog poziva u 21. stoljeću tematizira se na primjeru današnjeg savudrijskog svjetioničara Maria Milin Ungara, koji je 5. generacija svjetioničara u svojoj obitelji.

Zavičajni muzej Biograd na Moru čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice, među kojima je i zbirka Teret potopljenog broda iz 16. stoljeća, s više od 10 000 predmeta izvađenih iz mletačkoga trgovačkog broda.

Njegova bogata arheološka zbirka obuhvaća građu od prapovijesti do srednjega vijeka, a u galerijskom prostoru na katu zgrade priređuju se tematske izložbe kojima se obrađuje povijest Biograda i prezentira građa koja nije izložena u stalnom postavu.

Izložba posvećena hrvatskim svjetionicima će biti otvorena do 28. februara, a otvorenje će se obaviti u skladu s epidemiološkim mjerama.

Četiri osobe preminule, 432 nova slučaja, Kotor 28,Tivat16, H.Novi 9

1
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, i druge laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka registrovale 432 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2 od 2006 analiziranih uzoraka.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa Kovidom 19 i to kod pacijenata iz Pljevalja, Cetinja, Bara i Ulcinja od kojih je najmlađi imao 60 a najstariji 88 godina.

Novootkriveni su iz sledećih opština:

Podgorica  173

Nikšić 55

Budva 45

Bar 33

Pljevlja 30

Kotor 28

Tivat 16

Cetinje 13

Danilovgrad 12

Herceg Novi 9

Bijelo Polje 5

Tuzi 4

Plužine 3

Ulcinj 2

Berane 1

Rožaje  1

Kolašin  1

Šavnik   1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 mjeseca iznosi 716 a od početka pandemije 725.

Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 461 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9492.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 52431.

Oboljeli – pregled

Ekskluzivno vas vodimo u Akvarijum Boka koji je još u pripremi i prima prve stanovnike (VIDEO)

0

Za očekivati je da Insittut za biologiju mora, Univerzitet CG, Kotor i CG dobiju prvi morski akvarijum, jedan novi prije svega naučno – obrazovni sadržaj, a naravno i turističku atrakciju grada Kotora i cijele CG.

Akvarijum Boka otvoriti će vrata za javne posjete u prvoj polovini 2021. godine.

S obzirom da ove godine Insititut za biologiju mora Kotor slavi 60. godina svog rada ovo je jedan od najljepših poklona – poručio je direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

Zahvaljujući kolegama iz Infobiroa ekskluzivno vas vodimo u Akvarijum Boka koji je još u pripremi i prima prve stanovnike… uživajte u kadrovima…

Gorski vijenac u stripu

0
Gorski vijenac u stripu

Nakon „Njegoša za djecu” Petra Pejakovića, evo i Njegoša u stripu, odnosno stripovane verzije „Gorskog vijenca” u izdanju „Forme B” Beograd.

Besmrtne misli Petra Petrovića Njegoša izrečene u “Gorskom vijencu” pretočene su u 143 stranice stripa, a Ilija Mirović, profesor matematike i urednik izdavačke kuće Forma B, objašnjava da je ovim, za Srbiju nesvakidašnjim poduhvatom, želeo da približi mladima najpoznatije delo ovog velikana književnosti.

Strip, rađen kao knjiga u tvrdom povezu, ugledao je svet 207 godina od Njegoševog rođenja. Posebna zanimljivost je da je ovo delo “devete umetnosti” teško čak kilogram i po, ali je, kako ističe naš sagovornik, još mnogo više mudrosti u njemu.

Strip je osmislio i nacrtao Geza Šetet, umjetnik mađarskog porijekla iz Tavankuta (Srbija), a luksuzno izdanje„Gorskog vijenca” u tvrdom povezu uredili su Predrag Roćenović, porijeklom Nikšićanin i Ilija Mirović, čiji su preci sa Cetinja. Sa njima su sarađivali Miodrag Miki Vuković, Marin Marinić, Siniša Ćulafić, Aleksa Parapid i Rade Perović, korice je osmislio Željko Pahek, a pripremu za štampu uradio Boban Knežević.

U projekat su uključilii Mikicu Ivanovića koji je Gezin crtež u olovci tuširao, te su tako nastala dva različita crteža sa istom kompozicijom, a izdavač je odlučio da objave nezavisno ćirilično i latinično izdanje.

„Želja i nada nam je daće ova knjiga Njegoševu misao približiti mladimnaraštajima. Učenje na sjajnim primjerima naše prošlosti i poštovanje tradicije baca najjaču svjetlost na put u budućnost našeg naroda. Ovu knjigu posvećujemo onima koji su nas u duhu ovih stihova vaspitavali, našim roditeljima Margiti i Svetozaru Roćenoviću i Dragici i Špiru Miroviću”, zapisali su urednici Peđa i Ilija.

Crnogorci takmičenje u ležanju prilagodili pandemiji

0
Etno selo Montenegro

Kako se lijenost vjekovima povezuje s Crnogorcima, etno selo Montenegro blizu Nikšića godinama je organizovalo natjecanje u ležanju. Pošto im je ove godine koronavirus poremetio planove odlučili su epidemiološki savjesno organizirati natjecanje u samoizolaciji.

Svi sudionici moraju se pridržavati pravila koja predviđaju da sami borave u kolibi i nikamo ne izlaze te da sami održavaju higijenu smještaja i posuđa. Nema telefona ni televizora, duhana ni alkohola.

Organizator osigurava hranu za sedam dana, ali i duže ukoliko bude upornih.

“Hrana će biti zdrava, ništa pakirano ni obilno. Normalno za jedan zdrav dan. Voda je izvorska, imate je u smještaju. Knjige su dopuštene, dopušteno je i crtanje. Sve je dopušteno što je zdravo za dušu jednog čovjeka“, navode organizatori iz etno sela Montenegro.

Pobjednik će dobiti skromnih 300 eura, ali će sudionik koji odustane prije trećeg dana platiti kompletan smještaj i hranu u iznosu od 105 eura

Natjecanje počinje 5. februar, a sudeći po prvim prijavama na Facebook stranici organizatora mnogo je onih koji bi „da odmore i da zato budu plaćeni“.

Ipak, komisija će od prijavljenih izabrati pet do sedam natjecatelja.

Kako će izgledati turistička putovanja u 2021. godini

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Ne tako davno, dešavalo se da poželimo da odemo negdje i za vikend smo već spakovali kofere i otputovali. Prošle godine smo “naučili lekciju”, ali pandemija i za 2021. godinu mijenja ne samo naš izbor destinacija, već i vrstu putovanja na koja ćemo najvjerovatnije krenuti tokom ove godine.

Uživanje u solo putovanjima

Trend solo putovanja vjerovatno će dobiti još veći zamah. Pandemija je omela mnoge planove putnicima, i mnogi od njih će krenuti na solo putovanja tokom ove godine. Zanimljivo je da podaci nekih platformi za rezervaciju smještaja pokazuju da je sada tri puta više putnika spremno da u budućnosti planira solo putovanje. Svi ispitanici navode da žele u budućnosti mnogo više da putuju kako bi nadoknadili sve izgubljeno tokom 2020. godine.

Porodična putovanja

Tokom 2020. godine mnogi putnici su bili udaljeni od svojih prijatelja i porodice. Mnogi će željeti da buduća putovanja iskoriste kao priliku za ponovno povezivanje sa voljenim osobama. Zanimljivo je da mnogi ističu i da im je tokom pandemije upravo razgovor sa prijateljima i porodicom o različitim destinacijama jedna od glavnih inspiracija za ponovna putovanja.

Turizam ljeto 2020.- foto Boka News
Vikend bijeg od stvarnosti

Mnogi putnici i dalje osjećaju strepnju da bi im i budući planovi za putovanja mogli ponovo propasti. Samim tim, povećaće se potražnja za kratkim putovanjima. Veći broj ljudi će sigurno tokom ove godine praviti više kraćih pauza nego što su to radili 2019. godine kako bi umanjili mogućnost razočaranja. Mnogi planiraju upravo vikend pauze za svoja prva međunarodna putovanja kada se ukinu ograničenja.

Putovanje kao luksuz

Propali planovi za brojne obilaske tokom prošle godine doveli su do toga da se čini kako je luksuz biti u stanju uopšte putovati. Posle ovakve godine za nama, teško da će iko putovanja uzimati zdravo za gotovo. Želja da se ponovo putuje je svuda prisutna. Ranije smo možda maštali da priuštimo sebi luksuzno putovanje, da odsjednemo u nekoj vili ili hotelu sa 5 zvjezdica. Sada luksuz možemo drugačije definisati. Opuštajuće putovanje kako bismo pobjegli od svega postaje pravi luksuz 2021. godine.

SPH: Hitno omogućiti pomorcima cijepljenje protiv Covid 19

1
Pomorci

Pojedine strane kompanije već su cijepljenje protiv COVID 19 uvrstile u Seafarer´s Medical Examination and Certificate.

Stoga je Sindikat pomoraca Hrvatske uputio dopis Ministarstvu zdravstva i MMPI kojim traži da  se što hitnije predvidi i rezervira dovoljan broj cjepiva za hrvatske pomorce koji se žele cijepiti, te ih se javno obavijesti o organizaciji i mogućnosti cijepljenja.

Za sada je cijepljenje protiv COVID 19 uvjetovano dostupnošću cjepiva, ali je pitanje tjedna kada će cjepivo biti uvjet ukrcaja pomoraca. Naime, cjepivo nije svrstano u grupu preporučenih (Recommended), već neophodnih (Required) cjepiva.

Poznato je da oko 16 000 hrvatskih pomoraca plovi na brodovima u međunarodnoj plovidbi. S obzirom na njihov nesigurni radno-pravni status (samo rijetki imaju stalne Ugovore),  pomorci mogu lako izgubiti posao ukoliko ne budu imali mogućnost cijepljenja. “Naglašavamo: mogućnost, jer inzistiramo na dragovoljnosti cijepljenja, piše SPH.”

Indonezija: Otkriveni signali koji bi mogli dolaziti s nestalog zrakoplova

0
Avion

Indonezijska vojska pronašla je u moru sjeverno od glavnoga grada Džakarte olupinu Boeinga 737 koji se srušio nedugo nakon polijetanja prema Borneu.

Vlasti su objavile da su locirale crne kutije koje bi mogle otkriti uzrok pada. Dijelove olupine prije su izvadili ronioci s dubine od 23 metra. U zrakoplovu je bilo 56 putnika i šest članova posade. Članovi obitelji pozvani su da daju uzorke DN

Indonezijske vlasti objavile su da su otkriveni signali s dvije lokacije u Javanskome moru koji bi mogli dolaziti iz crne kutije zrakoplova Sriwijaya Aira koji je u subotu nestao s radara, samo četiri minute nakon polijetanja iz Jakarte za Pontianak, dok su spasilačke ekipe u moru pronašle dijelove ljudskih tijela i komade zrakoplova.

 U nestalom zrakoplovu bila su 62 putnika i člana posade.

– Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo pronaći zrakoplov, izjavio je član indonezijskog ratnog zrakoplovstva uključen u potragu.

Potraga za zrakoplovom fokusirana je na šire područje otoka Laki i Lancang gdje je more duboko između 20 i 23 metara.

Prihvaćeno jemstvo od skoro pola miliona eura za pocoficira – šverc kokaina na brodu Jadran

0
Jadran foto S.L.

Viši sud prihvatio je jemstvo od 414.608 eura koje je podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović ponudio kako bi se sa slobode branio od optužbi za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je pokušala školskim brodom „Jadran“ da iz Tivta u Tursku, u Istanbul, prošvercuje 56 kilograma kokaina.

Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović kazala je da su pored prihvaćenog jemstva koje podrazumijeva stavljanje hipoteke na nekretninu, Radenoviću određene i mjere obezbjeđenja obaveznog, povremenog javljanja državnom organu, zabrana napuštanja boravišta osim na poziv policije i tužilaštva, i oduzimanja putnih isprava.

Radenović je uhapšen početkom 19. aprila 2019. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog umiješanosti u šverc kokaina brodom „Jadran“ koji je organizovala grupa koju predvode Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić.

Pripadnici ove organizacije su pored Radenovića, prema stavu Specijalnog tužilaštva Vojin Stupar, Tivćanin Radomir Osmajić i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika.

Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakriju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku.

Kulić i Radenović su kokain, spakovan u rance, dovezli do školskog broda ,,Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće.

Radenović je prilikom iznošenja odbrane pred sudom ustvrdio da je tek kada je vojna policija došla u pretres školskog broda ,,Jadran“ saznao da je na to plovilo unio i sakrio kokain.

U sudnici je rekao i da je 15. aprila, poslije 22 sata došao na posao na školski brod ,,Jadran“, a da se narednog dana vidio sa Milošem Kulićem i rekao mu da će mu pomoći oko jedne kombinacije – ,,kao što sam i obećao tvom bratu Marku“.

– Tu kombinaciju je predložio Marko, ali Miloš nije mi rekao što je to kombinacija. Zatim mi je narednog dana Miloš rekao da će da mu ‘stignu te stvari koje treba da se ubace na brod’. Naveo je da je to težine oko 20 – 30 kilograma. ‘Bolje da ne znaš o kakvim se stvarima radi’, rekao mi je Miloš, dodajući da nije sigurno da će mu te stvari stići.

Tvrdi i da se sa svjedokom saradnikom nije dogovarao oko novčane nadoknade za uslugu unošenje ranaca na brod.

Optuženi vodnik u Ratnoj mornarici Crne Gore kazao je da je tada prvi put posumnjao da je nešto nelegalno, ali da Miloša Kulića nije pitao kakve su to ,,stvari“, jer su dugogodišnji prijatelji.

Vojna policija je 19. aprila 2019. godine, prije šest sati, upala na brod ,,Jadran“ dok su mornari i podoficiri spavali.

– Naredili su da ostavimo otključane ormane koje koristimo, napustimo prostoriju, ostavimo mobilne telefone i izađemo na palubu broda. Prethodno su nas pretresli. Nijesam imao ključ od ormana gdje je bio ostavljen ruksak, dok su ostali bili otključani. Kako je svima oduzet telefon, zaključio sam da se nešto dešava. Došao je Miloš Kulić na brod i pitao što je ova frka. Pitao sam ga da to nije zbog ovoga što smo unijeli… Bio je zbunjen i blijed, a zatim odgovorio – ‘Jeste, pretpostavljam i da smo vjerovatno pali sa kokainom’. To je bio trenutak kada sam saznao da se u ruksaku i crnim kesama nalazi kokain – kazao je Radenović.

Rekao je i da je pripadnicima Vojne policije kazao da ne zna što je u ruksacima, ali da je njegovo sve što su našli u ormaru. Objasnio je i gdje je sakrio rance – jedan u svoj ormarić, drugi u Kulićev, treći u ormarić koji je koristio, a dva ruksaka u crnim kesama ispod svog kreveta.

Prema navodima optužnice Račić i Rovčanin podstrekli su Radenovića i Miloša Kulića da na školski brod ,,Jadran“ unesu više od 50 kilograma kokaina i da ga ovim brodom transportuje do Istanbula i obećali mu određenu nagradu.

Stupar se tereti da je pripremio kokain za dalji promet, i to: 56 kilograma i 115 grama, upakovano u 56 paketa. Drogu je sa većom količinom oružja smjestio u pet ranaca crne boje koje su preuzeli Radenović i Kulić i unijeli na brod.

U oluji u Španiji poginule četiri osobe

0

 

U Španiji su četiri osobe poginule u oluji Filomena koja je izazvala haos u prometu u cijeloj zemlji, prekrila Madrid najdebljim snježnim pokrivačem posljednjih desetljeća i primorala vlasti da mobiliziraju vojsku za spašavanje ljudi zarobljenih u vozilima na cestama.

Spasilačke službe došle su do 1500 ljudi zarobljenih u vozilima a skijaši su se spuštali Granom Viom, inače jednoj od najprometnijih ulica španske prijestolnice. Drugi stanovnici Madrida su oluju iskoristili za snowboarding ulicama i grudvanje.

Muškarac i žena koji su putovali automobilom utopili su se kada se u blizini Malage na jugu zemlje prelila rijeka a dvoje beskućnika, u Madridu i Calatayudu na istoku Španije, umrlo je uslijed smrzavanja, rekle su vlasti.

Kralj Felipe VI i kraljica Letizija su povodom tih događaja tvitali: “Kraljevska porodica želi izraziti žaljenje zbog žrtava oluje i zatražiti krajnji oprez zbog leda i snijega”.

Zatvoren aerodrom, blokirane ceste

Ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska pozvao je Špance da odgode sva putovanja koja nisu nužna. “Suočeni smo s najsnažnijom olujom u posljednjih 50 godina”, rekao je.

Snijeg je blokirao 650 cesta, rekao je Grande-Marlaska, te su neki vozači ostali zarobljeni u svojim automobilom od petka naveče do subote.

Madridski aerodrom Barajas, koji je zatvoren u petak naveče, ostat će zatvorena tokom subote.

Državna meteorološka agencija rekla da su to najveće snježne padavine u Španiji od 1971., a Jose Miguel Vinas, meteorolog na španskoj nacionalnoj radijskoj stanici, rekao je da je u Madridu palo 25 do 50 centimetara snijega, najviše od 1963. godine.