Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1510 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 345 novopozitivnih1 slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Nikšića (2), Pljevalja (2), Kotora, Herceg Novog i Danilovgrada. Najstariji preminuli je imao 85 godina a najmlađi 56 godina (1964 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 588 a od početka godine 597.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
147
Nikšić
33
Budva
32
Bar
26
Berane
22
Herceg Novi
14
Bijelo Polje
12
Cetinje
11
Tivat
10
Ulcinj
9
Pljevlja
8
Rožaje
6
Kotor
6
Kolašin
3
Tuzi
2
Andrijevica
1
Mojkovac
1
Danilovgrad
1
Plužine
1
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 959 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9454.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 42148.
Spomen obilježje u čast pisca, slikara i karikaturiste Zulfikara Zuka Džumhura i obnovljena spomen ploča osnivaču grada, kralju Tvrtku I Kotromaniću otkrivene su danas u Herceg Novom.
Spomen obilježja postavila je Opština Herceg Novi, a svečano su ih otkrili ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić i predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Ploča sa medaljonskim likom Zuka Džumhura postavljena je na objektu u Starom gradu, u blizini gradske pijace i kafane ”Hercegovina” u kojoj su Novljani često sretali umjetnika sa čuvenim pripovjedačkim darom.
”Danas, 100 godina od Zukovog rođenja, konačno otkrivamo spomen obilježje u čast ovog svestranog umjetnika, koje podsjeća i poručuje da su Zuko i Herceg Novi jedno drugome pripadali. Izuzetna mi je čast i veliko zadovoljstvo što i na ovaj način potvrđujemo da Zuko i dalje živi u srcima, sjećanjima i pričama njegovog ”grada pjesnika i davnih junaka”, kazao je Katić.
On je podsjetio da je ovaj majstor crtačkog prikazivanja i pismenog kazivanja, učenjak i boem, hodoljubac i građanin cijelog svijeta živio u Herceg Novom 20 godina i iz njega se prije tri decenije preselio u legendu.
”Baš u Novom susrelo se sve ono za čime je tragao ovaj svestrani umjetnik i osvjedočeni hedonista – inspirativni predjeli, raznoliki ukusi i ljudi različitih pogleda na svijet, koji cijene besjedu”, rekao je predsjednik Opštine.
Govoreći o značaju koji je Džumhur imao za Herceg Novi, Katić je istakao da su ”zahvaljujući ovom umjetniku živog duha i neponovljivog pripovjedačkog talenta, ostali zapisi koji su slika prošlosti, ali i duše našeg grada, koju je Zuko prepoznao.”
Eko incident - Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
1 od 4
Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
Radnici firme „Indel inžinjering“ iz Podgorice, koji rade na postavljanju cijevi za regionalni vodovod Tivat-Hercveg Novi, ponovo ispumpavaju prljavu vodu iz kanala za polaganje cijevi direktno u more u Donjoj Lastvi.
Ovo za posljedicu ima zagađenje morske vode u ovo dijelu Boke.
Ovo nije prvi put, da izvođač radova pravi isti prekršaj zbog čega su već bili kažnjavani.
Građevinarima “Indela” inspekcija je prošli put naložila da zaustave ispumpavanje vode iz kanal za polaganje vodovodnih cijevi i da se takvo nešto više ne radi do postavljanja adekvatnih filtera na pumpama.
Ispumpavanje muja u more – Donja Lastva 15. decembar – foto Boka News
Očigledno da je vodu najlakše ispumpati u more, nije važan biodiverzitet i zagađenje.
Podsjetimo, radovi na dionici Jadranske magistrale od Seljanova do Opatova, a čija je jedna kolovozna traka većim dijelom prekopana radi postavljanja cijevi regionalnog vodovoda počeli su još krajem maja.
Radove obavlja konzorcijum “Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice, a ugovoreni rok za završetak tog posla je bio kraj oktobra, da bi naknadno bio prolongiran za 20. decembar.
Posao čiji je investitor Regionalni vodovod, vrijedan je 1,84 miliona eura, a podrazumijeva postavljanje ukupno 3,2 kilometra novih vodovodnih cijevi promjera 500 milimetara.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović obišli su danas sa svojim saradnicima Posebni Rezervat prirode „Tivatska Solila“. Povod obilaska Rezervata bilo je upoznavanje sa preduzetim i planiranim aktivnostima Javnog preduzeća na unaprijeđenju rezervata i prezentacija međunarodnog projekta EU IPA ePATH „Endemic pathways- Endemske staze“.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić je informisao predsjednika Opštine Željka Komnenovića da je Javno preduzeće potpisalo Partnerski sporazum sa JP Park Prirode Hutovo Blato iz BiH i partnerom iz Hrvatske, “Makarski komunalac” d.o.o. koji se stara o Biokovskim botaničkim vrtom “Kotišina” (dio Parka prirode Biokovo), a kojim je počela realizacija EU IPA INTERREG projekta ePATH “Endemic pathways -Endemske staze”. Prethodno je 01. 11. 2020. godine, potpisan Subsidy Agreement-a između Vodećeg partnera i Upravljačkog tijela Interreg IPA CBC programa.
Jelušić je istakao da kroz ovaj međunarodni projekat Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dobija 358.979,90 eura iz EU fonda za izgradnju Centra za posjetioce, edukaciju zaposlenih i nabavku opreme za birdwatching u Posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ , a da je Javno preduzeće Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo iznos od 34.000,00 eura za uređenje I faze pješačke staze od ulaza u rezervat do vidikovca uz saobraćajnicu prema Krtolima.
Pozdravljam svako ulaganje i aktivnost koja doprinosi daljem razvoju prirodnih potencijala Tivta, a posebno kada je u pitanju zahvat tivatskih Solila, zaštićenog prirodnog dobra. Tivat je u procesu sticanja sertifikata „Zelene destinacije“ i naša je opredijeljenost stalni razvoj i unapređenje ovog lokaliteta, važnog sa nekoliko aspekata: ekologije, biologije i eko turizma“, naglasio je predsjednik opštine Tivat Željko Komenović.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je proteklih godina sprovodilo intezivne aktivnosti da Posebni rezervat prirode postane zaštićeno stanište bogato biljnim i životinjskim svijetom, ali i svojevrsna atrakcija za stanovništvo, posjetioce i turiste. U ovome značajnu podršku pružila je i Opština Tivat. Realizacijom aktivnosti kroz projekat EU IPA INTERREG ePATH “Endemic pathways -Endemske staze” i investicionim ulganjima stavraju se uslovi za dalji savremeni razvoj turističke ponude Tivta.
O PROJEKTU EU IPA INTERREG projekat ePATH “Endemic pathways -Endemske staze
Solila – budući centar
Partnerstvo za sprovođenje ovog projekta je uspostavljeno između Vodećeg partnera, JP Park Prirode Hutovo Blato iz BiH – upravljač Parkom prirode Hutovo Blato iz Hrvatske, “Makarski komunalac” d.o.o. koji se stara o Biokovskim botaničkim vrtom “Kotišina” (dio Parka prirode Biokovo), i Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom Crne Gore koje upravlja Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila“.
Ukupni budžet projekta za sva tri partnera iznosi 1 540 375,03eura, od čega 1 309 319,00 eura predstavlja donaciju iz EU fondova (kofinansiranje u iznosu od 85%) dok preostalih 15% kofinansiraju projektni partneri. Budžet za aktivnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom kao Projektnog partnera 3 iznosi 422 329.30eura od čega je 358 979.90 eura donacija Evropske unije (konfinansiranje u iznosu od 85%), dok će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz svojih sredstava opredijeliti 63 349.40eura (15%).
Projekat je odobren za finansiranje na II Pozivu za predloge projekata u okviru trilateralnog Interreg IPA Programa prekogranične saradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u okviru Programske ose 3 “Doprinos razvoju turizma i zaštiti kulturnog i prirodnog nasledja” sa ciljem da “jača i diversifikuje turističku ponudu kroz prekogranične prisutpe i da omogući bolje upravljanje I održivo korišćenje kulturnog i prirodnog nasleđa”. Glavni cilj ovog projekta je kreiranje zajedničke turističke ponude 3 zaštićena područja kroz promociju prirodnih (endemske vrste) i kulturnih vrijednosti.
Predviđeno je da se projektne aktivnosti realizuju u roku od 24 mjeseca.
Ključne projektne aktivnosti koje će se realizovati u Posebnom rezervatu prirode “Solila” u Tivtu podrazumijevaju:
Postavljanje objekta “Centar za posjetioce” na ulazu u Rezervat prirode Solila koji će se sastojati od info pulta za pružanje informacija posjetiocima, višefunkcionalne sale koja će služiti kao izložbeni i prostor za organizaciju radionica i prezentacija, te krovne terase sa prostorom za posmatranje. Za ovaj objekat “Centar za posjetioce” Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izradilo je projektnu dokumentaciju, probavilo sve neophodne saglasnosti i dozvolu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
Opremanje “Centra za posjetioce” savremenom multimedijalnom i interaktivnom opremom za predstavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rezervata, opremom za organizaciju radionica i prezentacije, fiksnim durbinima na krovnoj terasi za posmatranje ptica, meteo stanicom, promotivnim materijalom i sl.
Nabavka opreme za birdwatching turizam – dvogledi, durbini, fotoaparati, audio vodiči sl.
Obuka 4 zaposlena u Javnom preduzeću za stručnog vodiča u zaštićenim područjima u skladu sa metodologijom Evropske organizacije vodiča.
Formiranje i promocija zajedničke turističke ponudeEndemskim stazama i organizovanje grupnih posjeta, kampova za birdwatching turiste, takmičenja za posjetioce, radionica za djecu skolskog uzrasta, izrada aplikacije za mobilne telefone, izrada promotivnog materijala i
Slanje fotografija za akciju Dočekajmo Novu godinu u veselim bojama, koja se odvija pod sloganom “Tivat u prazničnom ruhu”, zbog loših meteo uslova prošle sedmice, ali i interesovannja građana, produžava se do 18. decembra, saopštili su iz Turističke organizacije koja tu aktivnost realizuje sa Radio Tivtom.
Riječ je o foto konkursu koji je otvoren do 18. decembra kada će sve fotografije biti objavljene na Facebook stranici TO Tivat za online glasanje, koje se zatvara 21.decembra u 20 sati.
Organizatori pozivaju zainteresovane sugradjane da fotografije svojih dekorisanih izloga, kafića/restorana, dvorišta/balkona šalju na adrese tivatravel@gmail.com i info@tivat.travel.
Gitaristkinja Kristina Miljenović osvojila je treću nagradu na “Albanija guitar festival 2020 “, koji je održan u online formatu od 11-13. decembra.
Na ovom međunarodnom takmičenju učestvovali su predstavnici iz i 27 zemalja svijeta, takmičenje je održano u pet starosnih kategorija, a Kristina se takmičila u 2. kategoriji sa 24 učesnika .
Žiri je bio u sastavu: Christina Sandgensen (Norveška), Tommaso Ieva (Italia), Erhan Mujka (Kosovo),Vladimir Gapontsev(Rusija), Redi Marku(Albanija).
Albanski festival gitare ima za cilj širenje kulture i muzičkog obrazovanja za mladju generaciju, podršku mladim muzičarima.
Podsjetimo, ovo je Kristini deveta nagrada ove godine.
Na nedavno održanom „2220 international on line music festival” u Ukrajini, naša dvanaestogodišnja sugrađanka Vjera Radulović osvojila je drugu nagradu u junior-srednjoj kategoriji u pjevanju.
Učestvovali su predstavnici iz 14 zemalja (uzrasta od 6 do 17 godina): Crna Gora, Hrvatska, Ukrajna, Kazastan, Slovenija, Albanija, Uzbekistan, Moldavija, Bjelorusija, Gruzija, Turska, Azerbejdžan, Letonija i Rumunija.
Od ukupno prijavljenih 548 učesnika u finale je izabrano 87, dok je za superfinale odabrano 35 takmičara. Takmičari su bili raspoređeni po starosnim kategorijama i Vjera se plasirala kao finalista, a potom superfinalista. U svojoj junior-srednjoj kategoriji osvojila je drugu nagradu.
Predstavnik Crne Gore u žiriju je bio Momčilo Zeković Zeko, a predsjednica žirija je bila istaknuta ukrajinska umjetnica Ruslana, pobjednica Evrovizije 2004. godine.
„2220 international Music Festival” je osnovao STUDIORAR uz podršku Udruženja za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM-Association for the Development of International Relations. Festival je organizovan radi stvaranja i jačanja međunarodnih veza, promocije mladih talenata i razvijanja kulturne diplomatije. Festival je podržalo Ministarstvo spoljašnjih poslova Ukrajine.
Ove godine festival je održan on lajn , a dobitnici su obezbijedili učešće na Međunarodnim festivalima u Sloveniji i Crnoj Gori.
Vjera je do sada učestvovala na brojnim festivala na kojima je postigla odlične rezultate u susjednim drzavama. Ima pet svojih autorskih pjesama. Ove godine je uspjela da osvoji tri nagrade,na festivalu “Razigrane note” osvojila je 2. mjesto, festival “Dmoll”- osvojila je treću nagradu u polufinalu i na ukrajinskom festivalu iz pripala joj je 2. nagrada. Sljedeći festival na kojem će se Vjera takmičiti je festival “Zlatna Pahulja”u Rožajama. Festival će se održati 26. i 27. februara 2021.
Na Skupštine TO Herceg Novi održane krajem prošle sedmice postignuto je saglasje da se za sledeću sezonu treba spremati kao da će biti najbolja, te u tom smislu već početkom naredne godine će inicirati marketinške kampanje, po modelu već postojeće “Herceg Novi te zove”, i to prvenstveno prema tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine.
U narednom periodu će biti potrebno sagledati sve moguće modalitete kako bi Herceg Novi bio promovisan kao „sigurna destinacija“, a gostima našeg grada omogućiti besplatnu hitnu zdravstvenu zaštitu, čulo se na Skupštini.
Takođe, iskazana je zabrinutost zbog kompanije „Vektra Boka“ i preduzeća „Morsko dobro“ i njihovog poslovanja u Herceg Novom, a što će u predstojećem periodu lokalna uprava nastojati da ispravi u koordinaciji sa Vladom Crne Gore.
Nizozemski premijer Mark Rutte objavio je u ponedjeljak navečer novi niz mjera borbe protiv covida-19, najstrožih od početka krize, i precizirao da ovog tjedna na snagu stupa petotjedna karantena, dok Češka vraća epidemiološke mjere ukinute prije dvije sedmice.
“Nizozemska će se zatvoriti na pet tjedana”, rekao je Rutte u tv-govoru iz sjedišta vlade u Den Haagu, pred kojim su bili okupljeni prosvjednici.
Povici i zvižduci su se čuli unutar zgrade, a Rutte je ponovio da se “ne radi o običnoj gripi, kao što to misle ljudi okupljeni vani”. Od utorka će svi dućani osim prehrambenih i ljekarni biti zatvoreni, a od srijede se u školama ne održava nastava.
Nizozemcima se preporučuje da ne izlaze, i da primaju najviše dvije osobe dnevno. Postroženje mjera u Nizozemskoj poklapa se s najavom susjedne Njemačke o djelomičnoj karanteni od srijede.
Češka vlada je objavila uvođenje noćnog policijskog sata, kao i zatvaranje restorana i kafića u zemlji za Božić. Skupovi će biti ograničeni na šest osoba na otvorenom i u zatvorenim prostorima i od 18. prosinca zabranjuje se konzumiranje alkohola vani.
Češka pandemija – Prag – foto EPA
Premijer Andrej Babiš je rekao da je to bila “teška odluka” jer zna koliko će utjecati na živote ljudi. Dodao je da trgovine i uslužne djelatnosti ostaju otvorene.
U Češkoj sa 11 milijuna stanovnika, u jesen je svakodnevno bilo po 15.000 novooboljelih, a posljednjih tjedana po 6000 novih slučajeva dnevno. Ukupno je od ožujka oboljelo više od 580.000 ljudi i umrlo više od 9.600.
Usporavanje epidemije je potaknulo češku vladu na ublaženje mjera početkom prosinca, pa su otvoreni restorani, muzeji i galerije, ali olakšanje je bilo kratkog daha.
Vlada koja predviđa rekordni proračunski deficit od blizu 10 posto BDP-a, najavila je u ponedjeljak program pomoći tvrtkama pogođenima posljedicama pandemije.
Babiš je rekao da krajem mjeseca zemlja očekuje prva cjepiva protiv covida-19.
Vlada je na sjednici u ponedjeljak usvojila odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) što će se formalno dogoditi u januaru nakon trilateralnog ministarskog sastanka sa Slovenijom i Italijom.
Time će se obje strane Jadrana zaštititi u istom režimu, a istodobno će ga zatvoriti za ribarske flote trećih zemalja, onih koje nisu članice EU; piše Večernji List. To će, posljedično, dovesti do boljeg gospodarenja ribljim fondom i više šansi za hrvatske ribare. Hrvatska namjera o proglašenju IGP-a postoji već dulje, no dosad su sve njezine bitne komponente – ona vezana za ribarstvo i za ekologiju – bile sadržane u ZERP-u.
Pojednostavljeno, IGP je u potpunosti sukladan epikontinentskom pojasu koji Hrvatska ima samim time što ima obalu te ZERP-u, i po površini i po korištenju. I do sad je ZERP bio europsko more, tako da je izlov dopušten svim članicama i to se ne mijenja. No sada će i Italija, koja dosad nije ni na koji način štitila dio mora uzduž njezine obale, “izbaciti” flote trećih zemalja, prije svega brojne albanske ribarice, te će se i riblji fond bolje obnavljati, neće biti toliko izlova, a more će biti sigurnije i za hrvatske ribare. Također, kako je zajednička ribarska politika u isključivoj nadležnosti EK, Komisija će odsad i u tom dijelu Jadrana, u dogovoru s članicama, propisivati kvote, upravljati ribljim fondom te, zatreba li, staviti ograničenje na izlov. Hrvatska ribarska flota nije velika za razliku od talijanske, pa će zajedničko upravljanje biti i na korist našim ribarima.
No IGP donosi i neka dodatna prava, kao što je mogućnost gradnje umjetnih otoka i korištenje energije morskih valova i struja. Sad kad je u Italiji sazrela ideja da proglase IGP, što preporučuje i EK, Hrvatska smatra da je u interesu proglasiti pojas i imati institut koji je u potpunosti nazvan kako ga navodi Konvencija UN o pravu mora. O IGP-u se razgovaralo s Talijanima u Zagrebu krajem prošlog mjeseca, a još prije Slovencima je poslana poruka o hrvatskim namjerama u duhu dobrosusjedskih odnosa i nove atmosfere između dvije države.
Od tada su između Slovenije i Hrvatske, ministara te predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Janeza Janše, odrađeni razgori i Sloveniji su dana pojašnjenja da se uvođenjem IGP-a ništa ne mijenja, što je Slovenija prihvatila. Prijašnje rezerve Slovenije oko ZERP-a polazile su od njihove pretpostavke da imaju neka prava, no čak je arbitražna odluka, koju Hrvatska ne priznaje, ali Slovenija priznaje, jasno rekla da Slovenija nema nikakvih prava južno od svoje granice teritorijalnog mora te je čak predvidjela mogućnost da se cijeli Jadran zatvori IGP-ovima, ali ni tada to neće utjecati na razgraničenje.
EK podržava IGP, a često se može čuti da je upravo Komisija navela da Hrvatska dosadašnjim neproglašavanjem IGP-a gubi 140 milijuna eura u izlovu ribe, što je pogrešno. Riječ je o studiji koju je Komisija napravila 2008. s mehaničkim prikazom ribljeg bogatstva u teritorijalnom moru i mogućim gospodarskim pojasevima i vrijednosti ribolova, ali uz napomenu da studiju pišu kao da države nisu članice EU i kao da se ne primjenjuje zajednička ribolovna politika. Kako Hrvatska cijelo vrijeme ima ZERP, i slobodno lovi u tom području, cijelo joj je vrijeme bio na raspolaganju potencijalni izlov u vrijednost 140 milijuna eura.
