Tivat je sinoć zahvatilo veliko nevrijeme koje se ne pamti, navode u Službi zaštite i spašavanja toga grada.
“Jak vjetar praćen velikom kišom i snažnim udarima južnog vjetara potopili su grad”, ističu iz Službe.
Vatrogasci su bili cijelu noć na terenu i uz krajnje napore uspjeli su da spasu objekte i odgovore na preko 200 poziva.
„Oluja koakva se ne pamti, sa jakim vjetrom i ogromnom količinom kiše koja je u nekoliko talasa zahvatala naš grad, dovela je do toga da za relativno kratko vrijeme, dobijemo čak oko 200 poziva u pomoć. Grad je bio poplavljen, a posebno kritično bilo je u Kalimanju.
Voda je prodrla ili prijetila da uđe u mnoge privatne, ali i javne objekte poput Doma zdravlja, hotela „Magnolija“ i „Franca“, a na putevima su se na uobičajenim kritičnim mjestima poput onog u Vrijesu kod benzinske pumpe „Ina“, stvorile bujice koje su preplavile cestu. Poplavljena je rano jutros bila i magistrala u blizini aerodroma Tivat, ali se voda u međuvremenu odatle povukla”, kazao je jutros komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Zoran Barbić.
Otvaranje renovirane peškarije u okviru hercegnovske pijace odlaže se još od prvog maja, iako su radovi privedeni kraju. Otvaranje je, porom bilo najavljivano u julu i avgustu, a sada je ponovo odloženo na neodredjeno vrijeme.
Iz Stambeno komunalnog preduzeća koje gazduje gradskom pijacom i ribarnicom kažu da su odložili otvaranje zbog zahtjeva nekoliko zakupaca tezgi na zelenoj pijaci da se renovira i dio pijace .Kako je u septembru turistička posjeta u Herceg Novom bolja nego tokom jula i avgusta, dogovorili su se da radove započnu kada se smanji posao i prodaja na pijaci.
Direktorica Javnog Stambeno kominalnog preduzeća Jasmina Konjević ranije je kazala da je u ribarnicu ulozeno izmedju 35 i 40 hiljada eura i da je taj prostor sada funkcionalan i opremljen modernom opremom, u skladu sa propisanim standardima.
Njeno mišljenje, medjutim ne dijele dosadašnji zakupci tezgi , koji su blago rečeno razočarani.
Dugogodišnje prodavačice ribe nezadovoljne su prvenstveno novim tezgama.
“ Obećano nam je jedno, a dobili smo nešto drugo uz poruku da ko nije zadovoljan može da otvori privatnu ribarnicu “, kaže dugogodišnja prodavačica ribe.
“Umjesto prodajnih dobili smo izložbene vitrine, u koje može da stane samo po primjerak ili dva jedne vrste ribe. To znači da bi svako malo, dok mušterije čekaju, trebalo da idemo u drugu prostoriju do frižidera u kojima će se čuvati riba namijenjena prodaji”, ogorčena je njena koleginica.
One su ovog ljeta ribu prodavale u neuslovnoj prostoriji, bez vode irashladnih vitrina.Ipak su uspijevale da stalnim kupcima omoguće dovoljne količine ribe, a veće potražnje nije ni bilo , jer nije bilo ni turističke sezone.
Novljanka koja je njihova stalna mušterija kaže da ne može da shvati toliko odlaganje otvaranja već završene ribarnice. Ima zamjerke na izgled i funkcionalnost novih tezgi, i podsjeća na rekonstruisane stare ribarnice u Dubrovniku( izgrađene u 19. Vijeku u starom dubrovačkom portu), Rijeci, Puli…,i na onu u Barceloni u sklopu poznate tržnice La Boquerija koja je jedan od simbola grada i najfrekventnijih turističkih punktova.
U prodajnom prostoru rekonstruisane hercegnovske peškarije , koji će imati 8 rashladnih stolova, zamijenjene su podne I zidne obloge I instalirani rashladni uređaji, a adaptiran je i odgovarajući prostor za čišćenje ribe. Podsjećamo da je peškarija poslednji put renovirana prije 14 godina.
Večerašnje nevrijeme sa jakom kišom i snažnim udarima južnog vjetra u Bok dovelo je i do akcije spašavanja na moru u Kumborskom tjesnacu.
Naime, u 21.15 sati Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore primio je MAY DAY poziv za pomoć od jedrilice ”Sea Angel” sa dva člana posade-ruska državljanina.
Jedrilica se u tom momentu nalazila u Kumborskom tjesnacu i zatražila je asistenciju usijed jakog nevremena. Udari vjetra su bili brzine preko 40 čvorova, pri jakoj kiši.
Jedrilica je plovila prema marini Porto Montenegro u Tivtu, a njena neiskusna i nedovoljno obučena posada se uspaničila jer se nije znala izboriti sa nevremenom, iako se njihov brod nalazio u sred zaliva Boke.
Sea Angel pred Portom
Na njihov poziv u pomoć Pomorski operativni centar je angažovao pilotsku službu kompanije Boka Pilot iz Bijele, koja se sa kapetanom Željkom Malovićem isplovila i asistirala uspaničenoj posadi jedrilice. Istovremeno je koorrdiniran i Porto Montenegro radi prihvata jedrilice u toj marini, a obavještena je i Lučka kapetanija Kotor.
Jedrilica “Sea Angel” je sada pred ulazom u marinu Porto Montenegro te su brod i njegova posada bezbjedni.
Sea Angel na sigurnom
Akcija spašavanja završena je u 22.45 časova kada je “Sea Angel” uplovio u Porto Montenegro i vezao se uz carinski gat na mulu V te marine.
Stručnjaci Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u saradnji sa JU Zavod za geološka istraživanja, završili su batimetrijsko-hidrografski premjer akvatorija Ade Bojane i ulcinjske Velike plaže.
“Posao koji je trajao tri nedjelje obavljen je u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore od 18. juna, kao i Sporazumom o finansiranju, prikupljanju ulaznih podataka i izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, s prijedlogom rješenja, potpisanim između Ministarstva održivog razvoja i turizma, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i JU Zavodom za geološka istraživanja. U cilju prikupljanja postojećih relevantnih ulaznih podataka za potrebe izrade ove Studije, Sektor za hidrografiju ZHMS je izvršio hidrografsko-topografska snimanja obale i morskog dna prostora Velike plaže i ostrva Ada Bojana i to u u periodu od 10. do 31.avgusta. U istom periodu, firma DOO „Đelović“, u saradnji sa DOO „Licenca“, izvršila je geodetsko snimanje same obale.”- kazao je tim povodom “Vijestima” direktor ZHMS Crne Gore, mr Luka Mitrović.
On je pojasnio das u na taj način obezbijeđeni relevatni hidrografski i geodetski podaci za analizu početnog stanja, “kao i definisanje predloga mjera za programirano očuvanje i revitalizaciju plaže na Adi Bojani, što predstavlja osnovni zadatak Studije.” U mješovito vojno-civilnom hidrografskom timu koji je ovom prilikom premjerio obalni akvatorijum Velike plaže i Ade Bojane učestvovao je magistar hidrografije, kapetan korvete Branislav Gloginja iz Mornarice VCG.
“Osim za potrebe izrade Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prikupljeni podaci služiče i za ažuriranje pomorskih karata ovog područja, kao i za potrebe Ministarstva odbrane i Mornarice VCG.”- kazao je Gloginja koji je posebno istakao činjenicu da je tokom ovog posla prvi put u istoriji, obavljeno i detaljno snimanje side scan sonarom dviju već odavno poznatih olupina koje se nalaze u pregledanom akvatorijumu – austrougarskog putničkog parobroda “Goritia” i francuske podmornice “Fresnel”.
Sa-premjera-ul-akvatirijumaa
Oba ova plovila ovdje su stradala pod različitim okolnostima tokom Prvog svjetskog rata, a njihovi side scan sonar snimci pružaju do sada možda i najsveobuhvatniju sliku stanja obiju olupina. “Gorita”, parobrod od 3.104 tone dugačak 102 metra, potonuo je nakon eksplozije uzrokovane nailaskom na minu ili pogotkom torpeda sa neprijateljske podmornice, u noći 19.avgusta 1918. između hridi Đeran i ušća Bojane. Prelomljen na dva dijela koja leže na dnu mora, paralelno sa obalom, na međusobnoj udaljenosti od nekoliko desetina metara, parobrod “Goritia” počiva na dubini od 14 do 17 metara i jedna je od najatraktivnijih detinacija za ronilački turizam na jugu Crnogorskog primorja.
Snimci ove olupine koji su sada urađeni side scan sonarom daju sjajan uvid u stanje “Goritie” čak i brojne detalje sa nje, poput brodske ograde koja se još uvijek sačuvala na djelovima njenog trupa. Olupina 51 metar duge francuske podmornice “Fresnel” od 553 tone, nalazi se na nekoliko stotina metara od istočnog ušća Bojane i počiva na dubini od nepuna dva do sedam ipo metara, pri čemu je sami završetak krme ove podmornice zakopan u mulj i pijesak što ga oko nje nanosi struja iz Bojane.
Olupina, Foto: SHO ZHMS
“Fresnel” je ovdje stradala 5.decembra 1915, kada se nasukala u plićaku kod Bojane i ubrzo bila uništena od asutrougarskih ratnih brodova i hidroaviona. Njenu olupinu o kojoj se sve zna skoro 105 godina, prošlog mjeseca “otkrila” je ekipa državne firme Regionalni centar za obuku ronilaca za podmorno deminiranje (RCUD) iz Bijele zajedno sa novinarima državne RTCG koja je trijumfalno izvijestila o “otkriću nepoznatog borbenog plovila” u ulcinjskom podmorju, a što je izazvalo zgražavanje i podsmjeh u krugovima domaće i međunarodne hidroarholeoške struke.
Side scan sonar snimci olupine “Fresnela” , iako rađeni u veoma plitkom moru gdje je teško tegliti podvodnu sondu sonara, jasno pokazuju niz karakterističnih detalja po kojima je veoma lako identifikovati “Fresnel”, poput njena dva tzv. Drzevickijeva spuštajuća lansera za torpeda, na krmenom dijelu podmornice.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 749 uzorka na novi koronavirus.
U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 296 novopozitivnih slučajeva infekcije, najviše iz Pogdorice – 82, i Nikšića – 79.
Registrovano je 38 slučajeva u Pljevljima, 22 u Beranama, 20 u Herceg Novom, 11 u Bijelom Polju, 10 na Cetinju, devet u Rožajama, osam u Budvi, sedam u Baru, pet u Andrijevici, dva u Plavu, i po jedan u Kotoru, Mojkovcu i Žabljaku.
“Od poslednjeg presjeka prijavljeno je osam smrtnih ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja, Mojkovca i Nikšića (4), rođenih 1952, 1948, 1935, 1946, 1960, 1965, 1934. i 1944. godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (3), OB Berane (1) i OB Nikšić (4). Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 137 a od početka godine 146”, saopšteno je iz Instituta.
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 119 pacijenata.
Trenutno je 3.448 aktivnih slučajeva infekcije, a od početka godine zaraženo je 9.138 osoba.
U Tivtu je trenutno 20 aktivnih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, 76 osoba se oporavilo od ove bolesti, dok su 3 osobe preminule, saopšteno je danas sa sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, kojim je predsjedavao predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac.
“Pred nama je vrijeme sezonskog gripa, početak školske godine, period koji donosi brojne rizike kada je u pitanja dalje širenje koronavirusa. Zato je važno da inspekcijski organi na opštinskom i državnom nivou inteziviraju svoje aktivnosti, da djeluju preventivno, a kada je to potrebno i represivno, izricanjem kazni i sankcija.” – kazao je Predsjednik Opštine, posebno napominjući važnost koordinacije svih službi i organa.
Službenici Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove, prema riječima načelniika Novaka Lekovića i direktora Uprave Jovice Stojkovića, svakodnevno sprovode kontrolu mjera koje propisuju nadležni organi i NKT, i zabilježen je visok stepen odgovornosti građana Tivta. “U redovnoj smo komunikaciji sa nadležnim inspekcijskim organima ali i sa Odjeljenjem bezbjednosti Tivat” napomenuo je Stojković naglašavajući dobru saradnju sa svim institucijama.
“Od početka jula pripadnici OB Tivat, izvršili su 64 kontrole samoizolacije, i kontroli je podvrgnuto ukupno 1375 lica. Šest lica je u ovom periodu krivično procesuirano.” – naveo je u ime Odjeljenja bezbjednosti Tivat, komandir Ljubiša Rovčanin.
Sastanku Opštinskog tima prisustvovala je koordinatorka mini-kriznog štaba inspekcijskih organa Uprave za inspekcijske poslove u Tivtu, Dragana Nikolić ističući da je najveći broj nepravilnosti i nepoštovanja propisanih mjera uočen na gradilištima u Tivtu, te da će inspekcija pooštriti aktivnosti u ovoj oblasti.
Opšta ocjena svih prisutnih na sastanku jeste da se mjere u Tivtu poštuju, da su građani Tivta disciplinovani i da je važno održati ovaj stepen odgovornosti. U ime Udruženja ugostitelja Tivta, Tonći Francesković je istakao da se mjere u ugostiteljskim objektima poštuju, da je uspjeh svih to što nema osnova za kažnjavanje, ali da će u ekonomskom smislu uslijediti težak period za sve koji se bave ugostiteljstvom i sve koji su uopšte oslonjeni na turizam.
Komandir opštinske Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić najavio je šesti krug dezinfekcije grada, i očekuje se da ove aktivnosti počnu narednih dana. Sastanku OTZS su prisustvovali i predstavnici Komunalnog preduzeća iz Tivta i tivatskog Vodovoda i kanalizacije.
Spomenik Mirku Komnenoviću treba da bude putokaz ovoj i svim nastupajućim generacijama koje budu vodile Herceg Novi, da svoja znanja i svoje vizije nesebično stave u službu Herceg Novog, Boke i da čine samo dobro narodu, poručio je sinoć potpredsjednik Opštine Miloš Konjević na svečanosti kojom je u Gradskom muzeju obilježeno 150 godina od rođenja novskog dobrotvora, gradonačelnika i zadužbinara.
Najavljujući da će Opština spomenikom odati dodatnu počast jednoj od najznamenitijih ličnosti u istoriji grada, Konjević je kazao da će Herceg Novi nastaviti u pravcu koji je zacrtao Mirko Komnenović – putem rodoljublja, napretka, borbe za svoj kraj i sve ljude u njemu, sa misijom i vizijom koje traju kroz vijekove.
„Osvrćući se na život i djelo Mirka Komnenovića, mi se osvrćemo na najsvjetlije primjere naše istorije, na svetionike među ljudima koji su kroz burna vremena vodili naš grad i cijelu Boku ka mirnoj i sigurnoj luci“, kazao je Konjević.
Foto Opstina HN
On je podsjetio da je Komnenović je udario temelje modernog razvoja grada i stvorio preduslove da Herceg Novi postane kulturni i privredni centar Boke. Srpski Soko, Srpska kreditna zadruga, hotel Boka i botanička bašta oko hotela, bili su njegov način da svoj grad unaprijedi i oplemeni. Patriotizam i beskrajnu ljubav prema rodnom kraju Komnenović je demonstrirao svakim svojim dahom i potezom, pa i tako što je Herceg Novom ostavio svoju kuću, čiju baštu su sinoć ispunili građani kako bi prisustvovali okupljanju u njegovu čast.
„Svoju političku karijeru i na lokalnom i na državnom nivou, bilo u unutrašnjoj politici ili diplomatiji shvatao je kao privilegiju i obavezu da poslove obavlja na korist svog naroda. Nakon izborne pobjede rekao bi: „Dužan sam radom da odvratim milo za drago“. Povjerenje naroda za njega je bila svetinja“, istakao je Konjević.
Tokom večeri posvećene jednom od najznačajnijih Novljana i Bokelja između dva svjetska rata promovisano je dopunjeno izdanje knjige „Mirko Komnenović“ novskog publiciste Nebojše Raša.
Uz autora, osvrt na životopis i značaj djelovanja ovog patriote, dobrotvora, gradonačelnika Herceg Novog, narodnog poslanika i ministra u Vladi Kraljevine Jugoslavije dali su Nenad Šerović iz Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ i predsjednik „Matice Boke“ Željko Komnenović. Program je organizovan pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, a u saradnji Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ i NVO „Srpski soko“.
Imoćani su u nedjelju priredili svojevrsni spektakl. Iskoristili su presušeno dno svoga prirodnog bisera Modrog jezera te najveće otvorene prirodne p
ozornice na svijetu okružene grandioznim visokim stijenama kako bi organizirali tradicionalnu nogometnu utakmicu.
Protivnici poznati već po petnaesti put. Vilenjaci i Vukodlaci, jedni sa zapadne, drugi s istočne strane jezera. No, ova petnaesta jubilarna utakmica bila je u ambijentu koji ne ostavlja ravnodušnim nikoga. Odigrana je pred do sada i najvećim brojem gledatelja. Njih više od dvije tisuće imali su takvu socijalnu distancu da korona virus nije ima nikakve šanse nekoga zaraziti.
Prostor presušenog jezera uz grandiozne klisure, ogroman sipar dovoljan je bio i za više od sto tisuća gledatelja i svi bi imali pristojnu distancu. Gledatelji i oni od dvije i oni s preko 80 godina uživali su u programu koji su priredili sudionice ove utakmice.
Treba napomenuti da je ovo jedna od rijetkih utakmica koja se održala u rujnu, no zbog iznimno malih količina vode jezero je presušilo još krajem avgusta.
Već od ranog poslijepodneva kolone onih koji su željeli biti dio ovoga spektakla kretao se jezerskim serpentinama prema dnu. Čak i članovi HPO Gradske glazbe Imotski koji su u godini svoga 150-tog rođendana spustili se do dna i svirali marševe.
Imotski dno jezera Braco Ćosić
Nakon himne Lijepa naša i početnog udarca gradonačelnika Ivana Budalića i Velimira Ćosića, sudac Ivica Poštenjak (jedini sudac na svijetu s takvim prezimenom) dao je znak za početak utakmice. Prije nje izmjena darova Vilenjaka i Vukodlaka, specijalna pića, domaći uštipci, cvijeće, zajednički snimci.
Sama utakmica, igrana po specijalnim pravilima koja ne podliježu niti UEFI, niti FIFI, spektakl na presušenom blatu, s dosta pozitivnih tenzija. Koristio se po prvi put i Var, lopte je poslao Hrvatski nogometni savez. I dakako, utakmica je završila neriješeno 2:2.
Interesantno, po petnaesti put se nije znao pobjednik. Na kraju aplauz, zagrljaji, fotografiranje, izjave sudionika za čak pet TV kuća (HTV, Nova TV, N1, HNTV,TV Jadran) i dakako ono najteže, uspon jedan kilometar i par stotina metara uz strminu prepunu stijena i izazova.
No, nikome teško nije to bio jer biti sudionikom imotskog jezerskog spektakla, jedinstven je događaj u životu.
Madridske vlasti zatražile su u ponedjeljak pomoć vojske u suzbijanju koronavirusa, samo nekoliko sati nakon što su ograničile kretanje za 855.000 stanovnika u najpogođenijim dijelovima grada.
“Potrebna nam je pomoć vojske za dezinfekciju… jačanje policije i provođenja zakona”, rekla je Isabel Diaz Ayuso, predsjednica pokrajine Madrid, na konferenciji za medije nakon sastanka s premijerom Pedrom Sanchezom.
Ayuso i Sanchez sastali su se u Madridu i dogovorili formiranje “Grupe Covid-19” koja će biti sastavljena od obje administracije i sastajat će se jednom tjedno.
U sklopu suradnje nacionalne i regionalne vlasti, na ulice glavnog grada i okolice mogli bi izaći vojnici opremljeni dezinfekcijskim sredstvima za čišćenje cesta i podzemne željeznice.
Sanchez je rekao da će broj vojnika biti naknadno određen. “Virus se može pobijediti samo zajednički”, istaknuo je.
Ayuso je zatražila i pomoć nacionalne policije jer, kako je rekla, gradska je nedovoljna.
Na početku epidemije u ožujku i travnju tisuće vojnika bile su raspoređene diljem Španjolske, uglavnom pomažući u podizanju improviziranih bolnica za primanje novooboljelih pacijenata.
U posljednja dva tjedna epidemija buja inficirajući dnevno oko 10.000 ljudi stanovnika u zemlji u kojoj je broj oboljelih dosegnuo 670.000, a umrlih 30.663.
Španjolska ima najviše novooboljelih osoba na 100.000 stanovnika u usporedbi s ostalim europskim zemljama, a Madrid je posebno pogođen.
U ponedjeljak je na snagu stupilo ograničeno kretanje za 855.000 stanovnika iz 37 gradskih četvrti i predgrađa u kojima živi najveći broj osoba inficiranih koronavirusom.
Više od 200 policajaca raspoređeno je na cestama i u podzemnoj željeznici, propuštajući samo one koji idu na posao, u školu, zdravstvene ustanove, sudove ili kako bi brinuli o uzdržavanim osobama.
Okupljanja su ograničena na najviše šest osoba. Kafići, restorani, trgovine, hoteli i sportski centri smiju koristiti 50 posto prostora, a parkovi su zatvoreni. Radno je vrijeme ograničeno do 22 sata osim za ljekarne, benzinske crpke i zdravstvene ustanove.
Sedamdesetčetverogodišnjem Malezijcu je skupljanje boca što ih more izbaci na plaže postala životna misija, a zbirku od nekoliko hiljada prikupljenih boca izložio je u živopisnom muzeju na obali.
Tengku Mohamad Ali Mansor već 15 godina neumorno skuplja boce koje isplivaju na malezijskoj obali Južnoga kineskog mora. Dosad ih je pokupio više od 9000 i sada ih izlaže u tradicionalnoj drvenoj kući koju je pretvorio u muzej.
Raznih su oblika i veličina, iz svih dijelova svijeta i složene su na policama ili na podu. U dvjema je pronašao i poruke – jednu s nacrtanim srcem i izblijedjelim kineskim znakovima i drugu koja nije čitljiva.
“Počeo sam jer sam htio da more bude čisto”, pripovijeda u svom selu Penariku, gdje ima kuću blizu muzeja. “Ne želim da se ljudi porežu na staklo i ne želim da svijet bude preplavljen staklom.”
Tokom obilaska plažom toga jutra našao je samo jednu, obrisao je i spremio u ruksak kako bi je dodao svojoj zbirci.
Njegova opsesija je počela 2005. kad je vidio djecu koja su prazne boce koristila za ispaljivanje pirotehnike.
Zabrinut da će razbijeno staklo nekoga ozlijediti, rekao im je da će im platiti za svaku bocu koju pronađu. Vratili su se s njih pet stotina. Tada je i sam počeo skupljati boce po plažama. Tek je kasnije, kako mu je zbirka rasla, odlučio otvoriti muzej.
Posjetitelji mu stižu redovito, a on tvrdi da će s čišćenjem nastaviti dokle živi. Kaže da ljudi misle da je lud, ali on za to ne mari. “Bog zna što radim. Radim to zato što volim ovaj svijet”, rekao je vitalni starac.
