Članovi CDPR-a za Božić posjetili Dom za stare u Petrovcu

0
Posjeta CDPR Petrovac

Članovi Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) na čelu sa sekretarom Domagojom Žarkovićem tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po gregorijanskom posjetili su tradicionalno Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid m. Benediktom.

Tom prilikom predati su upraviteljici samostana Sveti Vid radovi – grafike i crteži studenata / tica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Malike Tulebayeve, Helene Blagojević, Sare Petrović, Azre Mehonjić, Dragane Petković, Ane J. B., Juliane Bulatove, Lane Bulatović i studenata Dimitrija Zekića, Jasmina Kulićija, Jovana Tomovića, Matije Šoškića i Miloša Prodanovića.

Crteži tako sada krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentica i časnih sestara koje ih njeguju.

Nadamo se da smo posjetom u ovim blagim prazničnim danima pokazali starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Istovremeno smo poželjeli i stavljanje u funkciju novog Doma u nastupajućoj godini, jer takvih objekata u Crnoj Gori svakako nedostaje.

Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Benedikta, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja Doma, toplo je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. CDPR je na taj način iskoristilo navedenu prigodnu priliku da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne ovu ustanovu koje se bavi zdravstveno – socijalnim radom.

Istovremeno se nadamo se da ćemo to uspjevati uspješno raditi i u budućnosti, naravno koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, jer na taj način pomažemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla.

Preminulo osam pacijenata, 367 novoinficiranih, Tivat 9, H. Novi 4, Kotor 1

0
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.308 uzorakana novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 367 novopozitivna slučaja infekcije covid 19.

Novopozitivni su iz sledećih opština:

Podgorica 167
Nikšić 73
Budva 32
Berane 20
Pljevlja 19
Kolašin 11
Tivat 9
Rožaje 7
Bar 5
Cetinje 4
Herceg Novi 4
Tuzi 4
Bijelo Polje 2
Danilovgrad 2
Šavnik 2
Ulcinj 2
Mojkovac 2
Kotor 1
Žabljak 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Nikšića (2), Berana, Bijelog Polja, Cetinja i Kotora. Najmlađi preminuli je imao 46, a najstariji 85 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 657, a od početka godine 666.

Do 17:00 časova prijavljen je oporavak kod 620 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9109.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46694.

Bojanić: Ne možemo da prihvatimo ponudu Savane

1
Aerodrom

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić zahvalio se na ponudi vlasnika Grupacije Savana Dejanu Mijaču u vezi sa rješavanjem pitanja Montenegro Airlinsa, objašnjavajući da je njegovu ponudu nemoguće prihvatiti, jer bi otpisom dugovanja prema državi ušli u zonu kršenja odredbi člana 7 Zakona o kontroli državne pomoći, što za razliku od prakse prethodne, ova Vlada neće i ne želi da radi.

Ministar je poručio da ukoliko Mijač ima neko zakonito rješenje kako prevazići ovu prepreku, svakako će to razmotriti u najskorijem roku.

“Želim da Vam se zahvalim na iskazanom interesovanju da pomognete očuvanju nacionalne kompanije Montenegro Airlines. Takođe, želim da naglasim da je cjelokupna Vlada veoma informisana o svim aspektima nastale situacije, kao i da je u potpunosti svjesna važnosti postojanja nacionalne kompanije za građane i privredu Crne Gore. Po tom pitanju, Vaš pogled i naš stav, slobodno mogu reći, u potpunosti su identični. Problem Montenegro Airlinesinesa danas je u prvom redu pravno pitanje”, istakao je Bojanić.

Kako je naveo, dio javnosti, a to je naročito izraženo kod opozicionih poslanika, neće i ne želi da čuje istinu, što su smatra ministar, potezi očajnika koji pokušavaju da spriječe Vladu da objelodani mnoge nezakonite odluke bivše vlasti, odnosno da dokumenta koja dokazuju njihove nezakonite radnje ne ugledaju svjetlost dana.

“Zato na sve načine pokušavaju da po navici stečenoj više decenija, varaju javnost i EU partnere. Žao mi je što na osnovu navoda iz Vašeg Pisma o namjerama stičem utisak da su i Vama podmetnuli lažne informacije”, kaže Bojanić i dodaje da navodnu odluku o gašenju Montenegro Airlinesa Vlada Crne Gore nije donijela.

Kako je istakao, problem Montenegro Airlinesinesa danas je u prvom redu pravno pitanje. Ekonomski, socijalni, politički, nacionalni i svi drugi aspekti, koji nesumnjivo jesu ništa manje važni, zbog nezakonitih odluka prethodne vlasti ostaju u drugom planu.

“Usljed takvih odluka, a da Vas ne opterećujem svim detaljima, Agencija za zaštitu konkurencije je Rješenjem od 3.09.2020. zaustavila svaku dalju državnu pomoć za Montenegro Airlines. Konačna odluka još nije donešena, ali je izvjesno da će biti negativna, što će gotovo sigurno voditi ka postupku povraćaja državi već odobrenih sredstava kompaniji Montenegro Airlines, a radi se o sumi od preko 40 miliona eura. Vjerujem da Vam je sad mnogo jasnije sa kakvim se problemom suočavamo, odnosno kako je funkcionisala prethodna vlast po ovom pitanju.
Što se tiče Vaše konkretne ponude, a cijeniću je iskrenom bez obzira kada i kako nam je upućena, moram Vam jasno odgovoriti da je nemoguće prihvatiti. Razlog je jednostavan i leži u činjenici da bi otpisom dugovanja prema državi ušli u zonu kršenja odredbi člana 7 Zakona o kontroli državne pomoći, što za razliku od prakse prethodne, ova Vlada neće i ne želi da radi. Ako nam ponudite neko zakonito rješenje kako prevazići ovu prepreku, svakako ćemo to razmotriti u najskorijem roku. O svim drugim mogućnostima pomoći Montenegro Airlinesa, na pr. dokapitalizaciji uz očuvanje većinskog državnog paketa, eventualnim donacijama od strane Vaše kompanije ili nekim drugim modelima, veoma smo spremni da razgovaramo uz puno poštovanje zakonskih normi i procedura. Na kraju, ponavljam, otpis duga prema državi i prodaja za jedan euro privatnom investitoru nije opcija koju nam u ovom trenutku zakonski propisi dozvoljavaju. Prethodna vlast nezakonitim odlukama potrošila je svaki vid državne pomoći koji bi mogao spriječiti današnju agoniju MA”, poručio je Bojanić.

Stotine Britanaca pobjeglo iz karantinu u švicarskom skijalištu

0
Verbier – Švajcarska

Stotine turista koji su trebali biti u karantinu zbog nedavno otkrivene mutacije koronavirusa nestale su iz švicarskoga skijališta u Verbieru, vrlo popularnog među Britancima.

Neki su se u međuvremenu pojavili u Francuskoj, rekao je u nedjelju za DPA Jean-Marc Sandoz, glasnogovornik općine Bagnes kojoj pripada Verbier.

Švicarske su vlasti identificirale 420 gostiju iz Britanije koji su prije Božića bili u karantinu.

Sandoz je kazao da ih je pedesetak odande otišlo odmah, a od 370 preostalih u nedjelju ih je na skijalištu bilo manje od desetak. “Razumijemo njihov gnjev”, dodao je.

Oštro je kritizirao brzopleto i retroaktivno uvođenje karantene za sve goste koji su stigli iz Velike Britanije.

Švicarska je 20. decembra prekinula sve letove iz Velike Britanije i Južne Afrike nakon što je u tim zemljama otkrivena nova i vrlo zarazna inačica koronavirusa.

Dana 21. decembra vlasti su naredile da svi turisti koji su na skijališta stigli 14. prosinca i/ili nakon tog datuma moraju, u skladu s retroaktivnom odlukom u desetodnevnu karantenu koja se računa od datuma njihova dolaska.

Opština Tivat: Vezane su nam ruke zbog nezakonitog upravljanja FK „Arsenal“

0
Pomocni teren FK Arsenal

Opština Tivat upoznata je sa teškim finansijskim stanjem Fudbalskog kluba „Arsenal“ iz Tivta, za koje nije odgovorna nova opštinska vlast. Na osnovu svih podataka kojima raspolaže, Opština Tivat ističe da je za aktuelno stanje kluba odgovornost na njegovoj upravi, ali i na dosadašnjem nezakonitom načinu njegovog finansiranja.

Kako bi se na zakonski ispravan i efikasan način pomoglo klubu, rukovodstvo lokalne samouprave naložilo je unutrašnju reviziju poslovanja FK „Arsenal“, a zaključci interne revizije svjedoče o razlozima njegove nelikvidnosti i finansijskih problema.

Od 2018. godine FK “Arsenal” stiče poseban status kada je u pitanju sufunansiranje rada kluba, na osnovu stava da je Opština Tivat osnivač kluba. Činjenica je da ne postoji validna pravna dokumentacija na osnovu koje se može zaključiti da je Opština osnivač “Arsenala”. Ovim se dovodi u pitanje i način na koji je “Arsenal” finansiran u 2018., 2019. i 2020. godini. U izvještaju Interne revizije, stoji da je 2016. klubu po osnovu Odluke o sufinasiranju rada sportskih organizacija u Tivtu, uplaćeno 38.000€, 2017. godine, po istom osnovu 54.500€.

Već 2018. za rad kluba iz Budžeta opštine opredijeljeno je 118.550€, od čega 47.500€ po osnovu pomenute odluke, a preostali dio iz budžetskih rezervi; 2019. godine za rad kluba prenešeno je 162.100€, od čega 103.000€ po osnovu odluke, preostali dio iz budžetskih rezervi (od čega je 55.000€ dato kao pozajmica, koja je odbijena od iznosa dodijeljenog Odlukom za 2020.godinu). Naredne, 2020.  godine “Arsenalu” je prenešeno 106.600€ (od 120.000€ dodijeljenih po osnovu odluke, oduzeta su gore pomenuta pozajmljena sredstva). Dodatno FK “Arsenal” je u 2020. sufinasiran sa iznosom od 41.000€, sa stavki budžetske rezerve i rezerve za sport.

Kako bi se na ilustrativan način istakla privilegija koju je uživao FK “Arsenal” važno je naglasiti da je drugorangirani na listi za finansiranje sportskih organizacija, odmah nakon FK “Arsenal”, dobio 50.000€, što je drastična razlika u ukupnim sredstvima. Preciznije, 36 sportskih organizacija iz Tivta (svi izuzev FK “Arsenal”), u 2020.godini, dobili su ukupno 191.400€, dok je sam “Arsenal” od Opštine Tivat u ovoj godini prihodovao 161.000€.

Od 2018. FK “Arsenal” bilježi enorman porast izdataka, pa se iznos ugovora o dijelu za administrativne radnike sa 7.800€, uvećao na 17.600€. Takođe, godišnji troškovi usluge knjigovodstva višestruko su narasli, sa 600€ na 4.200€. Na osnovu izvještaja kluba, finansijske obaveze do 31.12.2020. iznose preko 108.000€, čime je klub doveden u rizik nelikvidnosti. Konačna odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti je na rukovodstvu kluba. Stav Opštine Tivat je da je finansiranje rada kluba samo i isključivo iz opštinskog budžeta, neodrživ način poslovanja.

Skupština kluba na svojim sjednicama nije usvajala programe rada i finansijske izvještaje, što je obaveza definisana Statutom ove sportske organizacije. Od 2018. održane su samo dvije sjednice Skupštine, osnivačka 2018. i još jedna nakon ostavke tri člana. Skupština nije donosila odluke, već je sve ugovore sklapao direktno predsjednik Upravnog odbora. Neregularnosti je mnoštvo i sve one za posljedicu imaju trenutno stanje.

Opštini Tivat ruke su vezane, upravo zbog nezakonitog upravljanja klubom. Namjera lokalne uprave jeste organizacija nove Skupštine kluba, izbor rukovodstva i usvajanje adekvatne skupštinske odluke kako bi se najstariji tivatski sportski kolektiv vratio u okvire zakonitog načina rada i finansiranja. Uslijediće i podrška Opštine na zdravim osnovama, i u skladu sa zakonima, imajući u vidu značaj koji ovaj klub ima za istoriju i dalji razvoj sporta u Tivtu, kaže se u saopštenju.

Kamena čipka – graditeljska baština koju smo zaboravili i zapostavili…

Suvomeđa, kako često možemo čuti, kamena čipka, predstavlja otisak identiteta naših predaka, fascinantni simbol ljudske marljivosti i umjeća gradnje, kojom odiše krajolik Boke Kotorske i Mediterana.

Ovaj dio naše graditeljske baštine, kao vjekovni pratilac kulturnog pejzaža bilo bi značajno sačuvati za buduće generacije. Nažalost još uvijek je nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici koju je svijet odavno prepoznao i zaštitio.

Osim što je prepušten zubu vremena, ovaj dio baštine često je na meti kradljivaca koji na taj način urušavaju nešto što je ljudska ruka stvarala kroz generacije, iz potrebe. Danas se suhozidi nažalost učestalo ruše, ili  koriste kao atraktivni materijal za izgradnju vikendica, apartmana, kuća.

Imamo i udruge koje organizuju radionice gradnje suhozida i zalažu se za očuvanje ovog značajnog kulturnog pejzaža, ali to nije dovoljno.

Suvomeđe – foto Anton Gula Marković

Vještina gradnje na suvo je zvanično upisana u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

“Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas. Suvomeđe su uvijek napravljene u harmoniji sa okruženjem, a  tehnika gradnje pojačava vezu čovjeka i prirode. Vještina se prvenstveno prenosi sa koljena na koljeno, u zavisnosti od terena na  kojem se gradi…“, piše između ostalog u obrazloženju na UNESCO-voj listi.

Često nismo ni svjesni kakvim bogatstvom u Boki Kotorskoj i zaleđu raspolažemo koje bi mogli u turističke svrhe valorizovati, brendirati kroz storytelling turističku destinaciju

Nadajmo se da će svijest o kamenoj čipki i njenom značaju opstati i biti vrednovana na pravi način te priznata kao neizostavni dio kulturne baštine Boke Kotorske i Mediterana.

Suvomeđe – foto Anton Gula Marković

U Gonjoj Lastvi u zaleđu Tivta svjedočimo kakvu su kamenu čipku vezle žuljevite ruke naših predaka, kako bi oteli, sačuvali komad zemlje koja ih je hranila…

* Tivatski brevijar –  “Kamena čipka – graditeljska baština koju smo zapostavili…” dio je projekta “Tivatski brevijar” koji je finasirala kroz NVO sektor Opština Tivat

Dana bibliotekara Crne Gore

0
bibloteka HN

Povodom Dana bibliotekara Crne Gore i 68. rođendana Udruženja bibliotekara Crne Gore koji se obilježava 27. 12, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore Jasmina Bajo se obratila koleginicama, kolegama i javnosti:

“Drage i poštovane koleginice i kolege, Biblioteke su, najbolje to znamo, važan činilac društvenog života i stubovi kulture jednog društva, što se i pokazalo u ovim teškim i kriznim vremenima, kada je postalo jasno da kultura i knjiga nisu samo izraz i stvar elitizma, već nasušna duhovna potreba, gotovo neophodna za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinca.

Dužnost i obaveza nas bibliotekara bila je da nakon prestanka uobičajenog rada sa korisnicima nastojimo da nađemo moduse za nastavak komunikacije s njima. Svjedoci smo različitih pozitivnih primjera organizacije rada biblioteka u ovim kriznim vremenima, koji su svojim korisnicima predložili različite kvalitetne usluge prelazeći na virtuelni način komunikacije sa svojim članovima i javnošću, koristeći digitalne medije, društvene mreže, onlajn platforme.

Jasmina Bajo

Uspostavljajući digitalnu vezu sa korisnicima, bibliotekari su uspješno odgovorili na iznenadne izazove vremena, pokazujući svoju imaginativnost, viziju, kreativnost…

Stoga nastavimo našu misiju i u doba tranzicije, ekonomske i zdravstvene krize, očuvajmo dostojanstvo profesije i ostanimo nezaobilazno utočište i podrška onima koji su u stalnoj i neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, naukom, kreativnošću i umjetnošću. Niko se osim nas neće boriti za nas i za bolju poziciju naše struke u društvu! Zato pokažimo korisnicima da smo tu za njih i da smo zajedno u svemu ovome!

Želeći Vam mnogo produktivne inspiracije, uspjeha i novih kreativnih izazova u godini koja je pred nama, čestitam vam Dan bibliotekara Crne Gore!

Jokić: Imamo HIA studije za hotel na lokalitetu URC-a i hotel Teuta u Risnu

3
Panorama Kotora sanimljena sa Vrmca
Kotor – Panorama – Photo: Boka News

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je Radio Kotoru da je, pored  osjećaja zabrinutosti zbog efekata pandemije korona virusa, istovremeno i veliki optimista kada je riječ o srednjoročnom i dugoročnom razvoju grada.

„Na današnji dan imamo Prostorno urbanistički plan (PUP) sa „zelenim svjetlom“ od strane UNESCO-a, koji je regulisao kako će se ovaj grad razvijati, a da ne ugrožava ono što je jedinstvena univerzalna vrijednost ovog prodručja. Imamo i dvije HIA studije (Procjene uticaja na kulturno dobro (HIA – Heritage Impact Assesment)) odobrene od strane UNESCO-a. HIA studiju za hotel na lokalitetu URC iz lanca Meriot i HIA studiju odobrenu za lokalitet hotela Teuta“, kazao je Jokić.

On je rekao i da je od investitora informisan da bi već od proljeća trebalo da se krene sa gradnjom, odnosno  rekonstrukcijom, kao i da bi u naredne dvije godine ovi hotelski kapaciteti mogli biti u funkciji.

Vladimir Jokić

„Optimista sam i zbog toga što postoji interesovanje različitih vrsta investitora da se na teritoriji opštine ulaže i da se na taj način stvaraju nove vrijednost, otvaraju nova radna mjesta i prihodi opštini i građanima Kotora“, kazao je Jokić.

Kao dodatni podstrek razvoju grada naveo je i završetak  moratorijuma na gradnju, uvedenog 2017. godine.

„Kroz razgovore sa predstavnicima UNESCO-a, sa nadležnim ministarstvima i drugim državnim institucijama, uvjeran sam da ćemo u narednoj godinu moći da razvijamo i grad i da se krene konačno sa gradnjom“, kazao je Jokić.

U Nacionalnom parku Brijuni pronađeno desetak ličinki periske

0
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj

Aquarium Pula objavio je na svojoj Facebook stranici da su u njihovu ustanovu pristigle ličinke periski sakupljene u Nacionalnom parku Brijuni.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Jučer su u naš akvarij pristigle ličinke plemenite periske (Pinna nobilis) veličine 1.5 cm s NP Brijuni. Smjestili smo ih u poseban bazen s 1 μm filtriranom morskom vodom te ih odmah nahranili. Ličinke su sakupljene s kolektora (3 vertikale s 5 vreća) postavljeni u uvali Javorike na Velikom Brijunu na dubini od 2, 4, 6, 8 i 10 m te s kolektora (3 vertikale s po 2 vreće) iz uvale Pisak na Malom Brijunu postavljeni na 2 i 4 m dubine. Sveukupno se očekuje cca desetak ličinki od kojih je zasada većina s Malog Brijuna.

Ovu akciju provodi izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka PMF-a i njezini suradnici u sklopu “PinnAdriaNet” projekta te uz pomoć donacije od 10.000 kuna koju je PMF dobio od Grada Crikvenice za akciju “Spasimo plemenitu perisku od izumiranja”; prenosi Otvoreno more.

Naime, dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvija Kipson 2017. godine su u okviru projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), čiji je glavni cilj obnova degradiranih morskih staništa, uspješno provele transplataciju periski iz pulske luke u NP Brijuni te su spoznale da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti ličinke plemenite periske.

Stoga su pokrenule inicijativu postavljanja kolektora za mlađ, “PinnAdriaNet“ kojoj su se pridružile kolege iz više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga diljem Hrvatske.

Air Serbia: Popunjavamo prazninu nastalu gašenjem Montenegro Airlinesa

6
Air Serbia

Air Serbia objavila je da će imajući u vidu novonastale okolnosti i obustavu saobraćaja Montenegro Airlinesa nastaviti da obezbeđuje snažnu vazdušnu vezu između gradova u regionu, Evropi i Mediteranu, kao i Severnoj Americi, preko svoje matične luke u Beogradu.

“Srpska nacionalna avio-kompanija pažljivo će pratiti eventualne promene u tražnji tokom narednog perioda i svoje kapacitete i frekvenciju letova prilagođavati tim promenama”, navodi se u saopštenju Air Serbije.