Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini 

0
Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predstavnici boračkih organizacija Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, kao i Saveza boraca Sutorina i te mjesne zajednice, položili su vijence u spomen parku posvećenom palim borcima, obilježavajući 4. jul, Dan borca. Ceremoniji su prisustvovali i konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Zoran Dojčinović, ministar savjetnik u Ambasadi Republike Srbije u Podgorici, Mićo Rogović, v.d. direktora Uprave javnih radova Crne Gore Boro Lučić i direktorica hercegnovskog “Vodovoda” Olivera Doklestić.

Kako je kazao predsjednik Katić, svi moramo biti svjesni značaja antifašističke borbe i 4. jula, datuma kada je 1941. godine u Beogradu donesena odluka o podizanju oružanog ustanka. Događaji koji su potom uslijedili ostavili su trajan ožiljak u našem narodu, ali i razlog za vječni ponos na one koji su prkosili okupatoru i živote položili za slobodu, naglasio je predsjednik lokalne samouprave.

-Ma o kojoj vremenskoj epohi da govorimo, naš narod je uvijek bio pred izazovom – ujedinjeni pobjeđujemo, razjedinjeni gubimo sve. Gubimo svoju slobodu, svoj identitet, gubimo svoje „ja“. Zahvaljujući herojima Sutorine, Igala, Herceg Novog, ali i mnogih drugih okolnih mjesta i gradova, mi danas znamo ko smo i čiji smo, duboko svjesni cijene više puta osvojene slobode, istakao je Katić uz poruku da se u svim narednim izazovima sjetimo palih boraca, njihovih imena, lekcija i naslijeđa, i da, bez sumnje, nećemo pogriješiti.

Ceremonija u Sutorini otpočela je intoniranjem himne „Hej Sloveni“, himnom koja je pjevana do unazad tridesetak godina i koja je pobuđivala velike emocije i sjećanja na zemlju koja je izrasla iz rata i borbe, kazala je Doklestić.

Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

-Ovdje sa nama su i Katići, i Čeprnići, i Konjevići, i Beko, i srećom pa ta prezimena i danas žive i oplođena su novim potomstvom. Upravo zato, zbog njihovog i potomstva svih građana Herceg Novog, treba da se sjećamo svih onih koji su nesebično dali svoje živote za slobodu, bilo da je u pitanju 1941, 1991, 1914. ili 1875. godina. U današnjem vremenu vrlo je teško zamisliti nekoga da daje svoj život za ideologiju, za slobodu drugih, istakla je Doklestić i naglasila da treba da znamo da se izdignemo iznad trenutka i da poštujemo žrtvu, „jer je to zapravo svjetlost jedne nacije“.

-Nacija koja nema pale žrtve nema na šta da se oslanja. U tim tužnim trenucima zapravo znamo da je to temelj za svijetliju budućnost, zaključila je Doklestić.

Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

Predsjednik OBNOR-a Herceg Novi 1941-1945 Đoko Zloković zahvalio se predstavnicima lokalne samouprave na dugotrajnoj i kvalitetnoj saradnji, članovima boračkih organizacija, kao i KUD „Ilija Kišić“ čiji su članovi svojim performansom uveličali događaj.

U okviru spomen parka nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su savladali vojsku Napoleona, bista vojvode Luke Vukalovića – vođe Hercegovačkog ustanka čiji je važan centar bila upravo Sutorina, spomenik palim borcima Narodnooslobodilačkog rata, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.

Eros Picco: Crna Gora ima potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži inspektore mišlenovog vodiča

0
Eros Picco, gastronom u hotelu Case del Mare

Crna Gora ima potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži inspektore mišlenovog vodiča, kazao je glavni gastronom u hotelu

 za Agenciju Mediabiro ističući da je srećan što ima priliku da radi na projektima u Crnoj Gori.

Što se samih enogastonomskih prozvoda tiče, kada je u pitanju kvalitet, baza je tu ali, kako dodaje, treba i dalje da se istražuje kako bi se pronašao taj bolji kvalitet koji je neophodan za projekat na kom radi.

Njega, kako je rekao, posebno inspiriše spoj mora i planine.

„Ono što sa enogastronomske strane mora i planine mogu da ponude su riba i meso“, kaže Picco.

Komentarišući Crnu Goru i Italiju, rekao je da nije primijetio neke veće razlike.

To je upravo ono što ga privlači – sličnost između dvije zemlje, ali ga i različitost i izazovi zadržavaju.

„U Crnoj Gori postoji puno prostora za razvoj što se tiče enogastronomije“, poručio je Picoo.

Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a

Na pitanje koliko je teško dobiti zvezdicu mišlen, Picco kaže da uprkos mišljenju da je to teško, potrebno je ispuniti dvije stvari: kvalitet i kontinuitet.

„Treba biti istrajan u samom kvalitetu usluge. Što se tiče mišlenove zvezdice u Crnoj Gori mislim da ovdje postoji veliki potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži same inspektore mišlenovog vodiča. Dokaz za to su i mnogi restorani u kojima sam bio ovdje i koji su me zaista oduševili“, rekao je on.

On smatra da Crna Gora ima dosta potencijala kada je gastronomija u pitanju.

„Čovjek se uvijek uči u životu i to učenje nikada ne prestaje. Što se tiče Crne Gore, ovdje sam upoznao veliki broj ljudi koji sa strašću rade svoj posao i to mi garantuje da ovdje ima mjesta za napredak i da će rezultati to ispratiti“, zaključuje Picco.

Koncert Amire Medunjanin na Pinama u ponedeljak, 5. jula

0
Amira Medunjani Photo Edvin Kalić

Amira Medunjanin, pjevačica čije je ime postalo sinonim za sevdah i sevdalinku, već dugi niz godina je jedna od najpoznatijih interpretatorki tradicionalne bosanske muzike, a svoje izvanredne vokalne sposobnosti i jedinstven način komunikacije s publikom imaće priliku da podjeli i sa Tivćanima, u ponedeljak, 5. jula na gradskom šetalištu Pine.

Koncert počinje u 21:30, a pjevačicu će pratiti Crnogorski simfonijski orkestar pod palicom dirigenta Ventona Marevcija.

Ovaj nastup samo je jedan od sadržaja ovogodišnjih (Post)Puragtorija. Program ovog Festivala mediteranskog teatra mozete pogledati ovdje.

Dobro staro dalmatinsko jelo zbog kojeg nećete morati “dežurati uz špaher – Sipa na brodet

0
Sipa na brodet – foto Slobodna Dalmacija

Tražite li ideju za lagano, ukusno i “morsko” jelo oko kojeg se nećete morati pretjerano potruditi? Pitate li nas za savjet, pripremite ovo staro dalmatinsko jelo, kao stvoreno za vrele dane u kojima nemamo previše volje za stajati uz “špaher”. Sipa na brodet lijepa je alternativa klasičnom brodetu, kao i uobičajenom načinu pripreme tog sočnog glavonošca.

Sipa na brujet

Sastojci:

1 sipa

2 luka

3-4 režnja češnjaka

5-6 krumpira

1 žlica koncentrata rajčice

100 mililitara vina

100 mlilitara octa

maslinovo ulje

pola vezice peršina

sol, papar

Priprema:

Sipu očistite, crnilo i kožu odstranite pa meso narežite na deblje rezance. Luk nasjeckajte pa prodinstajte na maslinovu ulju. Kad svene, dodajte sipu i kuhajte dok meso ne pobijeli. Dodajte ocat pa kad ishlapi i nasjeckani češnjak te peršin.

Koncetrat rajčice razrijedite u vinu pa dodajte sipi. Kad alkohol ispari, dodajte vodu pa kuhajte poklopljeno dok ne omekša. Zatim ubacite očišćenje i narezane krumpire, posolite pa kuhajte dok se krumpir ne skuha, a umak zgusne.

Hrvatska traži od Komisije da zaštiti vino Prošek od italijanskih “sabotaža”

0
Dalmatinski Prošek

Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio evropskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne italijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice sa italijanskim pjenušcem proseccom.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u EU ropskom parlamnetu u i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dva vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od “sabotiranja” od strane italijanske vinarske industrije.

“Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost”, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.

Picula ističe da nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek sličnosti u nazivu proizvoda.

Takođe podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva “Dalmatinski” kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.

U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU-a, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.

“Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih italijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a”, stoji u pismu.

Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog Prošeka i talijanskog pjenušca Prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.

“Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima”, rekao je Picula.

“Prosecco je pjenušavo vino, dok je Prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se Prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajednički u načinu proizvodnje, cjenovnom rangu ni kategorizaciji”, tumači Picula u obraćanju Komisiji.

Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje da omogući zaštitu Prošeka.

“Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima”, istaknuo je Picula.

Picula je još u avgustu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i italijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat viševjekovne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.

Prva svemirska šetnja kineskih astronauta sa nove svemirske stanice

0
Posada /foto EPA

Kineski astronauti koji su prije dvije sedmice stigli na svemirsku postaju Tiangong, bili su u nedjelju u prvoj svemirskoj šetnji, izvijestila je državna televizija.

Astronauti Liu Boming i Tang Hongbo prikazani su kako napuštaju postaju u svojim svemirskim odijelima radi višesatne misije u kojoj će instalirati opremu na vanjski dio stanice i provoditi testiranja.

To je druga kineska svemirska šetnja nakon kineskog astronauta koji je 2008. godine izašao iz svemirske letjelice Shenzhou 7. No ta je misija potrajala tek oko 20 minuta.

Kineski inženjeri razvili su novo svemirsko odijelo koje teži oko 100 kilograma, trebalo bi biti udobnije i omogućiti duže misije u svemiru.

Trojica astronauta, predvođena zapovjednikom Nieom Haishengom, stigla su do kineske svemirske stanice prije dvije sedmice u prvoj kineskoj svemirskoj misiji s ljudskom posadom u posljednjih pet godina.

Ondje bi trebali provesti tri mjeseca, a očekuje se da će obavljati radove na stanici, testirati ključne funkcije i provoditi naučne eksperimente.

Svemirska postaja trebala bi biti dovršena 2022. godine.

Gastro manifestacija „Žučenica fest“ u srijedu 7. jula na brodu „Vodena kočija“

1
Žućenica fest –  foto Boka news

Gastro manifestacija „Žučenica fest“ održat će se u srijedu, 7. jula ,  na brodu „Vodena kočija“ od 20  do 23 sati.

Organizator je „Organizacija žena Tivta“, a manifestacija se održava po 17. put. Pokrovitelj je Opština  Tivat. Cijena ulaznice je 5 eura, a u cijenu je uračunata konzumacija jela od žučenice i krstarenje brodom po Boki.

Cjelokupan prihod biće uplaćen u humanitarne svrhe.

Goste će zabavljati Rili i Sandra.

Karte se prodaju u kancelariji Udruženja penzionera u Tivtu od 9 do 12 sati.

Broj turista se svakim danom povećava

0
Budvanska rivijera

U hotelima HG Budvanska rivijera broj gostiju se iz dana u dan povećava, a u toku juna popunjenost je bila 36 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kako su kazali iz ove kompanije, najave za jul su na nivou 40 odsto u odnosu na našu najuspješniju turističku godinu.

U hotelima Budvanske rivijere osim domaćih, borave gosti iz regiona: Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Albanije, zatim gosti iz Ukrajine, Kazahstana, Rusije, Bjelorusije, Litvanije kao i određeni broj gostiju iz Poljske, Njemačke, Francuske, Rumunije, Mađarske i drugih zemalja.

Nepredvidljivost

– Osjetan je porast broja gostiju iz dana u dan, ali i dalje smo oprezni u davanju komentara vezanih za uspješnost sezone. U svakom trenutku pratimo aktuelnu situaciju sa pandemijom korona virusa koja je pokazala svu svoju nepredvidljivost naročito u našoj djelatnosti – kazali su iz Budvanske rivijere i dodali da se i te kako osjeća nedostatak gostiju iz Evropske unije i Rusije u većem obimu.

– Pojedinačni dolasci nikako ne zadovoljavaju brojke koje smo imali u kompaniji tokom prethodnih godina. Generalni trend je da se stanje svakim danom mijenja, određeni hoteli su više traženi, a „last minute“ i onlajn rezervacije preovladavaju. Rizik otkaza rezervacije je i te kako prisutan u svakodnevnom poslovanju – kažu iz kompanije i naglašavaju da su cijene usluga ne samo u hotelskoj grupi Budvanska rivijera nego i kod većine hotelijera drastično smanjene u odnosu na period od 2019. i ranije.

– U tom smislu naša kompanija veoma je konkurentna – kazali su.

HG Budvanska rivijera kao najveća u Crnoj Gori, 80 odsto punjenja kapaciteta do 2019. godine orijentisala je na tour operatore i turističke agencije i avio-prevoz, ali su od prošle godine u potpunosti zaokrenili način prodaje kapaciteta ka digitalnoj opciji i pretežno auto gostima.

– Taj trend se nastavlja i ove godine jer još uvijek nemamo definisan čarter avio-prevoz ka najznačajnijim emitivnim tržištima – kazali su iz Budvanske rivijere.

Od hotela HG Budvanska rivijera, otvoreni su: Turističko naselje Slovenska plaža i Hotel Aleksandar u Budvi, kao i hoteli Palas i Kastel lastva u Petrovcu.

Kada je u pitanju ovogodišnja ponuda, budući da su se kapaciteti manje koristili prošle, iznova otkrivaju sadržaje koji su završeni u toku 2020. godine.

– Podsjećamo da je tokom prošle sezone restoran Pjaca u okviru hotelsko turističkog kompleksa Slovenska plaža zasijao u novom redizajniranom izdanju unutrašnjeg dijela, što je doprinijelo još ljepšem i ugodnijem ambijentu ovog kultnog mjesta u kojem se tokom cijelog ljeta traži mjesto više. Takođe, tokom prošlog ljeta otvorena je Gradska kafana Palas u okviru luksuznog kompleksa Palas Luks sa vizijom da cjelokupnom uslugom i autentičnim ambijentom, ispiše nove stranice ugostiteljske priče Petrovca i Budve – kazali su iz kompanije i dodali da će Gradska kafana Palas ovog ljeta početi da radi uskoro.

– Jedan od atraktivnijih sadržaja koji ističemo svakako su hotelske plaže koje će biti sastavni dio ponude hotela Aleksandar u Budvi, i hotela Palas i Kastel lastva u Petrovcu, a biće u funkciji početkom jula mjeseca – kazali su iz kompanije i dodali da će Gradska kafana hotela Mogren i ovog ljeta biti nezaobilazno mjesto okupljanja turista koji dolaze u Budvu.

– Svojom atraktivnom pozicijom ispred zidina Starog grada i super ponudom hrane i pića, Gradska kafana svake godine iznova izaziva divljenje i oduševljenje, i svakako je jedan od najprepoznatljivijih simbola Budve i Hotelske grupe Budvanska rivijera – naglašavaju.

Posebno podsjećaju na prijatan boravak za porodice u TN Slovenska plaža i Hotelu Aleksandar u Budvi, gdje je gostima na raspolaganju nekoliko otvorenih bazena u prelijepom mediteranskom ambijentu, kao i dječije igraonice, igrališta, teniski tereni, teretane na otvorenom, kafei, restorani, prodavnice ali prostrane zelene površine gdje gosti bez problema mogu pronaći svoj kutak za uživanje i opuštanje, kao i rad putem interneta.

Još jedna novost iz ove kompanije odnosi se na posebne uslove ljetovanja koje su pripremili za zdravstvene radnike Crne Gore u Turističkom naselju Slovenska plaža u Budvi.

Podrška zdravstvu

– Cijenimo izuzetne napore zaposlenih u zdravstvu za uspješno odgovaranje na svakodnevne izazove u borbi za očuvanje zdravlja i života građana Crne Gore, posebno u teškim vremenima pandemije virusa kovid-19. Zdravstvenim radnicima biće na raspolaganju sedmodnevni paket aranžmani po cijeni nižoj 40 odsto od standardne, a uključiće i boravke za porodice. U ponudi su paketi po cijeni od 490 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona (doručak i večera) za dvije odrasle osobe i dvoje djece uzrasta do 12 godina uz mogućnost boravka i trećeg djeteta uzrasta do pet godina, kao i paketi po cijeni od 400 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona za dvije odrasle osobe – napomenuli su iz HG Budvanska rivijera.

Dodaju i da svi zaposleni u zdravstvenim institucijama mogu iskoristiti ponuđene paket aranžmane do 31. avgusta, a omogućeno im je plaćanje u šest jednakih mjesečnih rata.

Akcija za porodice

Budući da su hoteli Grupacije uglavnom orijentisani na porodični odmor iz HG Budvanska rivijera naglašavaju da uvijek imaju specijalne akcije za porodice.

– Kroz kampanju „Odmor koji ste zaslužili“ koja je na snazi cijelog ljeta, obezbijeđen je besplatan boravak za jedno ili dvoje djece uzrasta do deset godina u pratnji dvije odrasle osobe, 50 odsto popusta za boravak djece od 10 do 12 godina, kao i raznovrsni edukativno zabavni sadržaji za djecu – naglasili su iz kompanije.

/N.Kovačević/

Njemačka – zabranili prodaju plastike za jednokratnu upotrebu

0
Plastika u moru foto Greenpeace

Nemačka uvodi zabranu prodaje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, primenjujući tako evropsku direktivu usmerenu na zaštitu okeana od zagađenja.

Novi zakon, izglasan u septembru prošle godine, stupa na snagu danas i zabranjuje, izmedju ostalog, plastične „štapiće za uši, escajg, tanjire, slamke, kašičice i čaše“.

Neke polistirenske ambalaže koje se koriste za pakovanje hrane su takođe zabranjene.

Nemački zakon primenjuje evropsku direktivu usvojenu 2018. posle više meseci pregovora izmedju članica EU kojom je zabranjeno više različitih kategorija plastike.

Prema tvrdnjama Evropske komisije, proizvodi na koje je usmerena direktiva predstavljaju 70 odsto smeća koje završi u okeanima i na plažama.

Prodaja postojećih zaliha bi trebalo da ostane dozvoljena i posle 2021.

Cijene rominga na Zapadnom Balkanu su sada nula

0
Roming

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) je zadovoljan što je model „rominga kao kod kuće“ od 1. jula stupio na snagu na Zapadnom Balkanu i pozvao telekom operatere i nacionalna regulatorna tijela da osiguraju adekvatnu primjenu tog sporazuma.

“Ponosni smo i srećni što je ovaj uspješan proces, na kojem smo radili u cilju uklanjanja prepreka, granica i troškova u vezi sa mobilnim saobraćajem u regionu, konačno završen”, navodi se u saopštenju.

Proces, koji je rezultat napornog rada vlada, regulatornih tijela i mobilnih operatera iz regiona, uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju i Evropske komisije, rezultirao je regionalnim sporazumom o smanjenju cijena rominga koji je zapadnobalkanska šestorka potpisala u aprilu 2019. godine.

“Taj sporazum je sada u potpunosti operativan i svi građani Zapadnog Balkana treba da imaju mogućnost da uživaju u njegovim koristima”, rekli su iz RCC-a.

Iz RCC-a su kazali da su u isto vrijeme, građani zabrinuti, stalno im se javljaju i kažu da ih pojedini operateri ne obavještavaju o tome da od 1. jula više nema troškova rominga, da su poruke neodređene i komplikovane, a posebno one vezane za korištenje mobilnih podataka, odnosno interneta.

“Pozivamo telekom operatere i nacionalna regulatorna tijela da osiguraju adekvatno obavještavanje, kao i primjenu ovog sporazuma. Osim toga, građani se savjetuju da za dodatne informacije kontaktiraju svoje mobilne operatere”, navodi se u saopštenju.

U regionalnom sporazumu o smanjenju cijena rominga jasno se kaže da od 1. jula pružaoci usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana neće naplaćivati nikakvu dodatnu naknadu uz domaću maloprodajnu cijenu korisnicima rominga u regionu Zapadnog Balkana za regulirane pozive u romingu, odlazne ili dolazne, za sve regulirane SMS poruke koje se šalju u romingu i regulirane usluge prenosa podataka u romingu, uključujući i MMS poruke, kao ni opštu naknadu za korištenje terminalne opreme ili usluge u inostranstvu.

RCC je u saradnji sa nacionalnim regulatornim tijelima pripremio spisak odgovora na najčešća pitanja koja mogu biti u vezi sa besplatnim romingom na Zapadnom Balkanu a koji možete naći na sljedećem linku na svim jezicima regiona:
https://www.rcc.int/docs/583/answers-to-frequently-asked-questions-on-roaming-free-western-balkans

RCC se raduje početku rada sa EU na smanjivanju cijena rominga između Zapadnog Balkana i Evropske unije.

“Isto težimo postići i kada se radi o slobodnom kretanju ljudi i robe, te nastaviti, kad god i gdje god to bude moguće, iako to neće biti lagan put, da radimo na tome da se ostvari dublja ekonomska integracija našeg regiona”, zaključuje se u saopštenju.