Jadranaši rođeni 2007 godine i mlađi osvajači su KUP-a Crne Gore za sezonu 2019/20. Osvajanjem kup-a novljani su potvrdili primat u ovom godištu, s obzirom da su u ovoj sezoni osvojili sva takmičenja: olimpijske nade, prvenstvo države i kup.
Na finalnom turniru održanom u Budvi u predhona dva dana na kom je učestvovalo šest ekipa po sistemu dvije grupe, igrači Jadrana Carine su u grupi savladiali Aquatic Verde sa 24:3, te ekipu Cattara sa 14:2. U finalom meče ubjedljivo je savladana ekipa Primorca sa 19:10.
Jadran Carine je zauzeo prvo mjesto, Primorac je bio drugi, treći je Cattaro, četvrta je Budućnost, peta Budvanska Rivijera i šesti Aquatic Verde-
Za Jadran Carine nastupili su: Mandić Aleksa, Nikezić Marko, Zekić Balša, Radović Vuk, Vavić Aleksandar, Stupar Danilo, Gojković Strahinja, Petrović Nikola, Bošković Miljan, Koprivica Đorđe, Vučetić Ognjen, Motika Nemanja, Todorović Luka, Radanović Slobodan, Samardžić Ilija, Vučurović Slobodan. Trener ekipe Dušan Ivanovski.
Opština Kotor dodjeljuje 60 stipendija za studijsku 2020/21. godinu i to, 45 stipendija za studente osnovnih studija i 15 stipendija za studente specijalističkih studija, saopšteno je iz lokalne uprave.
Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti osnovnih i specijalističkih studija, bez obzira na mjesto studiranja, koji imaju crnogorsko državljanstvo ili su lica sa statusom stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori; imaju prijavljeno prebivalište na području opštine Kotor; prvi put upisuju semestar studijske godine; tokom studija nisu gubili nijednu godinu; nisu u stalnom radnom odnosu; u prethodnoj godini studija postigli su prosječnu ocenu 9,00 i više; nosioci su diplome „Luča” u srednjoj školi za studente prve godine u slučaju da upišu odmah nakon završetka srednje škole upisuju studije.
Zainteresovani kandidati dužni su da u roku od 30 dana od dana objavljivanja Konkursa, Sekretarijatu za kulturu sport i društvene djelatnosti, uz zahtjev za ostvarivanje prava na stipendiju, u zapečaćenom kovertu, dostave potrebnu dokumentaciju.
Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na stipendiju zainteresovani mogu preuzeti u Građanskom birou Opštine Kotor. Rok za podnošenje zahtjeva je od 17. septembra do 16. oktobra. Zahtjevi se predaju u Građanskom birou opštine Kotor sa naznakom za Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti „Konkurs za dodjelu stipendija studentima sa područja opštine Kotor”.
Trgovci kokainom iz zemalja bivše Jugoslavije sve su prisutniji u Španjolskoj, vratima za uvoz te droge u Evropu, jer cijena bijelog praha poraste tri puta ukoliko ju uspiju prevesti iz Južne Amerike, izvijestila je Civilna garda.
Španjolska policija, čija se posebna jedinica bavi suzbijanjem narkotrgovine, u posljednje dvije godine uhitila je više državljana Srbije i Hrvatske u jedrilicama na Atlantskom oceanu, ali i u luksuznim kućama u Španjolskoj.
„Temeljem raznih istraga na kojima radi Civilna garda potrebno je istaknuti kako je u našoj zemlji sve raširenija prisutnost članova kriminalnih bandi iz istočne Europe, poput Albanije, Crne Gore, Hrvatske, BiH…“, saopštila je Civilna garda nakon što je ovaj mjesec uhitila trojicu hrvatskih državljana na čijoj je jedrilici u blizini kanarskog otoka La Palma pronašla tonu kokaina.
„Članovi tih bandi nalaze se na strateškim mjestima u Španjolskoj od kuda brodovima preko Atlantskog oceana uvoze kokain u Evropu. To obavljaju s Kanarskih otoka, južne španjolske obale te iz Galicije“, dodala je policija.
Trojica hrvatskih državljana Z. K. (42), M. M. B. (27) i F. S. (24) pritvoreni su na otoku La Palmi nakon što su uhićeni na moru 133 kilometra ispred tog otoka 9. rujna. „Ondje čekaju suđenje koje vodi sud u Madridu“, rekla je glasnogovornica Civilne garde s Kanarskih otoka u telefonskom razgovoru. Glasnogovornik suda nije odgovorio kada bi trebalo početi suđenje u Madridu.
„(U Evropi) se bilježi dosad najveći broj zapljena kokaina, a i također najveće količine zaplijenjenog kokaina, pri čemu je 2018. zaplijenjeno više od 181 tone te droge“, izvijestio je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u najnovijem izvješću objavljenom u utorak.
Civilna garda je u decembru 2018. godine uhitila Nenada Vinčića, šefa jedne grane „Balkanskog klana“, pod sumnjom da je među ostalim koristio obalu u Galiciji za dopremanje kokaina iz Kolumbije, izvijestile su lokalne novine La Voz de Galicia.
Kolumbija je jedna od najbogatijih zemalja kokom, biljkom od čijeg lišća se proizvodi kokain.
„On je bio predstavnik ‘Balkanskog klana’ za južnu Europu. Organizacija ga je bila poslala u Kolumbiju da uspostavi kontakte s direktnim distributerima droge. Nakon toga se smjestio u Barceloni od kuda je kontrolirao ulaz kokaina u Europu“, priopćila je Civilna garda. „Živio je luksuznim životom, u stanovnima čiji je mjesečni najam koštao 5000 eura. Vozio je skupocjene automobile, bio u pratnji eskort dama, te je često zalazio u glavne kockarnice“.
Taj je Srbin imao i hrvatsku putovnicu te je u Galiciju poslao svog čovjeka da ondje osigura uvoz kokaina, napominje Javier Romero, novinar La Voz de Galicije. „Poslao je čovjeka od povjerenja, Omara Fernanda Megiju Gila, državljanina Dominikanske Republike koji je bio pritvaran u SAD-u zbog trgovine drogom, a koji je i bježao iz zatvora. Zadatak mu je bio osigurati dovoz kokaina na galješku obalu brodom, jedrilicom ili ribarskom brodicom“, navodi Romero pozivajući se na policijsku istragu. Policija, navodno, nije stigla na vrijeme zaustaviti tri jedrilice napunjene kokainom.
Droga je stizala iz Kolumbije a lokalni krijumčari u Galiciji bi ju zatim predavali stvarnim novim vlasnicima – „Balkanskom klanu“. Usluga transporta im je bila isplaćena u novcu ili drogi. Kokain bi zatim bio proslijeđen dalje u Europu.
Najveće pošiljke kokaina u Evropi bile su zaplijenjene u Belgiji (53 tone), Španjolskoj (48 tona) i u Nizozemskoj (40 tona), što je 87 posto svih zapljena u EU. Riječ je o zemljama čije su luke tradicionalno glavni ulaz u Europu. Podaci za 2019. godinu još nisu objavljeni.
Istraga nakon koje je uhićen Vinčić počela je u galješkom mjestu Pontevedri operacijom kodnog imena „Azucar Moreno“ (Smeđi šećer), napominje Romero. Policija je zatim u Barceloni i drugim katalonskim mjestima uhitila 24 osobe, zaplijenila 500.000 eura u gotovini te 35 skupocjenih automobila. Blokirala je nekretnine vrijedne 20 milijuna eura, kao i 130 bankovnih računa u Barceloni, Tarragoni i Leidi.
No razbijanje te kriminalne skupine nije obeshrabrilo druge u pokušaju uvoza kokaina.
„Riječ je o atraktivnom poslu jer cijena kokaina kada dođe iz Južne Amerike u Europu poraste tri puta što trgovcima donosi visoku zaradu“, kažu u Civilnoj gardi.
Na evropskom tržištu gram kokaina košta od 38 eura (čistoće 23 posto) do 135 eura (čistoće 87 posto), podatak je Europskog centra za praćenje droga.
To je motiviralo i srpskog vlasnika američke sportske jedrilice „Seascape“ da s dvojicom kolega, Rusom i Meksikancem, pokuša dopremiti 800 kilograma bijelog praha. No u rujnu 2019. presrela ih je španjolska policija na moru blizu Azorskih otoka, u suradnji s portugalskom policijom i na temelju dojave srpske policije.
Sve te zapljene i uhićenja, čini se, još uvijek nisu ugrozile tržište.
„Pokazatelji upućuju na znatnu dostupnost kokaina na europskom tržištu i na rast dostupnosti u zemljama u kojima ta droga prije nije bila česta“, navedeno je u Europskom izvješću o drogama 2020.
Izložba Državnog arhiva u Dubrovniku (DAD) “Kupanje i kupališta u Dubrovniku do početka II. svjetskog rata” otvorena je u utorak navečer u atriju dubrovačke palače Sponza.
Ravnateljica DAD-a Nikolina Pozniak rekla je da je izložba nastavak djelovanja Arhiva u lokalnoj zajednici pa je i izbor teme Dubrovčanima vrlo blizak, a nastajala je kroz duže vrijeme, koristeći arhivske materijale.
Građa za izložbu po riječima suautorice izložbe Sanje Curić korištena je najviše iz bogatog fonda starih fotografija.
“Htjeli smo obraditi temu blisku Dubrovčanima, a istodobno otvoriti im Arhiv i predstaviti što imamo”, kazala je Curić, napominjući da su izložili fotografije, tiskovine i građevinsku dokumentaciju.
Organizirano kupanje u Dubrovniku krajem 19. stoljeća pokrenula je austro-ugarska vojska, dok je za kupališni red bila zadužena Općina, no zabilježena su brojna kršenja.
“Početkom 20. stoljeća zabilježena je pojava nudizma, koja je sablaznila Dubrovčane, a za sve je bila kriva jedna strankinja na kupalištu Danče”, rekla je Curić.
Uz to, bilo je zabranjeno miješanje spolova, kao i kupanje pasa, no nečistoća je bila česta pa jedan članak iz tog vremena govori o kupanju žena u moru kod Komarde, gdje je bila klaonica, s komadima sitne stoke, crijevima i nožicama.
Suautorica izložbe Tanja Ladišić izjavila je kako su u prvom planu izložbe kupači, kako bi se prenijela atmosfera kupališta i oduševljeno raspoloženje na njihovim licima.
Izložba DU – foto Hina
“Veliki dio tih fotografija pronašli smo u fondu obiteljskih fotografija i albuma te time želimo promovirati i takve fondove, odnosno ideju pohranjivanja osobnih i obiteljskih zbirki koje čuvaju povijest Dubrovnika”, rekla je Ladišić.
Suautor izložbe Nikša Selmani podsjetio je kako su u arhivu pronađeni prvi slučajevi kupanja u Dubrovniku već 1691. godine, a potom i 1702. godine, što je suprotno ustaljenoj tezi da su se ljudi nekad bojali mora.
“U Dubrovniku je kupanje bilo užanca, a izvori već početkom 18. stoljeća govore kako se djeca kupaju na prvom dubrovačkom kupalištu Banje. Bilo je to vojno kupalište te, uz Šulić, najvažnije privatno dubrovačko kupalište. Ta dva su se prva počela uređivati, a ostala su dugo bila zapostavljena“, objasnio je Selmani.
S razvojem ljetnog turizma, istaknuo je Selmani, Općina je počela uređivati i javna kupališta pa su ona do sredine 30-ih godina prošlog stoljeća također bila uređena te su se dijelila najčešće po spolu.
“Za Dubrovnik je specifično što nije važno iz kojeg si dijela grada, već s kojeg si kupališta. Organizirale su se ‘Republike’ i ‘Kraljevstva’, što je bio posljednji ostatak onog vremena kad smo imali more samo za nas, dokaz neovisnosti i slobode pristupa moru. Te klape su čuvale kupališni red, ali su u njima generacije dobivale značajan dio odgoja i naslijeđa. Danas su se očuvale republike Danče i Porporela”, rekao je Selmani.
Oko 200 sisara nalazilo se na peščanom sprudu blizu rampe za brodove, a 30 je pronađeno nekoliko stotina metara daleko. Još 30 je otkriveno dalje u unutrašnjosti ostrva.
U australijskoj državi Tasmaniji zabeležen je najvećih pomora kitova u novijoj istoriji, pošto je drugi dan zaredom pronađen veliki broj nasukanih na plažama.
Od ponedeljka je ukupno pronađeno oko 470 kitova nasukanih na obalu, od toga ih je oko 200 pronađeno u sredu, a najveći deo je uginuo
Lokalne vlasti saopštile su da su spasioci sada u trci sa vremenom da pronađu žive kitove koji su još u plitkim vodama.
Spasioci su u utorak uspeli da vrate u vodu grupu od 25 kitova.
„Veoma smo razočarani zbog povećanja broja kitova koji su uginuli”, rekao je Nik Deka, predstavnik lokalnih vlasti.
On je dodao da se nada da će spasioci u sredu uspeti da vrate još preživelih kitova u vodu.
Gde su kitovi?
Spasioci iz Tasmanijskog programa za očuvanje okeanskog sveta stigli su kasno u ponedeljak i pronašli tri grupe kitova širom Makeri Hedsa – udaljenog ostrva do kojeg je teško stići, kako vodom tako i putem.
Oko 200 sisara nalazilo se na peščanom sprudu blizu rampe za brodove, a 30 je pronađeno nekoliko stotina metara daleko. Još 30 je otkriveno dalje u unutrašnjosti ostrva.
Ove lokacije su gotovo nepristupačne, pa su veliki izazov za spasioce.
Kako se kitovi spasavaju?
Tim od 40 obučenih spasioca započeo je „rasplivavanje” malog broja kitova u utorak ujutru – koristeći opremu da izgura životinje sa peščanog spruda u dublju vodu.
„Obično imamo problem sa životinjama koje se nađu na suvom. Ovo je drugačije. Sada imamo životinje koje poluplutaju, tako da rasplivavanje neće dugo trajati – samo će biti potrebno malo ubeđivanja”, kaže biolog doktor Kris Karlion.
Ako kitovima bude dobro u vodi, sledeći korak je da ih odvedemo dalje, dodaje.
Doktor Karlion rekao je reporterima da će ovo biti izazov zbog jakih struja i da će možda zbog toga biti potrebno uključiti i brodove u spasilačku misiju.
On kaže da je većina životinja jednostavno prevelika ili se nalazi na nepristupačnoj lokaciji. Kitovi piloti mogu da narastu do sedam metara i da teže i do tri tone.
„Pokrenućemo životinje s kojima imamo najviše šansi”, rekao je doktor Karlion.
Dodao je da spasioci znaju iz prethodne misije da kitovi piloti mogu da prežive i tri ili četiri dana na plaži na suvom, a mnogi u ovoj grupi se nalaze u dobrim „vlažnim i hladnim” uslovima.
Spasioci će završiti zadatak kasnije u utorak. Zvaničnici su zamolili ljude da ne prilaze tom mestu i saopštili su da imaju dovoljno spasilaca.
Zašto se kitovi nasukavaju na obalu?
Razlog je obično nepoznat, kažu naučnici.
Širom Australije i Novog Zelanda različite vrste kitova idu u sezonske migracije svake godine.
Istraživači kažu da kitovi prate vođu i da njihova jaka društvena veza može da dovede celu grupu do obale.
„Možda je u pitanju jedna nesreća, jednog ili dva kita i zato što su kitovi piloti takve društvene vrste koje mogu da povuku i druge za sobom”, kaže doktor Karlion.
Na Novom Zelandu 2018. godine, više od 200 kitova pilota je uginulo zbog nasukavanja na istočnoj obali.
Koji kitovi se nasukavaju?
Vrsta malih kitova je među onima koje se često nasukavaju.
Mogu da narastu do sedam metara i da teže do tri tone.
Iz Australijske antarktičke divizije kažu da proveravaju da li je ovo najveće nasukavanje do sada zabeleženo.
„Rekao bih da je najveće…Ne mogu da zamislim da ih bude više od ovoga”, rekao je profesor Piter Harison, iz Istraživačke grupe za kitove za BBC.
Prethodno najveće nasukavanje sisara bilo je 1935. godine, kada je 294 kitova pilota završilo na plaži.
Poslednji put, 2009. godine, na plažu se nasukalo 200 kitova pilota.
Više od 80 odsto australijskih kitova nasukava se na plažama Tasmanije.
Tivat je sinoć zahvatilo veliko nevrijeme koje se ne pamti, navode u Službi zaštite i spašavanja toga grada.
“Jak vjetar praćen velikom kišom i snažnim udarima južnog vjetara potopili su grad”, ističu iz Službe.
Vatrogasci su bili cijelu noć na terenu i uz krajnje napore uspjeli su da spasu objekte i odgovore na preko 200 poziva.
„Oluja koakva se ne pamti, sa jakim vjetrom i ogromnom količinom kiše koja je u nekoliko talasa zahvatala naš grad, dovela je do toga da za relativno kratko vrijeme, dobijemo čak oko 200 poziva u pomoć. Grad je bio poplavljen, a posebno kritično bilo je u Kalimanju.
Voda je prodrla ili prijetila da uđe u mnoge privatne, ali i javne objekte poput Doma zdravlja, hotela „Magnolija“ i „Franca“, a na putevima su se na uobičajenim kritičnim mjestima poput onog u Vrijesu kod benzinske pumpe „Ina“, stvorile bujice koje su preplavile cestu. Poplavljena je rano jutros bila i magistrala u blizini aerodroma Tivat, ali se voda u međuvremenu odatle povukla”, kazao je jutros komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Zoran Barbić.
Otvaranje renovirane peškarije u okviru hercegnovske pijace odlaže se još od prvog maja, iako su radovi privedeni kraju. Otvaranje je, porom bilo najavljivano u julu i avgustu, a sada je ponovo odloženo na neodredjeno vrijeme.
Iz Stambeno komunalnog preduzeća koje gazduje gradskom pijacom i ribarnicom kažu da su odložili otvaranje zbog zahtjeva nekoliko zakupaca tezgi na zelenoj pijaci da se renovira i dio pijace .Kako je u septembru turistička posjeta u Herceg Novom bolja nego tokom jula i avgusta, dogovorili su se da radove započnu kada se smanji posao i prodaja na pijaci.
Direktorica Javnog Stambeno kominalnog preduzeća Jasmina Konjević ranije je kazala da je u ribarnicu ulozeno izmedju 35 i 40 hiljada eura i da je taj prostor sada funkcionalan i opremljen modernom opremom, u skladu sa propisanim standardima.
Njeno mišljenje, medjutim ne dijele dosadašnji zakupci tezgi , koji su blago rečeno razočarani.
Dugogodišnje prodavačice ribe nezadovoljne su prvenstveno novim tezgama.
“ Obećano nam je jedno, a dobili smo nešto drugo uz poruku da ko nije zadovoljan može da otvori privatnu ribarnicu “, kaže dugogodišnja prodavačica ribe.
“Umjesto prodajnih dobili smo izložbene vitrine, u koje može da stane samo po primjerak ili dva jedne vrste ribe. To znači da bi svako malo, dok mušterije čekaju, trebalo da idemo u drugu prostoriju do frižidera u kojima će se čuvati riba namijenjena prodaji”, ogorčena je njena koleginica.
One su ovog ljeta ribu prodavale u neuslovnoj prostoriji, bez vode irashladnih vitrina.Ipak su uspijevale da stalnim kupcima omoguće dovoljne količine ribe, a veće potražnje nije ni bilo , jer nije bilo ni turističke sezone.
Novljanka koja je njihova stalna mušterija kaže da ne može da shvati toliko odlaganje otvaranja već završene ribarnice. Ima zamjerke na izgled i funkcionalnost novih tezgi, i podsjeća na rekonstruisane stare ribarnice u Dubrovniku( izgrađene u 19. Vijeku u starom dubrovačkom portu), Rijeci, Puli…,i na onu u Barceloni u sklopu poznate tržnice La Boquerija koja je jedan od simbola grada i najfrekventnijih turističkih punktova.
U prodajnom prostoru rekonstruisane hercegnovske peškarije , koji će imati 8 rashladnih stolova, zamijenjene su podne I zidne obloge I instalirani rashladni uređaji, a adaptiran je i odgovarajući prostor za čišćenje ribe. Podsjećamo da je peškarija poslednji put renovirana prije 14 godina.
Večerašnje nevrijeme sa jakom kišom i snažnim udarima južnog vjetra u Bok dovelo je i do akcije spašavanja na moru u Kumborskom tjesnacu.
Naime, u 21.15 sati Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore primio je MAY DAY poziv za pomoć od jedrilice ”Sea Angel” sa dva člana posade-ruska državljanina.
Jedrilica se u tom momentu nalazila u Kumborskom tjesnacu i zatražila je asistenciju usijed jakog nevremena. Udari vjetra su bili brzine preko 40 čvorova, pri jakoj kiši.
Jedrilica je plovila prema marini Porto Montenegro u Tivtu, a njena neiskusna i nedovoljno obučena posada se uspaničila jer se nije znala izboriti sa nevremenom, iako se njihov brod nalazio u sred zaliva Boke.
Sea Angel pred Portom
Na njihov poziv u pomoć Pomorski operativni centar je angažovao pilotsku službu kompanije Boka Pilot iz Bijele, koja se sa kapetanom Željkom Malovićem isplovila i asistirala uspaničenoj posadi jedrilice. Istovremeno je koorrdiniran i Porto Montenegro radi prihvata jedrilice u toj marini, a obavještena je i Lučka kapetanija Kotor.
Jedrilica “Sea Angel” je sada pred ulazom u marinu Porto Montenegro te su brod i njegova posada bezbjedni.
Sea Angel na sigurnom
Akcija spašavanja završena je u 22.45 časova kada je “Sea Angel” uplovio u Porto Montenegro i vezao se uz carinski gat na mulu V te marine.
Stručnjaci Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u saradnji sa JU Zavod za geološka istraživanja, završili su batimetrijsko-hidrografski premjer akvatorija Ade Bojane i ulcinjske Velike plaže.
“Posao koji je trajao tri nedjelje obavljen je u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore od 18. juna, kao i Sporazumom o finansiranju, prikupljanju ulaznih podataka i izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, s prijedlogom rješenja, potpisanim između Ministarstva održivog razvoja i turizma, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i JU Zavodom za geološka istraživanja. U cilju prikupljanja postojećih relevantnih ulaznih podataka za potrebe izrade ove Studije, Sektor za hidrografiju ZHMS je izvršio hidrografsko-topografska snimanja obale i morskog dna prostora Velike plaže i ostrva Ada Bojana i to u u periodu od 10. do 31.avgusta. U istom periodu, firma DOO „Đelović“, u saradnji sa DOO „Licenca“, izvršila je geodetsko snimanje same obale.”- kazao je tim povodom “Vijestima” direktor ZHMS Crne Gore, mr Luka Mitrović.
On je pojasnio das u na taj način obezbijeđeni relevatni hidrografski i geodetski podaci za analizu početnog stanja, “kao i definisanje predloga mjera za programirano očuvanje i revitalizaciju plaže na Adi Bojani, što predstavlja osnovni zadatak Studije.” U mješovito vojno-civilnom hidrografskom timu koji je ovom prilikom premjerio obalni akvatorijum Velike plaže i Ade Bojane učestvovao je magistar hidrografije, kapetan korvete Branislav Gloginja iz Mornarice VCG.
“Osim za potrebe izrade Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prikupljeni podaci služiče i za ažuriranje pomorskih karata ovog područja, kao i za potrebe Ministarstva odbrane i Mornarice VCG.”- kazao je Gloginja koji je posebno istakao činjenicu da je tokom ovog posla prvi put u istoriji, obavljeno i detaljno snimanje side scan sonarom dviju već odavno poznatih olupina koje se nalaze u pregledanom akvatorijumu – austrougarskog putničkog parobroda “Goritia” i francuske podmornice “Fresnel”.
Sa-premjera-ul-akvatirijumaa
Oba ova plovila ovdje su stradala pod različitim okolnostima tokom Prvog svjetskog rata, a njihovi side scan sonar snimci pružaju do sada možda i najsveobuhvatniju sliku stanja obiju olupina. “Gorita”, parobrod od 3.104 tone dugačak 102 metra, potonuo je nakon eksplozije uzrokovane nailaskom na minu ili pogotkom torpeda sa neprijateljske podmornice, u noći 19.avgusta 1918. između hridi Đeran i ušća Bojane. Prelomljen na dva dijela koja leže na dnu mora, paralelno sa obalom, na međusobnoj udaljenosti od nekoliko desetina metara, parobrod “Goritia” počiva na dubini od 14 do 17 metara i jedna je od najatraktivnijih detinacija za ronilački turizam na jugu Crnogorskog primorja.
Snimci ove olupine koji su sada urađeni side scan sonarom daju sjajan uvid u stanje “Goritie” čak i brojne detalje sa nje, poput brodske ograde koja se još uvijek sačuvala na djelovima njenog trupa. Olupina 51 metar duge francuske podmornice “Fresnel” od 553 tone, nalazi se na nekoliko stotina metara od istočnog ušća Bojane i počiva na dubini od nepuna dva do sedam ipo metara, pri čemu je sami završetak krme ove podmornice zakopan u mulj i pijesak što ga oko nje nanosi struja iz Bojane.
Olupina, Foto: SHO ZHMS
“Fresnel” je ovdje stradala 5.decembra 1915, kada se nasukala u plićaku kod Bojane i ubrzo bila uništena od asutrougarskih ratnih brodova i hidroaviona. Njenu olupinu o kojoj se sve zna skoro 105 godina, prošlog mjeseca “otkrila” je ekipa državne firme Regionalni centar za obuku ronilaca za podmorno deminiranje (RCUD) iz Bijele zajedno sa novinarima državne RTCG koja je trijumfalno izvijestila o “otkriću nepoznatog borbenog plovila” u ulcinjskom podmorju, a što je izazvalo zgražavanje i podsmjeh u krugovima domaće i međunarodne hidroarholeoške struke.
Side scan sonar snimci olupine “Fresnela” , iako rađeni u veoma plitkom moru gdje je teško tegliti podvodnu sondu sonara, jasno pokazuju niz karakterističnih detalja po kojima je veoma lako identifikovati “Fresnel”, poput njena dva tzv. Drzevickijeva spuštajuća lansera za torpeda, na krmenom dijelu podmornice.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 749 uzorka na novi koronavirus.
U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 296 novopozitivnih slučajeva infekcije, najviše iz Pogdorice – 82, i Nikšića – 79.
Registrovano je 38 slučajeva u Pljevljima, 22 u Beranama, 20 u Herceg Novom, 11 u Bijelom Polju, 10 na Cetinju, devet u Rožajama, osam u Budvi, sedam u Baru, pet u Andrijevici, dva u Plavu, i po jedan u Kotoru, Mojkovcu i Žabljaku.
“Od poslednjeg presjeka prijavljeno je osam smrtnih ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja, Mojkovca i Nikšića (4), rođenih 1952, 1948, 1935, 1946, 1960, 1965, 1934. i 1944. godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (3), OB Berane (1) i OB Nikšić (4). Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 137 a od početka godine 146”, saopšteno je iz Instituta.
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 119 pacijenata.
Trenutno je 3.448 aktivnih slučajeva infekcije, a od početka godine zaraženo je 9.138 osoba.
