“U ljepoti ostvareno – slikarstvo kao proces, slika kao život, tehnologija kao budućnost“ naziv je ART susreta i koktela za ljubitelje umjetnosti u galerija Cris Contini Contemporary (zgrada Elena) u Porto Montenegru u utorak 6. septembra u 18 sati
Danas su ove dvije naizgled različite discipline međusobno povezane više nego ikad, s tim što je tehnologija osnovna sila u razvoju i evoluciji umjetnosti. Izložba iznenađujuće artikulisana u ritmu, linijama i aluzijama, a u isto vrijeme duboko senzualno sa vanvremenskim jezikom, posreduje između drevne i savremene kulture, poručuju iz galerija.
Usred eklektične mješavine stila i tehnika, posjetilac će otkriti novi jezik nepostojanja Davida Begbie-ja, konceptualnost Matter Gioni David Parra, božansku eleganciju skulpture Michelangela Galliani-ja i njegovu metodu rezbarenja mermera na hirurškim instrumentima, radoznali posjetioci će uživati u istraživanju skrivene i provokativne poruke uličnog umjetnika Endless-a.
“Heroj” je priča o muzeju podmornici, o čijoj istoriji u ovom kratkom filmu govori Rajko Bulatović, posljednji komandant podmornice.
“Heroj” pripada serijalu kratkih dokumentarnih filmova koje je kreirao Brand New Tivat u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem. Koncept filmova se oslanja na ideju očuvanja od zaborava autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja.
Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, direktorom Centra za kulturu Tivat.
Ponos Jugoslovenske Ratne mornarice, podmornica P-821 HEROJ kao muzejska vrijednost danas ostavlja bez daha posjetioce Porto Montenegra.
Podmornica “Heroj” je porinuta u more te davne 1967. godine, i nakon 23 godine, kada je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, imala je ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.
Sedamnaestogodišnji M. S. iz Beograda, koji je 11. jula na otvorenom moru kod Budve, jahtom usmrtio policijsku službenicu Maju Šljivančanin (31) i povrijedio njenog vjerenika, profesora Vladimira Stanišića (36), Osnovni sud u Kotoru osudio je na 120 sati društveno korisnog rada i pojačan nadzor socijalne službe.
Stanišić se razočaran i ljut oglasio za Srpski telegraf i poručio da je presuda “bahatom sinu bogatog Srbina u najmanju ruku skandalozna”.
– Ovakvom odlukom Osnovnog suda u Kotoru poslata je jasna poruka i porodici smrtno stradale Maje Šljivančanin i meni, oštećenom Vladimiru Stanišiću, ali i svim građanima Crne Gore, da je lični iteres bahatog pojedinca iznad interesa društva! Takođe, šalje se i poruka da vinovnici ovakvih i sličnih djela nemaju od čega da zaziru jer su iznad zakona sa novcem i uticajem na pravosuđe – istakao je Stanišić koji je u nesreći zadobio povrede kičme i bubrega.
Bijesan što je sud maloljetnika na korak od punoletstva tretirao kao dijete, Stanišić koji inače radi kao profesor na Policijskoj akademiji u Danilovgradu, kaže da jedva čeka da vidi sramno obrazloženje presude za suđenje koje je završeno rapidno, sa samo dva ročišta.
Naime, maloljetniku se za pomorsku nesreću sudi od 26. avgusta i juče je Osnovni sud u Kotoru donio presudu koja je porodicu stradale djevojke i njenog dečka potpuno slomila. Stanišić javno proziva sudiju.
– Iako će nama razlozi za ovakvu odluku biti predočeni naknadno, kada sud pismeno izradi presudu i da obrazloženje, ostaje nejasno šta je postupajućeg sudiju moglo navesti da licu koje je navodno bilo sposobno da upravlja brodom od preko 10t i sa preko 600ks, na samo par mjeseci od punoljetsva, navelo da ga faktički oslobodi odgovornosti za djelo koje je nesumnjivo počinio – izričit je Stanišić.
Putnici koji se vraćaju u Englesku sa sedam grčkih otoka, ali ne i iz ostatka zemlje, moraju u karantenu, objavila je britanska vlada na temelju ciljanog pristupa u borbi protiv porasta broja oboljelih od novog koronavirusa.
Dosad je vlada u Londonu, nadležna samo za Englesku, odredila karantin za putnike iz nekoliko zemalja bez obzira iz koje pokrajine dolaze, čime je razbjesnila Španjolsku kada su Baleari, omiljeno odredište britanskih turista, bili najmanje zahvaćeni virusom.
“Prvi puta imamo podatke i dovoljne kapacitete da možemo dodavati ili micati neke otoke s popisa zemalja za koje je određena karantena, neovisno o njihovom kontinentalnom teritoriju”, izjavio je u parlamentu ministar prometa Grant Shapps.
Prvi putnici koji podliježu toj ciljanoj i regionalnoj mjeri su oni koji će se u srijedu vratiti sa sedam grčkih otoka, među kojima su Mikonos, Santorini i Kreta, i morat će u karantenu.
Pouzdani podaci
Otoci na koje se odnose nova pravila moraju imati regionalne čvrste i pouzdane podatke, kao i izravne letove prema Velikoj Britaniji ili preko zemalja izuzetih od obveze karantene, precizirao je ministar.
Odluka je donesena nakon što je središnja vlada optužena za izazivanje zbrke jer nije za Englesku odredila jednaka pravila karantene kao i za Škotsku i Wales, koji su nedavno ponovno odredili obvezu karantene za putnike po povratku iz Portugala i Grčke, popularnih među britanskim turistima, što isprva London nije slijedio.
Premijer Andrej Plenković branio je u ponedjeljak otvaranje Hrvatske za inozemne turiste, iako je posljednjih sedmica zabilježen rast broja slučajeva zaraženih koronavirusom.
U jednu od najpopularnijih ljetnih destinacija u Evropi ovoga je ljeta stiglo oko sedam miliona gostiju, a broj noćenja je 50 posto manji nego lanjske, rekordne godine.
Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana koja čini oko 20 posto BDP-a najmlađe članice EU-a.
Plenković kaže da se Hrvatska na početku epidemije zatvorila kako bi zaštitila zdravlje svojih građana, a kasnije postupno otvarala kako bi privukla turiste.
“To je bio kalkulirani rizik. Broj zaraženih je porastao posljednjih tjedana, ali ono što je dobro jest da imamo nisku smrtnost, pet na 100.000 stanovnika, puno puno manje od bilo koje europske države”, rekao je Plenković u razgovoru za CNN.
“Uspjeli smo uskladiti zdravlje naših građana i prihode iz turizma, jedne od najvažnijih gospodarskih grana”, istaknuo je.
Plenković smatra da bi susjedne zemlje, od kojih su neke stavile Hrvatsku na crvenu listu, trebale uzimati u obzir epidemiološku situaciju po županijama i gradovima, a ne cijelu Hrvatsku uzimati kao rizičnu.
“Postoje županije ili gradovi s razbuktalom epidemijom i mislimo da bi mjere trebale ciljati ljude koji su bili u tim regijama. To sam poručio slovenskom, mađarskom, austrijskom i njemačkom kolegi”, rekao je.
Plenković se zauzeo za to da EU donese zajedničke mjere protiv koronavirusa, ali smatra da je uloga države najvažnija.
“Epidemija je dokazala da je uloga države, a ne nekog drugog aktera, najvažnija za zaštitu građana od pandemije”, rekao je hrvatski premijer.
Ponovo je buknuo požar na naftnom tankeru New Diamondu pokraj Šri Lanke, pošto je dan ranije bio ugašen, saopštila je šrilankanska mornarica.
New Diamond koji plovi pod panamskom zastavom, išao je iz Kuvajta u indijsku luku Paradip s 270.000 tona sirove nafte i s 1700 tona dizela kada je, nakon eksplozije u strojarnici u kojoj je život izgubio filipinski mornar, poslao poziv u pomoć.
Ostala 22 člana posade su evakuirana dok je požar bjesnio u četvrtak i u petak, potičući zabrinutost zbog izlijevanja nafte, napose među stanovnicima Maldiva. Prvi požar je ugašen u nedjelju, što je potvrdio zapovjednik šrilankanske ratne mornarice Nishantha Ulugetenna.
“Požar koji je bio ugašen ponovo je buknuo zbog iznimno visoke temperature na brodu i iskri”, navodi se u ponedjeljak u priopćenju šrilankanske mornarice.
Indijska mornarica i obalna straža te privatni brodovi zajednički se bore s novim požarom koji raspiruje jak vjetar što puše brzinom od 70 km/h. Prava flotila je polijevala tanker vodom i kemikalijama kako se ne bi zapalila sirova nafta na tankeru.
Kapetan Indika de Silva, glasnogovornik šrilankanske mornarice, rekao je za AFP da je požar “velik, ali da se nada da će ga uspjeti ugasiti”.
Šrilankanska mornarica je priopćila da u drugom požaru nije stradao brodski teret.
Šef Kriznog medicinskog štaba doktor Ranko Lazović i član Kriznog medicinskog štaba Nemanja Radojević podnijeli su ostavke u tom štabu koji je formiran krajem marta sa početkom ekspanzije korona virusa u Crnoj Gori.
Kako je na pres konferenciji saopštio doktor Nemanja Radojević razlog ostavke je vezana za ponašanje ljudi u posljednjih sedam mjeseci, kako prije tako i poslije parlamentarnih izbora.
„Posvećen medicinskom cilju – zdravlju ljudi, u datim okolnostima znam da ne mogu ostvariti takav cilj, pa sam podnio ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu Nacionalnog koordinacionog tijela“, rekao je dr Radojević, navodeći da je doktor Lazović okončao rad u Kriznom štabu zbog drugih obaveza.
U Crnoj Gori su, podsjetimo, dominirali crkveni i politički skupovi koji su okarakterisani zdravstveno visokorizičnim događajima. Zato je došlo do povećanja broja oboljelih koji u prethodnih nekoliko dana prelazi stotinu dnevno.
U posljednja 24 sata, jedna osoba je preminula od posljedica COVID 19, a novozaraženih je 106 na osnovu analize 380 uzoraka. Najveći broj novozaraženih je u Beranama 48 i u Podgorici 18, Rožaje 13, Andrijevica 9, Bijelo Polje 5, Pljevlja 4, Plav 2, Kotor 2, Tuzi 2, Bar 1, Cetinje 1, Mojkovac 1Istovremeno je oporavljen 41 pacijent. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID 19 u Crnoj Gori je 1278.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je ocijenio da se epidemiološka situacija sve više usložnjava, porast aktivnih slučajeva je zabrinjavajući.
„Zato što nismo poštovali mjere, širenje zaraze se ubrzava i broj inficiranih raste, a time i broj teže oboljelih i umrlih. Zbog dešavanja u prethodnih dvadeset dana sa masovnim okupljanjima koja se i dalje nastavljaju, imaćemo trend porasta i strah me je da će biti sve veći“, rekao je Mugoša apelujući na držanje distance.
Sudija suda za prekršaje u Budvi odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić danas je u hitnom postupku okrivljenom M.M. (61) iz Kotora izrekla kaznu zatvora u trajanju od 10 dana zbog vožnje pod dejstvom akohola.
Kako navode, on je jutros u 9 sati i 2 minuta u mjestu Škaljari upravljao automobilom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentraciji od 1,59g/kg.
“Uz kaznu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca i tri kaznena boda”, zaključili su u saopštenju Uprave policije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 380 uzorka na novi koronavirus. Registrovano je 106 novopozitivnih slučajeva infekcije. Prijavljen je i jedan smrtni ishod kod Kovid-19 pozitivnog pacijenata.
Kako su kazali, od posljednjeg presjeka prijavljen je jedan smrtni ishod kod kovid19 pozitivnog pacijenata iz Nikšića, rođenog 1956. godine koji je liječen u Opštoj bolnici Nikšić.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 100, a od početka godine 109.
Prijavljen je oporavak kod 41 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1278.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5659.
Ovogodišnji urod mandarina procjenjuje se između 30 i 32 tisuće tona, a proizvođači očekuju otkupnu cijenu oko četiri kune za kilogram, rekao je u ponedjeljak za Hinu predstavnik Hrvatske voćarske zajednice iz doline Neretve Neven Mataga.
Prve procjene hrvatskog uroda mandarine pokazuju da ćemo imati proizvodnju od oko 32.000 tona što je nekih 15 posto manje nego prošle godine.
Očekuje se dobra kvaliteta plodova i, što je bitno, mandarina će biti dosta ujednačene veličine tako da će zastupljenost najtraženijih “kalibara” biti značajna, kaže Mataga.
S obzirom na vremenske prilike, početak berbe najranijih sorti planira se kao i prošle godine oko 20. rujna, no te su sorte urodile nešto slabije. Potom slijedi berba drugih sorti, a voćari su uvjereni kako će unatoč manjoj proizvodnji kvaliteta mandarina ove godine biti izuzetno dobra.
Kako bi se održala stabilnost tržišta, proizvođači, vodeći otkupljivači i udruge poljoprivrednika ovih su dana započeli razgovore o otkupnoj cijeni.
Mataga ističe kako proizvođači očekuju otkupnu cijenu od četiri kune po kilogramu za kalibar (veličina i oblik pojedinačnog ploda) jedan, dva, tri i po mogućnosti četiri, a za “x” i “peticu” oko dvije i pol kune po kilogramu.
Što se tiče kvalitete, ona nije upitna i mandarina će biti visoke kvalitete, kazao je Mataga.
Napominje i kako će od ukupne količine mandarina oko 15 tisuća tona završiti na domaćem tržištu, a ostatak je namijenjen za izvoz.
Voćari ističu kako im je želja da mandarina ima svoju vrijednost na tržištu i da se planskom organizacijom berbe i prodaje stabilizira višegodišnja otkupna cijena te se više okrenemo izvozu.
U Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) mišljenja su da bi, s obzirom da je kroz EU-ovu regulativu moguće iskoristiti dozvoljene alate i mehanizme, Hrvatska trebala pronaći način formiranja višegodišnje prosječne ili čak zaštitne cijene, kako bi se tržište u idućim godinama stabiliziralo i okrenulo kvalitetnijem otkupu i izvozu.
U regulaciji legalnih kanala prodaje, kako navode, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi imati ključnu ulogu budući da kod isplate potpora treba voditi brigu o tome prodaju li oni koji dobivaju potpore svoj urod kroz legalne tržišne kanale ili na sivom tržištu.
HVZ smatra i kako je potrebno da Hrvatska zbog koronakrize ima uređeno tržište, stabilnost tijekom otkupa te siguran plasman na domaće tržište, a zalažu se i za povećanje izvoza.
“Koronakriza je na globalnom i europskom tržištu učinila svoje, pa se očekuje veća potražnja za voćem odnosno agrumima, među kojima je i mandarina čija je zdravstvena vrijednost i kvaliteta prepoznata kod potrošača na domaćem i izvoznim tržištima”, istaknuli su iz tvrtke Enna Fruit koja se bavi organizacijom proizvodnje, otkupa, distribucijom i preradom voća.
Očekuju da će ove godine povećati izvoz na tradicionalna izvozna tržišta u regiji i EU-u te ističu da su već u kontaktu i s kupcima s novih tržišta.
Iz konzultantske tvrtke Smarter su naveli kako je jedan od problema kod otkupa mandarine “trčanje za cijenom”, što je karakteristika i svih drugih proizvodnji.
Naime, proizvođači u želji za postizanjem bolje otkupne cijene prije vrhunca sezone i optimalnih rokova berbe za pojedinu sortu kreću s berbom nedozrelih plodova koji završe na tržištu i ruše ugled kod potrošača.
“Proizvođači pri odluci o berbi moraju voditi računa i o tome da je mandarina jedna od najvažnijih voćnih vrsta po kojoj je Hrvatske prepoznata u regiji i na tržištu EU-a, pa je i kvaliteta ponude na tržištu od izuzetne važnosti”, poručili su iz Smartera.
Inače, mandarina se u dolini Neretve proizvodi na 2.200 hektara.
