U svom vjerojatno posljednjem obraćanju Bundestagu njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na jačanje učinkovitosti EU-a, a zastupnici su joj odali priznanje za zalaganje za demokraciju u Njemačkoj i Evropi tokom 16 godina provedenih na kancelarskoj funkciji.
“Mi danas znamo da možemo bolje i da ćemo u budućnosti biti bolji”, rekla je Merkel uoči summita EU-a koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu. Ona je naglasila kako posebice na području kriznog menadžmenta, zaštite zdravlja, odnosa prema Schengenu i zajedničkog tržišta postoji potreba za jačanjem učinkovitosti. “Najvažnije je da je razgovor o ovim temama unutar Vijeća EU-a već započeo”, rekla je Merkel.
Merkel je pozvala i na zajednički nastup naspram Moskve jer će jedino tako biti moguće uspješno reagirati na “hibridne napade Moskve”. “Događaji posljednjih tjedana, i to ne samo u Njemačkoj, su jasno pokazali da nije dovoljno ako reagiramo nekoordinirano”, rekla je Merkel.
Predsjednica zastupničkog kluba desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel je žestoko kritizirala politiku vlade Angele Merkel u borbi protiv pandemije. “Lockdown nije donio nikakve mjerljive rezultate samo mnogo kolateralne štete. Objašnjenja za ovu vrstu politike se ruše poput kule od karata”, rekla je predstavnica najveće oporbene stranke u Bundestagu u ovom izbornom razdoblju. Ona je kritizirala i izbjegličku politiku te posebice sporazum Europske unije i Turske oko izbjeglica. “Ključ za smanjenje ilegalne migracije leži u Berlinu a ne u Ankari”, rekla je Weidel.
Predstavnica stranke Zeleni i kandidatkinja ove stranke za kancelarku na predstojećim parlamentarnim izborima Annalene Baerbock, odala je priznanje njemačkoj kancelarki za njezina postignuća u ujedinjenju Europe. “Mnogi, mnogi građani su Vam zahvalni za ono što ste učinili za Europu u ova krizna vremena”, rekla je Baerbock.
I predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner je pohvalio doprinos Angele Merkel u procesu jačanja Europske unije. “Vi ste u posljednjih 16 godina uvijek svoju snagu i svoj intelektualni talent nesebično stavljali na uslugu Njemačkoj i Evropi i time stekli velike zasluge”, rekao je Lindner na kraju vjerojatno posljednjeg obraćanja Angele Merkel Bundestagu u svojstvu kancelarke.
Merkel je 2019. najavila da se više neće kandidirati na izborima za Bundestag krajem septembra. Ona je na mjesto kancelarke izabrana 2005.
Rad nedjeljom mora biti omogućen svim preduzećima iz sektora trgovine, bez obzira na njihovu veličinu, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Unije poslodavaca (UPCG), Predraga Mitrovića sa predstavnicima malih, srednjih i velikih trgovačkih kompanija.
Mitrović se sastao sa predstavnicima malih, srednjih i velikih kompanija iz sektora trgovine povodom predloga Ministarstva ekonomskog razvoja da se samo preduzetnicima i mikro preduzećima dozvoli rad nedjeljom u toku ovogodišnje ljetnje i zimske turističke sezone.
„Uz ocjenu da je ponuđeni predlog diskriminatorski i kao takav uvodi podjele na crnogorsko tržište, na sastanku je zaključeno da ista pravila treba da važe za sve i da na tome treba insistirati u daljim pregovorima socijalnih partnera – Vlade, UPCG i sindikata“, saopšteno je iz UPCG.
U tom smislu, kako su naveli, jedino ispravno i održivo rješenje je ono kojim će rad nedjeljom biti omogućen za sva preduzeća iz sektora trgovine, bez obzira na njihovu veličinu.
„Takvo rješenje treba da prate i određene odredbe, između ostalog da se svim preduzećima iz sektora trgovine omogućiti rad nedjeljom u toku jedne smjene – osmočasovno radno vrijeme, u toku ljetnje turističke sezone“, rekli su iz UPCCG.
Pored toga, kako su dodali, zaposlenima u sektoru trgovine treba obezbijediti 100 odsto uvećanu dnevnicu za rad nedjeljom i efikasno ostvarenje prava na nedjeljni odmor, kako je to propisano Zakonom o radu.
Potrebno je i pojačano sprovoditi inspekcijske kontrole nad radom poslodavca nedjeljom.
Sastanak u UPCG organizovan je na inicijativu najvećih kompanija članica iz sektora trgovine Voli trade, Mercator, HD Laković, Domaća trgovina, Franca, Mega promet i Mil Pop, kao i šoping mola Delta M CG.
„Sastanak UPCG sa privrednicima dio je konsultacija koje se odvijaju uporedo sa izjašnjavanjem Upravnog odbora UPCG na temu zaključivanja Memoranduma o socijalnom partnerstvu i novog Opšteg kolektivnog ugovora“, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 14 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa Kovid-19 infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 23. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1375 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 14 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
4
Budva
2
Bar
2
Tivat
2
Berane
1
Bijelo Polje
1
Danilovgrad
1
Pljevlja
1
Ukupno
14
Tokom jučerašnjeg dana Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom, iz opštine Podgorica, 48 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1609.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 22 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 279.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100131.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Koalicija Za budućnost Kotora saopštila je da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić po nalogu iz Podgorice zabranio projekciju filma “Crna Gora – podeljena zemlja”, autora Borisa Malagurskog.
“Od 16. juna traje kontinuirani pritisak od strane predsjednika Opštine Кotor Vladimira Jokića u cilju zabrane projekcije pomenutog filma. Pošto nije uspio preko svog prestavnika iz redova Demokrata u Savjetu Кulturnog centra Кotor da ostvari ono što mu je naređeno, svojim dopisom od 23. juna direktoru КC, a pozivajući se na Statut Opštine Кotor, nalaže otkazivanje projekcije filma. Ovakvo ponašanje predsjednika Opštine daje vjetar u leđa ‘neformalnim grupama’ da preuzmu upravljanje gradom”, navodi se u saopštenju ove koalicije.
Кoalicija “Za budućnost Кotora”, kako su kazali, u potpunosti podržava direktora КC Vladimira Bujišića koji je pokazao demokratski kapacitet i borbu protiv svakog vida cenzure.
“Izvinjavamo se Кotoranima koji, za razliku od građana Podgorice, Nikšića, Budve, Herceg Novog, Berana, neće biti u mogućnosti da u svom gradu vide pomenutu projekciju, uprkos svim našim naporima”, istakli su iz ove koalicije.
Otkazana je projekcija filma “Crna Gora – podeljena zemlja”, autora Borisa Malagurskog, koja je za večeras bila zakazana u Kotoru. To je potvrdio predstavnik organizatora protesta, grupe građana, koji je zbog najavljene projekcije bio zakazan za 19 sati.
Predstavnik organizatora protesta o otkazivanju je obaviješten od kotorske policije sa pozivom da dođe i otkaže ranije prijavljeni protest.
Podsjećamo, sinoć su se u Kotoru pojavile i poruke u kojima građani pozivaji predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića da reaguje i smiri napetu situaciju u gradu.
Istovremeno, na vratima kotorskog Centra za kulturu, koji je organizator projekcije, pojavile su se poruke upućene direktoru Centra.
Organizatori protesta zahtijevali su da se projekcija odgodi za neko sretnije vrijeme jer, kako kažu, u ovako naelektrisanoj situaciji “prikazivanje političkog pamfleta izaziva rekcije građana, a to tokom sezone ne pravi lijepu reklamu za Kotor”.
Napominju i kako postoji peticija koju je za dan potpisalo više od 700 građana, zahtijevajući odgađanje projekcije, ali Centar za kulturu nije reagovao.
Portonovi nastavlja da njeguje i promoviše lokalnu kulturu i naslijeđe kroz događaj Zvuci Mediterana koji će biti organizovan u subotu, 26. juna.
Sa početkom u 19 sati, gosti i rezidenti će uživati u nastupu dvije klape, ansamblima poznatim po načinu pjevanja koji je star preko vijeka, ali je i dalje važan dio modernog života u
Boki. Zvukovi protkani tako da stvaraju divnu harmoniju će sve posjetioce provesti kroz priče o ljubavi i životu na obali.
Putovanje kroz istoriju na talasima muzike će se nastaviti plesnim performansom 70 članova kulturno sportskog centra DiANo. 20 igračkih numera od kojih svaka ima posebnu muziku, kostime, kao i audio i vizuelni dizajn su sigurno događaj koji ne treba propustiti. Projekat obuhvata više plesnih stilova, od klasičnog baleta, savremenog plesa, šou densa, etno igre i mjuzikla.
Pozivamo vas da nam se pridružite uz Zvuke Mediterana, u subotu 26. juna, od 19.00 do 23.00 sata.
Addiko Bank2Go – prva banka na točkovima ove sedmice ide na jug kako bi ljubazni Addiko savjetnici približili bankarske usluge građanima Tivta i Risna. Prepoznatljivo crveno Addiko vozilo će biti locirano 24. juna u Risnu, a u petak, 25. juna će boraviti u Tivtu, pa će stanovnici ovih mjesta imati priliku da brzo i jednostavno:
Ugovore kredit do 30.000 bez žiranata po promotivnoj kamatnoj stopi
Otvore račun za primanje plate ili penzije
Apliciraju za Mastercard 3u1 kreditnu karticu ili paket
Informišu se o aktuelnoj ponudi Addiko banke
Pogledajte kako izgleda Addiko poslovnica na točkovima:
Radno vrijeme Addiko putujućih bankara je od 8-16h, koje može po potrebi biti prilagođeno sezonskim prilikama i dešavanjima.
Addiko Bank2Go
Ruta Addiko banke na točkovima je dostupna na adresi bank2go.addiko.me.
Uzgoj novih kultura i proizvodnju nove hrane Evropska unija potiče Zelenim planom. Budući da je zemljište ograničeno i da se zagađuje intenzivnom poljoprivredom, često se traže alternativni načini proizvodnje hrane. Zanimljivo je stoga da u Istri, pokraj Kaštelira, niče europski centar proizvodnje algi.
U plastenicima nedaleko od Kaštelira nekad se uzgajalo povrće, a danas alge. Radi se o prvoj oglednoj farmi alge klorele na poluotoku. Fran Palokaj za sada je uzgaja u nekoliko bazena. Taj poduzetnik i inovator s nizozemskom adresom vjeruje da ta alga može riješiti probleme u prehrani čovječanstva.
– Naša planeta ne može hraniti devet milijardi ljudi proteinima životinjskog podrijetla. Alga je plod. Nema nikakvih otpada i lako metabolira dvaput dnevno. Množi se dvaput dnevno, a može imati prinose do deset puta više nego bilo koja druga energetska biljka, ima 70% proteina. To je dva puta više nego što ima soja, kazao je Palokaj.
Za proizvodnju algi potrebni su samo voda i sunce, a uzgaja se u plitkim bazenima.
– Daje prinos 10 puta više nego kukuruz, koji proizvodi mnogo jeftine biomase. Ovdje se pak radi o biljci od koje se ništa ne baca. To je najzdraviji plod u prirodi, dodao je.
Klorela je slatkovodna alga. Sastoji se od 70% proteina i 30% aminokiselina. Nazivaju je super namirnicom, hranom budućnosti ili pak hranom za astronaute. Korisna je i za okoliš jer jedan kilogram njihove biomase čisti dva kilograma ugljičnog dioksida iz zraka.
Palokaj ima dogovorene poslove s proizvođačima pekarskih proizvoda i tjestenine, a osim kao dodatak u prehrambenoj industriji, klorela se može koristiti u proizvodnji kozmetike ili kao biostimulans u poljoprivredi.
Ono što koči jači uzgoj algi bilo za hranu ili biogorivo jesu milijunske investicije. No nakon deset godina istraživanja Palokaj je pojednostavio način proizvodnje i došao do komercijalne formule.
– Uspjeli smo s našom tehnologijom doći do te razine da je prihvatljiva za investitore, mladog farmera i da se lijepo od toga živi. Nema više nepotrebnog otpada. To je čudna biljka koja će spasiti našu planetu, kaže Palokaj.
Klorela je tražena roba, ali je potrebno dosegnuti određenu razinu proizvodnje i količine. Palokaj želi okupiti kooperante, lokalne ljude, kojima je spreman ponuditi 8 eura za otkup kilograma suhe tvari.
– Da bi neka obitelj dobro živjela i imala godišnja primanja 40-50 tisuća eura bila bi potrebno do 2.000 metara četvornih. U to bi trebalo uložiti između 200 do 300 tisuća eura. Morali bi imati 20% svog kapitala, a ostalo bi se investiralo kroz fondove, kaže Palokaj.
Ponudio je i konkretnu pomoć. Na svojoj prvoj farmi u Kašteliru spreman je educirati buduće kooperante koji će, kada ovladaju tehnologijom, moći podići svoje obiteljske farme.
Svečana akademija povodom Dana Bokeljske mornarice biće organizovana u petak 25. juna sa početkom u 20 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ – crkvi Svetog Duha.
Dan Bokeljske mornarice biće obilježen u subotu 26. juna od 20 sati, tradicionalnom ceremonijom.
Planiran je nastup Glavnog odreda Bokeljske mornarice Kotor sa kompletnim ceremonijalnim programom koji podrazumijeva: formiranje Glavnog odreda ispred Doma Bokeljske mornarice (Pjaca od kina), prijem državne zastave od predsjednika Opštine Kotor ispred zgrade Opštine, obilazak Glavnog odreda oko grada, prijem ključeva grada ispred glavnih gradskih vrata od predsjednika Opštine i tradicionalno kolo Bokeljske mornarice na Trgu od oružja.
Problematika prelaska granica Evropske unije ovog ljeta dobila je na konfuziji, jer je brzopleto i prilično nejasno uvođenje digitalnih certifikata u državama EU-a zvanično značilo i stop za ulazak građana država koje ne budu izdavale potvrde kakve su propisane u Briselu.
Kako ići, gdje ići i šta ponijeti? I, na kraju, kako doći to toga što treba ponijeti? To su pitanja koja more većinu onih koji sebi, makar sa finansijske strane, mogu priuštiti odlazak na hrvatski Jadran.
No, zahvaljujući Srbiji, zemlji koja je velikodušno otvorila vrata građanima susjednih zemalja, vrata Hrvatske, ali i još nekih država Evropske unije, među kojima su i Slovenija i Grčka, bit će otvorena, makar kada se radi o dokumentaciji koja se odnosi na COVID stanje putnika.
Odlukom vlasti iz Beograda, svi oni koji su potpuno vakcinisani na teritoriji Republike Srbije, bez obzira na to odakle dolazili, e-mailom su dobili zvanični zeleni elektronski certifikat Srbije o vakcinaciji, koji je važeći i u elektronskoj i u štampanoj formi, koji, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, vrijedi kao važeći COVID sertifikat za prelazak granice te zemlje.
Ono što je jedan od osnovnih preduslova za prelazak granice je – potvrda sa QR kodom preko kojeg granična policija može steći uvid u sve detalje o COVID stanju putnika – vakcinaciju, prebolovani COVID-19 ili negativan test.
U odgovoru na upit koji smo poslali u Zagreb se, osim toga, navodi i to da su vrata Hrvatske otvorena ne samo za one koji su imunizaciju izvršili vakcinama koje je priznao evropski regulator EMA, a to su AstraZeneca, Pfizer/BioNTech, Moderna i Johnson&Jonhson, već i za one koji su primili vakcine koje EMA nije odobrila, ali koje se koriste u pojedinim zemljama EU-u – ruski Sputnjik V i kineski Sinopharm, uprkos tome što nemaju dozvolu EMA-e.
Hrvatska je, naime, uz još nekoliko evropskih zemalja koje se oslanjaju na turizam (Grčka, Portugal, Španija…), zagovarala ublažavanje mjera ulaska na svoju teritoriju.
“Obavještavamo Vas kako se za ulazak u Republiku Hrvatsku priznaju četiri cjepiva koje je odobrila EMA: Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson&Jonhson te još dva cjepiva koja se koriste u drugim članicama EU i to Sinopharm i Sputnik V”, kaže se u pojašnjenu iz MUP-a Hrvatske upućenom Al Jazeeri.
“Osobe koje posjeduju potvrdu da su prije više od 14 dana primile drugu dozu vakcine (za vakcinu Johnson&Johnson mora proći više od 14 dana od primitka prve i jedine doze) protiv COVID-19 koje apliciraju države članice, izuzete su od obveze testiranja i samoizolacije prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku”, dodaje se.
U odgovoru MUP-a Hrvatske stoji da će ta zemlja priznati i potvrde bez QR koda, koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova, što znači da bi i „nota račun“ potvrde, trebale biti dovoljne.
“Što se tiče digitalnih COVID potvrda, hrvatska granična policija čitačem može očitati EU digitalne COVID potvrde te QR kod kojeg je propisao WHO po ICAO standardu.
Osobama kojima nisu izdane potvrde s QR kodom, za ulazak u Republiku Hrvatsku priznat će se potvrde koje su izdate od strane ovlaštene zdravstvene ustanove, uz ispunjavanje ostalih uslova za ulazak u Republiku Hrvatsku. Potvrde o cijepljenju trebaju sadržavati osobne podatke osobe koja je cijepljena, podatke o vakcini,broj doza i datum vakcinisanja“, rečeno je.
Kada je riječ o onima koji nisu vakcinisani, već su bili zaraženi, oni moraju imati pozitivan PCR ili brzi antigenski test BAT stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz, ali ne stariji od šest mjeseci, ili potvrdu da su preboljeli COVID-19 izdatu od ljekara.
Priznaje se i potvrda o preboljenju COVID-19 i primanju jedne doze vakcine unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
Na pitanje da nam pojasne šta znači “plaćen smještaj”, da li se odnosi na rezervaciju, djelimično plaćen ili u potpunosti plaćen smještaj, iz MUP-a su nam odgovorili: “Obavještavamo Vas kako je Odlukom Stožera civilne zaštite RH o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske u tački V, podtočki 8. propisano kako državljani trećih država koji u RH dolaze u turističke svrhe moraju imati potvrdu o uplaćenom smještaju“.
Pritom ističemo kako se prihvaća i avansno plaćanje određenog postotka smještaja (npr. 30 posto), a mali iznajmljivači upravo uvjetuju avansno plaćanje, te nije moguće rezervirati smještaj bez prethodne avansne uplate. Takođe, o tome mogu izdati i potvrdu.
Dodatno, prema našim saznanjima većina turističkih objekata u RH, hotela i apartmana, prihvaća plaćanje unaprijed i u mogućnosti je izdati potvrdu o izvršenoj uplati”, kažu u odgovoru iz MUP-a Hrvatske.
A za one koji su vakcinisani u Srbiji, a koji bi mogli ići u druge zemlje, iz Beograda dolazi informacija da digitali certifikat Srbije trenutno još, prema bilateralnim dogovorima država, priznaju Grčka, Turska, Mađarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Češka Republika, Slovenija i Rumunija.
