Kotor – Otvorena izložba Aleksandra Miličića u Galeriji solidarnosti

0
Otvaranje izložbe

Izložba radova Aleksandra Miličića, grafičkog dizajnera iz Podgorice, otvorena je sinoć (30. jul) u Galeriji solidarnosti.

Pod nazivom “Reimagine” autor se likovnoj publici u Kotoru  predstavio sa 21 radom koji su nastali ove godine, a podijeljeni su u šest ciklusa. Globalna pandemija i okolnosti u kojima smo se našli nijesu bili uzrok nastanka ovogodišnjih radova, objašnjava Miličić u katalogu koji prati izložbu, ali su, kako navodi, posljedično uticali na stvaranje u svijetu nesigurnosti koji je, paradoksalno, jedini siguran izbor.

Mr Slađana Mijanović, direktorica Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, istakla je kako je raduje otvaranje izložbe, uprkos velikoj i zajedničkoj svjetskoj brizi, kad imamo obavezu da čuvamo i sebe  druge.

“Drago mi je što imamo mogućnost da vrata otvorimo domaćim umjetnicima i umjetnicama, onima koji ne prestaju da rade i čekaju svoju priliku. Na programu večeras je grafički dizajn, neizbježan, moderan i moćan likovni izraz koji u savremenom trenutku dobija na sve većem značaju. Obaveza naše ustanove je da taj značaj i prepozna, kao i ljude koji u likovnosti žive mijenjajući i sebe i svijet oko nas”, kazala je Mijanović.

Grafička dizajnerica Radmila Beća Radulović, otvarajući izložbu, naglasila je Miličićevu širinu i opseg umjetničkih polja na kojima iskazuje svoju kreativnost, od direktora marketinške agencije pa do njegovog bavljenja fotografijom i muzikom.

“Protekih pet mjeseci imao je potrebu da prenese čudna osjećanja, kojima preispituje trenutnu globalnu situaciju i daje osvrt na razmišljanja usljed aktuelne pandemije. Taj ciklus radova je podjelio u pet djelova: LockdownLjudi, Moj univerzumDvoje i Znam da me voliš. Ciklus ‘Reimagine’ on vidi kao savremenu likovnu verziju Bokačovog Dekamerona – svaki rad je, kao i kod Bokača, priča, prožet porukom da uprkos svemu treba uživati u svakom trenutku našeg života“, naglasila je Radulović.

Izložba je otvorena do 12. avgusta.

Član posade pao s kontejneraša u Tihom okeanu

0
Maersk-Eureka

Kontejneraš Maersk Eureka izgubio je čovjeka s broda 29. jula u Tihom okeanu, sjeverozapadno od Los Angelesa.

Brod se okrenuo oko 17:20h te otplovio do područja gdje se pretpostavlja da je član posade pao s broda. Potraga je započeta, a kontejneraš se kretao smanjenom brzinom.

Od 04:00h 30. jula Maersk Eureka je i dalje pretraživao područje, no nesretni član posade nije još uvijek pronađen.

Brod je napustio Los Angeles 27. jula, a putovao je prema Yokohami u Japanu.

U Hrvatskoj trenutno 760.000 turista, najviše iz Njemačke

0
Nautički turizam – foto Green-Sail

Po podacima e-visitora, u Hrvatskoj trenutno boravi 760.000 gostiju, od čega je 126.000 domaćih, a najbrojniji su gosti iz Njemačke, izjavio je u četvrtak direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Uz Staničića, na koordinacijskom sastanku HTZ-a s turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske županije prisustvovali su i direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella te 34 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina s područja Splitsko-dalmatinske županije.

“Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najpogođenije su jer je u proteklom razdoblju zbog pandemije Covida-19 nedostajao aviopromet. Veseli me činjenica da trenutno imamo intenziviran aviopromet. Vjerujem da možemo biti optimističniji u sljedećim tjednima, pošto ćemo pojačati marketinške kampanje na pojedinim tržištima i dati sve od sebe da ovu turističku sezonu odradimo najbolje što možemo,” poručio je Staničić.

Istaknuo je da su u tijeku marketinške kampanje u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. “Trenutno bilježimo najviše gostiju iz nama najvažnijih emitivnih tržišta – na prvom je mjestu Njemačka, zatim slijede Slovenci, Austrijanci, Česi, Poljaci i Mađari”, kazao je Staničić.

Na upit kako komentira negativnu kampanju prema Hrvatskoj iz pojedinih europskih zemalja u kojim se Hrvatsku stavlja na listu nepoželjnih zemlja za dolazak gostiju, Staničić je rekao kako je to dio tržišne utakmice jer su neke konkurentske zemlje imale znatno slabiji turistički promet od Hrvatske tijekom ove godine.

“Mi na negativni PR reagiramo promptno i trenutno putem mreže naših predstavništava i objavama u inozemnim medijima. Reagiramo konkretnim, kontinuiranim pozitivnim kampanjama i pokušavamo ublažiti negativne natpise o Hrvatskoj. To je sve kontekst tržišne utakmice od strane naših konkurenata, koji su ispod deset posto dosadašnjeg ovogodišnjeg turističkog prometa u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je Hrvatska ove godina do sada kumulativno na 45 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem”, kazao je Staničić.

Osvrnuvši se na skorašnji Ferragosto, za vrijeme kojeg u Hrvatsku tradicionalno dolazi veliki broj Talijana, Staničić je kazao kako je s obzirom na stanje u Italiji “neodgovorno i neozbiljno očekivati” da će nam i ove godine Talijani doći u brojkama kao i ranije. “Moramo biti svjesni da u Italiji situacija nije dobra,” dodao je.

Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinska županije Joško Stella istaknuo je da je u srpnju ove godine ostvaren broj noćenja na razini 53 posto u odnosu na 2019. te da postoji tendencija rasta, ako epidemiološka situacija ostane stabilna.

Kazao je i da je na području te županije boravilo Nijemaca gotovo kao i lani, odnosno bilo ih je 96 posto u odnosu na lanjski srpanj. “Gotovo svi Njemici koji su lani u srpnju bili u Splitsko-dalmatinskoj županiji, došli su i ove godine,” kazao je.

Na novinarsku opasku kako Britanaca, koji su zadnjih godina bili najbrojniji gosti na splitskom području, ove godine gotovo da i nema, Stella je kazao da su napravljene marketinške akcije na britanskom tržištu da ih se potakne na odlazak u Splitsko-dalmatinsku županiju.

WHO pozvala zemlje da odrede prioritete međunarodnih putovanja

0
Aerodrom

Zemlje trebaju postupno ukidati mjere ograničenja međunarodnih putovanja temeljene na procjeni rizika i moraju dati prioritet osnovnim putovanjima za hitne potrebe, objavila je jučer Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

WHO je preporučio da se prioritet da važnim putovanjima zbog hitnih slučajeva, humanitarnih akcija, putovanja važnog osoblja i povratka u zemlju.

Ograničenja prilikom putovanja

Izbijanje novih slučajeva infekcije koronavirusom u mnogim dijelovima svijeta prisililo je brojne zemlje da ponovno uvedu neke putne restrikcije.

WHO je sada pozvao svaku pojedinu zemlju da za sebe napravi analizu troškova i koristi te odluči o svojim prioritetima, prije nego što obnovi međunarodna putovanja.

U svom najnovijem naputku za putovanja WHO navodi da zemlje moraju uzeti u obzir lokalne epidemiološke i obrasce širenja zaraze, nacionalno zdravlje i mjere koje su već na snazi.

O tome treba li zemlja uvesti karantenu za sve putnike koji od nekuda dolaze mora se odlučiti nakon procjene rizika i razmatranja lokalnih okolnosti zaraze, navodi WHO.

Nema “nepostojanja rizika” kada se radi o potencijalnom uvozu ili izvozu slučajeva putem međunarodnih putovanja.

Savjeti za putnike

Ranije ovog tjedna WHO je objavio kako zabrane međunarodnih putovanja ne mogu ostati na djelu beskonačno dugo te da će zemlje morati učiniti više na obuzdavanju širenja novog koronavirusa unutar svojih granica.

WHO je u lipnju najavio da će donijeti novi vodič za putovanja uoči ljetnih praznika na sjevernoj hemisferi.

Početkom srpnja pozvao je putnike da u zrakoplovima nose maske i da budu informirani o novoj pojavi covida-19 u nekim zemljama.

Raniji napuci za putnike uključivali su i ostale uvriježene preporuke poput higijene ruku, držanja društvene distance i izbjegavanje dodirivanja usta, nosa i očiju.

Kolaps sezone u junu – 89 odsto manje dolazaka turista nego lani

3
Boka Kotorska – foto Boka News

Da je pandemija novog koronavirusa dovela do kolapsa sezone, potvrdjuju i podaci Uprave za statistiku – MONSTAT.

-U Crnoj Gori u junu 2020. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 89,6% manje dolazaka turista u odnosu na jun 2019. godine. Broj ostvarenih noćenja manji je za 91,4% nego u istom mjesecu prošle godine.

Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 64,2% ostvarili su domaći, a 35,8% noćenja ostvarili su strani turisti.U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u junu 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (85,5%), glavnom gradu (4,8%), planinskim mjestima (2,7%) i ostalim turističkim mjestima (6,5%)”, navodi se u saopštenju.

Počeli radovi na uređenju obale u sklopu kompleksa budućeg Akvarijuma Boka

IBM radovi na uređenju prostora

Radovi na uređenju dijela obale u kompleksu budućeg javnog akvarijuma „Bokaquarium“ u dvorištu Instituta za biologiju mora u Kotoru počeli su u četvrtak 30. jula.

„Prostor koji  se uređuje služiti će budućim posjetiocima i turistima da se malo osveježe i da nađu zaklon od ovog sunca u ljetnjim mjesecima. Planirano je da tu bude nekoliko malih amfiteatara gdje ćemo na interaktivnim radionica, upravo sa mlađom populacijom, održavati radionice, dane posvećene morskim sisarima, kornjačama i dane posvećene našim biodiverzitetima Jadrana upravo uz razloga što će naš prvi akvarijum u CG oslikavati živi svijet našeg Jadrana”- kazao je direktora Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.

Zbog pandemije predstavnici kompanije iz Italije koji su bili zaduženi da aktiviraju akvarijum nisu bili u mogućnosit doputovati.

Aleksandar Joksimović

„Mi računamo da će oni možda u drugoj polovini avgusta doći i pustiti sistem u funkciju a onda nama slijedi onaj ne teži dio posla, ali svakako zanimljiviji, da zajedno sa našim ribarima počnemo naseljavati te tankove i buduće akvarijume našim živim organizmima, florom i faunom iz našeg Jadranskog mora“ – kazao je Joksimović.

Površina akvarijuma će biti oko 300 kvadrata.

„Zamišljeno je da ima tri odvojene prostorije, negdje otprilike kada ulazite u akvarijum koji će po dnu biti na podsjećanje na morske talase, a naše dvorište će biti tako projektovano da podsjeća na morsko dno. Tri odvojena prostora sa 18 bazena, najveći 4 X 4 što uopšte nije malo. Dakle ulazimo u Mediteransko more, Jadransko i u zadnjem dijelu će biti oslikan Bokokotorski zaliv u vidu jednog bazena sa obrisima zaliva gdje će čak djeca moći da učestvuju i dodiruju neke vrste morskih riba, i da imaju osjećaj da su ti živi organizmi zaista bezopasni“ – istako je Joksimović.

Uređenje dijela obale u kompleksu budućeg akvarijuma

Mirko Đurović

„Na ovom prostoru je planirano nekoliko paviljona koji će prikazivati određene segmente kao što su: tradicionalno ribarstvo, kako izgledaju najmlađi stadijumi organizama a sve to u cilju da bi posjetioci mogli još dodatno nešto da nauče o morskom eko – sistemu. Prostor ćemo koristiti i za određene izložbe u saradnji sa TO i gradom Kotorom kao i sa svim zainteresovanim, organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine, kako bi smo dali doprinos u podizanju svijesti o zaštiti morskog eko – sistema, i o očuvanju biodiverziteta kako ja Jadranu, tako i na Mediteranu“ – istakao je dr Mirko Đurović iz Instituta za biologiju mora.

Boka-Akuarium

Finansiranje projekta uređenja tog dijela obale u iznosu od 80 hiljada eura obezbijedilo je JP Morsko dobro.

Kompijuterski prikaz uređenjA obale IBM

Nosilac cjelokupnog projekta izgradnje akvarijuma je Institut za biologiju mora. Pored JP za upravljanje morskim dobrom, značajnu podršku je pružio Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja preko MIDAS 2 programa, a najveći donator i inicijator kroz projekat „Monteakva“ je Kraljevina Norveška.

Kompijuterski prikaz uređenjA obale IBM

Državljani CG do daljeg ne mogu u zemlje EU

0
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Savjet EU usvojio je novu ažuriranu listu zemalja čijim državljanima je dozvoljeno putovanje u EU, i sa kojima bi od 31. jula trebalo da se postepeno ukidaju ograničenja putovanja. U odnosu na prije dvije nedjelje sa liste je uklonjen Alžir, dok nijedna nova zemlja nije dodata na listu. Crna Gora, kao ni zemlje regiona, ne nalaze se na ažuriranom spisku Savjeta Evropske unije.

Na listi zemalja van EU cijim državljanima je dozvoljeno putovanje su sada: Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj.

Kada je riječ o Kini, za tu zemlju se očekuje princip reciprociteta.

Kriterijumi kojima se određuje koje će zemlje biti na listi odnose se prvenstveno na epidemiološku situaciju, mjere zaštite, uključujući fizičko distanciranje kao i socijalne i ekonomske parametre, saopšteno je iz Savjeta.

Ova lista, kako navode, i dalje će biti redovno revidirana, nakon konslutacija sa Komisijom i relevantnim agencijama EU, kao i procjenama zasnovanim na epidemiloskom kriterijumima.

“Ograničenja putovanja mogu biti djelimično ili potpuno ukinuta za određenu treću zemlju koja je već na listi na osnovu promjena nekih od uslova i kao posljedica procjene epidemiološke situacije. Ukoliko se situacija u zemlji sa liste brzo pogorša, trebalo bi primijeniti hitno odlučivanje”, navodi se u preporukama Savjeta.

Na novoj ažuriranoj listi nema novih zemlja, niti bilo koje države sa Zapadnog Balkana.

Savjet predlaže da od ovih ograničenja budu izuzeti:

Državljani EU i članovi njihovih porodica. Rezidenti sa dugim boravkom u EU i clanovi njihovih porodica, i putnici sa opravdanom svrhom ili potrebom putovanja.

Preporuke Savjeta, kako je objašnjeno, nisu pravno obavezujuće, a države članice ostaju odgovorne za implementaciju njihovog sadržaja.

Grbljani peticijom protiv koncesija plaža ruskom biznismenu

21
Plaža Ploče

Više od dvije i po hiljade stanovnika Grblja, predalo je u početkom ove sedmice peticiju kojom od države Crne Gore traže da ne dopusti da njihove dvije plaže Ploče i Trsteno, daju u zakup „navodnim inostranim investitorima i domaćim biznismenima“.

Uz peticiju, stanovnici Grblja poslali su i pismo ruskom oligarhu Olegu Deripaski koji je na tom područiju izgradio luksuzni kompleks vila, a za kojega sa tvrdi da je „bacio oko“ na te dvije poznate plaže, kojim ga upozoravaju da neće mirno gledati kako im otima „izvor života i opstanka“.

Mještani navode da su za obalu stanovnici ovog kraja posebno emotivno i životno vezani kroz vjekove, jer je ona predstavljala izvor života i opstanka.

„U sadašnje vrijeme s razvojem turizma to je naravno još i više izraženo. Naš stav je jasan, mi smo svoji na svome i smatramo da nikome više od nas samih ne može pripasti ni jedan pedalj naše obale“, ističe se u peticiji.

Mještani Grblja navode i da se prisustvo ruskog biznismena naročito osjeća na konkursima za zakup plaža koje organizuje JP Morsko Dobro Crne Gore na koje se Deripaska javlja “basnoslovnim ponudama“ a te ponude stanovnici Crne Gore ne mogu pratiti.

Navode da su se za pomoć obratili ambasadama Evropske Unije, Sjedinjenih Država, SR Njemačke i Velike Britanije.

Plaža Trsteno

„Kao mještani ovog kraja koji žele dobrosudsjedske odnose, moramo istaknuti da ćemo koristiti sva zakonska i demokratska sredstva kako bismo zaštitili svoja prava”, navodi se u peticiji koju je potpisalo dvije i po hiljade građana Grblja.

Ruski biznismen Oleg Deripaska nije omiljena osoba među crnogorskim stanovništvom pošto je njegova kompanija CEAC od 2005 do 2009. Godine upravljala, tada najvećom kompanijom u Crnoj Gori – Kombinatom aluminija Podgorica.

Crnogorska vlada u tom razdoblju garantovala je za kredit od 132 miliona eura, koje Rusi nikada nisu vratili, pa su garancije platili građani Crne Gore. Koliko je to opterećenje bilo za državnu kasu, pokazuje podatak da je crnogorski budžet u tom periodu bio oko 2 milijarde eura.

IJZ: Još 57 slučajeva korona virusa, u Kotoru dva nova slučaja

0
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 513 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 57 rezultata bilo pozitivno.

Navodi se da su laboratorije Instituta u posljednja 24 časa završile PCR analizu 513 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 57 rezultata bilo pozitivno.

Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije Podgorice 30, Bijelog Polja 11, Nikšića i Bara po tri, Cetinja, Kotora i Rožaja po dva, Andrijevice, Danilovgrada, Budve i Petnjice po jedan.

„Prijavljen je jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Bijelog Polja liječenog u Opštoj bolnici Berane. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna je 39, a od početka godine 48“, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ su kazali da su se od infekcije oporavila 74 pacijenta, tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 690.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2.020.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 3.073.

U Podgorici je aktivan 881 slučaj, u Nikšiću 242, Bijelom Polju 148, Baru 104, Beranama 103, Budvi 98, a u Rožajama 87.

U Kotoru je aktivno 79 slučajeva, u Pljevljima 78, na Cetinju 62, a u Herceg Novom 37.

U Tivtu su aktivna 32 slučaja obolijevanja od COVID 19, Ulcinju 20, Gusinju 13, Andrijevici deset, a u Plužinama šest.

Na Žabljaku i u Plavu su aktivna po četiri slučaja, u Mojkovcu i Danilovgradu po tri, a u Petnjici, Kolašinu i Tuzima po dva.

Šavnik je i dalje jedina opština u Crnoj Gori u kojoj nema oboljelih od COVID19.

Morsko dobro umanjuje cijenu zakupa za 50%

0
Sveta Nedjelja -Boka Kotorka foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je, u cilju umanjenja negativnih ekonomskih efekata izazvanih pandemijom koronavirusa, donijelo odluku prema kojoj se korisnicima/zakupcima koji obavljaju djelatnost sezonski ili tokom čitave godine, i to u ugostiteljskim objektima- restoranima, na kupalištima, privremenim lokacijama i pristaništima godišnja ugovorena naknada za korišćenje morskog dobra umanjuje za 50%.

Takođe, zbog novonastalih okolnosti izazvanih pandemijom u cilju stvaranja uslova za bezbjedno korišćenje kupalištima, korisnicima uređenih i izgrađenih kupališta koji su do dana 28.07.2020. godine podnijeli inicijative za izmjenu ugovornih odredbi i zahtjeve za mirovanje ugovora u sezoni 2020. godine može se odobriti zaključenje Aneksa ugovora za 2020. godinu, uz djelimično ispunjenje ugovornih obaveza, a pod uslovom:

1. Da se na kupalištu ne pružaju turističke usluge, odnosno ne vrši izdavanje ležaljki i suncobrana i ne stavljaju u funkciju prateći privremeni ugostiteljski objekti i sadržaji;
2. Da korisnik plati 30% od ugovorene godišnje/sezonske naknade;
3. Da korisnik obezbijedi minimum uslova za bezbjedno korišćenje kupališta, što podrazumijeva ispunjenje sledećih precizno definisanih obaveza:

• Ograđivanje kupališta sa mora;

• Postavljanje propisanih informativnih tabli;

• Obezbjeđenje propisanog broja spasilaca;

• Obezbijeđene propisane sanitarne uslove (Sanitarni čvor, mobilne korpe za otpatke, tuševe i kabine za presvlačenje);

• Zaključen ugovor sa komunalnim preduzećem o odvozu smeća;

• Obaveznu dezinfekcionu opremu i druge mjere predviđene Naredbom za preduzimanje mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa.