Epidemija COVID-a 19 vraća se u Francuskoj uz “eksponencijalni” rast s više od 7.000 novozaraženih u protekla 24 sata, priopćila je u petak navečer Glavna uprava za zdravstvo.
“Dinamika širenja epidemije je eksponencijalna” u kontinentalnoj Francuskoj, upozorava DGS u priopćenju, sa 7.379 novih slučajeva prijavljenih u protekla 24 sata pošto ih je u četvrtak zabilježeno 6.111 i 5.429 u srijedu.
Ovo je najveći broj otkad se provodi testiranje većih razmjera. Ovih dana je broj novozaraženih više puta premašio 4.000. Broj pozitivnih slučajeva raste zbog kolanja virusa i zbog toga što broj testiranih raste iz dana u dan (893.146 testova obavljeno je od prošlog petka).
Stopa pozitivnih testova bila je 3,9 posto između 19. i 25. kolovoza, što je isto u porastu, 3,8 posto između 18. i 24. avgusta i 3,6 posto između 15. i 21. avgusta.
Bolnički pokazatelji (nove hospitalizacije i boj pacijenata na intenzivnoj skrbi) su u porastu, premda ostaju na ograničenoj razini, napose na područjima gdje je kolanje virusa snažnije, ističe DGS, s ukupno 4.535 hospitaliziranih (u četvrtak), od kojih je 387 teških slučajeva na intenzivnoj skrbi (+6 u 24 sata).
Od izbijanja epidemije u Francuskoj je umrlo 30.596 ljudi, od kojih 20.089 u bolnicama i 10.507 (podatci objavljeni u četvrtak) u socijalnim i medicinsko-socijalnim ustanovama.
Proširuje se odluka o obveznom nošenju maske, napose u većim gradovima. Vlada je u četvrtak rekla da će “sve učiniti” kako ne bi bilo “opće karantene” koja je pogubna za gospodarstvo.
Izložba fotografija “Boka između treptaja” Ranka Maraša iz Risna otvorena je večeras na Pjaci od kina, u okviru manifestacije Otvoreni kotorski trgovi.
Izloženo 35 fotografija koje su nastajala u posljednjih šest godina.
Kako je kazao autor na fotografijama su prikazani pejzaži Boke od Herceg Novog do Stoliva.
Izložbu je u ime organizatora Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti otvorila Katica Brkanović. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Incanto”.
Izložba “Boka između treptaja” može se pogledati u Galeriji solidarnosti do 4. septembra.
Izložba fotografija R.Maraša
Ranko Maraš rođen je 1983. godine u Kotoru, gdje je završio Fakultet za pomorski menadžment, a fotografijom se profesionalno bavi gotovo deset godina. Najčešća Maraševa inspiracija su bokokotorski krajolici, pri čemu uspješno otkriva nove vizure jednog od najljepših zaliva svijeta. Iako njegove fotografije nose određeni komercijalni karakter, u njima se iščitava visoka umjetnička razina te Marašev angažman u prezentaciji bogatog kulturnog nasljeđa crnogorskog primorja.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 601 uzorka na novi koronavirus. Registrovano je 105 novopozitivnih slučajeva infekcije iz sledećih opština:
Podgorica 30, Rožaje 23, Nikšić 10, Berane 8, Bijelo Polje 7, Plav 6, Budva 4, Bar 3, Gusinje 2, Ulcinj 2, Herceg Novi 2, Kolašin 2, Tivat 1, Andrijevica 1, Pljevlja 1, Cetinje 1, Kotor 1, Petnjica 1
Od poslednjeg presjeka prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa infekcijom novim koronavirusom i to kod pacijenata iz Nikšića i Plava (2), liječenih u OB Nikšić i OB Berane. Preminuli su rođeni 1935, 1952. i 1963. godine. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 83, a od početka godine: 92.
Prijavljen je oporavak kod 125 pacijenata.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 840.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 4663.
Jedan od prioriteta koalicije „ZA BUDUĆNOST KOTORA“, biće da Kotor konačno dobije status grada! Neshvatljivo je da aktuelna vlast, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, tokom 30 godišnje vladavine, nije imala sluha a još manje volje da prihvati kotorsku realnost, a to je da je Kotor GRAD u pravom smislu te riječi! Kako je moguće da opština koja u svom sastavu ima Stari grad nema status grada? – kaže se u saopštenju Maje Mršulje, kandidatkinja za odbornicu.
Razlozi za to su višestruki-Kotor je jedini grad u CG koji je vjekovima, u kontinuitetu bio administrativni, politički, kulturni, ekonomski, pomorski, duhovni, zdravstveni centar, ne samo Boke Kotorske nego i šire. Zahvaljujući aktuelnoj vlasti, Kotoru je oduzet vjekovima stican status Grada!
Treba podsjetiti, da je Kotor, zbog svojih karakteristika još u XIV vijeku imao svoju autonomiju i Statut grada, koji je imao snagu Zakona.Činjenica da je preko polovine spomeničkog blaga CG,smješteno na teritoriji Kotora,dovoljno govori o posebnosti našeg grada, kome se sa neskrivenim oduševljenjem dive brojni gosti koji ga posjećuju,strane delegacije, javne ličnosti iz svijeta umjetnosti,kulture,sporta..a jedan je od 1030 upisanih, zaštićenih područja na listi svjetske kulturne baštine!
Sve su ovo više nego dovoljni razlozi a koji predstavljaju našu obavezu, da odmah, po preuzimanju vlasti, iniciramo rešavanje gradskog statusa Kotora, jer je Kotor, između svih upisanih gradova, jedino naseljeno mjesto upisano na listi UNESCO!
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić
Aktuelna, još svega par dana, vladajuća taster mašinerija, ni prilikom usvajanja Zakona o teritorijalnoj organizaciji CG, kada je Cetinje dobilo status grada i postalo prestonica CG, a Podgorica Glavni grad sa svojim opštinama, nije imala volje ni u najavi da Kotor dobije status grada a zatim, prirodno da dobije status kulturne prestonice naše države.Tada je moć prsta na tasteru vladajuće klike,bila dovoljna da Kotor ne dobije status grada!
Dakle, u nedelju, 30.avgusta i ovo je važan razlog više, da vam izbor bude lak, prirodan i očekivan! Bez straha, jer nemate ni jedan razlog za to, izađite na birališta i odredite snagom olovke vašu budućnost! Glasajte za „BUDUĆNOST KOTORA“ br.6 i „ZA BUDUĆNOST CRNE GORE“ br.9!!!
“Boka između treptaja” naziv je izložbe fotografija Ranka Maraša koja će biti otvorena večeras 28. avgust u okviru Otvorenih kotorskih trgova petak, u 19 i 30 na Pjaci od kina.
Najnovije radove publika će biti u prilici pogledati od 28. avgusta do 4. septembra.
Ranko Maraš rođen je 1983. godine u Kotoru, gdje je završio Fakultet za pomorski menadžment, a fotografijom se profesionalno bavi gotovo deset godina. Najčešća Maraševa inspiracija su bokokotorski krajolici, pri čemu uspješno otkriva nove vizure jednog od najljepših zaliva svijeta. Iako njegove fotografije nose određeni komercijalni karakter, u njima se iščitava visoka umjetnička razina te Marašev angažman u prezentaciji bogatog kulturnog nasljeđa crnogorskog primorja.
Kotor foto Ranko Maraš
Izložbu organizuje Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor uz podršku opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
“Kotor je grad koji od davne 1980 godine, a što je period od 40 godina, nema jasnu viziju razvoja”, saopšteno je iz kotorskog odbora Građanskog pokreta URA.
Kako su kazali, vizija ili poželjna slika grada je neophodan dokument svake stručne i profesionalne lokalne uprave, jer se njme trasira put razvoja sa racionalnim i opravdanim trošenjem svih resursa.
,,To je obavezujući dokument, bez obzira koja većina upravlja gradom. Obavezujući je jer u definisanju vizije učestvuju svi relevatni predstavnici jedne zajednice: stručnjaci, civilni sektor, privrednici, politički subjekti i građani. Jedino na taj način i uključenjem zajednice, vizija postaje zajednička težnja i obavezujuća za sve”, rekli su iz kotorske URE.
Kako su objasnili, vizija daje potpuno jasan odgovor na pitanje gdje želimo da budemo u jednom dužem vremenskom periodu od 10 ili 15 godina. ,,Tek kada smo zajedno definisali poželjnu sliku grada, pristupa se izradi dokumenta koji pruža odgovor na pitanje kako da stignemo do tamo i kako da znamo da smo dotle stigli. Ovaj drugi važan dokument za upravljanje gradom zove se strateški i akcioni plan razvoja”.
Iz kotorske URE su istakli da je Kotor danas potpuno konfuzan u pogledu razvoja. ,,Tako u dokumentima i izjavama onih koji su na vlasti imamo iznesene stavove da Kotor treba da bude grad elitnog turizma, a u praksi grad masovnog turizma. Građanima se obećava održiv razvoj, a u praksi se dešava nekontrolisan pritisak na infrastrukturu i život 80 odsto lokalnog stanovništva koje dvije trećine godine ne može zadovoljiti normalne potrebe “humanog života” u svakodnevnim ličnim i porodičnim obavezama. Puna su im usta Kotora kao grada kulture i kulturne prijestonice Crne Gore, a nemamo ni elementarnu pozorišnu scenu koja može ugostiti iole zahtjevniju pozorišnu predstavu, balet ili operu. Imamo samo dva muzeja i dvije galerije. Promovišu tradicionalno ribarstvo kao ponudu turistima ili razvoj sportskog turizma poput veslanja, a 280 dana u godini zaliv je zatrpan kruzerim”, navode.
HRS
Napomenuli su da se kotorska URA zalagala i da će se uvjek zalagati za definisanje jasnih puteva i smjerova razvoja Kotora, kao i za donošenje strateških planova koji će ih u dva do tri ciklusa realizovati. ,,Naša vizija Kotora koju nudimo građanima je jasna i zasnovana na svim prednostima koje grad nudi, kao i trendovima i globalnim pomacima koji su svima vidljivi. Zasnovana je na dva osnovna postulata: održivosti i zelenoj ekonomiji. Kotor mora i treba sve svoje planove razvoja podrediti održivosti, odnosno zadovoljiti potrebe sadašnjosti, ali ne dovoditi u pitanje sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe”, kazali su iz kotorskog odbora GP URA.
Kako su još rekli, Kotor mora i treba da razvija svoju privrednu aktivnost u smjeru zelenih ekonomija: energije sunca i mora, energetske efiksnosti, selektivnog odlaganja otpada i njegove prerade, ekološke poljoprivredne proizvodnje i prerade, projektovanja i izgradnje zelenih zgrada, turizma i obrazovanja.
,,Kotor kao grad održivog razvoja, kao regionalni centar zelenih ekonomija i zdrastvenog, velnes i eko turizma. Kotor kao crnogorsku prijestonicu kulture i centar kulturnog i gastro turizma. Kotor kao edukativni centar primjenljivog znanja i grad dosljedne primjene koncepta dobre uprave. Ovo je slika grada koju mi želimo vidjeti za 10 do 15 godina, a da bi se ostvarila, svi naši planovi razvoja su usmjereni u tom pravcu”, zaključili su iz kotorske URE.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata sa 1338 testova potvrđene 42 nove zaraze koronavirusom, devet više nego prethodni dan, a nije bilo novog smrtnog slučaja, objavila je slovenska vlada u petak na Twitteru.
Time se ukupni broj zaraza od početka epidemije povećao na 2797, aktivno zaraženih je trenutno 428, a broj preminulih od posljedica covida-19 ostaje 133, prema podacima ministarstva zdravstva.
Hospitalizirana su trenutno 22 pacijenata, od čega je jedan na intenzivnoj njezi.
U četvrtak su hospitalizirana tri novooboljela bolesnika, a otpuštena četiri oporavljena.
Najviše novozaraženih u zadnja 24 sata bilo je u Celju i Mariboru (po pet slučajeva), te u Ljubljani gdje su zabilježena četiri nova slučaja.
Europska komisija platila je 336 miliona eura da osigura barem 300 milijuna doza potencijalnog cjepiva za covid-19 koje razvija britanska farmaceutska kompanija AstraZeneca, rekao je glasnogovornik u četvrtak.
Bruxelles je potpisao sporazum u ime zemalja Europske unije za nabavku 300 milijuna doza potencijalnog cjepiva. Postoji mogućnost da se naruči dodatnih 100 milijuna, rekao je glasnogovornik.
“Ne možemo u ovoj fazi specificirati točnu cijenu prema dozi. Međutim, značajan dio sveukupnih troškova financira se od doprinosa iz fonda ESI za cjepiva”, rekao je, referirajući se na instrument hitne pomoći Europske unije.
Europska unija proizvođačima cjepiva pruža tek djelomičnu zaštitu od pravnih rizika koji bi proizišli iz eventualnih negativnih nuspojava cjepiva za covid-19, rekli su europski dužnosnici.
EU je početkom kolovoza sklopio avansni ugovor o nabavi potencijalnog cjepiva koje su razvili AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu. To je jedini takav sporazum koji je EU do sada sklopio a nudio je tek djelomično pokrivanje rizika proizvođača u slučaju eventualnih nuspojava cjepiva.
„Ugovor predviđa da ugovorne strane dijele odgovornost i financijske troškove”, priopćila je belgijska agencija za lijekove, komentirajući sporazum koji je Komisija postigla s AstraZenecom u ime 27 država članica EU-a, uključujući Belgiju.
„Avansni sporazumi o nabavi određuju da zemlje članice isplaćuju proizvođaču odštetu za određene nastale troškove”, izjavio je dužnosnik Komisije na upit o dogovoru, no nije dao detalje.
EU ima krizni fond koji je korišten za vrijeme pandemije i očekuje se da će s oko dvije milijarde eura pomoći proizvođačima u razvoju cjepiva i pokrivanju rizika, kazali su europski dužnosnici.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
Opština Tivat potpisala je u srijedu sa kompanijom „Đokić Group“ iz Bara ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji objekta kule srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković.
Posao je vrijedan 86.721 euro sa PDV-om, a odabrani izvođač ima rok od 50 dana od dana potpisivanja ugovora i uvođenja u posao, da završi predviđene radove na tom monumentalnom kamenom tornju koji je dio nekadašnjeg srednjevjekovnog ljetnjikovca bogate kotorske i valstele sa Prčanja.
Ovo je inače, drugi put da Opština Tivat pokušava nači izvođača radova za realizaciju ovog projekta koji sufinansira Ministarstvo kulture, jer je prije nekoliko mjeseci Državna komisjija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila u potpunosti prvobitni tender na kome je odlukom Službe za javne nabavke Opštine Tivat, ovaj posao bio dodijeljen kompaniji „Bombeton“ sa Cetinja. Ona je bila spremna da obnovu kule koja je bilo procijenjene vrijednosti 95.000 eura sa PDV-om, obavi za 84 hiljade eura. Ipak, nakon žalbe drugorangiranog ponuđača, kompanije „Europrojekt“ iz Podgirice, Državna komisija je po službenoj dužnosti u cjelosti poništila ovaj tender jer je utvrđeno da je Opština Tivat na čijem je čelu gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) dodijelila „Bombetonu“ iako ta kompanija nema stalno zaposlenog konzervatora- restauratora, a trebalo je da izvodi radove na zaštićenom spomeniku kulture.
Inače, kula je najmarkatntije obilježje kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca u centru grada, a koji je nekada pripadao vlastelinskim porodicama Buća iz Kotora, odnosno Luković sa Prčanja i koji ima status zaštićenog spomenika kulture druge kategorije. U ovom kompleksu nalaze se prostorije JU Muzej i galerija Tivat, kao i mala otvorena scena tivatskog Centra za kulturu, a sama kula proteklih je godina korištena kao prostor za izložbe etnomuzeološkog karaktera. Planiranom obnovom i rekonstrukcijom predviđeno je da se na kuli ljetnjikovca postavi nova drvena stolarija, zamijeni kompletan krov i postavi nova drvena krovna konstrukcija sa manjim padom krovnih površina, primjerenijim nekadašnjem originalnom izgledu ovog objekta sa sačuvanih starih fotografija.
Opština Tivat je prije godinu uložila skoro 200 hiljada eura u rekonstrukciju drugog dijela ljetnjikovca Buća-Luković, nekadašnje stambene zgrade u kojoj funkcioniše gradska galerija i kancelarije JU Muzej i galerija Tivat.
HRS Baner
Ljetnjikovac Buća-Luković jedan je od najprepoznatljivijih obilježja Tivta. Nalazi se u centru grada, a podigla ga je poznata kotorska srednjevjekovna vlastelinska porodica Buća. Ovaj kompleks predstavlja skladnu renesansnu cjelinu sa ponekim detaljom kasne gotike. Sastoji se iz pet objekata: kuće za stanovanje, ekonomske kuće, crkvice – kapele posvećenu Sv. Mihovilu, te kule sa monumentalnom ulaznom kapijom. Nekada je do njega kroz veliki vrt, od obližnje obale mora vodila kamena pristupna staza od mora sa 130 ukrasnih kamenih stubova, ali ona više ne postoji jer je na tom dijelu kompleksa prije 40-tak godina izgrađena tivatska ljetnja pozornica.
Poznati ljetnikovac krajem 19.vijeka otkupio je konte Marko Luković, pomorski kapetan i brodovlasnik iz Prčanja. On je onda dio tog imanja 1888.godine ustupio Opštini Tivat, odnosno Carskoj i Kraljevskoj Ratnoj mornarici Austro-Ugarske (K.u.K. Kriegsmarine) za izgradnju pomorskog Arsenala u Tivtu, čime je počela i postepena degradacija nekada velelepnog kompleksa.
Tradicionalna manifestacija – fešta nad feštama „Bokeljska noć 2020“ održaće se ove godine online, u subotu 29. avgusta u 21 sat putem facebook stranice JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i portala bokeljska.me saopštili su organizatori.
Ovo će biti prvi interaktivni on line događaj u organizaciji kotorskog Kulturnog centra, a u režiji i produkciji Aleksandra Kaluđerovića.
U akvatorijumu kotorskog zaliva publici će se, u tri đira, predstaviti 30 alegorijskih barki koje će konkurisati za nagrade i to: treća nagrada – 200 eura druga nagrada- 300 eura prva nagrada – 500 eura
Najbolju barku ove godine biraće gledaoci i to glasanjem putem site-a bokeljska.me
Program Bokeljske noći, u izmjenjenoj online formi, obuhvata brojna uključenja, priloge i iznenađenja, a vodiće ga Dubravka Jovanović i Dolores Fabian.
Snimak Bokeljske noći 2020.g biće emitovan na Televiziji Crne Gore u ponedeljak 31. avgusta 2020. godine
Poštujući mjere Vlade Crne Gore i NKT ovo je bio jedini način da se ne prekine viševjekovna tradicija.
Organizatror je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
