Završeno je asfaltiranje nove saobraćajnice u Bijeloj, koja povezuje Jadransku magistralu sa priobalnim putem u naselju Žager.
Ovim su kompletirani radovi na izgradnji novog puta, u okviru kojih su izvršeni i regulacija korita potoka i izgradnja fekalne kanalizacije. Projekat je obuhvatio i izgradnju pješačke staze, a u narednih desetak dana biće postavljena javna rasvjeta duž nove trase.
„Izgradnjom ove saobraćajnice riješen je dugogodišnji infrastrukturni nedostatak na ovom potezu i unaprijeđena povezanost naselja. Na dionici od Baošića do raskrsnice Panorama, u dužini od oko dva kilometra, do sada nije postojala direktna veza između magistrale i donjeg priobalnog puta. Upravo zbog toga, izgradnja ove saobraćajnice bila je dugogodišnja potreba lokalnog stanovništva, na koju smo ovim projektom odgovorili“, ističe direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević.
Radove čija ukupna vrijednost iznosi više od 250 hiljada eura finansirala je Opština Herceg Novi – izgradnja puta je investicija od oko 210 hiljada eura, dok je u projekat izgradnje fekalne kanalizacije uloženo više od 40 hiljada eura.
Budući da nije uspio jasno definirati cilj ili strategiju izlaska – i uvjeriti čitavu američku javnost u opravdanost novog rata u Iranu – predsjednik Donald Trump našao se u škripcu, samo nekoliko tjedana nakon početka sukoba i to zbog pogrešne procjene iranskih kapaciteta za široku odmazdu, piše francuska novinska agencija Afp.
Dodatni pritisak stvara i ostavka visokog američkog dužnosnika za borbu protiv terorizma u utorak, koji je javno rekao da Iran ne predstavlja “neposrednu prijetnju našoj naciji” i da ne može “čiste savjesti podržati aktualni rat u Iranu”.
Trump je više puta rekao da je Iran “desetkovan” američkim i izraelskim napadima, sugerirajući da bi mogao proglasiti pobjedu. Ali republikanski čelnik nije otišao tako daleko – i to s dobrim razlogom. Potrebne su obje strane da bi se rat završio, osim ako protivnik ne kapitulira.
Iran, iako je vojno i politički ozbiljno oslabljen nizom zračnih napada koji su počeli 28. veljače, nije izrazio namjeru da će se predati. Premda je Trump rekao da je SAD uništio iransku mornaricu, njihove balističke projektile i velik dio vodstva, američki mediji izvijestili su da nije u potpunosti predvidio preostali iranski kapacitet za široku odmazdu.
Američki predsjednik sada plaća cijenu toga što se pridružio Izraelu bez dogovora i plana ili što se nije konzultirao s Kongresom ili drugim američkim globalnim saveznicima. Europljani i drugi saveznici pristojno su odbili Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom tjesnacu, uskom zaljevskom plovnom putu koji je Iran praktički blokirao.
Diplomatski zastoj
Richard Haass, počasni predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je u nedavnom biltenu da iako su Sjedinjene Države same pokrenule ovaj sukob, bit će potrebno da i Izrael i Iran potpišu da ga zaustave.
Što dulje ovaj rat traje, to se više ravnoteža između njegovih troškova i koristi pomiče prema prvom, dodao je Haass, bivši američki diplomat u administraciji Georgea W. Busha.
Za Sjedinjene Države, osim slabljenja Irana dugoročno, pobjeda znači nastavak pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu kako bi se obnovile globalne zalihe nafte i kraj iranskim napadima na susjede.
Mnogi promatrači kažu da to neće biti moguće samo vojnom silom.
Spašavanje obraza
Diplomatski put se značajno suzio, ali ostaje opcija i dijelom će ovisiti o dobroj volji Islamske Republike. Ostaje pitanje tko će sjesti za pregovarački stol.
U ovom trenutku nema čistih opcija, samo manje loših, rekao je Sina Toossi, viši suradnik Centra za međunarodnu politiku, za AFP putem e-pošte.
Najrealniji put je pregovaračka deeskalacija koja svim stranama omogućuje da spase obraz. SAD može tvrditi da je smanjio iranske sposobnosti, dok Iran može reći da je izdržao pritisak i pokazao da može uzvratiti, rekao je Toossi.
U širem smislu, dodao je, stabilnost Perzijskog zaljeva u konačnici zahtijeva određeni stupanj prilagodbe Iranu.
Mona Yacoubian, direktorica programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekla je da regija trenutno proživljava najgori mogući scenarij.
Vlade zaljevskih zemalja morat će pronaći put naprijed koji priznaje trajnu regionalnu prisutnost Irana, rekla je.
Američki saveznici ne kriju frustraciju
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak da američki rat protiv Irana nije stvar NATO-a te da se Berlin neće uključiti u rat niti pomoći u održavanju tranzita u Hormuškom tjesnacu.
Merz je naglasio da razgovori o pronalaženju diplomatskog rješenja ne mogu početi dok Izrael i Sjedinjene Države ne kažu da su postigli svoje vojne ciljeve.
Proces dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore jedna je od najduže otvorenih i infrastrukturnih tema u zemlji. Postupak je pokrenut prije više od sedam godina, ali je nekoliko puta usporavan političkim promjenama zemlji, administrativnim zastojima i pravnim sporovima koje je inicirao jedan od ponuđača, luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP).
Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici za Portal Analitika su kazali da su upoznati sa tekućim tenderskim postupkom za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, ali i naglasili da je organizacija i sprovođenje tog procesa – u potpunosti u nadležnosti crnogorskih vlasti.
Sporovi oko tenderskog postupka
Podsjetimo, kompanija CAAP koja je učestvovala u postupku za dodjelu koncesije više puta je osporavala odluke Tenderske komisije, ukazujući da je proces bio netransparentan i da su određene odluke donijete mimo propisanih procedura.
Naime, ponuda južnokorejskog operatera Incheon International Airport Corporation (IIAC) rangirana je, nakon spornog ponovljenog glasanja, kao najbolje ocijenjeni ponuđač, ali dio stručne javnosti osporava tu ponudu, dovodeći u pitanje i ekonomske projekcije i određene metodološke pretpostavke na kojima je zasnovana.
I dok traju pravne bitke i zakulisne radnje, aerodromi u Podgorici i Tivtu nastavljaju da bilježe rast saobraćaja. Prošle godine Aerodromi Crne Gore ostvarili su prihode u ravni od 49 mil EUR, dok je dobit iznosila oko 17 mil EUR. Ove godine planirano je da ta kompanija uloži više od 21 mil EUR i to iz sopstvenih sredstava. Zato i pitanje njihovog budućeg modela upravljanja, bilo kroz koncesiju ili kroz državno upravljanje uz investicije, ostaje jedno od ključnih za razvoj crnogorske saobraćajne infrastrukture.
Crna Gora dobila 214 miliona eura od EU za saobraćaj
Iz Delegacije EU ukazuju da Evropska unija ostaje snažan partner Crnoj Gori u sektoru saobraćaja, prije svega kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, u okviru kojeg EU sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama kao što su Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Kako podsjećaju, od 2012. godine Crna Gora je kroz ovaj okvir dobila ukupno 214 mil EUR bespovratnih sredstava za projekte u oblasti saobraćaja.
Najznačajniji dio te podrške, kako ističu, usmjeren je na modernizaciju željezničkog koridora između Bara i granice sa Srbijom, koji predstavlja ključnu saobraćajnu trasu u željezničkoj mreži države.
Fokus na modernizaciji, ne na velikom proširenju
U odgovoru za Analitiku iz Delegacije EU naglašavaju da Evropska komisija i nacionalne vlasti procjenjuju prihvatljivost svake investicije kroz niz kriterijuma. Među njima su, kažu, strateško uklapanje projekta, analiza troškova i koristi, procjena uticaja na životnu sredinu i društvo, kao i usklađenost sa pravilima EU o prihvatljivosti.
Kako objašnjavaju, projekti velikog proširenja aerodromskih kapaciteta prolaze kroz posebno stroge provjere zbog visokih troškova i zabrinutosti za životnu sredinu, te stoga nijesu bila prioritet za podršku kroz IPA fondove.
Zbog toga, kako dodaju, buduće investicije u aerodrome trebalo bi prije svega da budu usmjerene na unapređenje postojećih kapaciteta.
– I to kroz poboljšanja bezbjednosti i sigurnosti, racionalizaciju i jasne mjere dekarbonizacije, poput ozelenjavanja flota za zemaljske usluge, kako bi se podržala održivija povezanost sa drugim vidovima saobraćaja – navode iz Delegacije EU.
Poručuju i da u ovoj fazi ne postoje planovi za investicije Evropske unije u aerodrome u Crnoj Gori.
U toku je nastavak radova na obnovi horizontalne saobraćajne signalizacije u Tivtu. Kako ističu iz Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Opštine Tivat radovi su počeli u decembru, a nastavljeni su 16. marta i sprovode se shodno tenderskoj proceduri iz 2025. godine, po ugovoru vrijednom 56.000€.
Izvođač radova je Signal doo. Radovi na obnovi horizontalne signalizacije realizovaće se u svim djelovima grada.
Air Serbia će tokom predstojeće ljetnje sezone pokrenuti direktnu avio-liniju između Beograda i jednog od najpoznatijih ljetovališta na jadranskoj obali – ostrva Brač. Uvođenjem ove sezonske rute Air Serbia, vodeći regionalni avio-prevoznik, dodatno proširuje svoju ponudu ka atraktivnim jadranskim destinacijama i putnicima omogućava jednostavniji dolazak do popularnih ljetovališta.
Uvođenjem direktnih letova do Brača, Air Serbia dodatno jača svoje prisustvo u Hrvatskoj i na turističkom tržištu, nadovezujući se na postojeće linije ka Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Puli, Zadru i Zagrebu. Nova avio-linija omogućava putnicima brojne konekcije preko Beograda ka destinacijama iz široke mreže Air Serbije, kao što su Amsterdam, Barselona, Berlin, Kopenhagen, Rim, Frankfurt, Milano, Oslo, Prag, Beč, Cirih i mnoge druge.
Letovi između Beograda i Brača biće realizovani dva puta sedmično, srijedom i subotom, u periodu od 20. juna do 12. septembra. Karte su od danas u prodaji putem direktnih prodajnih kanala Air Serbije i ovlašćenih agenata za prodaju avio-karata.
Brač, poznat po prelijepim plažama, kristalno čistom moru i autentičnom mediteranskom ambijentu, posebno se izdvaja po čuvenoj plaži Zlatni rat, jednoj od najprepoznatljivijih plaža u Evropi. Ostrvo je popularno među turistima koji traže opušten odmor, ali i brojne aktivnosti na otvorenom, uključujući vodene sportove, jedrenje, planinarenje i uživanje u tradicionalnoj dalmatinskoj kuhinji.
Oko 90 brodova, uključujući tankere za naftu, prošlo je kroz Hormuški moreuz od početka rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela sa Iranom, kada je taj prolaz efektivno zatvoren, prema podacima pomorskih i trgovinskih platformi.
Mnogi brodovi koji su prošli kroz moreuz označeni su kao dio „tamnih tranzita“ i „flote iz sjenke“, jer pokušavaju da izbjegnu sankcije i nadzor zapadnih vlada, a vjerovatno su povezani sa Iranom, saopštila je firma za pomorske podatke „Lojds List Intelidžens“ (Lloyd’s List Intelligence).
Kako su cijene sirove nafte premašile 100 dolara po barelu, predsjednik SAD Donald Tramp izvršio je pritisak na saveznike i trgovinske partnere da pošalju vojne brodove i ponovo otvore moreuz u nadi da će se cijene sniziti.
Kroz Hormuški prolazi oko petina svjetske nafte, a većina saobraćaja obustavljena je od početka marta, nakon što su SAD i Izrael napali Iran 28. februara.
U tom području je, od početka sukoba, napadnuto oko 20 brodova.
Iran je, uprkos zatvaranju moreuza, uspio da izveze više od 16 miliona barela nafte od početka marta, procijenila je platforma za trgovinske podatke i analitiku „Kpler“.
Zbog zapadnih sankcija i povezanih rizika, Kina je bila najveći kupac iranske nafte, navodi se iz te firme.
Kroz moreuz je, prije početka rata, dnevno prolazilo od 100 do 135 brodova, a vjeruje se da je u trenutnim uslovima oko petine brodova povezano sa Iranom, dok se neki dovode u vezu sa Kinom i Grčkom.
Tim putem plove i brodovi pod zastavama Pakistana i Indije.
„Lojds List“ tvrdi da brodovi mogu da prolaze kroz moreuz „uz barem neki nivo diplomatske intervencije“ sa Iranom.
Za neke brodove se takođe tvrdi da su povezani sa Kinom, što smanjuje rizik od napada.
Cijene nafte su, od početka rata u Iranu, porasle 40 odsto, pri čemu je Iran zaprijetio da neće dozvoliti prolaz „ni jednog litra nafte“ namijenjenog SAD, Izraelu i njihovim saveznicima.
SAD su saopštile da dozvoljavaju iranskim tankerima za naftu da pređu moreuz.
„Iranski brodovi već izlaze, a mi smo to dozvolili da bismo snabdjeli ostatak svijeta“, rekao je ministar finansija SAD Skot Besent u intervjuu za televiziju CNBC.
Vaterpolisti Primorca igraju večeras prvi meč četvrtfinala Evrokupa sa Radničkim iz Kragujevca (18h, TVCG2).
Kragujevčani su ove sezone već dva puta savladali Kotorane – najprije na njihovom bazenu rezultatom 13:7, a potom i pred domaćom publikom sa ubjedljivih 15:9, što im svakako uliva dodatno samopouzdanje.
Radi se o dva prvoplasirana tima Premijer regionalne lige, pa nema sumnje da je riječ o pravom derbiju na međunarodnoj sceni.
“Posljednje tri utakmice smo odigrali odlično. Ušli smo u dobru formu, energija nikada nije bila bolja. Sa zadovoljstvom želimo da dočekamo Radnički. Pozivam navijače da nas podrže, da zajedno napunimo bazen i probamo da doplivamo do nove pobjede”, istakao je Marko Mršić.
“Očekuje nas važan i veliki meč protiv Radničkog. Oni su, po meni, jedna od najjačih ekipa u Evropi ove sezone. Trebalo je da dođu do fajnal fora Lige šampiona, ali nisu igrali na nivou na kome se očekivalo da budu. Digli su formu u drugom dijelu sezone. To je sklop aktuelne reprezentacije Srbije sa dvojicom bivših reprezentativaca, jednih od najboljih igrača svijeta u prethodnoj deceniji”, rekao je iskusni Marko Petković.
U redovima Radničkog ne bježe od uloge favorita, ali naglašavaju maksimalan oprez i respekt prema protivniku.
“Biće sigurno teže nego u prethodnim susretima, ali ako pokažemo istu želju, energiju i disciplinu, vjerujem da slavlje neće dolaziti u pitanje. Motivacija je na visokom nivou i to je naš adut. Primorac igra pokretljivo, sa specifičnim “grčko-crnogorskim” sistemom, ali smatram da imamo rješenja i za njihovu odbranu i za napad, istakao je Boris Vapenski.
Revanš meč je 28. marta u Kragujevcu.
U ostalim susretima četvrtfinala sastaju se Marselj – Sabadelj, Panatinaikos – Jadran ST i BVSC – Oradea.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena lakše i jedna teže, prenosi Agencija Mina.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, u Baru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Nikšiću.
Izdato je 465 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 42 prekršajne prijave.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Legenda svjetske muzičke scene, Brajan Adams, prvi je gost jubilarnog 20. Guitar Art Summer Festa u Herceg Novom. Publika će imati ekskluzivnu priliku da prisustvuje prvom Adamsovom koncertu na otvorenoj sceni, 26. juna 2026. godine na drevnoj tvrđavi Kanli kula.
Brajan Adams, dobitnik Gremija, jedne od najprestižnijih nagrada u svijetu muzike, nagrade American Music Awards i više najznačajnijih kanadskih priznanja, sinonim je za muzičku strast i neprevaziđene live nastupe. Prodao je više od 100 miliona ploča, održao stotine koncerata širom svijeta, a više puta je nominovan za Oskara i Zlatni globus za filmsku muziku. Uvršten je u Canadian Music Hall of fame i Canada’s Walk of Fame.
Turneja „Bare Bones Show”, inspirisana kultnim akustičnim albumom iz 2010. godine, Adamsa prikazuje u najiskrenijem svjetlu: pjesme su svedene na samu suštinu – glas i gitaru – pružajući publici jedinstvenu priliku da osjeti čistu emociju njegovih pjesama. Njegovi koncerti, među kojima i oni u Beogradu, uvijek su među najposjećenijim nastupima, privlačeći na desetine hiljada poštovalaca njegove muzike. Ostaju upamćeni po snažnoj energiji, neposrednom kontaktu sa publikom i atmosferi muzičkog spektakla uz hitove poput Summer of ’69, Heaven i (Everything I Do) I Do It for You.
Herceg Novi još jednom staje rame uz rame sa svjetskim centrima kulture i zabave otvarajući svoje scene za najveća umjetnička imena. Time potvrđuje i status popularne svjetske turističke destinacije u kojoj posjetioce tokom cijele godine očekuje raznovrstan i bogat program.
Ograničen broj mjesta, poseban ambijent drevne tvrđave okrenute moru, muzika u njenoj najčistijoj formi i Herceg Novi kao grad koji će postati dio priče o muzičkoj legendi – Brajanu Adamsu.
Ulaznice za koncert su u prodaji od 20. marta 2026. putem prodajnih mreža Herceg Festa i Tickets.rs, informacije & rezervacije: office@gaf.rs.
Crna Gora mora postepeno prelaziti sa modela masovnog turizma ka održivim konceptima, saopštio je predavač na Univerzitetu Donja Gorica i saradnik u Nacionalnim parkovima (NPCG), Goran Škatarić.
Ti koncepti koji podrazumijevaju bolju valorizaciju prirodne i kulturne baštine, jačanje turizma u nacionalnim parkovima, razvoj ruralnih područja i snažnije povezivanje turizma sa lokalnom proizvodnjom, gastronomijom i kulturnim identitetom prostora, rekao je Škatarić za Pobjedu.
On je podsjetio da turizam već decenijama predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u zemlji. Učešće te privredne grane u bruto domaćem proizvodu iznosi oko trećinu, dok gotovo trećina zaposlenih u Crnoj Gori na neki način zavisi od turističke djelatnosti. Ipak, kako ističe, struktura razvoja turizma pokazuje određene slabosti, prije svega izraženu sezonalnost i koncentraciju posjeta u primorskim opštinama tokom ljetnjih mjeseci.
„Takav model razvoja, koji se oslanja gotovo isključivo na ljetnju sezonu i obalu, dugoročno otvara pitanje održivosti. Savremeni turizam više ne može počivati samo na velikim infrastrukturnim projektima i sezonskim talasima posjeta. Ključ je u valorizaciji prirodne i kulturne baštine i u stvaranju autentičnih iskustava koja povezuju lokalne zajednice, prirodu i ekonomiju“, kazao je Škatarić.
Nacionalni parkovi CG
On je dodao da se u svijetu sve više razvijaju modeli turizma koji povezuju zaštitu prirode, ruralni razvoj i turističku ponudu. Poseban značaj dobija agroturizam, odnosno boravak turista u ruralnim domaćinstvima i na farmama, gdje posjetioci imaju priliku da učestvuju u svakodnevnim aktivnostima, upoznaju lokalnu gastronomiju i tradiciju, ali i neposredno doprinesu ekonomiji lokalnih zajednica.
„Savremeni koncept turizma sve više podrazumijeva ekonomiju autentičnosti, odnosno stvaranje vrijednosti kroz očuvanje prostora, tradicije i lokalnih proizvoda. U mnogim evropskim državama razvijeni su modeli poput raspršenih hotela, revitalizacije istorijskih sela ili tematskih turističkih ruta koje povezuju prirodu, gastronomiju i kulturnu baštinu“, naveo je Škatarić.
Jedan od važnih trendova u svijetu je i razvoj digitalnih platformi za upravljanje prirodnim područjima i nacionalnim parkovima. Takvi sistemi omogućavaju turistima lakši pristup informacijama o planinarskim stazama, smještaju, bezbjednosti i dostupnosti lokalnih usluga, dok upravljačima parkova olakšavaju planiranje i kontrolu posjeta.
Crna Gora, prema riječima Škatarića, raspolaže izuzetnim prirodnim potencijalom koji još nije u potpunosti iskorišćen. Planinska područja, nacionalni parkovi i ruralni predjeli bogati tradicijom i kulturnim nasljeđem predstavljaju važan razvojni resurs.
Nacionalni park Lovćen – foto NTO
„Crna Gora ima pet nacionalnih parkova i ogroman prirodni kapital. Taj kapital nije samo ekološka vrijednost, već i razvojni resurs“, kazao je Škatarić i dodao da upravo nacionalni parkovi mogu imati ključnu ulogu u razvoju turizma zasnovanog na prirodi, planinarenju, edukativnim sadržajima i naučnom turizmu.
Prema njegovim riječima, snažan brending mreže nacionalnih parkova, uz uvođenje standarda kvaliteta za turističke operatere i proizvođače lokalne hrane, mogao bi dodatno ojačati turistički identitet zemlje.
„Kada se turizam poveže sa lokalnim proizvodima, gastronomijom i kulturom prostora, tada on prestaje da bude sezonska aktivnost i postaje razvojna platforma za čitave regione“, objasnio je Škatarić.
