Ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker boravio je danas u zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o više aktuelnih tema, ali i o predstojećem periodu i mogućnostima produblljivanja saradnje.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić i savjetnik predsjednika Jovan Subotić, istakli su brojne investicije koje se realizuju u gradu, poput Portonovog i onih na Luštici, a među koje spada i izgradnja sistema za vodosnabdijevanje u vrijednosti od 9 miliona eura.
Sastanak je bio prilika i da se ukaže na sve ono što je naš grad zadesilo tokom prethodnih godina sa lošim privatizacijama, a čije posljedice i dan danas svi građani mogu da vide i osjete.
-Sa nedavnom prvom demokratskom smjenom vlasti u Crnoj Gori, nadamo se da će se i te stvari promijeniti, kao i cjelokupni maćehinski odnos prema Herceg Novom, poručio je Katić.
Ambasador Presker istakao je da je za našu državu sada najbitnija vladavina prava i jačanje pravosuđa. On je poručio da upravo jak sektor nezavisnih istraživačkih novinara i nezavisno sudstvo u velikoj mjeri doprinose manjoj stopi korupcije i privatizacija sumnjivog karaktera, što se može vidjeti na primjeru Slovenije.
Presker je nepomenuo i da će sledeće godine, tačnije za 10 mjeseci, Slovenija preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom, te da će ta zemlja dati podršku i još više pomoći Crnoj Gori na putu eurointegracija.
Govoreći o Herceg Novom, Ambasador je napomenuo da je više puta bio u Herceg Novom, a da ”Stari grad ima posebnu dušu”.
Predsjednik Katić podsjetio je tokom sastanka na već uspostavljenu saradnju grada sa Kranjem i Novim Mestom, koji su doprinijeli bogatom programu 50. Praznika mimoze 2019. godine. Tada su održani i Dani slovenačke kuhinje u okviru programa praznika, u kojem su učestvovali učenici ugostiteljske i turističke škole Grm iz Novog Mesta. Takođe, Novljanima se tada predstavio hor “Pomlad” i vokalno muzički sastav “De’ci”. Pobratimstvo dva grada traje već gotovo 50 godina.
Po pitanju kulture, istaknuti su i tradicionalni Filmski festival, ali i Hercegnovski strip festival, koji iz godine u godinu sve više napreduje i primjer je izuzetne saradnje lokalnih snaga i strip crtača iz Slovenije. Kako se moglo čuti na sastanku, što se regiona tiče, Herceg Novom danas pripada vodeća pozicija na temu stripa i promocije te vrste umjetnosti, a predstavnici lokalne samouprave posebno su zahvalili na pomoći u organizaciji tog festivala.
Broj zaraženih koronavirusom u Francuskoj u zadnja 24 sata skočio je u petak za preko 20.000, prvi puta od početka epidemije, pokazali su podaci ministarstva zdravstva.
Ministarstvo je objavilo da je zabilježilo 20.330 novozaraženih, a ukupno od početka epidemije njih 691.977.
U protekla dva dana u Francuskoj je preko 18.000 novozaraženih koronavirusom.
Broj umrlih povećao se za 109 na 32.630, najviše ovog tjedna, ali ispod brojeva od 150 preminulih koji su bilježeni ranije ovog mjeseca.
U proteklih nekoliko dana počelo je bespravno zauzimanje akvatorijuma i postavljenje nove manje divlje marine u srcu uvala Brdišta kod Tivta.
Ta uvala u narodu je poznatija kao „Vala Zagreb“ po imenu razarača Kraljevske mornarice Jugoslavije kojeg su na ovom mjestu 17.aprila 1941. digli u vazduh i uništili da taj ratni brod ne bi pao u ruke neprijatelju i pritom žrvtvovali svoje živote, narodni heroji Milan Spasič i Sergej Mašera. Skoro na samom mjestu gdje se odigrao ovaj istorijski događaj i „Zagreb“ potonuo prije skoro 80 godina, proteklih dana ronioci i operativa počeli su postavljanje i sidrenje čak šest plutajućih priveznih pontona ukupne dužine preko 100 metara, a za koje ne postoji nikakav osnov u prostorno-planskoj i dokumentaciji Morskog Dobra koja se odnosi na postavljanje privremenih objekata u toj zoni.
Dovlačenje pontona i njihovo sidrenje u ovom dijelu „Vale Zagreb“ izazvalo je ogorčenje žitelja obližnjeg tivatskog naselja Brda koji su pozvali inspekcije i predstavnike „Morskog Dobra“, tražeći da oni izvrše kontrolu aktivosti koje se obavljaju u uvali i spriječe nezakonito formiranje još jedne u nizu manjih marina koje proteklih godina u Tivatskom zalivu bukvalno niču „kao pečurke poslije kiše“ u gotovo svakoj malo većoj uvali. Iz „Morskog Dobra“ „Vijestima“ je nezvanično rečeno da je njihov kontrolor nadležan za teritoriju opštine Tivat proteklih dana bio na licu mjesta, napravio zapisnik i zvanično zatražio intervenciju nadležne Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora. Potom je na licu mjesta bio i glavni inspektor sigurnosti plovidbe u Boki Željko Lopar i obavio inspekcijski nadzor, ali njihov zapisnik sa evidentiranim zatečenim stanjem i mjerama koje je inspekcija preduzela protiv počinilaca, „Morskom Dobru“ navodno još uvijek nije dostavljen. Lompar nam je kazao da je od ronilaca koji su postavljali sidra za pontone, uzeo izjave i da je tim putem došao do izvjesnog Ilije Stankoviča koji mu je usmeno kazao da je on vlasnik tih pontona.
„Izjavio je da je u postabljanje pontona krenuo jer je navodno, u postupku dobijanja dozvole za takav novi privremeni objekat u ovoj zoni morskog dobra u Tivtu, a što se kasnijom provjerom kod JP „Morsko Dobro“ pokazalo kao netačno, jer nema mogućnosti da se mimo već ucrtanih, ovdje odobri postavljanje bilo kakvog novog privremenog objekta – plutajućeg privezišta, pogotovo ne nekog tako velikih dimenzija kao što je ovo što je taj Stanković krenuo da postavlja. On će stoga odmah dobiti nalog da u pod hitno ukloni iz uvale Brda pontone koje je tu donio.“- istakao je Lompar.
Inače, „Morsko Dobro“ ima važeći ugovor sa budvanskom kompanijom „Montenegro cruising“ o postavljanju priveremnog objekta – pruistaništa i plutajućeg privezišta za obližnju lokaciju označenu kao 9.7 i 9.12 u svom programu privremenih objekata u zoni morskog dobra na području opštine Tivat za period 2019-2023 godina. Po tom ugovoru „Montenegro cruisingu“ je data mogućnost da u akvatorijumu ispred katastarske parcele 636 KO Đuraševići, postavi pontonsko plutajuće privezište dimenzija 25 sa 2,5 metara i montažno-demontažni privremeni objekat kontejnerskog tipa, površine 8 kvadrata za administartivno.kancelarijske potrebe. Nijednim dokumnetom ili važečom planskom dokumntacijom, međutim, nije dozvoljeno da se u na ovom mjestu postavlja tri do četiri puta duži plutajući ponton, kakav je uz ponton koji jeranije legalno instalirao „Montenegrocruosing“, proteklih dana krenuo da postavlja Stanković.
Dio uvale Brda gdje je uz ponton Montenegro Cruisinga pocelo dovlacenje nelegalnih pontona
I PARCELA ISPRED KOJE SE FORMIRA NELEGALNA MARINA DATA NA TENDER
Ministarstvo finansija je17.avgusta objavio javni poziv za podnošenje ponuda na tenderu za davanje u dugoročni zakup na period od 30 godina nepokretnosti u državnoj svojini u Opštini Tivat, sa investicionim ulaganjima radi izgradnje hotela ranga pet zvjezdica. Na tom tenderu potecijanim zakupcima se nudi sedam katastarskih parcela u KO Đuraševići, ukupne površine 24.751 kvadrat, a koje su po kulturi, u katastru evidentirane kao pašnjaci, odnosno šume 3.klase. Jedini izuzetak je katastarska parcela 636 površine 3.426 kvadrata koja se vodi kao “neplodno zemljište” a u suštini predstavlja samu obalu cijele uvale Brdišta – jednog od rijetkih preostalih neizgrađenih i nedevastiranih područja u Tivatskom zalivu. Ispred južnog dijela te parcele se upravo postavljaju nelegalni plutajući privezni ontoni i fomrila divlja mini-marina.
Ministarstvo finansija od zainteresovanih subjekata koji svoje ponude na tender za zakup skoro 25 hiljada kvadrata državnog zemljipta mogu podnijeti do 15.oktobra, traži minimalnu godišnju zakupninu od 64.250 eura. Pored ostalih uslova, da bi se kvalifikovao za učešće na ovom tenderu, ponuđač mora biti “domaći ili međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater najmanje dva hotelska kompleksa, nivoa pet zvjezdica, ili mora imati iskustvo u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom.”
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 886 uzoraka na novi koronavirus.
U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 344 novopozitivnih slučajeva infekcije čiji uzorci su upućeni iz sljedećih opština:
Podgorica 169, Nikšić 72, Pljevlja 31, Rožaje 13, Cetinje 11, Kotor 11. Berane 10, Bar 7, Danilovgrad 7, Bijelo Polje 4, Tivat 3, Plav 2, Herceg Novi 2, Petnjica 1, Andrijevica 1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Herceg Novog, Ulcinja i Bijelog Polja, rođenih 1953, 1976. i 1959. godine a koji su liječeni u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić“ u Baru (2) i OB Bijelo Polje.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 185 a od početka godine 194.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 172 pacijenata.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.828.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 13.348.
Mještani Obale Đuraševila započeli su danas protest na mjesnom pristaništu – mulu Bazdanj, ne dozvoljavajući trajektu „Vasilije“ hidrograđevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora da pristane uz operativnu obalu i iskrca bager koji je ta kompanija namjeravala da na ovom mjestu prekrca na kamion i odveze dalje.
Od ranih jutarnjih sati trajalo je svojevrsno „nadgornjavanje“ dvadesetak mještana koji su se okupili na mulu Bazdanj, na njega parkirali jedno od svojih vozila i fizičkim prisustvom blokirali „Briv Construction“ u njegovim namjerama da iz trajeta iskrca bager na obalu. Mještani su novinarima kazali da već petnaestak godina imaju problem sa dugotrajnim vezivanjem raznih hidrograđevinskih plovila ove kompanije na mjesnom mulu Bazdanj koje ima zvanični status pristaništa, a ne privezišta. To značii da ovdje samo na kraće vrijeme mogu pristati razni plovni objekti radi operacije ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika, a nikako se mjesecima i godinama ovdje vezivati i ostajati uz mulo. Mještani od kojih većina živi od turizma tvrde da zbog prisustva „Brivovih“ plovila trpe štetu jer navodno, turisti ne žele da dolaze u njihove apartmane zbog prisustva neuglednih plovila, buke i povremenih izlivanja ulja i goriva iz njih, zbog čega već godinama traže da se ti brodovi uklone odavde. Žitelji Obale Đuraševića tvrde da u svoju korist imaju i sudske presude, a naglašavaju da JP „Morsko dobro“ koje gazduje ovim pristaniđtem kao i Inspekcija sigurnosti plovidbe nisu do sada preduzeli dovoljno odlučne i efikasne akcije da se sudske presude i sprovredu u djelo i “Brivova“ plovila uklone sa mula Bazdanj.
Sa druge strane, vlasnik kompanije „Briv Construction“ Vojislav Bujković koji je jutros takođe bio na licu mjesta gdje se protest održavao, ističe da je već ranije uklonio skoro sve svoje brodove sa ovog lokaliteta iako mu država, kao ni ostalim vlasnicima sličnih plovila i turističkih brodova, nije odredila mjesto na kojem bi se ta plovila mogla duže stacionirati tokom perioda kada su van radne eskspoatacije. Bujković podsjeća da već godinama traži od nadležnih da se odredi takvo mjesto na obali u Boki gdje bi mogao da bi u dužem periodu mogao da stacionira svoja plovila, ali naglašava da je juče na mulu Bazdanj želio samo da obavi operaciju prekrcaja bagera, ali ne i da trajekt „Vasilije“ ponovno vrati i na duže vrijeme priveže na ovom mjestu.
„Tražim od Morskog Dobra i Inspekcije sigurnosti plovidbe da mi omoguće ono što po propisima moraju da učine – da moj brod pristane ovdje, iskrca bager i odmah potom napusti mulo Bazdanj jer svi imaju pravo da tako koriste javne objekte kakvi su pristaništa“- kazao je Bujković.
Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar je bio na licu mjesta nakon čega je on pozvao predstavnike Morskog Dobra koje gazduje mulom Bazdanj, da se uključe u riješavanje problema.
„Morsko Dobro kao neko ko u ime države upravlja ovim dijelom njene imovine – javnim pristaništem, dužno je da obezbjedi propisan način koriščenja tog objekta i ono je, a ne Inspekcija sigurnosti plovidbe, odgovorno za to što se ovdje neko vezuje 5, 10 ili 20 godina. Naš posao je da utvrdimo da li je sigurnost pomorskog saobraćaj ugrožena ili ne, a ne da riješavamo problem koji ovdje toiko dugo traje između mještana i nekih brodara.“- kazao je Lompar koji je istakao da je naložio kapetanu trajekta „Vasilije“ da se udalji iz akvatorijuma pristaništa Bazdanj dok na njega ne pristane brod koji je po navodima nezadovoljnih mještana, bio očekivan sa teretom grožđa iz Konavala, te da „Vasilije“ sačeka svoj red da iskrca svoj teret.
Mulo Bazdanj Krtoli 9. okotobar 2020. foto S. L.
„Međutim, ispostavilo se a nema nikakvog broda sa grožđem, ali i da se zapovjednik „Vasilija“ uprkos mom nalogu, vezao za dvije plutače koje je prethodno u moru ispred mula Bazdanj, bespravno postavilo N.N. lice. Iz „Briva“ su me potom obavijestili da je na trajektu navodno desna mašina u kvaru i da traže određeno vrijeme da ostanu vezani ovdje na plutačama, dok se kvar ne otkloni, nakon čega će se brod ukloniti iz spornog područja.“- kazao je Lompar dodajući da je na „Morskom Dobru“ da riješi problem sa upotrebom mula Bazdanj, odnosno „okupljanjem građana na državnopj imovini i blokadom njenog korišćenja“. On je dodao da će najkasnije do 23.oktobra, postati izvršno već doneseno riješenj inspekcije o uklanjanju svih brodova i plutača iz kontakt zone mula Bazdanj, te da će ukoliko to ne učine njihovi vlasnici, ovaj posao onda morati da odradi Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore.
Lompar je dodao da su ga tokom isnpekcijskog nadzora neki od mještani vrijeđali i prijetili mu poručujući mu da će ga „vratiti iznad 13.kanice“ i tvrdili da je on „inspektor odlazeće vlasti“, zbog čega je Lompar pozvao policiju i podnio prijavu protiv građanina koji mu je navodno prijetio i koji je kaže, identifikovan.
Predstavbnik „Morskog Dobra“ za opštinu Tivat Jovo Radonjić koji je danas na mulo Bazdanj došao na poziv Lompara, kazao je da je “situacija takva da imamo dva nezadovoljna korisnika”.
“Jedan želi da iskrca grožđe, drugi da pristane kako bi obavio radnje iskrcavanja građevinske mašine. Postoje neka neslaganja koja su na ivici svađe i tenzije. Ja ću konstatovati stanje sa svim detaljima i s obzirom na dugogodišnji spor i neadekvatno korišćenje pristaništa i zbog same situacije spornog zemljišta preko kojeg prolazi pristupni put ka pristaništu, prema Morkom dobru ću uputiti zahtjev da se razmotri stavljanje pristaništa Bazdanj pod moratorijum na njegovo korišćenje” – istakao je Radonjić.
Restoran u povijesnom središtu Praga u ponudi ima desert u obliku novog koronavirusa, koji je već postao hit, i nada se da će mu on pomoći da zaustavi poslovni pad.
Restoran Black Madonna obično je bio prepun turista koji su se divili njegovom kubističkom interijeru, ali je zbog pandemije koronavirusa jako pao njihov broj dok se Češka bori s jednom od najvećih stopa zaraze u Europi.
Kreatorica deserta Olga Budnik rekla je da je dobila ideju za vrijeme karantene u proljeće.
“Našla sam fotografiju virusa na internetu i detaljno sam smislila kako napraviti desert – kako napraviti šiljke, kakva će biti boja, i sve sam to pripremila”, rekla je ona za Reuters.
Desert je malo manji od teniske loptice, ima čokoladnu koricu, a “šiljci” virusa napravljeni su od bijele čokolade i sušenih malina.
Unutra je krema od pistacija s pireom od malina i malinama u sredini.
Ta je delikatesa postigla veliki uspjeh i prodaje se više od 100 komada dnevno a brojka i dalje raste.
“Koronakriza za nas je značila ogroman pad prometa…”, rekao je voditelj marketinga restorana Vojtech Hermanek.
“Istodobno to je bila prilika da se u ponudu stavi kolač u obliku koronavirusa koji je simbol… i pokazuje da nije sve izgubljeno.”
Budnik, Ukrajinka koja živi u Pragu zadnjih šest godina, već razmišlja o novom desertu na temu cjepiva protiv covida koji bi trebao imati okus citrusa i likera.
“Bit će tu puno limete s malo alkohola”, najavila je ona.
Žiri za dodjelu nagrada i Povelje Opštine Herceg Novi razmatrao je dostavljene predloge na sjednici održanoj 05. oktobra, utvrdivši kandidate: za oktobarsku nagradu i po predlogu grupe građana – dr Relja Živojnović, za povelju Herceg Novog i po predlogu Sportskog centra Igalo – Ana Dabović.
Kako se navodi u predlogu grupe građana, dr Relja Živojnović je najpoznatiji očni ljekar na svijetu, koji je prvi obavio hiruršku obradu mrežnjače, a penziju provodi u Herceg Novom, u koji je donio biljke sa svih strana svijeta.
Živojnović je rođen 1931. godine u Gracu, u Austriji. Po rođenju, živio je kratko u Vojvodini, da bi se porodice doselila u Herceg Novi 1934. Godine. Zbog ratnih dešavanja, školovao se na Cetinju i u Herceg Novom, a maturirao u Dubrovniku 1949. godine. Završio je medicinski fakultet u Zagrebu, staž u Meljinama, da bi zajedno sa suprugom 1960. godine otišao u Njemačku, a potom i u Roterdam, gdje završava specijalizaciju iz oblasti oftamologijePoslednjih 8 godina proveo je u Belgiji u Antverpenu, gdje je i dočekao penziju.
-Nakon odlaska u penziju, dr Živojinović je svoje slobodno vrijeme pretvorio u ljubav prema cvijeću. Botanička bašta i njegovom đardinu u Herceg Novom je nešto teško opisivo. Donosio je svom gradu, parku hotela Boka, biljke iz svih dijelova svijeta, tako da je i na taj način pokazao i dokazao kako se ljubav bez interesa moće dati i pokloniti na hiljadu načina, navodi se u predlogu grupe građana.
Kako se navodi u predlogu Sportskog centra Igalo, Ana Dabović je dijete Herceg Novog, uspješna sportistkinja koja je ponikla u lokalnom klubu, a svojim vrhunskim sportskim rezultatima je najbolji ambasador našeg grada u svijetu.
Uz već bogatu igračku karijeru, Ana Dabović je prva srpska košarkašica u istoriji koja je osvojila titulu šampiona američke WNBA lige za sezonu 2016. godine, igrajući za ekipu Los Angeles Sparks. Standardni je član ženske košarkaške reprezentacije Srbije. Zvanično je proglašena za najbolju igračicu (MVP) prvenstva Evrope u Mađarskoj i Rumuniji 2015. Godine. Trenutno igra u francuskoj ligi za ekipu BLMA (Basket Lattes Montpellier Agglomeration).
-Svojom igrom, ali i zalaganjem na terenu Dabovićeva je osvojila simpatije mnogih u Crnoj Gori i Srbiji i apsolutno zaslužuje da bude dobitnica povelje grada Herceg Novog, kao zaslužan ambasador novskog sporta, navodi se u predlogu Sportskog centra Igalo.
Sledećeg ponedeljka žiri će raspravljati o kandidatima i obaviti tajno glasanje. Žiri za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje Herceg Novog čini 9 članova, predstavnika svih partija zastupljenih u Skupštini.
Za dvadesak mladih jedriličara iz kluba “Jovo Dabović” iz Baošići i nabavku zimskih odijela za njih, u subotu će biti organizovan humanitarni dan, koji počinje regatom vetrana u klasi optimist, nakon čega slijedi izložba i živa svirka
„U restoranu Porta u Baošićima priredićemo izložbu mojih dvanaest radova iz nove knjige recepata koju je pisao poznati kuvar Vladimir Acin a ja radio ilustracije“, kaže umjetnik Nikola Ćurčin objašnjavajući da je izložba prodajna i da će sav prihod od prodatih originalnih radova ići u fond za nabavku opreme za jedriličare.
Program će se nastaviti živom svirkom poznatog novskog dueta Low voltage a ulaznica je 10 eura.
Lahor – Regata septembar 2020. foto Elena Shu
„Sav prihod od ulaznica takođe ide u kasu za kupovinu opreme, a ulaznica je konzumacija za hranu i piće koji su takođe obezbijeđeni kao donacija, a na meniju su palamide koje je obezbijedio Hercegnovski strip festival“, kaže Nikola koji je i direktor HSF-a.
Organizatori humanitarnog dana su klub Jovo Dabović i Maša Vučetić.
Međunarodna izložba 14 umjetnika, članova HDLU-a (Hrvatskog društva likovnih umjetnika) Istre, pod nazivom „Don’t be afraid“, otvorena je u četvrtak galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.
“Savez Crnogoraca Hrvatske nekoliko desetaka godina organizira kulturne manifestacije između ova dva susjedna i prijateljska naroda. Da je to tako svjedoči i večerašnja izložba likovne umjetnost Istarske županije u našoj matičnoj domovini Crnoj Gori” – kazao je predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović.
O postavci izložbe govorio je predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre Milan Marin.
“Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre je profesionalno udruženje koje broji više od 200 članova i naši osnovni zadaci jesu promoviranje, njegovanje i afrimacija domcijalne umjetničke prakse. Domaća produkcija je temelj nacionalne kulture i samo sa snažnom umjetničkom produkcijom, sa kvalitetom mi možemo pretendovati na dio kulturnog neba Europe i svijeta” – kazao je Marin.
Izložbena su djela 14 autora, likovni izraz se kreće od apstrakcija do figuracija, tehnika je raznovrsna.
„Najviše ima kombinovane tehnike, a teme su printovi, akvareli, akrilici, cijeli spektar umjetničkog i vizuelnog izraza. Mislim da je najvažnije ono što ostaje poslije nas, to je zapravo umjetnost” – istakao je Marin.
Prisutnima se obratila generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, koja je istakla da su povjesne veze između dvije države duge i mnogostrane, a posebno kulturne.
„Ova izložba priređena je i otvara se u duhu kao izraz suradnje udruženja iz Hrvatske i Crne Gore. Ovaj događaj, osim umjetničke dimenzije, ima i svoju širu poruku. Nebojmo se susreta nego se otvorimo svemu onome što je pozitivno u humano” – poručila je Lončarević.
Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
“Ova izložba je još jedno zbližavanje kulture Hrvatske i Crne Gore, Istre i Kotora. Dio kulturne baštine Istre poznat je kotorskoj javnosti, ali svaka nova izložba je dragulj“ – kazao je predsjednik Aprcović.
Izložbu su organizovali Zajednica Crnogoraca istarske županije u sastavu Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Matica hrvatske-Ogranak u Boki Kotorskoj, finacijski su je podržali, grad Pula, Istarska županija i Kulturni centar “Nikola Đurković” iz Kotora.
Liječnik predsjednika SAD-a izjavio je da se Donald Trump izliječio od koronavirusa, da je nakon otpusta iz bolnice njegovo zdravstveno stanje stabilno pa bi se mogao vratiti javnim dužnostima ovu subotu.
U saopštenju Bijele Kuće, liječnik Sean Conley kazao je da je Trump odgovorio iznimno dobro na terapiju, a nema ni dokaza nuspojava od liječenja. Dodao je da će u subotu, 10. oktobra, biti deset dana od kada je predsjedniku potvrđena zaraza. Prema planiranom smjeru liječenja, Conley predviđa predsjednikov siguran povratak javnim dužnostima do tada.
Donald Trump je već kazao kako misli da nije zarazan i ustvrdio da se osjeća dovoljno dobro da nastavi održavati političke skupove uoči izbora. Predsjednik SAD-a, pred kojim su 3. studenog izbori, hospitaliziran je zbog zaraze koronavirusom prošloga tjedna u petak, a u Bijelu kuću vratio se u ponedjeljak gdje se sada nalazi u izolaciji.
