29 C
Kotor

Slušaj online radio

Kotor u duhu poštovanja različitosti – 27. januar Lode i Savindan

0
Kotor u duhu poštovanja različitosti – 27. januar Lode i Savindan
Kotor foto Boka News

U Kotoru će u ponedjeljak 27. januara, u skladu sa vjekovnom tradicijom, vjernici, kao i brojni građani, obilježiti početak Tripundanskih svečanosti i Savindan.

Svečanost će početi u 11.30 ispred crkve Sv. Nikole, uz prisustvo građana i zvuke kotorske Gradske muzike i svetosavsku himnu koju će izvesti članovi hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

Zatim će građani i vjernici sa Trga Svetog Nikole otići do Trga Svetog Tripuna, odakle će sa terase bazilike-katedrale tradicionalne Lode, pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovoriti mali admiral Bokeljske mornarice, Matija Joška Radimiri.

Svečanosti Sv. Tripuna proslavit će se po sljedećem programu:

Lodama u podne, 27. 1. Mali će admiral oglasit početak svečanosti. Slijedi trodnevnica od 30.1. do 1. 2. u katedrali s početkom u 18 sati. Na Kandeloru misa će biti u 10, a navečer u 18 svečana pjevana Večernja i Služba čitanja s kađenjem moći. Na liturgijski dan svetkovine, 3. 2. slavit će se dvije mise: u 10 i 18h.

Vanjska proslava 9. februara 

Vanjska proslava bit u nedjelju, 9. februara. U 10 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripunu, a u 10:30 je pontifikalna misa koju predvodi mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup. Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama ulicama grada.

Sve hodočasničke bratovštine i povijesne postrojbe koje žele sudjelovati u procesiji na dan Vanjske proslave, kao i sve hodočasnike koji žele najaviti svoj dolazak, pozivamo da kontaktiraju Ordinarijat putem službenog emaila: ordinarijat@kotorskabiskupija.me

Kulturni program

U kulturno-umjetničkom dijelu ovogodišnjih Tripundanskih svečanosti 27. januara s početkom u 19 sati u Katedrali održat će se koncert sakralne glazbe. Nastupit će: Ljiljana Lišković, sopran, Berislav Jerković, bariton i Zoltán Borbély, orgulje. Na programu su djela za glas i orgulje, te solo orgulje. Koncert je u organizaciji Kotorske biskupije.

U galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru održat će se izložba pod nazivom “Nevrijeme stvara vrijeme” akademske umjetnice Ane Lompar s Cetinja. Otvaranje je 30. 1. u 19 sati. Organizator izložbe je Hrvatsko Građansko Društvo Crne Gore.

Zima zaustavila brod: Manitoulin ostao blokiran na jezeru Erie (Video)

0
Zima zaustavila brod: Manitoulin ostao blokiran na jezeru Erie (Video)
Brod zarobljen ledom

Brod Manitoulin, pod kanadskom zastavom, ostao je zarobljen u ledu na jezeru Erie, nedaleko od Buffala u saveznoj državi New York.

Regiju je pogodio polarni val s prosječnim temperaturama od -15 °C, dok je led prekrio čak 80% jezera Erie. Iako su se temperature blago povečale na -5 °C, uvjeti su i dalje teški, uz povremenu laganu snježnu mećavu, piše The Maritime Executive.

Manitoulin, 202 metra dugačak brod izgrađen 1991. godine, posljednjih se dana suočavao s ledom. Nakon što je dostavio teret pšenice u Buffalo, krenuo je natrag prema Kanadi. Iako mu je tegljač pomogao izaći iz luke Buffalo, brod se ubrzo našao zarobljen u gusto3 ledu, gdje je ostao nepomičan.

Ledolomac američke obalne straže Bristol Bay poslan je iz svoje baze blizu Detroita i očekuje se da će stići do broda. Posada je izvijestila lokalne medije da su u dobrom stanju i da imaju dovoljno zaliha dok čekaju dolazak pomoći.

Led na Velikim jezerima uobičajena je pojava tijekom zime. Obalne straže SAD-a i Kanade svake godine aktivno pružaju pomoć brodovima. Ovog siječnja, USCG je već pomogao dvama drugim brodovima – jednom koji je išao na zimsko sidrište u Detroitu i drugom u blizini luke Cleveland.

Trump tvrdi da građani Grenlanda žele biti uz SAD

0
Trump tvrdi da građani Grenlanda žele biti uz SAD
Grenland

Građani Grenlanda željeli bi biti dio Sjedinjenih Država, ustvrdio je američki predsjednik Donald Trump u obraćanju u avionu Air Force One, izvijestili su u nedjelju novinari koji su putovali s predsjednikom.

– Mislim da će Grenland biti s nama. Mislim da ćemo ga imati. I mislim da ljudi žele biti s nama, kao što znate. Tamo je 55.000 ljudi, koji žele biti s nama, rekao je Trump.

Dodao je da zapravo ne zna kakva prava Danska ima na autonomni teritorij, ali je dodao da bi dansko odbijanje bilo “vrlo neprijateljski čin”.

Grenlandski premijer Mute B Egede rekao je da će građani Grenlanda odlučiti o budućnosti teritorija.

Danska premijerka Mette Frederiksen podržala je njegove riječi.

Visoki vojni dužnosnik Europske unije general Robert Brieger rekao je da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu, prema intervjuu za njemački Welt am Sonntag objavljenom u subotu, budući da je američki predsjednik Donald Trump izrazio interes za zauzimanje danskog teritorija.

– Po mom mišljenju, bilo bi savršeno logično ne samo imati američke snage na Grenlandu, kao što je do sada bio slučaj, nego i razmotriti stacioniranje vojnika EU-a tamo u budućnosti, rekao je predsjednik Vojnog odbora Europske unije.

U konačnici, takav bi korak zahtijevao političku odluku, rekao je general rođen u Austriji. Vojni odbor je najviši vojni ured Europskog vijeća, ali služi kao savjetodavno tijelo budući da unija nema svoju vojsku.

NATO predvođen SAD-om glavni je vojni savez za EU.

Iako Grenland nije dio EU-a jer je prekomorski teritorij Danske, Europljani, kao i SAD, imaju interese na Grenlandu, dodao je general, navodeći njegove sirovine i strateški položaj.

– Međutim, sa sve većim topljenjem leda kao posljedicom klimatskih promjena, to također stvara određeni potencijal za napetosti s Rusijom i možda Kinom, rekao je.

Trump nije isključio korištenje vojne ili ekonomske moći kako bi prisilio Dansku da preda otok.

Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalan je za američki sustav upozoravanja na balističke projektile i učinio ga je prioritetom za Trumpa.

Brieger je rekao kako se nada da će SAD kao članica Ujedinjenih naroda poštovati nepovredivost granica kako je navedeno u Povelji UN-a.

Grenland, najveći otok na svijetu, uglavnom je samoupravan pod danskom krunom, a obranu i vanjske poslove osigurava mu Danska.

SAD trenutno ima vojnu bazu na sjeveru otoka.

– Trenutno imate ruske brodove, imate kineske brodove, imate brodove iz raznih zemalja. To nije dobra situacija i vjerujem da ćemo to [Grenland] dobiti, rekao je Trump.

Predstavljena publikacija o konavoskim stećcima

0
Predstavljena publikacija o konavoskim stećcima
Predstavljena publikacija o konavoskim stećcima

Dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi su svjetske baštine, a jedan je u Konavlima kod crkve sv. Barbare u Dubravki, istaknuto je na predstavljanju publikacije posvećene kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u Konavlima.

Publikacija “Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici na području Konavala”, čiji je autor viši kustos i voditelj Arheološkog muzeja Domagoj Perkić, predstavljena je u četvrtak u Kneževu dvoru u organizaciji Dubrovačkih muzeja.

Konavoski stećci jedan su od lokaliteta iz Konavala kod crkve sv. Barbare u Dubravki, te jedan od dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi svjetske baštine, od njih ukupno 28 na teritoriju četiri države.

“Knjiga je važna jer je jedna od onih, između ostalih i Domagojevih, koje nastaju u Hrvatskoj u zadnjih 30-ak godina gdje se zapravo počelo stećcima postupati na jedan novi i drugačiji način”,  naglasio je predstavnik Ministarstva kulture i medija Ivan Alduk.

“Bilo bi lijepo kad bi se stećke uključilo u nastavne procese na hrvatskim fakultetima, na studijima arheologije, povijesti umjetnosti, gdje se o njima ni u moje vrijeme, a čini mi se ni danas, ne govori ili barem ne govori dovoljno, a ipak su jedan važni i specifičan dio hrvatske kulturne baštine”, dodao je.

Dvojezičnom knjigom predstavljeno je 50 lokaliteta sa srednjovjekovnim i dijelom novovjekovnim nadgrobnim spomenicima.

Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje kasnoga srednjeg vijeka, od 13. do 15. stoljeća, odnosno vrijeme najintenzivnijeg razvoja, uvjetno nazvane, kulture stećaka na ovom prostoru, istaknuto je na predstavljanu.

Kao motivi na stećcima nalaze se različiti profani i religiozni simboli te najčešće geometrijska i vegetativna ornamentika.

“Među središnjim motivima razlikuju se one s figuralnim prikazima poput kola, lova, konja i čovjeka i sličnog, zatim motiva kao odraza društvenih prilika te one religijsko-duhovnog karaktera. Od životinja izdvajaju se ptica, zmija, zmaj, pas ili lav te životinje sa spiralno rascvalim repom. Tu su još arhitektonski motivi (arkade) i uzdužni žlijeb ili reljefno rebro”, naglasio je Perkić.

U pojedinim segmentima moguće je pratiti stariju ranoslavensku, ali i antičku i prapovijesnu tradiciju.

Ukupno je obrađeno 739 stećaka, od kojih je 117 ukrašeno.

Autor kaže kako je posebno primjetan velik utjecaj romanike i gotike iz primorskih urbanih sredina na poimanje pogrebnih običaja i zagrobni život u ruralnom području, uključujući sinkretizam kršćanskih vjerovanja s pučkim tradicijama i poganskim, odnosno slavenskim precima.

NTO – Crna Gora atraktivna destinacija za tržište Španije

0
NTO – Crna Gora atraktivna destinacija za tržište Španije
Foto NTO

“Crna Gora privlači autentičnošću, turisti se uvijek vraćaju puni pozitivnih utisaka“, poručuju turoperatori sa sajma u Madridu



Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG), u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavlja ponudu na najznačajnijoj turističkoj sajamskoj manifestaciji na tržištu Španije i latinoameričkih zemalja – „FITUR 2025”. Sajam se održava od 22. do 26. januara u Madridu, a očekuje se učešće više od 150.000 profesionalaca iz oblasti turizma i posjeta preko 100.000 ljudi.

Delegaciju Crne Gore predvodi predsjednik Izvršnog odbora NTO CG, dr Miško Rađenović, koji će tokom trajanja sajma održati niz sastanaka sa predstavnicima turoperatora i medija iz Španije i zemalja Latinske Amerike, među kojima su predstavnici kompanija Travel shop, Lighthouse, booking.com, Sama Travel, Last minute, Aviareps i drugi.

Foto NTO

Povodom najave španskog turoperatora Sama Travel o otvaranju tržišta i uvođenja čarter letova iz Madrida za Crnu Goru, Rađenović je poručio da ga posebno raduje što je potencijal Crne Gore prepoznat od strane uglednih turoperatora, što potvrđuje da naša destinacija postaje sve privlačnija i konkurentnija na međunarodnom tržištu.

“Španski turisti su dobrodošli da istražuju Crnu Goru, zemlju koja je bogata prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima. Definitivno ne treba propustiti crnogorsku gastronomiju i vina, koji su nezaobilazan dio naše ponude. Raduje nas što turoperatori poput Sama Travel uključuju Crnu Goru u svoje planove, i siguran sam da će čarter letovi u njihovoj organizacijigenerisati značajan broj turista i noćenja sa ovog strateški važnog tržišta”, kazao je predsjednik Izvršnog odbora NTO CG.

Foto NTO

Predstavnici turoperatora koji već uključuju Crnu Goru u svoje aranžmane, istakli su da se radi o izuzetno atraktivnojdestinaciji za njihove klijente. “Već 10 godina prodajemo pakete za Crnu Goru i turisti su veoma zadovoljni. Crna Gora ih privlači svojom autentičnom ponudom i vraćaju se uvijek puni pozitivnih utisaka”, kazao je predstavnik meksičkog turoperatora Travel shop, Jorge Valdez.

Drugog dana sajma, štand Crne Gore posjetila je i otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Kraljevini Španiji, Milica Đuričković.

Sajam „FITUR 2025“ predstavlja izuzetnu priliku za promociju Crne Gore i uspostavljanje novih partnerstava, što će dodatno doprinijeti pozicioniranju naše zemlje na međunarodnoj turističkoj sceni.

Vrijeme – oblačno, do 18 stepeni, jača jugo

0
Vrijeme – oblačno, do 18 stepeni, jača jugo
Boka Kotorska – Foto: Zoran Nikolić

U Crnoj Gori u nedjelju 26. januara će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Uglavnom, u noćnim satima, ponegdje se očekuje kiša, prvenstveno na jugu.

Po kotlinama na sjeveru magla, koja će se u nekim mjestima zadržati duže tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru, ponegdje i duž obale pojačan, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 8, najviša dnevna od 9 do 18 stepeni.

Ponedjeljak, 27.01.2025.

Promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa kišom, prvenstveno u jutarnjim satima. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku uglavnom suvo vrijeme.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru mjestimično pojačan, na udare i jak, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 11, najviša dnevna od 8 do 18 stepeni.

Duž Jadrana razmjerno toplo za ovo doba godine. S promjenjivom naoblakom povremeno će padati kiša, osobito u utorak, kada lokalno može biti i obilnija, praćena grmljavinom. Puhat će jako jugo.

Napad na nastavnike biće krivično djelo

0
Napad na nastavnike biće krivično djelo
Škola – foto pixabay.com

Izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se napad na nastavnike svrstava u krivično djelo, pružiće se dodatna zaštita nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Iz tog resora su pohvalili aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, prepoznalo tu oblast kao posao od javnog značaja.

Iz MPNI su rekli da je to urađeno na njihovu inicijativu.

„Naime, poslovi od javnog značaja su, prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost osoba koje ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u tu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad“, kaže se u saopštenju.

Koncert duhovne muzike u čast Svetog Tripuna

0
Koncert duhovne muzike u čast Svetog Tripuna
Plakat koncert u katedrali 27. 01.

Ugledni umjetnici i profesori, sopran Ljiljana Lišković iz Novog Sada, bariton Berislav Jerković iz Osijeka i orguljaš Zoltan Borbelj iz Novog Sada, nastupiće u ponedjeljak, 27. januara u 19 sati u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.

U sklopu Svečanosti Sv. Tripuna ovaj trio izvešće djela duhovne muzike za sopran i bariton uz pratnju orgulja, te djela za solo orgulje u rasponu od baroka, romantizma do suvremenih kompozitora. Brojne kompozicije biće prvi put izvedene u Crnoj Gori. Na programu su djela Bacha, Purcella, Lukačića, de Grignyja, Schuberta, Saint-Saëna, Rheibergera, Francka, Viernea i drugih. Ulaz je slobodan.

Ljiljana Lišković stekla je diplomu magistra umetnosti na Univerzitetu za muziku i scenske umetnosti u Beču u klasama Helene Lazarske, Margarite Lilove i Klaudije Viske. Doktorirala je solo pevanje na akademiji umetnosti u Novom Sadu pod mentorstvom Željka Lučića. Vanredni je profesor i šef Katedre za solo pevanje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a majstorske kurseve je držala u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji. Angažovana je kao predavač na projektu „Opera: Past, Present, Perfect!“ u okviru Programa Kreativne Evrope-Kultura, u organizacije MOTO-a. Bila je stipendista Fonda Karl Mihael Cirer i Tokio fondacije, kao i Til- Dir Fondacije iz Švajcarske. Osvajala je nagrade na internacionalnim takmicenjima “Đakomo Lauri- Volpi” u Latini, Takmičenju grada Bolonje, “Rolando Nikolozi” u Rimu, Internacionalom operskom takmičenju u Ferari i dr. Ostvarila je zapažene nastupe u Austriji, Italiji, Španiji, Nemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Japanu.

Berislav Jerković diplomirao je Pjevanje, Dirigiranje i Glazbenu pedagogiju (Muzičke akademije u Zagrebu, Osijeku i Pečuhu, Mađarska), poslijediplomske studije Pjevanja (na Sveučilištu u Zagrebu i na Sveučilištu u Grazu) te doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu. Pjevao je brojne solističke uloge u Osijeku, Zagrebu, Novom Sadu, Skopju, Splitu, Pečuhu, Dubrovniku, Johannesburgu u

S Hrvatskim baroknim ansamblom i Savaria Baroque Ensemble surađuje u izvedbama starih majstora glazbe. Umjetnički je ravnatelj ansambla Opera Pannonica i Međunarodnog pjevačkog natjecanja Lav Mirski, Hrvatska. Autor je knjiga Kurikul nastave pjevanja  (2019.) i Suvremena nastava pjevanja (2021.).Redoviti je profesor na Akademiji umjetnosti u Osijeku (glavni predmet struke Pjevanje i srodni predmeti – Operni studio, Dirigiranje, Komorno pjevanje..) i Pročelnik je Odsjeka za glazbenu umjetnost.

Zoltan Borbelj je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Andrije Galuna i na Univerzitetu umetnosti u Gracu u klasi profesora Guntera Rosta. Na Konzervatorijumu „Johan Jozef Fuks” u Gracu studirao je čembalo i generalbas u klasi profesorice Konstance Rik. Od 2000. do 2022. godine kao koncertni umetnik, nastupao je u deset evropskih zemalja i u Severnoj Americi. Trenutno pohađa studije kompozicije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

/M.D.P./

Jadran i Primorac odlični u osmini finala Eurokupa

0
Jadran i Primorac odlični u osmini finala Eurokupa
Jadran HN

Vaterpolisti Jadrana upisali su ubjedljivu pobjedu u prvom meču osmine finala Eurokupa – slavili su na gostovanju Šapcu 13:8 i praktično otvorili vrata četvrtfinala. Drugi crnogorski predstavnik, Primorac, u veoma uzbudljivom meču odigrao je neriješeno u Mađarskoj sa ekipom BVSC 16:16.

Novljani su od starta meča pokazali da su bolji rival – prvu dionicu dobili su sa 4:1, dok su i već na poluvremenu imali značajnu prednost – 8:3.

Do kraja trećeg perioda Jadran je osigurao ubjedljivu pobjedu – bilo je 11:4. Do kraja meča izabranici Vladimira Gojkovića nisu imali većih problema da sačuvaju prednost i dođu na korak od četvrfinala.

Kod Jadrana Holod je postigao četiri gola, po tri su dali Danilo Radović i Đorđe Lazić.

Primorac je pružio jak otpor na startu meča u Mađarskoj, imao samo gol minisa nakon osam minuta – 5:4. Gol viška domaći su imali i u drugoj četvrtini, pa je na poluvremenu bilo 9:7 za BVSC.

Velika borba i u trećoj dionici, prilazio je Primorac na gol zaostatka, ali je ipak pred odlučujućih osam minuta bilo 12:10 za domaće. U posljednoj dionici igralo se gol za gol, uspio je Primorac da izjednači u finišu meča prvo na 15:15, a onda su obje ekipe postigle po gol za konačnih 16:16.

U ekipi iz Kotora Sušiašvili i Savo Ćetković postigli su po četiri gola, tri je postigao Marko Mršić

Revanši se igraju 6. februara.

Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura

0
Tivat – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine investiraće više od deset miliona eura. Od tog iznosa u Tivtu će realizovati aktivnosti vrijedne 810.462 eura, nešto više od polovine iznosa koje je prihodovalo po osnovu ustupanja morskog dobra – 1,72 miliona eura.

To je navedeno u Planu korišćenja morskog dobra za 2025. godinu koji je usvojila Vlada. Pored ostalog planirana je izrada projektne dokumentacije i radovi na sportskom terenu i teretani na otvoreno na Ostrvu cvijeća (80.000 eura), sanacija platoa od hotela Mimoza do Luke Kaliman u dužini od 150 metara (200.000 eura), sanacija platoa ispred hotela Kamelija u Donjoj Lastvi od 1.500 m3 (200.000) te uređenje Parka prirode Solila.

Za izvlačenje “Poseidona“ 30.000 eura

Za izvlačenje olupine broda „Poseidon“ dizalicom i odvoženje na deponiju na Obalu Đuraševića namijenjeno je 30.000 eura. To plovilo dužine oko 30 metara, teško oko 40 tona, bivša je drvena motorna barka nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice. U međuvremenu je postao privatno vlasništvo. Potopljen je tokom nevremena u februaru 2023. godine.

Krajem mjeseca došlo je do ekološkog akcidenta jer je iz broda u more istekla nafta i zauljene tečnosti. U ovoj godini biće ukupno investirano 5,61 milion eura – za aktivnosti prenesene iz prethodne godine. U Tivtu je predviđeno uređenje i sanacija Solila i godišnje praćenje stanja i promjena u tom rezervatu prirode (32.940).

Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura
Tivat – foto Miko Đuričić

Od aktivnosti koje su planirane u svim opštinama predviđena je izrada projektne dokumentacije i konkursnih rješenja, elaborata, studija, naučnih planova, nadzora i revizije (75.000 eura), zatim izrada tehničkih rješenja i radovi za dječja igrališta (33.333 eura) i projektnih rješenja i radovi za hortikulturna uređenja (16.667 eura), zatim izrada orto-foto snimka zone morskog dobra (16.667 eura), pružanje geodetskih usluga (13.333 eura). Po 333.333 eura je namijenjeno za sanaciju stijena od odronjavanja, po 66.667 eura za vanredne i hitne sanacije i održavanje obalne infrastrukture, po 50.000 eura za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje.

Troškovi komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja iznose po 275.333 eura, dok je za sanaciju javne rasvjete namijenjeno ukupno 300.000 eura.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Planu investicija za ovu godinu navodi kako nastoji da se obezbijedi proporcionalno ulaganje, odnosno da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od naknade za korišćenje morskog dobra, prihoda od Luke Budva i usluga na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane.

– Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne opštine koriste za investicione aktivnosti u drugim. Određene troškove nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se pojedine aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sisten intervencije – navedeno je u dokumentu.

Mediteran – Velika plaža Ulcinj – foto Boka News

Prema planu, Morsko dobro će od sredstava prihodovanih po osnovu ustupanja morskog dobra 2024. godini (ukupno 15,79 miliona) ove godine investirati u Herceg Novom 578.090 eura (zarađeno 1,22 miliona), Kotoru 461.637 eura (979.922), Baru 939.292 eura (1,99 miliona), Budvi 2,23 miliona (47,3 miliona) i Ulcinju 2,41 milion (5,13 miliona).

Od trajektne linije Kamenari – Lepetane Morsko dobro prihodovalo je lani 9.000.000 eura, a ove će investirati 6,76 miliona, a od Luke Budva od prihodovanih 1,05 miliona reinvestiraće 789.329 eura.