“Boka place” novi kompleks unutar Porta Montenegra, stanovi od 190 do 350 hiljada eura

Boka News
-
1
“Boka place” novi kompleks unutar Porta Montenegra, stanovi od 190 do 350 hiljada eura
Boka place

Iako će njegova gradnja početi tek krajem ove godine, komapnija Adriatic Marinas –Porto Montetegro iz Tivta već je iznijela na tržište nekretnne u novom krilu luksuznog tivatskog nautičko-turističkog naselja – kompleksu nazvanom  Boka Place.

Novi kompleks gradiće se u sjevernom i sveveroistočnom dijelu Porto Montenegra, uz Jadransku magistralu na potezu od novog kružnog toka na Seljanovu, do aktuelnog glavnog ulaza u Porto Montenegro blizu međunarodne škole Knightsbridge International. Centralni dio ovog kompaksa je novi luksuzni kondo-hotel ranga pez zvjezdica, kapaciteta 96 hotelskih smještajnih jeidnica, plus 144 stambene rezidencije u ovom dijelu naselja koje mogu biti uključene u hotelski pul. Njime će upravljati Kerzner International, vodeća međunarodna kompanija koja se bavi izgradnjom i upravljanjem rizortima, destinacijama, ultraluksuznim hotelima i inovativnim iskustvima u oblasti zabave i igara na sreću. Kerzner je, između ostalog autor brenda One&Only i Atlantis Resorta u Dubaiju, a u Tivtu će nastupiti pod brendom Siro.

Boka place

Novi hotel pored ostaloga, sadržaće i 20 metarski otvoreni bazen te posebno veliki i veoma sadržajan SPA i wellness centar. Čitav kompaks Boka Place sadržaće niz manjih trgovina, kafea, restorana, knjižara, auto salon, veliki cinepleks bioskop, zid za penjanje, kao i veliki supermarket, te obilje javnih i zelenih površina, sa naglaskom na novouređeni veliki centralni trg u ovom dijelu Porto Montenegra. U strukturi nekretnina koje se već nude kupcima preko službe prodaje Porto Montenegra su studio, jednosobi, dvosobni i trosobni aparmani koji koštaju od 190.000 do 347.000 eura, dok cijene za trosobne penthaus luksuzne apartmane nisu objavljene u brošuri i dobija ih samo zainteresovani klijent u direktnom kontaktu.

Inače, Porto Montenegro procjenjuje da će izgradnja ovog kompleksa u kome će se otvoriti 96 novih radnih mjesta, koštati skoro 50 miliona euta, a sve ni trebalo da bude završeno na proljeće 2023.godine. Projekat “Boka Place” ova kompanija je nedavno uspjela da uvrsti na “Listu prioritetnih projekata iz oblasti turizma“ Vade Crne Gore. Ulaskom na „Listu prioritetnih projekat“, njihovi investitori dobijaju niz administrativno-fiskalnih povoljnosti za realizaciju tih projekata, a jedna od njih je mogućnost da oni koji u te projekte ulažu svoj novac, dobiju i crnogorsko državljanstvo. Riječ je o dodjeli državljanstva „prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, a koji je među stranim investotorima u Crnoj Gori poznat kao CTBI (Citizenship by Investment). Stoga Porto Montenegro već kao dodatnu povoljnost prilikom prodaje nekretnina u Boka Placeu reklamira i mogućnost da njihovi novi vlansici, uz stan dobiju i crnogorski pasoš.

“Budite dio ove izvanredne nacije preko CBI programa. Ova šema je otvorena za sve strance koji uspune unapred definisanu obavezu prema državi i pruža vam jedinstvenu mogućnost da dobijete crnogorski pasoš nakon što investirate – donirate u poseban Vladin fond ili kupite nekretninu. To je nasljeđe i povoljnost za vašu familiju. Crnogorski pasoš omogućava vam slobodno kretanje u 123 države svijeta, uključujćii i šengen-zonu, a uz planirani ulazak Crne Gore u EU do 2015., kao vlasnik pasoša tada ćete ćete imati i niz dodatnih povoljnosti.”- piše u brošuri za Bojka Place koju je služba prodaje Porto Montenegra počela ovih dana da distribuira zainteresovanim klijentima širim svijeta.

Za CBI program na raspolaganju su 144 stambene jedinice u Boka Place-u.

“Ovdje vi kao kupac jedne ili više nekretnina da bi ste ispunili zahtjev za minimalnom investicijom od samo 450.000 eura, možete dobiti crnogorsko državljanstvo i pasoš koji je rangoran kao 34. u svijetu po globalnoj mobilnosti.”- navode iz službe prodaje Porto Montenegra.

Kotor – Da je vječna Crna Gora i njena sloboda

Boka News
-
2
Kotor – Da je vječna Crna Gora i njena sloboda
Polaganje vijenaca Dan državnosti

Povodom obilježavanja 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i predsjednik SO Kotor Jovo Suđić položili su cvjeće na spomenik žrtvama fašistickog terora u Parku slobode.

“Posebna mi je čast što danas imam priliku da vas najsrdačnije pozdravim i da vam čestitam Dan državnosti Crne Gore i veliki jubilej – 79-godišnjicu Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda. Toga 13. jula 1941. godine, visoko se uzdigao i razvio crnogorski barjak slobode i pod njim je na poziv u boj za slobodu, kako to samo i priliči nama Crnogorcima, stupio čitav crnogorski narod, ujedinjeni, čvrsto odlučni, da brane svoja ognjišta i krv svojih predaka. Ovaj kamen sve pamti, čuva sjećanje onih koju su stvarali istoriju, istoriju antifašizma, istoriju koja je i nas oblikovala”, kazao je Aprcović.

Polaganje vijenaca Dan državnosti
Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, predstavnici Mjesne zajednice i gradjani Risna, položili cvijeće na spomenik žrtvama fašistickog terora, borcima NOB-a i narodnim herojima.

Kotorska URA položila vijenac: Antifašistička borba najveća slobodarska iskra u našoj istoriji

Kotorska URA – polaganje vijenaca

Delegacija Kotorske URE Janko Milutin, Adela Barba i Sandra Marković položila je danas vijenac na Spomeniku palim borcima u antifašističkoj borbi povodom 13. jula – Dana državnosti.

“Antifašizam je jedna od najvažnih odrednica koju u svojoj osnovi i programu baštini URA, zbog čega ni jedne godine ne zaboravljamo da odamo počast onima koji su svoje živote položili u borbi za slobodu čime su gradili put da naše generacije žive u miru.” – saopštili su iz Kotorske URE.

“Antifašizam, kao najveća slobodarska iskra u našoj istoriji, potrebniji nam je nego ikada ranije. U vremenu raširene nacionalne i vjerske mržnje, opšte netolerancije, zatvorenosti i vještačkih konflikata, izuzetno je važno prisjetiti se naše slavne istorije i izvući pouke. Zbog toga je 13. jul i najvažniji podsjetnik, na kojim vrijednostima je naša Crna Gora stvarana i na kojim vrijednostima moderna Crna Gora mora počivati. Svim građanima Crne Gore čestitamo Dan državnosti.” – zaključuje se u saopštenju OO URA Kotor.

Eksploatacija leda iz jama u masivu Orjena: Kamenski ledari

Boka News
-
0
Eksploatacija leda iz jama u masivu Orjena: Kamenski ledari

U vrelim ljetnim danima teško je zamisliti život bez rashladnih uredjaja. U vrijeme kada nije bilo frižidera, hrana se hladila i čuvala od kvarljivosti zahvaljujući ledu. Kinezi su 1000 godina p.n.e. koristili led za hlađenje namirnica. Rezali su ga i smještali u prostor sa hranom. Indijci i Egipćani su pravili led tako što bi ostavili vodu da prenoći u zemljanim posudama.

Prije pojave frižidera i njihove masovne upotrebe,  za rashladjivanje i čuvanje hrane koristio se led koji se najčešće vadio iz jama- snježnica u planinama.

U hercegnovskom kraju najpoznatiji ledari bili su mještani sela Kameno. “Od kada datira vađenje i prodaja leda teško je utvrditi. Sigurno je jedno, da je razvojem hotelijerstva I turizma u ovom kraju pred i iza Prvog svjetskog rata ovaj posao dobio šire razmjere”, navodi Marija Crnić Pejović. Ona ističe da u Arhivu Herceg Novog postoje podaci da se led vadio I prodavao od 1891. do 1932. godine.

Goran Komar u djelu “Kamenski ledari” navodi da je led  vađen iz četiri jame u Subri u planini Orjen, po tačno utvrđenom redoslijedu. Prvo se led vadio iz jame Surdup, a kada bi se na scrpila,  prelazilo se na Dragovu jamu, pa na Draganu i na kraju na Izvod koja je i najdublja kamenska jama iz koje je vađen led.

Početkom svake godine na seoskom zboru koji se održavao kod crkve Svetog Stefana ili kod crkve Svetog Jovana,   organizovana je licitacija na kojoj se pravo vađenja i prodaje leda dodjeljivalo mještaninu koji bi ponudio najveći iznos novca.

“Pošto bi opštinsko vijeće odobrilo licitaciju o tome je obavještavalo kneza sela Kameno pismenim putem, s tim da on obavjesti seljane o izvršenoj licitaciji i saopšti ime onoga ko je led za tu godinu uzeo pod zakup”, objašnjava Marija Crnić. Taj novac se upotrebljavao  za “popravku seoskih puteva ili voda ili za druge koje najnužnije seoske potrebe”, navedeno je u zapisniku sa licitacije koja je održana 6. februara 1910 godine. Dio novca je ponekada dodjeljivan siromašnim seljanima kao pomoć.

Pravo da vadi led pripadalo je isključivo onome ko bi pobijedio na licitaciji, ali se dešavalo da se to pravilo prekrši za što su bile predviđene i kazne. Ali ako bi led bio “potrebit kome seljaninu za bolesno mu čeljade taj može slobodno, a bez ičije dozvole uzeti ga iz jama koliko mu je dosta” bilo je precizirano ugovorom.

Kameno

“Sav rad oko vađenja, gonjenja i prodaje leda nije mogao obavljati licitant sam. Obično je grupa od 10 d0 12 ljudi odlazila u planinu da vadi led. U jame su silazila dvojica-trojica ljudi pomoću  vinča ili preko drvenih stepenica. Led se lomio sjekirom, punio u vreće i izvlačio se na površinu”, navodi Crniću u tekstu Kamenski ledari objavljenom u zborniku Boka broj 3. Ona piše da bi  se seljani sa konjima natovarenim ledom zaustavili u stajama – kod čobana koji su ljeti izgonili stoku na planinu,  gdje bi prespavali. Ujutro rano bi led dotjerali do sela gdje bi ledare zamijenio neko od ukućana I konje natovarene ledom gonio do Herceg Novog  i tamo ga prodavali kafanama i hotelima Jadran, Rudnik, Topola, Amerika, Na plaži Zelenika ,… “U julu se znalo prodavati 12 do 18 konja dnevno, dok je o Gospođin danu (28.avgust) nekada kretalo prema Herceg Novom o do 45 konja natovarenih ledom”, navodi Crnić.

Rad ledara je bio izuzetno težak i mnogi su poslije mnogo godina bavljenja tim poslom, oboljevali. Ipak se posao održao godinama jer je seljanima donosio dodatan prihod, Pred Drugi svjetski rat tovar drva koštao je 25 dinara, a leda 30 dinara.

Početkom 30 tih godina prošlog vijeka,  prestala je I ekspoloatacija leda iz jama u planinskom zaleđu Herceg Novog.

Konavoski ledari

Usred najvećih ljetnih vrućina, na stolove dubrovačke vlastele iz dubine konavoske Sniježnice, svakodnevno je dolazio LED.

“U Sniježnici su postojale tri ledenice, napravljene u obliku zdenaca. Tijekom zimskih mjeseci, uz nadzor jednog ili više vojnika, seljaci zvani ledari punili su ledenice snijegom. Ledenice bi se potom zatvorile ključem, a na njih bi se nabacalo grmlje i slama da se led bolje sačuva. Prema podacima koji datiraju iz 1783. godine, od 20. maja do 20. avgusta u Grad je došlo više od 15 tona leda, pa je lako izračunati da se u gradu dnevno trošilo 170 kg leda” (Dubrovački vjesnik).

Zanimljivosti o ledu

Led predstavlja čvrsto agregatno stanje vode, koje ona dostiže na temperaturama jednakim ili manjim od 0°C (tačka mržnjenja). Zbog specifičnog prostornog rasporeda koji molekuli vode tada zauzimaju, led ima manju gustinu od vode (za oko 8,odsto) i pluta na njenoj površini Pri smrzavanju, zapremina vode se povećava za oko 11odsto. Ukupne rezerve leda – čvrste vode – na Zemlji su oko 30 miliona kubnih metara.

Zavisnost od leda

Pagophagia predstavlja opsesivnu potrebu za žvakanjem leda. Naučna istraživanja pokazuju da ova zavisnost može biti znak niskog nivoa gvožđa u krvi.

/S.Kosić/

UPS: Od početka godine 26 spasavanja na moru

Boka News
-
0
UPS: Od početka godine 26 spasavanja na moru
Uprava pomorske sigurnosti

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama od početka godine primila je deset poziva u pomoć, gdje je direktno u akcijama traganja i spasavanja na moru spaseno 26 osoba, kazao je za Dan direktor Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Safet Kočan.

Kako je kazao, ne Skadarskom jezeru primljen je jedan poziv za pomoć, kada su tri osobe spašene, a jedna se utopila.

“Zbog koronavirusa, smanjen je pomorski saobraćaj u Crnoj Gori, ali tokom vikenda, domaći gosti i građani su prisutni na plažama i koriste razna plovna sredstva, kada se i pojavila potreba za aktiviranjem službe traganja i spasavanja”, rekao je Kočan.

Prema njegovim riječima, od početka godine, zaključno sa šestim julom, Uprava pomorske sigurnosti obavila je 449 tehničkih pregleda za čamce i 11 za brodove.

“Od prošle godine do šetog jula ove godine, organizovane su i obavljene 53 akcije traganja i spasavanja na moru”, rekao je Kočan.

Kako je naveo, prije polaska na more bilo kojim plovnim objektom, potrebno je da se posada i članovi posade informišu o vremenskim uslovima na moru.

“Prema našem iskustvu, shodno vremenskim prilikama treba izabrati rejon plovidbe sa kojeg je moguće brzo sklanjanje u slučaju jakog vjetra i nemirnog mora. Opremljenost čamca mora biti u skladu sa pravi lnikom o čamcima, koji definiše minimum opreme koji svaki čamac mora imati prilikom isplovljenja”, rekao je Kočan.

On je kazao da na moru nije jednostavno sprovesti akciju traganja i spasavanja, a spasavajući tuđe živote spasioci rizikuju svoje.

Pelješki most: Realizovano više od 50 posto radova

Boka News
-
0
Pelješki most: Realizovano više od 50 posto radova
Pelješki-most – foto Metkovič News

Krajem ovog mjeseca bit će tačno dvije godine otkako je kineski China Road and Bridge Corporation (CRBC) uveden u posao gradnje Pelješkog mosta.

Realizacija tog najvažnijeg infrastrukturnog projekta u RH tako ulazi u svoju treću, zadnju godinu pa se može reći da počinje završno odbrojavanje do konačnog spajanja Hrvatske. U Hrvatskim cestama (HC) kažu da je CRBC dosad izveo više od 50 posto radova na mostu, odnosno radove u vrijednosti 1,01 milijardu kuna. Od početka izvođenja radova pa dosad zabijeni su svi čelični piloti na stupnim mjestima od S4 do S 12, piše Večernji list.

Što se tiče stupnih mjesta, na nekim od njih je već počelo postavljanje potpornih skela, montaža čelične rasponske konstrukcije i izrada pilona. Na drugim stupnim mjestima, navode u HC-u, izvode se radovi bušenja i iskopa tla iz pilota, ugradnje armaturnih koševa i betoniranje pilota, armiranje i betoniranje naglavnica pilota, postavljanje armature i betoniranje segmenata stupova.

Dosad su završeni radovi na izradi sedam od ukupno 12 stupova plus dva upornjaka. Tako su iz mora već nikli gotovi stupovi 2,5,6,7,8,9 i 13. A radovi su najviše poodmakli na S8 i S5. Tako su na S8, koji je visok 53.35 metara, nakon izrade privremene potporne skele, pomoću velike plovne dizalice nosivosti 1000 tona, montirana dva čelična bazna segmenta rasponske konstrukcije mosta. Pojedinačna težina baznog segmenta iznosi oko 269 tona.

Na S8 su, kažu nam u HC-u, počeli i radovi na postavljanju oplate i armature nultog segmenta pilona. S5 je također u fazi betoniranja nultog segmenta pilona nakon što su na njega postavljena dva bazna segmenta. U srpnju će potporna skela i bazni segmenti biti postavljeni i na S6 koji je visok 46,41 metara, S7 ( 53,35 metara), S9 ( 46,41 metar) i S13 (26,06 metara). Na S2, koji je visok 19,4 metara ugrađuju se ležajevi te beton ispod njih.

U veljači ove godine iz Kine na gradilište Pelješkog mosta stigla je prva isporuka od 29 segmenata čelične rasponske konstrukcije. Uskoro bi prema Hrvatskoj trebala krenuti i druga pošiljka od 28 segmenata. A kad će ti segmenti točno doći ovisi o tome kad će hrvatski nadzorni inženjeri otići u Kinu kako bi u tamošnjim pogonima mogli provjeriti kvalitetu njihove proizvodnje Zbog pandemije koronavirusa i prekida letova to je dosad bilo nemoguće, no u HC-u su ipak izgleda pronašli rješenje za taj problem, a što je povezano s planovima CRBC-a za dolazak njihovih varioca iz Kine koji su potrebni za montažu segmenata čelične konstrukcije.

U HC-u kažu da kineski izvođač traži mogućnosti i načine da na gradilište u što kraćem roku dovede potreban broj visoko specijaliziranih varioca te da je zasad plan da oni stignu posebnim avionom iz Kine 27. jula. A onda bi, objašnjavaju u HC-u, tim povratnim letom u Kinu otišli i hrvatski nadzorni inženjeri. Što se varioca tiče, u HC-u kažu da, ako se dolazak tih radnika iz Kine u skorije vrijeme ne realizira, ostaje mogućnost suradnje sa stručnom radnom snagom iz hrvatskih brodogradilišta s kojima je kontakt ranije uspostavljen. Radi se naime o variocima Brodosplita. Na gradilištu je pak trenutno 619 radnika, od čega je 137 tehničkog i pomoćnog osoblja, a ostalo su radnici, strojari i mornari na brodovima.

Što se tiče ugovorenog roka završetka radova na mostu, kraj srpnja 2021., u HC-u objašnjavaju da je uslijed pandemije virusa COVID-19, bio obustavljen rad dvaju proizvodnih pogona čelične rasponske konstrukcije u Kini što u konačnici za posljedicu ima pomicanje datuma završetka radova na kraj 2021. No ističu i da je CRBC poduzeo određene aktivnosti kako bi moguće kašnjenje nadoknadio pojačanim angažmanom u radovima koji predstoje – prije svega proizvodnji, dopremi i montaži čelične rasponske konstrukcije.

– U HC-u stalno radimo na rješavanju svih eventualnih problema što se posebice očitovalo na početku pandemije koronavirusa kada se zbog brzog i kvalitetnog odgovora na pandemiju gradilište nije ni u jednom trenutku zatvorilo nego su radovi odvijali i dalje uz sve poduzete protokole mjera zaštite – ističe predsjednik Uprave HC-a Josip Škorić.

Što se tiče pak pristupnih cesta, koje su se počele graditi krajem 2019., a radovi su se zbog pandemije COVID-a 19 odvijali smanjenim intenzitetom, dosad je realizirano je 20 posto radova na samoj trasi te 15 posto radova na izgradnji tunela.Na dionici Duboka – Sparagovići, gdje je izvođač radova Strabag među ostalim napreduju radovi iskopa tunela Debeli Brijeg koji će biti dug gotovo 2,5 kilometra, dakle kao i Pelješki most. Glavna cijev kod izlaznog portala iskopana je do 400, a servisna do 270 metara. Kod ulaznog portala iskop glavne cijevi napredovao je do 90 metara, a servisne 60 metara. Grčki Avax gradi stonsku obilaznicu, poddionice Sapragovići – Prapratno i Prapratno Doli. Na tom dijelu među ostalim kopaju se temelji upornjaka i stupa mosta Ston. Prema podacima HC-a, radovi na tunelu Polakovica napredovali su do iskopa predusjeka portala do prve berme.

Lutke pomažu socijalnom distanciranju u mondenom restoranu u Montrealu

Boka News
-
0
Lutke pomažu socijalnom distanciranju u mondenom restoranu u Montrealu
Covid – restoran – ilustracija – foto EPA
U mondenom restoranu u Montrealu lutke za izloge imaju dvostruku ulogu – pomažu održavanju socijalnog distanciranja zauzimanjem sjedala između gostiju i reklamiraju odjeću koja će se moći kupiti u dobrotvorne svrhe
Pokrajina Quebec jedna je od koronavirusom najpogođenijih kanadskih pokrajina i tvrtke vrlo oprezno počinju s otvaranjem.
Le Monarque, poznati restoran u starom dijelu Montreala otvorio je vrata prije nekoliko dana, ali je prije toga uveo kreativne mjere borbe protiv širenja koronavirusa.

“Željeli smo da naši gosti imaju prostora”, kaže vlasnik i chef Jeremie Bastien za AFP.

“No, nismo željeli ukloniti stolove ili postaviti pregrade od pleksiglasa”.

Ideja da lutke popune dio sjedala osiguravajući potrebni razmak među ljudima potekla je od poznatog kanadskog dizajnera muške odjeće Philippea Dubuca.

“Željeli smo skladnu instalaciju visoke mode jer spajamo dva svijeta – modu i gastronomiju”, kazao je Dubuc.

Svih 29 lutki odjeveno je u njegove kreacije i kreacije lanca Sarah Pacini.

“Tamo smo, naravno, da stvaramo i reklamiramo našu odjeću”, kaže Dubuc. “No, tamo smo i zbog toga što je naš posao osigurati da ljudi sanjaju”.

Na kraju objeda gosti dobivaju poklon bon za kupovinu odjeće. Odjeću na lutkama vlasnik restorana i dizajneri planiraju ponuditi na humanitarnoj dražbi.

U požaru na vojnom brodu povrijeđena 21 osoba

Boka News
-
0
U požaru na vojnom brodu povrijeđena 21 osoba
Foto: Beta/AP

U eksploziji i požaru koji je izbio na američkom brodu u Kaliforniji povrijeđena je 21 osoba, saopštile su sinoć lokalne vlasti.

Američki mediji prikazali su snimke na kojima se vidi gust dim iz broda Ju Es Es Bonom Ričard (USS Bonhomme Richard) koji se nalazio u luci San Dijega gde je u toku remont plovila.

Eksplozija, čiji je uzrok nepoznat, dogodio se dok je na brodu bilo 160 mornara. Prema navodima vlasti, 17 mornara i četiri civila su povrijeđena i svi su prebačeni u obližnju bolnicu.

Mediji su prenijeli da je nekoliko policajaca takođe povrijeđeno poslije udisanja dima.

Maloljetniku zbog nesreće na moru pritvor do 30 dana

Boka News
-
0
Maloljetniku zbog nesreće na moru pritvor do 30 dana

 

Pomoćnik direktora za sigurnost pomorske plovidbe Žarko Lukšić kazao je za Jutarnji program TVCG da se tokom dana očekuje vađenje potonulog čamca iz mora. Istakao je da će narednih dana pojačati inspekcijski nadzor na primorju.

Đikić: Bude li opuštanja, virus preuzima ritam

Boka News
-
0
Đikić: Bude li opuštanja, virus preuzima ritam
Đikić

Direktor Instituta za biohemiju u Frankfurtu, znanstvenik Ivan Đikić rekao je u nedjelju kako je u vezi koronavirusa važno znati da će virus preuzeti ritam bude li bilo opuštanja.
Đikić je gostovao u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva”, a na pitanje što kaže na kritike za čestu prisutnost u medijima i javni angažman na ovoj temi, odgovorio je da je, uz sav svoj posao, angažiran i na javnom prenošenju konkretnih znanstvenih činjenica.

“Moja motivacija nije biti u medijima”, rekao je i dodao da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira znanstvenim podacima.

Smatra da je ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe znanstvenici kao i da se upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju – s obzirom na to da s njime radi šest mjeseci.

Đikić je rekao i da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od veljače do lipnja. U tom trenutku bila je ispred virusa, rekao je.

“Svaku odluku donosili smo na taj način da znamo što će se dogoditi u naredna dva tjedna. Negdje od polovice lipnja, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan” ocijenio je Đikić.

Za razliku od Hrvatske, dodao je, znanstvenici u Njemačkoj od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu.

“Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost, ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna”, ocijenio je.

Kazao je i kako političke izjave ne daju znanstvene podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Primjerice izjave oko pola milijuna ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.

“Nemoguće je da od pola milijuna ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali”, rekao je i dodao da najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.

Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napomenuo je.

Također je istaknuo da bi testiranje unaprijed moglo predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga primjerice ulazi s turistima u Hrvatsku.

“Naprimjer kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti”, dodao je.

Nastavno na temu testiranja, izjavu ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka – da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu – smatra na neki način populističkom.

“Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna”, istaknuo je i dodao da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Komentirao je i izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je usporedio koronavirus s karijesom.

“Mogu samo reći: od karijesa se ne umire, a od koronavirusa se stvarno umire”, rekao je dodavši da je to neusporedivo.

Osvrnuo se i na Milanovićevu izjavu da će ljudi “poludjeti” od tolike količine informacija, rekavši kako su mediji doista svakodnevno puni informacija, ali i senzacionalističkih naslova, i zato je bitno da znanstvenici koji imaju kredibilitet također imaju svoj glas.

Kaže da je za javnost jako bitno znati i da se znanstvene činjenice mijenjaju.

“Ono što je vrijedilo u trećem mjesecu, to se promijenilo kroz podatke koje imamo i sada su preporuke druge”, rekao je, između ostalog, Đikić.

Dodjelom nagrada završen 24. Kup Crne Gore u jedrenju

Boka News
-
0
Dodjelom nagrada završen 24. Kup Crne Gore u jedrenju

24. Kup Crne Gore u jedrenju za klase Optimist i Laser koji je održan u Herceg Novom u organizaciji JK Jugole Grakalić od 10. do 12. jula danas je završen. Na regati je učestvovalo 55 jedriličara i jedriličarki iz 4 crnogorska kluba, JK Lahor, JK Delfin, JK Jovo Dabović i kluba domaćina JK Jugole Grakalić.

Tokom  tri takmičarska dana odjedrili su ukupno 6 regata, po oštrijalu jačine do 10 čvorova  i izuzetno sunčanom i vrućem vremenu. Konačni poredak na postolju po klasama je:

Laser Standard

  1. Milivoj Dukić, JK Jugole Grakalić
  2. Ilija Marković, JK Delfin
  3. Luka Ognjanović, JK Lahor

Laser Radial

  1. Danilo Jončić, JK Delfin
  2. Stefan Andjelić, JK Delfin
  3. Ivan Pušić, JK Jugole Grakalić
Kup Crne Gore u jedrenju 2020.

Laser 4.7

  1. Nikola Golubović, JK Delfin
  2. Robert Moris, JK Jugole Grakalić
  3. Vasilije Garić, JK Jugole Grakalić

 Laser 4.7 djevojčice

  1. Vanja Palikuća, JK Jugole Grakalić
  2. Anja Lučić, JK Jugole Grakalić
  3. Mia Palikuća, JK Jugole Grakalić

 Optimist generalno

  1. Pavle Music, JK Delfin
  2. Petar Klakor, JK Delfin
  3. Marko Vujović, JK Lahor
Kup CG u jedernju 2020.

Optimist djevojčice

  1. Vanja Strahinja, JK Lahor
  2. Romina Racković, JK Lahor
  3. Katja Ivanina, JK Lahor

Optimist do 12 godina

  1. Petar Klakor, JK Delfin
  2. Viktor Lesjak, JK Delfin
  3. Vanja Strahinja, JK Delfin

Najboljim jedriličarima nagrade su uručili Nikola Samardžić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, i Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza,  na dodijeli organizovanoj  ispred kluba.

Sledeća regata državne lige,  47. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića i XII Spinel Kup održaće se 26.07.2020. u Kotoru u organizaciji JK Lahor.

1...2.5122.5132.514...4.531Stranica 2.513 od ukupno 4.531