Na Institutu za morfološku grupu predmeta Medicinskog fakulteta u Podgorici juče je otvorena renovirana i opremljena multimedijalna sala.
Studenti će, u ovoj sali, biti u mogućnosti da interaktivno, uz pomoć najsavremenije tehnike za učenje usvajaju nova znanja. Predavanja i učenje gradiva iz predmeta Anatomija, Histologija, Patologija i Sudska medicina biće olakšana uz mogućnost interaktivne organizacije nastave.
Renoviranje je obuhvatilo parketne radove, zidne radove, prilagođavanje instalacije za tehničku podršku, kao i brendiranje prostorija.
Sala je opremljena multimedijalnom tablom, projektorom, kamerom, personalnim računarom, 10 monitora, audio sistemom ozvučenja, uz 10 kancelarijskih stolova i 20 stolica.
Renoviranje sale i opremu obezbijedila je kompanija Hoffmann-La Roche Crna Gora donacijom vrijednom 11.102 eura i na taj način pokuzala društvenu odgovornost, omogućivši studentima Medicinskog fakulteta kvalitetnije uslove za učenje.
Dekan Medicinkog fakulteta u Podgorici prof. dr Miodrag Radunović uručio je zahvalnice kompaniji Hoffmann – La Roche, dr Milošu Ičeviću, direktoru Hoffmann-La Roche Crna Gora i dr Suadu Šabanoviću, specijalisti za proizvode i stratešku analizu.
Nakon višesatne burne rasprave odbornika hercegnovskog parlamenta na temu situacije u Budvi, ali i drugim gradovima Crne Gore, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić prekinuo je 13. redovnu sjednicu, te nastavak iste zakazao za četvrtak, 2. jula, sa početkom u 09.30 sati.
Samardžić je nakon prvih pola sata sjednice dao pauzu, pošto su odbornici DPS-a izašli iz odborničkih klupa i napustili salu. Nastavak sjednice protekao je uz prisustvo i učešće u diskusiji odbornika vlasti i dijela opozicije.
Kako je na kraju rasprave poručio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate), u ambijentu kakav trenutno vlada u državi, u kojem su povrijeđeni i pravo i pravda, nema uslova za održavanje sjednice lokalnog parlamenta.
On je sa indignacijom odbacio teze koje su plasirali odbornici lokalne opozicije, a u vezi sa situacijom u Budvi, koji su insinuirali da članovi rukovdstva Opštine Budva privređuju mimo zakonskih okvira.
Edukativno promotivna akcija Navigoj za škoj, koju je proteklog vikenda organizirao hrvatski reprezentativac u olimpijskoj klasi Laser Filip Jurišić, oduševila je i polaznike i organizatore. Naime, udruga Platforma i Grad Hvar zajedno su ugostili 130 jedriličara amatera i priuštili im besplatno ono što bi u ovo doba godine mnogi strani turisti plaćali u stotinama eura – vikend đitu od Hvara do Visa – jednom od najljepših dijelova Jadrana.
Vlasnici i skiperi 13 jedrilica iz Splita, Hvara, Starog Grada i Visa ugostili su sve zainteresirane i dali im praktično znanje za cijeli život. Sve je počelo u petak s teoretskim uvodnim predavanjem u prostorijama udruge Platforma gdje su svi prijavljeni sudionici imali priliku družiti se sa svojim mentorima, saznati više o jedrilicama na kojima će jedriti, što će morati raditi, što se očekuje od njih. Da sve bude u ležernoj i prijateljskoj atmosferi pobrinuli su se domaćini koji su organizirali prikazivanje jedriličarskih video isječaka, muziku i kanapeiće najboljeg hrvatskog kuhara Hrvoja Zirojevića iz Laganinija.
Na subotnjem jedrenju do Visa i natrag sudjelovalo je 130 zainteresiranih Hvarana i njihovih gostiju. Zanimljivo je da je nekolicini Hvarana ovo bio prvi posjet Visu – u životu!
Koliki je bio interes za ovu akciju možda najbolje dočarava to što su neki došli čak i iz Zagreba, iznajmili apartmane na Hvaru za taj vikend i sudjelovali u jedrenju (definitivno podatak o kojem mogu razmisliti svi turistički djelatnici u svim našim uzmorskim mjestima).
Flota je po laganom zapadnjaku ugodno odjedrila do Visa i tamo su se zadržali par sati u druženju s istomišljenicima s tog otoka. Vidjelo se kako to izgleda jedriti u orcu, kako izgleda kad je jedrilica nagnuta i ako su neki imali strah takvog položaja broda ovo im je bila idealna prilika da ga ostave iza sebe.
Zato je jedrenje natrag u Hvar bilo puno atraktivnije jer se maestral podignuo do respektabilnih dvadesetak čvorova, a jedrilo se niz vjetar i ispunjavanje adrenalinom je bilo na vrlo visokoj razini. Stvarno izvrsna kombinacija za nekog zaraziti jedrenjem… lagani uvod, razbijanje strahova, dobivanje samopouzdanja i onda adrenalinski juriš! Prosječno vrijeme jedrenja do Visa bilo je tri sata, ali zato je najsporijem u povratku trebalo samo dva sata.
Nedjeljni dio jedrenja bio osmišljen kao dinamičniji način jedrenja na ruti oko Paklenjaka. Sudionici su bili jako zadovoljni iskustvom te su svi pitali kad je iduće jedrenje. Filip nam je potvrdio da će sigurno ova inicijativa biti nastavljena, ali točan datum još nije mogao potvrditi.
Komunalna policija Opštine Tivat uklonila je kapiju na ulaz u bivši vojni kompleks Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu.
“Komunalna policija u prisustvu predsjednika MZ Krašići Tonka Petrovića uklonila je kapiju, tako da je građanima ponovo omogućen pristup ovom dijelu obale” – kazao nam je načelnik Jovica Stojković.
Podsjetimo kompanija Luštica Develompent iz Tivta prije nekoliko dana zatvorila je kapije bivšeg vojnog kompleksa Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu. Na taj način oko 2 kilometra dužine morske obale od Petrovića do još uvijek aktivnog vojnog kompleksa Pristan na hercegnovskom dijelu obale Luštice unutar zaliva Boke, postalo je nedostupno za građane Crne Gore.
U okviru akcije “Mi stvaramo lidere”, u dvorištu JU Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu postavljen je bilbord sa fotografijom uspješnih tivatskih srednjoškolaca, koji su u određenim oblastima ostvarili izuzetne rezultate i nosioci su najprestižnijeg državnog priznanja, diplome “Luča”, za 2019/2020 godinu.
Akciju sprovodi, četvrtu godinu za redom, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat u saradnji sa SMŠ ,,Mladost”, sa ciljem promovisanja uspješnih mladih ljudi iz Tivta.
Ove godine na drugoj strani bilborda postavljena je fotografija volontera Crvenog krsta Tivta koji svojim zalaganjem pomažu najugroženijima.
Volonteri
“Namjera je, između ostalog, da se istaknu i promovišu dostignuća mladih u različitim oblastima: obrazovanju, sportu, kulturi, te ova aktivnost Sekretarijata predstavlja dio opštinske strategije za mlade 2019-2021.”- saopštili su iz Opštine Tivat.
Otkako je zbog koronavirusa ‘krahirao’ avioprijevoz koji se sporo oporavlja te kruzing turizam, koji se za ovu ljeto može ‘otpisati’, na svaku novu jahtu u dubrovačkom akvatoriju gleda se kao na tračak nade za ionako mizernu turističku sezonu.
Jahtaši nisu digli ruke od hrvatske obale pa tako ni od Dubrovnika, a najbolji uvid u situaciju zasigurno ima direktor BWA Yachting Hrvatska Dorijan Dujmić.
– Interes jahtaša za Hrvatsku je poprilično velik ove godine s obzirom na to da se Hrvatska prema nautičkom turizmu otvorila ranije nego druge zemlje na Mediteranu, što je svakako pozitivno. Ukupan broj jahtaša s velikim jahtama većima od 24 metra koji su uplovili u Hrvatskoj je trenutno samo 30 posto manji nego lani, što, uzevši sve okolnosti u obzir, i nije tako strašno veliki pad, tim više što imamo najave da će se to, ako ovako nastavi, to stvarno nadoknaditi kroz sedmi i osmi mjesec jer veliki broj plovila kreće na krstarenje Hrvatskom. To je na neki način bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance u tom vidu turizma ljudi putuju svojim privatnim zrakoplovima i borave na svojem plovilu. Taj vid turizma može ići dalje, uvjeren je Dujmić, piše Dubrovački vjesnik.
Agencija ima urede duž jadranske obale, počevši od Rovinja preko Šibenika, Splita, Dubrovnika pa sve do Cavtata.
– Dubrovnik je uvijek bio i za većinu plovila će ostati prva ulazna luka u Republiku Hrvatsku, iz bilo kojeg smjera da dolaze, moraju stati u Dubrovniku tako da promet jahti u Dubrovniku, po mom mišljenju, nije značajnije pao. Na prvi pogled, netko tko ne zna što se dešava, ne bi ni znao da je u Dubrovniku nešto drukčije, osim što je manji broj ljudi na ulicama zbog situacije s avioturizmom. Jahtaši ostaju duže, nemaju kamo otići tako da ovi koji su sada došli, većina ostaje u Hrvatskoj do daljnjega, pojašnjava prvi čovjek BWA Yachting Hrvatska.
Korona je sa sobom donijela i određene novine.
– Što se tiče promjena, vlasnici plovila ograničavaju svojoj posadi izlaske i traže da, kada putuju, budu u samoizolaciji, čak i u zemljama kao što je Hrvatska gdje to nije obavezno. Dakle, nakon što doputuju smješteni su u hotelima 14 dana u samoizolaciji nakon čega ih testiramo na covid i ukoliko su negativni, dozvoljava im se ukrcaj na brod, to je jedna značajna promjena, ističe sugovornik.
Najveći broj klijenata dolazi iz SAD-a i Rusije.
– Oni dolaze iz sredina koje su puno striktnije od nas, primjerice, to su klijenti koji dolaze iz SAD-a, malo su preplašeni jer ne znaju gdje dolaze tako da se prvih dana svi strogo pridržavaju nošenja maski gdje god se kreću, a onda nakon desetak dana, kad vide da smo i mi malo opušteniji onda su i oni opušteniji, onda malo više izlaze u gradove na kopno, a u početku ne idu nigdje, dodaje.
Naravno, ponašanje i navike klijenata također su se promijenile.
– Recimo, transfer s aerodroma – radimo samo s vozačima koji u svojim vozilima imaju pregradu između vozača i putničkog prostora, ljudi se tada osjećaju sigurnije. Nažalost, nešto manje zalaze u restorane, a dobar dio restorana je i zatvoren, tek sada otvaraju ovi neki renomiraniji koji privlače takve goste, kazuje Dujmić.
Također, napominje kako država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako navodi primjer jednog vlasnika i njegovog plovila koji su u Hrvatskoj boravili tri tjedna, a koji su u Lijepoj našoj za to razdoblje ostavili sveukupno 610 tisuća eura plaćenih poreza.
To što je avioprijevoz, posebno u Dubrovniku, u fazi ‘zacjeljenja’, puno ne utječe na jahtaše.
– Klijenti lete privatnim zrakoplovima, to su mahom vlasnici plovila ili klijenti koji si mogu priuštiti da unajme jedno takvo plovilo. Za njih nema problema, čak im i pašu manje gužve na aerodromu i oni lete privatnim letom, ali problemi nastaju kad moraju dolaziti članovi posade jer nije stvar samo Dubrovnika i Hrvatske, u cijelom svijetu su obustave letova, mislim čak veći problem trenutno u svijetu, pogotovo za pomorce, nisu toliko letovi koliko vize, ljudima masovno ističu vize, kako schengen vize tako i B1 i B2 vize za SAD i općenito je cijeli vizni režim u kolapsu. Jer, danas ako moraš ići u Ameriku ili ako si Filipinac i moraš doći u Europu, nemaš gdje aplicirati za vizu jer su sve ambasade zbog covid-a zatvorene. Trebalo bi se dogovoriti na nivou Europske unije: onaj tko je imao vizu a istekla mu je i nije je mogao produžiti da mu se produži 3 ili 6 mjeseci. Dosta je klijenata koji bi došli, a trebaju vizu. Nedavno su me tako zvali za klijente iz Indonezije kojima je istekla schengen viza i zbog toga oni ne mogu u Hrvatsku iako su htjeli doći privatnim zrakoplovom, žali se Dubrovačkom vjesniku Dujmić.
– Kad smo se već otvorili kao država, kad već privlačimo takvu klijentelu bilo bi dobro da se uvede onaj režim koji je vrijedio prije našeg ulaska u Europsku uniju: da se na graničnom prijelazu izdaju turističke vize valjanosti dva tjedna za kratkotrajni boravak u turističke svrhe u Hrvatskoj. Ponavljam, ti klijenti ne mogu ući u Hrvatsku, ambasade u inozemstvu su sve zatvorili zbog covid-a i klijenti ne mogu aplicirati, ali već kad dolaze, neka im se, kao nekad, u zračnoj luci izdaju 15-dnevne turističke vize koje bi se ujedno morale i platiti pa bi i od toga i državni proračun imao korist, to bi, s obzirom na situaciju s covidom, bilo najbezbolnije rješenje, poručuje Dujmić.
Nakon mjeseci mjera protiv širenja koronavirusa, Nizozemska se nastoji vratiti normalnoj svakodnevnici.
Premijer Mark Rutte najavio je sinoć popuštanje mjera dva mjeseca ranije nego što se očekivalo.
– Sigurnosni razmak od 1.5 metra ostaje pravilo, rekao je Rutte. Drugi val koronavirusa mora se spriječiti, dodao je.
Kina, kazališta, crkve i restorani od 1. jula ponovno mogu primati neograničen broj posjetitelja, ali moraju osigurati poštivanje razmaka od 1.5 metra. Dosad ih je maksimalno 30 moglo biti u restoranima i kinima.
Ukidaju se gotovo sva ograničenja u javnom prijevozu od 1. jula, ali putnici su obvezni nositi masku.
Moći će se održavati sajmovi i festivali na otvorenom. Redovna školska godina nastavit će se nakon ljetnih praznika, a učenici će ponovno moći sjediti jedni kraj drugih.
Od 1. septembra navijači će moći gledati nogometne utakmice uz poštivanje socijalne distance i neće smjeti pjevati.
Broj novozaraženih u Nizozemskoj u padu je tjednima. Gotovo 50.000 ih je zaraženo, a 6.097 umrlo.
Kompanija Luštica Develompent iz Tivta prije nekoliko dana zatvorila je kapije bivšeg vojnog kompleksa Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu. Na taj način oko 2 kilometra dužine morske obale od Petrovića do još uvijek aktivnog vojnog kompleksa Pristan na hercegnovskom dijelu obale Luštice unutar zaliva Boke, postalo je nedostupno za građane Crne Gore.
Brojni nezadovoljni građani, ali i mještani Boke koji posjeduju imovinu unutar kompleksa Petrovići ili na Pristanu van dijela koji koristi Vojska, tim su se povodom proteklih dana obraćali „Vijestima“. Oni tvrde da je na kapija koja je nekada postojala na kolskom putu na početku Petrovića a koja je otvorena prije šest godina kada se odavde povukla vojska, sada ponovno zatvorena i da je tu postavljeno privatno obezbjeđenje koje je angažovala kompanija Luštica Development.
„Oni ne dozvoljavaju ni mještanima da uđu u kompleks i odu na neku od plaža na potezu od Petrovića do Pristana. Čak nisu u prvi mah htjeli pustiti ni ljude koji imaju svoje nekretnine na Pristanu i koji su do sada uvijek imali dozvole za pristup svojim nekretninama, čak i dok je Vojska bila na Petrovićima, jer tuda prolazi jedni kolski put do Pristana.“- kazao je „Vijestima“ jedan od ogorčenih mještana. „Vijestima“ se ovim povodom obratilo i više građana koji imaju svoju djedovinu unutar nekadašnjeg vojnog kompleksa, a kojeg je Vlada Crne Gore 2009. zajedno sa još skoro 7 miliona kvadrata zvanično državne zemlje na poluostrvu Luštica, dala u zakup na 99 godina egipatsko-švajcarskoj kompaniji Orascom Development.
Kompleks Petrovići čini nekoliko starih objekata – stražara i nadzemnih skladišta kao i dva podzemna skladišta za naoružanje, što se nalaze na samoj obali mora, zapadno od tivatskog naselja Krašići. U okviru ovog bivšeg vojnog kompleksa koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani poluostrva Luštica, Orascomu je u višedecenijski zakup dato ukupno 20.890 kvadrata „šuma treće kategorije“ i ukupno 1.872 kvadrata „neplodnog zemljišta“. U katastru gdje se ove parcele vode na državu kao vlasnika, su na ovo zemljište upisani tereti brojnih sudskih sporova koje su proteklih godina protiv države pokrenule ovdašnje starosjedilačke porodice koje su tražile da im država vrati djedovinu što im je svojevremeno, oduzela za potrebe odbrane zemlje, a onda je promijenila namjenu tog atraktivnog zemljišta.
Vojska je ovu lokaciju koristila do 2014. za skladištenje naoružanja i opreme posebne namjene, a nakon što ju je iselilo, Ministarstvo odbrane je Petroviće pokušalo predati Orascomovoj crnogorskoj kćerci-kompaniji Luštica Development, ali je ona odbijala da preuzme kompleks „ukazujući na obavezu Vlade da izvrši ekspropijaciju i obezbjedi vlasništvo nad svim parcelama koje su predmet ugovora“, ukoliko sudovi u međuvremenu presude u korist građana čija je to djedovina.
Iako neki od tih sporova još traju i dospjeli su i do Strazbura, Luštica Development je ipak prošle godine preuzela Petroviće ali do sada još ništa tamo nije počela da radi u smislu turističke valorizacije tog, jednog od rijetkih još netaknutih djelova obale unutar zaliva Boke. Zbog toga je građane dodatno neprijatno iznenadilo zaključavanje kapije na ulazu u kompleks i posoavjenje obezbjeđenja koje im brani pristup.
„Nekadašnji vojni kompleks Petrovići, prema ugovoru Vlade Crne Gore i kompanije Orascom Development Holding, planiran je kao suvi vez za potrebe projekta Luštica Bay i dvije marine koje će u okviru našeg grada biti izgrađene. Budući da je kompanija pokrenula radove na tom području, a zbog uočenih oštećenja na novoinstaliranim ili popravljenim objektima kao i činjenice da je u okviru kompleksa i neispitani nekadašnji vojni potkop, u cilju poboljšanja uslova sigurnosti na lokaciji, uveden je privremeni kontrolisani režim pristupa ovom području. To, međutim, nikako ne znači da je područje definitivno zatvoreno za crnogorsku javnost ni sada ni ubuduće, a naročito ne do isteka važenja ugovora o drugoročnom zakupu zemljišta na Luštici između Vlade CG i Orascom Developmenta.“- kazali su „Vijestima“ u kompaniji Luštica Development.
Iz te firme koja na Petrovićma namjerava da iz mora podiže i na kopnu privremeno skladišti jahte klijenata svoje marine na Luštici, međutim nisu precizno odgovorili do kada će ovaj dio crnogorske obale biti van domašaja građana ove države. Jedini izuzetak za sada, su državne i komunalne službe, kao i vlasnci nekretnina na obližnjem Pristanu.
„Naravno da omogućavamo pristup području ljudima koji tvrde da imaju zemljište iza tog područja, te pripadnicima različitih službi i preduzeća Opštine Tivat, poput Službe zaštite i spašavanja koje jedan od objekata na Petrovićima koristi kao trening centar, kao i radnicima Komunalnog preduzeća. Definisanje stalne procedure pristupa biće predmet daljeg usaglašavanja kako bi se na najbolji način regulisao nesmetan pristup području vlasnicima imovine, predstavnicima Vojske, Luštice Development i Službe zaštite i spašavanja tako da lako mogu da pristupe kompleksu u bilo koje vrijeme.“- poručili su iz Luptice Development.
ORASCOM I PECKU DAO U PODZAKUP
Plaža Pecka kakva je bila do sada
Stanovnike Krtola i Tivćane proteklog je vikenda uzmenirio i prizor postavljanja drvenih suncobrana, plažnog mobilijara i drugih privremenih ugostiteljskih i servisnih objekata na do sada netaknutu, divlju plažu Pecka, na drgoj strani Luštive, na obali zaliva Trašte. Ova plaža takođe spada u kompleks zemljišta koje je Vlada 2009. dala u zakup Orascomu, a koji djelove morskog dobra u zakupljenom području po odredbama tog aranžamana, može davati u podzakup trećim licima sa kojima on sam sklopi ugovore po sopstvenim komercijalnim interesima.
Pecka je do sada bila van tih kombinacija i ostala je jedina javna plaža na kojoj nije bilo psotavljanja i naplate mobilijara na čitavom potezu krtoljske obale otvorenog mora, jer su ovdašnja poznata kupališta Plavi horizonti i Oblatno već godinama u rukama privatnih kompanija – valsnika ili zakupaca tih djelova obale. Luštica Development je do sada odlično sarađivala sa Mjesnom zajednicom Krtoli i pomagala akcije povremenog čišćčenja Pecke i ureživanja prilaza toj plaži, a lani je čak ovdje sponzorisala i ambijentalno izvođenje pozorišne predstave „Mediterano“ tivatskog Centra za kulturu što je bio jedan od najuspješnijih događaja cijele ljetnje kulturne sezone na Crnogorskom primorju. Sve se to sada mijenja jer je Luštica Development kako nezvanično sazanjemo, našla komercuijani interes da Pecku da u podzakup podgoričkom preduzetniku Filipu Đokiću koji drži više popularnih restorana i kafiće u Podgorici, ali i lokal „21 Seawiev bistro“ u Marina naselju Orascomovog kompleksa Luštica Bay u Krtolima kod Tivta. Navodno, on neće naplatnim plažnim moblijarom pokriti cijelu površinu jedne od najlješih prirodnih plaža na Tivatskoj rivijeri, već samo jedan njen dio i postaviće plažni bar, ali Pecka ipak definitivno gubi svoj epitet „netaknute divlje ljepote“ dostupne svima.
Ugledni Novljanin, dugogodišnji kustos pomorsko tehničke zbirke Pomorskog muzeja Boke Kotorske Petar Palavršić, sahranjen je juče na groblju kod crkve Svetog Spasa na Toploj. Palavršić, diplomirani saobraćajni inžinjer, radnu karijeru započeo je kao pomorac, nastavio kao kustos i publicista, autor nekoliko monografskih djela iz istorije pomorstva Boke koje je odlično poznavao i s ljubavlju i znalački istraživao.
„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ knjiga objavljena 2018. godine njegovo je kapitalno djelo a ponos zbog podataka sabranih u njemu osjećao se u svakoj rečenici kojom je činjenice o ovoj temi predstavljao.
Ispričao je na promociji da se pred početak rada zarekao da će spomenuti svakog kapetana koji se rodio na današnjoj teritoriji Opštine Herceg Novi, tako da je došao do spiska od 446 kapetana duge plovidbe, a obradio je i brodove na kojima su plovili, opisao šta su prevozili, šta se na brodu jeli i kako se živjelo… Za njega je knjiga „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ bila i spomen i udžbenik. Palavršić je sa Slavkom Dabinovićem koautor knjige „Plovidba kapetana Ivana Visina oko svijeta“.
Kapetani i jedrenjaci Herceg-Novog
Naslanjajući se na istrajno istraživanje dokumenta iz bogatog arhiva Pomorskig muzeja Kotor Palavršić je kroz sva kazivanja oživljavao ne samo junake bogate pomorske prošlosti Boke već i termine i popise gajeta, leuta, trabakula, bracera, šambeka, brikova, brigantina kojim su zalivski pomorci i kapetani brodili po svjetskim morima i okenima. Nepretenciozno, s ljubavlju i poštovanjem Palavršić je sklopio i ostavio nam dragocjen mozaik slavne pomorske tradicije Boke koji će svim budućim itraživačima biti neophodno i pouzdano polazište.
Regionalna vaterpolo liga za narednu sezonu je pod znakom pitanja, poput završnog turnira koji je na programu 14. i 15. jula u Dubrovniku, a na kojem će učestvovati Jadran Carine. Razloga za brigu je puno, a glavni je korona virus koji ozbiljno urušava lijepu ideju i priču koja je počela sezonom 2008/2009.
Mnogi klubovi iz Hrvatske, kako nezvanično saznajemo, pri tome su da odustanu od ovogodišnjeg takmičenja, jer navodno ne mogu da se izlažu dodatnim troškovima u ovom takmičenju.
Ovakve, sve jače galasine oko eventualnog zamrzavanja lige, do naredne godine, okupile su juče predstavnike crnogorskih klubova Jadran Carina, Primorca, Budve, Katara, predsjednika VPSC Dejana Bajića i selektora nacionalnog tima Vladimira Gojkovića.
Na oficijelnom sastanku razgovaralo se o ovom takmičenju koje je pun pogodak, posebno za crnogorske klubove. Strahovanja da bi se Regionalna liga mogla bi se otkazati na neko vrijeme, uz još neke opcije da se skrati ili eventualno po dva najbolja kluba iz crnogorske, hrvatske i lige Srbije, odigraju finalni turnir, bila je tema čelnih ljudi vaterpolo sporta.
Veliki problem će nastati ako se Regionalna liga otkaže, znaju to dobro predstavnici naših klubova i VPSC. Regionalno takmičenje je među tri-četiri najača na svijetu, a dobro je poznato koliko su utakmice sa predstavnicima iz Hrvatske i Srbije pomogle našim ekipama i nacionalnom timu za najjača klupska i reprezentativna takmičenja. Snaga i kvalitet bili su garancija za dobru formu igrača koji nastupaju u svim reprezentativnim selekcijama.
Upravo zbog toga crnogorskim klubovima bi samo odgovaralo da se Regionalna liga igra u ful programu, zbog čega su otvoreni za saradnju, dogovor i rješavanje problema.
Alternativnog plana skoro i nema, a već sada je jasno kakvi bi problemi nastali ako bi igrači, koji nastupaju za novljanski, budvanski i za kotorske klubove, igrali samo domaće prvenstvo i Kup.
Vjerovatno će brzo doći do razgovora predstavnika Crne Gore, Hrvatske i Srbije (liga Srbije brojaće kako saznajemo 10 klubova).
