Regata je planirana sa startom prve etape od Rijeke do Porto Montenegra u Tivtu u subotu 19. septembra 2020.
Malo više od mjesec dana prije starta 8. izdanja Regate tisuću otoka, organizatori pripremaju regatu kako je planirano uprkos teškim vremenima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, Prijave su već zaprimljene iz Austrije, Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske a očekuju se nove tokom sljedećih sedmica.
Posebnu pažnju mogu privući prijave u kategoriji s dva člana posade, jer ova regate može biti dobar test svim posadama koje su započele svoje kampanje za Olimpijske igre 2024. kada će odobalno jedrenje za dva člana posade postati nova olimpijska disciplina. Jedrilice u toj kategoriji koristiti će novu ORC DH svjedodžbu razvrstanja koja uzima u obzir smanjenu težinu posade, kao i inventar jedara prilagođen jedrenju u dvoje. Jedrilice koje se natječu o kategoriji dvojaca tako će imati prigodu i boriti se za naslov ukupnog pobjednika regate ali i za posebne nagrade u svojoj kategoriji.
Regata tisuću otoka planirana je sa startom prve etape od Rijeke do Porto Montenegra u Tivtu u subotu, 19. septembra na kursu koji prolazi među više od 1000 jadranskih otoka i drugom etapom na istom kursu u obrnutom smjeru sa startom u četvrtak, 24. septembra.
Međutim, kako je u trenutnim uslovima korona pandemije teško planirati razvoj situacije unaprijed, organizatori imaju pripremljeno nekoliko alternativnih varijanti ako bude trebalo pratiti odluke i preporuke nadležnih zdravstvenih tijela u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Regata tisuću otoka 2016.
Sigurnost i zdravlje takmičara je na prvom mjestu te će se koristiti Preporuke Međunarodnog jedriličarskog saveza za organizaciju odobalnih regata u uvjetima pandemije, a društvena okupljanja prilagodit će se svim preporukama i ograničenjima. Ipak,organizatori su predani vođenju regate i u ovako zahtjevnim uvjetima te očekuju jedriličare na najljepšem kursu koji priroda može dizajnirati.
Zgrada (paviljon) hercegnovske Gradske muzike na Karači, vijek od izgradnje, nakon prve faze sanacije, zablistala je novim sjajem.
Gradnja osmougaonog paviljona, svedene arhitekture, započeta je u vrijeme austrougarske vladavine Bokom, a završena 1919 godine u novoj državi- Kraljevini SHS.
Objekat je podignut na ostacima turske tvrđave Trnovac, koja je u vrijeme Mletačke uprave ovim krajevima preimenovana u Svetog Jeronima. Tvrđava je oštećena u zemljotresima 1568. i 1667. i klizištu iz 1701. godine i zbog toga je napuštena jer mletačkoj upravi nije bila značajna u strukturi odbrane grada.
“Tada je i hercegnovski Stari grad doživio „amputaciju“ svog istočnog krila , a tvrđava ostala prepuštena zubu vremena. Austrougarska je pred kraj njihove uprave shvatila da tvrđava predstavlja veliki problem zbog čega je trećina visine objekta srušena i poravnata. Tada se djelimičnno pristupilo sanaciji pukotina i izgradnji jednog paviljona laganije konstrukcije u koju se 1919. godine “uselila” Gradska muzika”, navodi arhitekta Srđan Marlović kome je povjeren projekat sanacije objekta.
Srđan Marlović
On je objasnio da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (područna jedinica Kotor) koja je izdala konzervatorske uslove, naložila hitnu intervencije jer su procijenili da je fasada sklona padu.
“Utvrđeno je da su sve velike pukotine na fasadi i koje su dosezale visinu i do metar ipo , a širinu od 10 do 15 cm, nastale zbog izuzetno krupnog korjena jedne biljke koji je decenijama prisutan u suterenskoj zoni. Na to se nije obraćala pažnja , jer se donji prostor ulavnom koristio kao magacinski prostor za ostavljanje rekvizita Gradske muzike”, objašnjava Marlović.
“Fasada je stabilizovana, izvršena je njena potpuna rekonstrukcija ,nakon što je sondažno istražen izvorni kolorit , koji je sada vraćen na objektu. Prilikom obnove fasade urađena je i nova stolarija . Između ostalog , glavna vrata koja su tu postavljena 1973 godine su , nakon što smo uz veliki trud došli do podataka o njihovom izvornom izgledu, zamijenjena I na našu sreću, izrađena izuzetno kvalitetno”, ističe Marlović .
U prvoj fazi sanacije objekta obnovljen je I dio vodovodne i elektro instalacije, urađena hidroizolacija, popravak dijela krova, postavljen sanitarni čvor I nove podne ploče. Tokom radova, izvođači su naišli na stare zidine tvrđave te je jedan dio poda ostavljen u staklu kako bi bio vidljiv posjetiocima.
U sklopu sanacije paviljona Gradske muzike uređeno je dvorište koje je zbog visoke žičane ograde postavljene 90 tih godina prošlog vijeka bilo zaklonjeno od pogleda.
Paviljon obnovljeni
“Isprojektovana je nova ograda koja omogućava zaštitu , ali i otvara pogled na ulaz u Zaliv I prema Lovćenu. Dobićemo ambijent na tvrđavi koji će se moći koristiti ne samo za potrebe Gradske muzike, već i za mnoge kulturne programe za oko 50 tak gledalaca”, navodi Marlović i pojašnjava da će biti urađena i adekvatna rasvjeta.
Uskoro bi trebalo da uslijedi druga faza sanacije, koja podrazumijeva “stabilizaciju “same tvrđave, a time i paviljona Gradske muzike. Pukotina na bastionu Svetog Jeronima konstatovana je još 1912. godine,ali nije nikada sanirana, čak ni poslije zemljotresa 1979. godine. Prije nekoliko dana snimljeno je postojeće stanje tvrđave I njena napuknuća. U pripremi je dokumentacija za te radove . “Ideja je da se taj čitav prostor prezentuje tako da se stekne svijest o boravku na tvrđavi, što sada nije slučaj”, poručio je Marlović.
Povezivala ih je ljubav prema muzici i gradu
Gradska muzika HN iz kolekcije M. Golubina
Hercegnovska Gradska muzika osnovana je 1886. godine u vrijeme kada je Boka bila pod Austro Ugarskom vladavinom. Uvijek je bila višenacionalna, a djake, šegrte, službenike i zanatlije povezivla je nekada, kao i sada, ljubav prema muzici.
Za više od vijeka postojanja u njoj je sviralo preko 300 muzičara , a na nastupima su svirali kao pravi profesionalci o čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja. Medju najstarijim priznanjima je i ono osvojeno za prvo mjesto na takmičenju u Ljubljani 1922. godine kada su izmedju 28 orkestara iz više zemalja . Hercegnovljani proglašeni najboljim. Laureati su i najvećeg priznanja grada – Oktobarske nagrade Herceg Novog koju su dobili 1968 godine i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Novljani su proputovali cijelu bivšu Jugoslaviju, a nastupali su i u Beču, Kopenhagenu Segedinu, Budimpešti, Bukureštu i drugim gradovima uvijek dostojno reprezentujući svoj grad, Boku, Crnu Goru i do prije tri decenije i onu veliku Jugoslaviju .
Uz Gradsku muziku su bili uspješni nastavnici i dirigenti: Ivan Bagatela, Anton Martineti, Ivan Đanko Ciber, Abid Kusturica, Julio Marić, Boris Kraljević, Svetislav Miki Vasić, ali i danas poznati na muzičkoj sceni regiona Dragoljub Đuričić, Toni Pušić – Rambo Amadeus, Vlado Georgiev…
U proteklom periodu i dame su stale na čelo gradske muzike: prvo Ivana Petković pa Valentina Kulinović.
Ipak najviše nastupa i ljubavi utkali su u svoj grad, učestvujući u svim njegovim feštama, proslavama i manifestacijama.
Korona virus ostavio je posljedice na sve privredne grane, pa i poljoprivredu, a u problemu su naročito vinari i vinogradari.
Prodaja vina u Hercegovini od proljetos je jako slaba, vina iz prošlogodišnje berbe su ostala u podrumima, a u vinogradima dozrijeva novo grožđe. Berba šardonea trebala bi početi do kraja avgusta, a onda slijede i druge sorte. Vinari kažu da nemaju gdje skladištiti nova vina, jer su stara ostala u podrumima.
Vinogradari su zadovoljni ovogodišnjim rodom, ali je neizvjesno kakva će biti prodaja grožđa i po kojim cijenama. Dragan Anđelić, direktor preduzeća „Agrofin“, koji gazduje najvećim vinogorjem u istočnoj Hercegovini ističe da je situacija složena.
– Ovogodišnji rod grožđa je dobar. Berba šardonea počeće oko 20. avgusta, ali su problem zalihe vina. Pojavili su se tržišni viškovi, sve je neizvjesno. Ista situacija je u susjedstvu, a nekontrolisani uvoz grožđa može znatno uticati na cijene – navodi on.
Anđelić kaže da je prodato oko 20 odsto zaliha vina ili čak manje, pa se dovodi u pitanje poslovanje, kapacitet vinarija i dalja prodaja.
– Vina mogu stajati, crna duže, a bijela do tri godine zadržavaju kvalitet, pa se nadamo boljem. Takođe, očekujemo i povoljne kreditne linije, garantne fondove za kredite – ističe on.
Anđelić dodaje da izvoz u zemlje EU nije u potpunosti zamro, ali da su to veoma male količine, uglavnom kupci koji ne žele da izgube provjerene poslovne partnere. Problem manjka berača se nametnuo prije nekoliko godina u Hercegovini, a ove godine berba će morati biti organizovana drugačije zbog poštovanja epidemioloških mjera u cilju sprečavanja širenja virusa korona.
– Što više bude moguće angažovaćemo mašine za berbu grožđa u našem vinogorju, a radiće i jedan broj berača – kaže direktor najvećeg vinogorja u istočnoj Hercegovini.
Vinariju “Petijević” kod Trebinja turisti su prošlih godina redovno posjećivali u grupama, a ovog ljeta svrati poneka grupa gosti.
– Dolaze turisti, ali mnogo manje, tek da nismo u minusu – ističe vlasnik Ranko Petijević.
On dodaje da je rod grožđa ove godine dobar, da se mogu proizvesti kvalitetna vina, samo da tržište krene.
– Zadovoljni smo rodom, kiša početkom avgusta je dobro došla vinogradima. Uspjeli smo održati grožđe, iako je godina za vinogradare bila teška i trebalo je više zaštite, a preparati poskupjeli. Ako nema prodaje nema ni novca, a vino propasti neće – zaključuje Petijević.
U “Hercegovačkoj kući” u centru Trebinja kažu da je vino iz trebinjskih podruma i dalje najtraženiji proizvod. Prema riječima zaposlenih, ove godine kupci su, isključivo domaći turisti, pošto stranaca nema, a iako, prodaje ima, ona je manja nego predhodnih ljetnih sezona kada je Trebinje beležilo turističke rekorde. Pored vina, ono što posjetioci grada na jugu Srpske najviše kupuju u prodavnici domaćih proizvoda su sir, med i sokovi.
58-godišnji kapetan newcastlemaxa Wakashio mogao bi se suočiti s optužbama za nemar, nakon što se otkrilo da je posada slavila rođendan jednog člana i da su se uputili bliže obali Mauricijusa kako bi dobili WiFI signal, neposredno prije nasukavanja na greben uz južnu obalu otoka. Ovo su otkrili istražitelji koji su intervjuirali posadu.
Wakashio se nasukao na grebenu u blizini UNESCO-vih zaštićenih mjesta, uvečer 25. srpnja.
Lokalne vlasti uzalud su pokušavale kontaktirati brod prije nesreće kako bi upozorile da se kreće pogrešnim smjerom, no sada se ispostavlja da je posada zbog proslave rođendana propustila hitne pozive.
Iz broda se izlilo oko 1.000 tona nafte, stvarajući najveću ekološku katastrofu s kojom se Mauricijus susreo do sada.
Pomorska uprava Paname ranije je priopćila kako je brod naišao na poteškoće zbog lošeg vremena, iako se pokazalo da nije bilo ružnog vremena oko južnog Mauricijusa u vrijeme nesreće.
Francuska će predložiti da se u zajedničkim radnim prostorima nose maske, jer se zemlja bori s ponovnim valom zaraze koronavirusom, a u protekla protekla 24 sata prijavljeno je više od 3000 zaraženih.
Ministarstvo zdravstva prijavilo je 3310 novozaraženih koronavirusom, bilježeći visoke brojke četvrti dan zaredom.
Broj klastera koji se istražuju povećao se sa 17 na 252, navedeno je u ažuriranim podacima na internetskoj stranici.
Zbog ponovnog rasta broja zraženih Velika Britanija je od subote ujutro nametnula 14-dnevnu karantenu za osobe koje dolaze iz Francuske, a pariške vlasti proširile su gradske zone u kojima je obavezno nositi masku na otvorenom.
Ministrica rada Elisabeth Borne rekla je da će u utorak na razgovorima s predstavnicima poslodavaca i sindikata predložiti da maske budu obavezne u kolektivnim radnim prostorima.
“Tema u svim stručnim raspravama jest vrijednost nošenja maski kada je nekoliko ljudi na malom prostoru”, rekao je Borne u intervjuu francuskom listu Le Journal du Dimanche.
Liječnici sve češće zahtijevaju da se na radnom mjestu nose maske, a HCSP, tijelo koje savjetuje vladu o zdravstvenoj politici, izdalo je preporuku pozivajući da maske budu obavezne u svim zajedničkim zatvorenim prostorima.
Zbog ovotjednog porasta broja zaraženih, sedmodnevni je prosjek novozaraženih iznad praga od 2000 slučajeva, prvi put nakon travnja, kad je Francuska bila usred jedne od najstrožih karantena u Europi.
U bolnici je proteklih dana bilo manje oboljelih od covida-19, premda je porastao broj novozaraženih, a stručnjaci upozoravaju na širenje virusa među mlađim ljudima.
Najnovije brojke ipak pokazuju lagani dnevni porast u broju hospitaliziranih, 4857 u odnosu na 4828 dan prije, i porast pacijenata u intenzivnoj skrbi od 367 na 376.
Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da u toj kompaniji na današnji dan imaju najave da će ruski Aeroflot sa letovima prema našoj zemlji početi 1. septembra. Orlandić je saopštio i da su juče, po prvi put od obustave avio saobraćaja, na oba crnogorska aerodroma imali više od 4.000 putnika, što je, kako je rekao, veoma dobar podatak.
On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da su svakodnevno u kontaktima sa partnerskim kompanijama, koje su, kaže, spremne da opet lete prema Crnoj Gori.
“Mi na današnji dan imamo najave da će Aeroflot početi sa letovima prema Crnoj Gori od 1. septembra. Vjerujem da će tako i biti”, rekao je Orlandić.
Juče su, kaže, imali veoma dobar podatak koji ohrabruje.
“Prvi put od prekida avio saobraćaja juče smo na oba aerodroma imali preko 4.000 putnika, to je dobar pokazatelj”, smatra direktor Aerodroma Crne Gore
Najavio je i da su sa prijateljima iz Er Srbije dogovorili liniju Niš-Tivat.
“Ključna linija za Aerodrome i crnogorsku privredu je linija ka Beogradu. Mi ćemo od 19. avgusta imati osam letova iz Tivta i Podgorice za Beograd. Sa prijateljima iz Er Srbije smo dogovorili da od 23. avgusta počne linija Niš-Tivat. To su linije iz regiona koje za nas znače dosta”, rekao je Orlandić.
Vjeruje da će to pokrenuti proces oporavka crnogorske privrede i ekonomije.
“Mi imamo značajan broj letova sa oba aerodroma. Sa Tivta je to uglavnom Velika Britanija, Ukrajina i Bjelorusija, a iz Podgorice linije ka Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Austriji i Republici Irskoj”, istakao je Orlandić.
Ako pod kontrolom održimo epidemiološku situaciju, vjeruje da će broj putnika biti veći.
Govoreći o posljedicama korona krize, on je rekao su Aerodromi Crne Gore, uprkos tome što su jedno od najuspješnijih preduzeća, pretrpjeli ogromne gubitke.
“Na današnji dan imamo nešto više od 300.000 putnika, a lani u ovo doba ih je bilo 1,6 miiona. Vjerujem da će se od momenta otvaranja emitivnih tržišta omogućiti oporavak naše privrede”, kazao je on.
Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.
U prisustvu mještana, hodočasnika i malog broja turista zbog aktuelne epidemije koronavirusa, a uz poštovanje NKT mjera, najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela.
„Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku, Gospa od Škrpjela koje je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana. To je biser Boke Kotorske, „ploveća“, jedinstvena pinakoteka na Jadranu koja šalje jednu divnu poruku.
Velika Gospa 15.avgust 2020. foto Boka News
Naime, braća Martešići još 1452. godine, su na hridi našli sliku Bogorodice. Dvjesto godina se na tom mjestu potapaju stari brodovi i kamenje. Koliko je bilo potrebno vjere, truda, nade, i to je poruka nama. Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta… “ – kazao za naš portal upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić, koji je danas u jutarnjim satima služio zlatnu misu, 50 godina svećeničkog rada upravo na Gospinom otočiću.
Centralnu svetu misu služio je mons. Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj kotorske biskupije i nadbiskup barski, koji je u propovijedi pozvao Blaženu Djevicu Mariju da nam pomogne u borbi protiv koronavirusa.
On se posebno zahvalio don Srećku Majiću za sve što je učinio za Gospu od Škrpjela i Perast, čestitao zlatnu misu i 50 godina svećeničkog rada, što su vjernici ispratili dugotrajnim aplauzom.
Velika Gospa 15.avgust 2020. don Srećko Majić – foto Boka News
Katolički vjernici u Crnoj Gori danas su proslavili blagdan Velike Gospe svetim misama na otoku Isusovaca Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 222 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 30 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz IJZ-a. Preminule su dvije osobe.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština:
Od poslednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda i to kod pacijenata iz Berana i Podgorice, rođenih 1960. i 1950. godine a koji su liječeni u OB Berane odnosno Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 66 a od početka godine: 75.
Prijavljen je oporavak 78 pacijenta.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3960.
Rusija započinje proizvodnju prve serije svoje nove vakcine protiv covida-19, objavila je u subotu novinska agencija Interfax, pozivajući se na ministarstvo zdravstva.
Ruska vakcina protiv koronavirusa prvo je koje ide u proizvodnju, ali neki ruski znanstvenici izjavili su kako strahuju da s ovako brzim odobrenjem regulatora Moskva želi staviti nacionalni ugled ispred sigurnosti.
Ruska vakcina bit će odobreno prije uobičajenih ispitivanja koja se provode na hiljadama ljudi, a poznata su kao faza III.
Ta je faza ključna da bi vakcina dobilo zeleno svjetlo regulatora.
Vakcina “Sputnik V” nazvano je po prvome satelitu koji je Sovjetski Savez lansirao 1957. i tek treba proći završnu fazu ispitivanja.
Predsjednik Vladimir Putin javnost uvjerava da je vakcina sigurno te da je njime cijepljena jedna od njegovih kćeri te da se nakon vakcinisanja dobro osjećala.
Interfax prenosi da je moskovski institut Gamaleja, koji je razvio vakcinu, ranije najavio kako će Rusija do prosinca ili siječnja mjesečno proizvoditi oko 5 miliona doza nove vakcine, objavio je Interfax.
