Nekoliko je njemačkih policajaca ozlijeđeno tokom noći u uličnom nasilju koje je izbilo u njemačkom gradu Stuttgartu, potvrdila je u nedjelju rano ujutro policija.
“Stanje je bilo potpuno izvan kontrole”, kazao je glasnogovornik. Nejasno je koja je pozadina nereda.
Kamenjem kojim su popločene ulice izgrednici su gađali policajce i razbijali izloge u centru grada.
Nekoliko skupina nasilnika izašlo je na ulice gradskog centra i nasilje je izbilo oko ponoći a policija je izvijestila da se radi o nekoliko stotina izgrednika.
Na području Schlossplatza i susjedne glavne trgovačke ulice Koenigstrassen opljačkane su trgovine.
Ima ozlijeđenih ljudi, među njima i policajaca, a policija je neke osobe uhitila, no nije objavila koliko je ukupno uhićenih.
Policija je zatražila pomoć svih raspoloživih specijalnih snaga na području države Baden-Wuerttemberg.
Nakon nekoliko sati stanje je pod kontrolom, kazao je kasnije tijekom jutra glasnogovornik policije dodajući da će u centru grada ostati jake policijske snage.
I prethodnih nekoliko vikenda na tom su području izbili sukobi s policijom no manjih razmjera.
Ministar turizma Gari Cappelli u subotu je ispratio iz riječke luke prvi ovogodišnji polazak šest turističkih brodova ID Riva Tours flote, sa stotinjak turista koji kreću na kružna putovanja.
Cappelli je kazao da na kružna putovanja ovim brodovima kreću Austrijanci i Nijemci i to u prosjeku dvadesetak po brodu. Plovidba traje sedam dana, oko kvarnerskih otoka.
Nautika je ove godine u Hrvatskoj u odnosu na odnosu na na konkurenciju u jako dobroj situaciji, ocijenio je.
Od 20 ‘top’ brodova u svijetu njih čak 10 dolazi u RH
Kao ilustraciju je iznio podatak da je u cijelom svijetu 20 ‘top’ brodova, a od toga će ovog ljeta njih čak 10 doći u Hrvatsku.
Brodovi i mega jahte iznad 20 metara duljine će ove sezone imati pad dolaska u Hrvatsku između 20 i 30 posto, a u konkurentskim zemljama, poput Španjolske, Francuske ili Grčke, taj pad je 80 ili 90 posto, istaknuo je Cappelli.
“Očito se događa preseljenje malih kruzera i mega jahti u Hrvatsku”, poručiio je.
Istaknuo je kako je tome pridonio niz odluka, među kojima i nedavno smanjenje boravišne pristojbe putem vinjeta za 20 posto, ali i sigurnost Hrvatske kao destinacije.
U RH danas preko 180 tisuća turista
Cappelli je naveo da je danas u Hrvatskoj preko 160 tisuća turista, te da se ostvaruje rast od 30 tisuća turista dnevno.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa kazao je kako dobivaju svakoga dana nove upite za vezove jahti u riječkoj luci. Povećavamo broj vezova, uklonili smo i ponton za nekadašnju liniju hidroaviona te i tamo uređujemo privezišta, naveo je Vukorepa,
“Ove godine se očekivao znatan rast pristajanja kruzera. U najavi je bilo 40 dolazaka, što je za 50 posto više nego godinu ranije. Nabavili smo i distancere za vez kruzera kako bi dobili dovoljnu dubinu mora. No, vjerujemo da će sljedeća sezona biti dobra kao što su bile najave za ovu, rekao je.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.- foto Boka News
1 od 10
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
“Muzika pred palatom“ naziv je koncerta pet kotorskih sopranistkinja koji je održan u subotu na trgu od Brašna, spred palate Pima, u susret Svjetskom danu muzike koji se obilježava 21. juna.
Nastupile su: Milica Lalošević, Milica Milanović, Aleksandra Magud i mlade studentkinje Antonija Vučinović i Petra Radulović, uz klavirsku pratnju pijaniste Dejana Krivokapića.
“Prošle godine na današnji dan organizovali smo koncert na istom mjestu, nadam se da i ove godine nismo jedini koji obilježavaju Svijetski dan muzike. Pred nama je kulturno ljeto, ove godine ćemo uživati u lijepim programima. Možda ne sa toliko inostranih umjetnika, ali oslonićemo se na vlastite snage i promovisanja crnogorskog identiteta i kulture. Na taj način ćemo dati mogućnost našim stvaraocima da predstave svoju kreativnost, talenat i umijeće i učiniti da Kotor ostane i ovog ljeta grad kulture i umjetnosti” – kazala je Marina Dulović ispred organizatora Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor i OJU ,,Muzeji“ Kotor.
Radnici kotorske kompanije „Briv construction”, koji su sredinom marta počeli s izgradnjom Mješovitog centra i javne garaže na Trgu maršala Tita u Herceg Novom, poručili su da bi posao obavljali brže kad ne bi bili suočeni sa problemom zaštite devet palmi. Ističu da dva mjeseca mole nadležne, Službu komunalne policije i inspekcijskog nadzora i Komunalno- stambenog da obezbijede i srede palme.
-Apelujemo da se veoma vrijedne palme osiguraju. Bila bi grehota da bilo koja propadne. Ukoliko nadležni ne riješe ovaj problem, moglo bi doći do njihovog pada, upozoravaju iz kompanije.
/K.M./
Zahtjeve za odlaganjem plaćanja zaostalih poreskih dugovanja podnijeti do 30. juna
Herceg Novi – foto TO HN
Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode obavještava sve vlasnike nepokretnosti na teritoriji Opštine Herceg Novi da će ovaj Sekretarijat otpočeti sa prinudnom naplatom zaostalog dugovanja po osnovu poreza na nepokretnost za sve obveznike koji nisu izmirili svoja ranija dugovanja, a kojima rješenjem ovog Sekretarijata nije odobreno plaćanje na rate, niti su iskoristili mogućnost sklapanja sporazuma, a u vezi odlaganja prinudne naplate propisane Zaključkom Predsjednika opštine od 30. aprila tekuće godine (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 014/20 od 30.04.2020).
Opština Herceg Novi na ovaj način još jednom poziva sve građane sa zaostalim poreskim dugovanjima iz prethodnih godina da navedene povoljnosti sporazumno iskoriste najkasnije do 30.06.2020. godine.
Za sve informacije možete se obratiti u kancelariji br. 74 Opštine Herceg Novi-Odjeljenja za utvrđivanje i naplatu lokalnih javnih prihoda, kao i na telefon 031/322-774.
500 turista otkazalo aranžmane zbog zatvaranja granice s BiH
GRANIČNi PRELAZA SITNICA
Nova mjera koju je donelo Nacionalno koordinaciono tijelo, a tiče se obaveznog testiranja za sve građane koji ulaze iz BiH u Crnu Goru, za predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića je nepromišljena, jer je početak turističke sezone i uslovila je, kako kaže, novo otkazivanje aranžmana.
“Sinoć, od kada je mera stupila na snagu, po informacijama koje smo dobili, više od 500 rezervacija iz BiH je otkazano, a trebalo je da stignu 20. i 25. juna. Svi turistički radnici u Herceg Novom su ogorčeni. Meni kao pojedincu je neshvatljivo da se takve odluke mogu donositi u ovom momentu i praviti selekcija i pitam se da li je ovo sve usmjereno protiv Herceg Novog”, kazao je Katić.
Neshvatljivo je, dodao je on, da za isti virus, koji je u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, sve države imaju različite kriterijume.
U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor danas su predstavljeni završni rezultati projekta „CattaroSail“ koji je realizovan u okviru ReLOaD programa, u saradnji sa Opštinom Kotor.
Projekat “CattaroSail” je realizovala NVO “Kalafatska radionica Bokovac” u saradnji sa NVO ,,Kamelija” iz Stoliva i jedriličarskim klubom ,,Lahor” iz Kotora.
„Najveći doprinos projekta je to što smo usijeli da uključimo mlade jedriličare iz JK „Lahor“ iz Kotora koji su kroz obuku sa iskusnim jedriličarima, a koji poznaju brodogradnju i jedrenje, došli u situaciju da na mlade prenesu svoja znanja. Osim kulturno-zabavnog programa pod nazivom “Dani jedrenja”, realizovana je i Studija o jedriličarstvu koja je pokazala zanimljive rezultate koliko vaši sugrađani znaju o jedriličarstvu ali i na čemu treba raditi kako bi jedriličarstvo unaprijedili…“ – kazao je Darko Pekić ispred nosioca projekta, kalafatske radionice „Bokovac“ iz Bara.
Kotor – CattaroSail – foto Boka News
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović istakao da je jedan od ciljeva ovog projekta jačanje sprega između lokalne saomouprave i civilnog sektora.
Ono što radi Kalafatska radionica Bokovac, kroz ono što je tradicija Boke Kotorske a to je život sa morem i od mora, jer je sve morem dolazilo i sve se dešavalo na moru, treba da bude ponos cjele Crne Gore i regije. Puno rada i truda mora da bude uloženo da bi se dobio takav proizvod, kazao je Aprcović.
Projekat Cattaro Sail
„Značaj tradicije izrade drvenih barki je posebna vrijednost, koja predstavlja nacionalno blago. Drvenim barkama i jedrenjacima trebamo dati posebno mjesto, a kalafatski zanat koji njeguje porodica Bokovac, treba zaštititi i sačuvati, jer predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu Crne Gore. Ojedrene barke Arsenalka ne krase samo naše već i inostrane reprezentativne marine. Tradicija od 50 godina postojanja ove kalafatske radionice dovoljno govori o tome da tu stanuje iskustvo, empirija i prevashodno ljubav prema onome što teba da vrednujemo i poštujemo. Želim da ova kalafatska radionica svojim punim jedrima ide naprijed i da u vrijeme novih tehnologija od zaborava sačuva ovaj stari zanat i prenese ga na nove generacije”, poručio je Aprcović.
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović kazao je da tragovi brodogradnje u Boki datiraju od Antike, a zaliv kao prirodna luka bio je idealan prostor za njeno razvijanje.
„Već krajem srednjeg vijeka pouzdano znamo da je veliki broj naselja u Boki imao svoje kalafatske radionice, za izgradnju i reparaciju drvenih brodova i barki, samo u Perastu su postojale tri. Tradicija brodogradnje nas obavezuje ne samo da je pominjemo, da o njoj pišemo u naučnim radovima, već da je oživimo i stvorimo uslove da se ne ugasi i ne postane samo legenda ili priča za turiste”, istakao je Radulović.
Direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u okviru Ministarstva kulture Dobrila Vlahović izrazila je zadovoljstvo što je ova manifestacija organizovana u Kotoru, gradu koji zbog svojih jedistvenih i rijetkih kulturnih vrijednosti, pripada univerzalnim vrijednostima UNESCO- ve kulturne baštine .
„S obzirom na značaj i sveobuhvatnost projekta, kako za sport tako i za kulturu, istaći ću da ekonomska valorizacija kulturnog naslijeđa i jačanje konekcije sa turističkom ponudom zasnovanom na principima održivog razvoja, predstavlja važnu ulogu u procesu razvoja kulturne baštine. Promovisanje kulturnog naslijeđa kroz inovativni pristup direktno može doprinijeti razvoju kulturnog turizma i ekonomskoj valorizaciji kulturne baštine, što potvrđuje i ovaj projekat”, zaključila je Vlahović.
Projekat Cattaro Sail
Predsjednica NVO “Kalafatska radionica Bokovac” Miroslavka Lala Bokovac zahvalila se svima koji su podržali projekat CattaroSail i podsjetila da je u sklopu projekta štampana publikacija Studija o razvoju jedriličarstva u Kotoru.
„Zahvaljujući nastojanjima entuzijasta, sa profesorom Mihom Belanom i predsjednikom JK Lahor Filipom Petričevićem na čelu, projekat sa uspjehom podsjeća na slavne tradicije bokeljskog jedrenja, kako trgovačkog, tako i sportskog…“ kazala je za Boka News, Lala Bokovac.
Organizatori su zaslužnima za realizaciju projekta uručili poklone, tri makete “arsenalke“ rad Damira Montića.
Programu je prethodila regata koja je održana ispred zidina Starog grada, pa su dodijeljene nagrada.
Projekat Cattaro Sail – foto Boka News
Na regati su učestvovale tri ojedrene drvene barke tako da nije određeno prvo mjesto već su nagrade dobili svi učesnici, Majda Mehmedović i Todor Tušup, Filip Petričević iz kluba ,,Lahor” i Darko Vujošević skiper iz ,,Kalafatske radionice Bokovac”.
Podsjetimo, projekat CattaroSail je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).
ReLOaD program finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica”.
Najmanje četvorica od pet crnogorskih pomoraca sa kontejnerskog broda „MSC Gayane“ a koji su prije godinu dana uhapšeni u SAD u najvećoj zaplijeni švercovanih narkotika u istoriji te države, specijalno su regrutovani za taj konkretan kriminalni zadatak u samoj Crnoj Gori, prije njihovog ukrcaja na brod italijansko-švajcarske kompanije Mediterranean Shipping (MSC). Naši pomorci navodno su bili glavni u koordinisanju izvođenja tog posla sa za sada neimenovanim saradnicima van broda, a sve sa namjerom da se u luke SAD i Evrope prošvercuje skoro 20 tona kokaina visoke čistoče.
Proizilazi to iz dokumenata objavljenih nakon što je jedan od uhapšenih Crnogoraca sa „MSC Gayane“, 27-mogodišnji Kotoranin Vladimir Penda, pred američkim sudom u ponedjeljak proznao krivicu za kriminalno udruživanje sa ciljem prodaje narkotika u SAD. Za to krivično djelo Pendi u SAD prijeti minimalna kazna zatvora od 10 godina, odnosno doživotni zatvor u najgorem slučaju.
Sa dijela dokumenata iz Pendinog priznanja krivice pred američkim pravosuđem, skinuta je oznaka tajnosti, a dio dokumnetacije iz istrage koju su vodili agenti federalne Agencije za borbu protiv narkotika DEA i Agencije za domovinsku suigurnost (Department of Homeland Security“ SAD-a, procurili su u javnost. Američki mediji koji su prenijeli sadržaj ovih papira pišu o gotovo filmskim aspektima ovog sada već istorijskog događaja kada je borba protiv šverca narkotika na terioriji SAD u pitanju, nazivajući čitav slučaj broda „MSC Gayane“ svojevrsnom pomorskom verzijom čuvenog Al Paćinovog filmskog hita o jupnoameričkim švercerima droge „Lice sa ožiljkom“.
Agenti DEA, Agencije za domovinsku sigurnost, Obalne straže SAD, lokalne i federalne policije, upali su 17.juna prošle godine na megakontejnerski brod „MSC Gayane“ neposredno nakon što je on uplovio u luku Filadelfija na istočnoj obali SAD. Sakriveno u kontejnerima što su se nalazili u štivama velikog broda, policija i agenti DEA su pronašli ukupno 15.582 pakovanja kokaina ukupne težine 19,76 tona i priocijenjene ukupne vrijednosti u uličnoj prodaji u SAD, većoj od 1,3 milijarde dolara. U toj najvećoj ikad u istoriji SAD zaplijeni narkotika, američka policija i istražitelji uhapsili su sedam od ukupno nešto više od 20 članova posade „MSC Gayane“ – Crnogorce Vladumira Pendu, Boška Markovića, Aleksandra Kavaju, Nenada Ilića i Ivana Đuraševića i državljane Samoe, Fonvafea Tiasagu i Lauli Pulua.
Prema pisanju portala Freightwaves.com koji se poziva na objavljene i dokumente iz istrage koji su procurili u javjost, proizilazi da je trećina ukupne posade broda “MSC Gayane“ bila lično uključena u ovu operaciju.
„Ćetvorica od njih su navodno za ovaj đvercerski posao namjenski regrutovani još u Crnoj Gori, prije nego što su se ukrcali na brod čao članovi posade. Iz dokumenata sa Pendinog priznanja krivice proizilazi i da su crnogorski članovi posade broda obavljali koordinaciju sa ostalim učesnicima u šverceskom lancu van broda, koristeći kriptovane mobilne telefone za komunikaciju. Pema navodima optužnice protiv drugog učenika ovog krininalnog događaja Nenada Ilića a koja datira iz septembra 2019., ovi koji su bili uključeni u zavjeru za šverc droge, nastojali su da u to uključe i druge članove posade broda koristeći se i raznim metodama za zastrašivanje i prijetnjama.“- piše američki portal uz napomenu da je rije o „spektakularnom događaju u svakom pogedu“ – počev od rekordne količine zaplijenjene droge, preko toga da je ona pronađena na brodu kojim uoravlja jedna od največih svjetskih brodarskih kompanija, a koji je zvanično u vlasništvu jedne od najvećihh američkih banaka J.P. Morgan, do zavjere među posadom, noćnih veza sa švercerima na moru pred obalama Južne Amerike, do „švercerske mreže koja prkeriva cijeli svijet“.
„Sve zajedno ovo zvuči kao svojevsrno „Lice sa ožiljkom na moru“.- piše američki portal iznoseći detalje iz istrage koji pokazuju da je dok je „MSC Gayene“ plovio uz zapadnu obalu Južne Amerike na svojoj redovnoj liniji od Pacifika prema SAD i Evropi, na brod ukrcano skoro 20 tona kokaina kojeg su do njega dovezli brzi manji gkiseri. Ukrcaj droge na megakontejneraš obavljao se na pučini, u plovidbi „MSC Gayanea“ između luka u koje je taj brod po redu plovidbe, svraćao u Panami i Peruu. Prvo je na dijelu putovanja južno od Paname prema Peruu, jedne noći uz „MSG Gayane“ prišlo šest glisera nakrcanih drogom koja je sa njih, korišćenjem brodske dizalice na kontejnerašu, prebačena na „MSC Gayane“ i sakrivena među legalnim teretom – raznom robom u više kontejnera. Isto se dogodilo i druge noči i na plovidbi u obrnutom smjeru kada je brod iz Perua vozio prema Panamskom kanalu, kada je droga pretovarena sa još osam glisera. Kokain zapakovan u briketima je sakrivem među ostalim teretom u kontejnerima sa kojih su članovi posade broda uključeni u švercerskki lanac, skinuli carinske plombe i nakon toga ih zamijenili falsifikovanim plombama. Prema navodima iz Pendinog priznanja krivice, članovi posade koji su bili ukljuleni u ovaj posao radeći na dizalici ili pomažuči da se droga ukrca i sakrije među legalnim tereom na brodu, plaćeni su sa po 50 hiljada dolara. Cijela operacija noćnog prekrcaja droge na otvorenom moru po Pendi, trajala je od 30 do 40 minuta u oba slučaja. Jedan od uhapšenih članova posade američkim istražiteljima je ispričao da je navodno, sličan švercerski poduhvat već bio realizovan i na prethodnom putovanju broda „MSC Gayane“ na tom dijelu njegove redovne linije između luka Kalao u Peruu, Bonaventura u Kolumbiji, tranzita Panaskog kanala i dalje prema lukama Kristobal u Kolumbiji, Friport na Bahamima, Fladelfija u SAD i Roterdam u Holandiji. Sam poduhvat prekrcaja skoro 20 tona tereta zapakovanog u velikim jutanim vrećama iz malih glisera na veliki kontejneraš koji plovi brzinom od oko 20 čvorova, po noći na otborenom moru, nije nimalo jednostavan ni bezopasan, što je dodatno začudilo američke istražitelje.
Državni tužilac Vilijam Meksvejn koji vodi istragu u slučaju „MSC Gayane“ tamošnjim medijima je kazao da je u pitanju jedna od najobimnijih istraga na kojoj radi veliki broj parnerskih agencija, kao i da se istražne radnje Agencije za domovunsku sigurnost, odnosno Uprave carina SAD nastavljaju jer „kroz ovaj slučaj želimo da kriminalcima širom svijeta pošaljemo snažnu poruku naše odlučnosti da sprovedemo zakon i pravdu.“
MSC POTPUNO SARAĐUJE SA AMERIKANCIMA
Gayane foto Beta
Iz dokumenata Agencije za domovinsku sigurnost proizilazi da iako su na njihovom brodu našle rekordnu švercesku pošiljku droge, američke vlasti nisu iznijele nikakve zvanične optužbe protiv same kompanije MSC, druge najjače svjetske kontejnerske brodarske kompanije. MSC je na tome zahvalio vlastima SAD i obećao im svoju potpunu saradnju, ali nije mogao u potpunosi izbjeći štetne posljedice po sopstvene interese jer je ta kompanija zvog slučaja „MSC Gayene“ lani na tri mjeseca bila privremeno isključena sa liste „Partnera od povjerenja“ američke carine i graničnih vlasti, te su time njeni brodovi bili podrvrgnuti oštrijim i detaljnijim kontrolama prilikom dolazaka u američke luke. Uz to, vlasti SAD su 4.jula 2019., zvanično pokrenule postupak sudske zaplijene i eventualne prodaje broda „MSC Gayane“ kao sredstva izvršenja kriminalnog djela, ali je osam dana kasnije ipak postignut dogovor sa MSC-om kao operaterom, odnosno američkom bankom J.P. Morgan kao formalnim vlasnikom broda, da se plovilo vrijedno 85 miliona dolara ipak oslobodi i vrati u upotrebu, uz plažanje kaucije od 50 miliona dolara od strane MSC-a.
Kompanija je u tom aranžmanu sa američkim vlastima, na sebe preuzela i niz drugih obaveza: da im predoči svako svoje saznanje o eventualnim kriminalnim aktivnostima članova posada MSC brodova, pomogne pri sprovošenju svima za američke vlasti potrebnim informativnim razgovorima sa članovima posada MSC brodova, pomogne pri uručenju svojim posadama sudskih poziva američkih vlasti bilo da su oni na brodovima u lukama SAD ili van njih, da se i sama podvrgne eventualnim takvim pozivima, da na svojim brodovima ne smije praviti bilo kakve tehničke prepravke bez saglasnosti Uprave carina SAD, ali i da se sama kompanija i agencije za ukrcaj pomoraca koje za nju rade, moraju uzdržati od preduzimanja bilo kakvih „osvetničkih“ akcija prema svojim pomorcima koji sarađuju sa američkim vlastima…
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je parlamentarne i lokalne izbore za 30. avgust.
“Đukanović nakon sto je 16. juna 2020. godine održao konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija, koji su se odazvali njegovom pozivu, povodom određivanja datuma za održavanje parlamentarnih izbora, danas je shodno svojim nadležnostima i rokovima propisanim Ustavom Crne Gore, Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakonom o lokalnoj samoupravi kada je riječ o izborima na lokalnom nivou, donio Odluku o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, kao i Odluku o raspisivanju izbora za odbornike, i to u: Skupštini opštine Andrijevica, Skupštini opštine Budva, Skupštini opštine Gusinje i Skupštini opštine Kotor,” navodi se u saopštenju predsjednika.
Datum održavanja izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat određen je Odlukom o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat.
Saglasno prethodno pomenutim odlukama Predsjednika Crne Gore, koje stupaju na snagu danom donošenja, izbori za poslanike i odbornilke održaće se 30. avgusta 2020. godine.
U Dubrovačko – neretvanskoj županiji zabilježen je jedan novi slučaj zaraze korona virusom, a riječ je o osobi koja ima prebivalište na području Grada Dubrovnika, a koja se zarazila u Zagrebu.
U pitanju je mlađa muška osoba dobrog općeg stanja s blagim simptomima, a njegovi kontakti se obrađuju. Od ukupno 54 analizirana uzorka u petak, jedan se ponavlja, a preostala 52 su negativni. – saopštenje je Stožera Civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.
„Od početka pandemije na analizu je poslano 3395 uzoraka. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.” – piše još u saopštenju.
“Kotor 2020 – posljedice i oporavak nakon Covida – 19” naziv je tribine koja je organizovana u petak u Kotoru. Riječ je projekta koji će se realizovati tokom ljeta, sa različitim sagovornicima i na određene teme važne za funkcionisanje grada.
Prva tribina održana je na terasi Pomorskog muzeja, a učestvovali su predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović, dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević i član odbora direktora Luke Kotor Ljubomir Radović. Moderatorka je bila bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo koja je otvorila tribinu, a zatim riječ prepustila Sekretarki za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marini Dulović.
Ona je kazala da je cilj tribina da se uključi što više građana, te da zajedničkim promišaljanjem prevaziđemo situaciju izazvanu Covidom 19. Takođe je napomenula da će se projekat sprovoditi tokom ljeta, svakog drugog petka u 12 sati na različitim lokacijama kotorskog Starog grada.
“Ovo je prilika da zastanemo, oslušnemo potrebe grada i naših sugrađana i dobro razmislimo o budućnosti i ne dozvolimo stihijske promjene koje su se dešavale prethodnih godina” istakla je Dulović.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović je rekao da nas je ova situacija podsjetila da poradimo i na drugim granama privrede osim na turizmu, te da Kotor treba da živi 12 mjeseci u godini. Kako je naveo, u jednom trenutku stao je cijeli svijet, zaustavio se protok robe, novca, ali da to ne treba da nas obeshrabri već da je upravo sada vrijeme da radimo na drugim stvarima koje Kotor može da ponudi. Govoreći o tome kazao je da je neophodno potencirati zdravu organsku hranu iz Grblja i drugih poljoprivrednih područja Kotora.
“Veoma je važno osvrnuti se na očuvanju naše materijalne i nematerijalne kulturne baštine, posebno na revitalizaciju i rekonstrukciju gradskih bedema, a takođe želimo da se Vrmac proglasi parkom prirode, koji predstavlja pluća našeg grada”, kazao je predsjednik Opštine u daljem obraćanju.
Direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović je govorila o tome koliko je turizam važan za naš grad, te da se jedna izgubljena sezona ne može vratiti, a tek se ne može procjeniti kada i kako će se izgubljeno nadoknaditi. Nažalost situacija izazvana Covidom 19 dovela je prvenstveno do oslabljene platežne moći potencijalnih turista, a nisu još uvijek ni stvoreni preduslovi za bezbjedna putovanja. U razgovoru sa izdavaocima smještaja i ugostiteljima, dobili smo informaciju da je sve veći broj turista koji otkazuju svoje rezervacije.
“Kroz period izolacije vidjeli smo koliko je gotovo nemoguće, da čak i pojedinac a kamoli koji drugi sistem bude izolovan, upravo iz tog razloga vidjeli smo koliko smo zavisni jedni od drugih. Pitanje je da li će se ikada sve vratiti u normalu, te da li ćemo živjeti bez korone ili ćemo se naučiti na život sa njom”, navela je direktorica TO Kotor.
Član odbora direktora Luke Kotor Ljubomir Radović je govorio je o kruzing turizmu i o tome koliko je Luka Kotor nesumnjivo najpogođenija kompanija u Crnoj Gori situacijom Covid 19 Ipak iako je Luka Kotor kao privredni subjekat trenutno u teškoj situaciji, obzirom na odgovorno poslovanje kompanije posljednjih 10-ak godina, vodilo se računa da određena sredstva, koja su sepokazala kao dodatan profit, budu raspoloživa u onim trenucima kada bi se desila upravo ovako jedna situacija.
Govoreći o stranim kruzerima naveo je da će brod kao fizički objekat ili subjekat biti jako zaštićeno sredstvo, te da trebamo misliti pozitivno i da budemo uvjereni da će onog momenta kada prvi brod dođe u našu luku, biti kompletno pokriven sa zdravstvenog i sigurnosnog nivoa. Takođe je kazao da će se na brodovima sada zapošljavati dodatno osoblje, takozvani ljekari javnog zdravlja, te da će brodovi od sada imati posebne prostorije za boravak i eventualno tretman osoblja i putnika za koje se ustanovi da su oboljeli.
Dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević se osvrnuo na novitete u nastavi i o činjenici da se ona obavljala online. Nažalost neke tehničke predemete nisu mogli održati online. Osvrnuo se i na činjenicu da Pomorski fakultet u Kotoru pohađaju i 10 studenata koji dolaze iz inostranstva, te da su cijelo vrijeme dok je trajala epidemija Covida-19, njih 9 proveli u Kotoru.
Dekan je takođe govorio o odobrenim međunarodnim projektima na inostranim konkursima i mogućnostima da se dobrim idejama prikupe sredstva i van naših fondova. Nakon izlaganja učesnika tribine, građani su se javili sa pitanjima, što je skupu dalo još značajniju vrijednost u interakciji i zajedničkom promišljanju, a prvoj tribini u okviru ciklusa ”Kotor 2020 – posljedice i oporavak nakon Covida – 19″ uspješan epilog.
Organizatori su Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor je u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor – Gradskom bibliotekom i čitaonicom
Sljedeća tribina je zakazana za 03.07.2020. godine, a za temu će imati oblast kulture.
Donedavno skoro nepoznat, „bigattino“ je sve popularniji mamac među našim morskim ribolovcima. Nekad su ga koristili samo turisti. Morali su ga donositi sa sobom, a ove je godine taj crv jedan je od dva najčešće prodavana mamca u duž obalnim prodavaonicama ribolovne opreme!
Razlog tome je sve veća popularnost „feeder“, „ledgering“ i sličnih tehnika udičarenja vrlo laganim, ali jakim „bolognese“, „feeder“ i „match“ štapovima, u kojima je „biggatino“ najučinkovitiji mamac, ali i primama.
„Bigattino“ je talijanski, u cijelom svijetu prihvaćeni, naziv za mesnog crva, zapravo larvu velike muhe. Naraste do 10, najviše 15 mm dužine, ima žitko tijelo ovijeno tankom opnom. Boja mu je bijela do svijetlo smeđe – žuta. Nekada se on na moru koristio skoro isključivo za lov riba koje se hrane bliže površini mora: bukve, cipoli, girovki, iglice, plavice, ukjate, vrnuta, širuna… No, pokazalo se da ga uzimaju praktično sve ribe, čak i one kojima je mali zalogaj, pa odabir lovina najviše ovisi o području i tehnici lova. Sada se mesnim crvom vrlo uspješno love i pridnene, ribe koje obitavaju na dnu ili neposredno poviše njega: knez, lumbrak, batoglavac, ovčica, trlje, pauci, jegulja, arbun, škrpine, škrpuni, fratar, sarak, pic… Na njega će se pohlepno baciti smudut te ovrata.
Najbolji rezultati u lovu mesnim crvom postižu se na lagano valovitom moru i poslije neverina u zoni razbijanja valova i ispiranja obale. Tek nešto manje je uspješan u noćnom lovu na mirnom moru, osobito tijekom toplijeg dijela godine „drifting“, tehnikom puštanja mamca u struju mora. Najmanje, ali još uvijek zadovoljavajuće je učinkovit u najhladnije dijelu godine jer ga hladno more šokira pa smanjuje aktivnost, mrdanje na udici, što ga čini manje atraktivnim.
Kako bi što duže ostao živ i svojim mrdanjem mamio ribe „bigattina“ treba vrlo pažljivo mamčiti. Nadijevati ga treba na što manju udicu kojom se može uloviti željena riba. Osim toga, udica mora bit što tanja, najbolje oblika „Crystal“, a za lov ovrate širokog luka i vrha povijenog k vezištu. Nakon mamčenja vrh udice mora biti gol, izvan crva.
Najčešće se nadijeva samo jedan crv je je to najprirodniji način prezentacije jer i oni plasirani kao primama tonu pojedinačno. To je idealna provokacija za sumnjičave ribe poput smuduta, za čiji je lov crvom neophodna mala udica, veličine 16 do 18 po „Mustad“ skali. U pravilu, na udicu veličine 20 se uvijek postavlja samo jedan crv, na onu veličine 18 može i dva, na broj 16 čak i tri, ovisno o njihovoj veličini. Na najveće udice koje se koriste za lov mesnim crvom, onima veličine, kakve se koriste za lov sarka i ovrate, mogu se postaviti i tri do četiri crva.
Primamljivost „bigattina“ može se povećati njihovim bojenjem. U bistrom moru djelotvorniji su oni jarkih boja – crvene, narančaste, žute i zelene. Bojiti ih se može za to namijenjenom specijalnom bojom, koju je teško kod nas nabaviti, ali i tvarima koje su nam pri ruci i ne koštaju mnogo. Primjerice, žele li se crveni, crviće treba staviti u kutiju s mljevenom slatkom paprikom. Ako se, pak, žele smeđi, crvene treba premjesti u kutiju s mljevenom kavom. Te, ali i druge boje mogu se postići držanjem crva u odgovarajućem prahu za izradu pudinga.
Osim za mamčenje, „bigattini“ se izuzetno uspješno koriste i za primamljivanje, samostalno ili, češće, kao dio smjese u kojoj su još mekinje, pšenično ili kukuruzno brašno, krušne mrvice, riblje brašno…
Za razliku od svih ostalih mamaca, „bigattine“ ribolovci lako mogu i osobno proizvoditi, ali je to vrlo neugodan i nehigijenski posao. Najlakše tako da se šaka, dvije ribljeg brašna rasporedi u kakav plitki sud, poškropiti s pola čaše vode i sve ostaviti na suncu. Prvi crvići će se pojaviti već nakon 24 sata. Od ostataka materijala u kome su stvoreni i neugodnog mirisa najlakše ih je osloboditi tako da se stave u posudu s kukuruznim brašnom. Nemirni crvići se u njemu očiste sami za nekoliko sati. Zatim ih treba izdvojiti prosijavanjem i smjestiti u kutiju s drvenom piljevinom.
Puno teže nego proizvoditi je održavanje crva na životu i sprečavanje njihove preobrazbe u sljedeću razvojnu fazu, da se ne bi brzo učahurili ili čak pretvorili u muhe, treba ih držati na niskoj temperaturi. Idealno je na jedan, najviše do pet stupnjeva. Na tim temperaturama će poživjeti nekoliko dana.
Da bi duže poživjeli treba ih držite u plastičnom saketiću iz kojeg se izvuće sav zrak pa saketić zaveže čvorom i smjesti u hladnjak. Na niskoj temperaturi i bez dovoljno zraka „bigattini“ će živjeti dugo, do šest pa i osam dana, no pod uvjetom da se najkasnije svaka dva dana saketić otvori i crvima dozvoli da se dobro prozrače i nadišu, a onda ponovo zatvore. Tako čuvane crviće barem sat vremena prije ribolova treba izvaditi iz plastične i staviti u platnenu vreću da se oporave.
Za čuvanje duže od tjedan dana u frižideru crve treba staviti u kutiju u koju se stave krušne mrvice ili kukuruzno brašno te sitna tjestenina, tipa zvjezdice za juhu. Tu kutiju potom treba staviti u nešto veću kutiju koja, kao i manja, mora imati sitne rupice za cirkulaciju zraka.
„Bigattini” se mogu i zamrznuti te tako čuvati neograničeno dugo. Međutim, nakon odmrzavanja oni neće tonuti nego plutati.
