Izložba, „Lavovi Svetog Marka“ u okviru programa „Bokeljski vremeplov 2020“, otvorena je danas na Trgu od kina u Kotoru.
Autori projekta su: Abramović Radojka (stručna obrada), Nenad Mandić (ideja i fotografija) i Marina Jovanović, (grafički dizajn).
Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović.
“Kamene lavove rijetko ko primjeti, oni su iznad nas, tako da lčesto ni mi mješatni ne primjetimo te kamene reljefe. Nenad je te lavove fotografisao kako bi skrenuo pažnju na njih. Poručila bih svima da obrate pažnju i podignu pogled kad prolaze kroz Stari grad, jer dosta toga lijepog i znamenitog se nalazi upravo iznad vrata i prozora, kao i na bedemima”, poručila je Simeunović.
Izložaba
Autor fotografija Nenad Mandić je kazao da su fotografije nastale u okviru angažmana za knjigu o lavovima Svetog Marka.
“Cilj mi je bio da skrenem pažnju na radove koji se nalaze iznad nas a na koje često ne obraćamo pažnju. Mislim da i kad bi neki od kamenih lavova bio i uklonjen da mnogi ne bi primjetili razliku”, kazao je Mandić.
Izložba će biti postavljena i u Šoping centru “Kamelija” gdje će ostati do petka naredne sedmice.
Izložaba
Na izložbi su prikazani mletački lavovi (9 kamenih reljefa), fotografijom i tekstom iz perioda vladavine Mletačke Republike (1420.-1797.) u Kotoru i to uglavnom oni koji se nalaze na kotorskom jedinstvenom fortifikacionom sistemu, gradskom utvrđenju, koju čine bedemi oko grada i nad gradom, kao i jedan venecijanski lav predstavljen na Kuli gradskog sata.
Gotovo četvorovjekovno prisustvo Venecije na teritoriji Kotora, ekspanzija u arhitekturi, kulturi, načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je živi pečat i očitava se u današnjoj strukturi grada, kao tipičnog mediteranskog srednjovjekovnog grada.
Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je u petak države širom svijeta da udruže snage u borbi protiv koronavirusa i upozorio da će “nacionalizam povezan s cjepivom” samo usporiti odgovor na pandemiju.
Tedros je rekao da se 78 bogatijih zemalja pridružilo COVAX-u, globalnom planu raspodjele cjepiva.
U inicijativi je zasad ukupno 170 zemalja, a čelnik WHO-a kaže da se zemljama koje se pridruže jamči pristup najvećem portfelju cjepiva na svijetu.
WHO i Savez za cjepiva GAVI pokrenuli su inicijativu COVAX, namijenjenu pravednoj kupnji i distribuciji cjepiva diljem svijeta.
No neke države su osigurale svoje vlastite zalihe cjepiva kroz bilateralne dogovore, uključujući Sjedinjene Države koje su rekle da se neće pridružiti COVAX-u.
“Nacionalizam povezan s cjepivom produljit će pandemiju”, rekao je Tedros na konferenciji za medije u Ženevi, ne prozivajući konkretne zemlje.
Zahvalio je Njemačkoj, Japanu, Norveškoj i Europskoj komisiji koje su se pridružile COVAX-u prošlog tjedna.
Glasnogovornica WHO-a rekla je ranije u petak da organizacija ne očekuje rašireno cijepljenje protiv covida-19 do sredine 2021. i naglasila važnost rigoroznih provjera za efikasnost i sigurnost cjepiva.
Glavna znanstvenica WHO-a rekla je da se nijedno cjepivo ne bi trebalo odobriti za uporabu prije stroge provjere.
“Nijedno cjepivo neće se masovno primjenjivati dok regulatori ne budu sigurni, vlade ne budu sigurne i dok WHO ne bude siguran da je ispunio minimalne sigurnosne standarde”, rekla je Soumya Swaminathan.
“Oni (kandidati za cjepiva) trebaju proći cijelu treću fazu ispitivanja”, dodala je Swaminathan, misleći na ispitivanja koja obuhvaćaju tisuće kandidata.
Crna Gora je odlučna da obnovi nekadašnju luku u Virpazaru, navedeno je u Vladinoj Strategiji razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine. Revitalizacijom luke biće uspostavljen jezerski saobraćaj između Crne Gore i Albanije.
U strategiji je navedeno da su benefiti od nove luke izuzetno veliki.
“Kada je riječ o lukama, svakako je od izuzetne važnosti i projekat revitalizacije luke Virpazar, odnosno potencijali koji će biti valorizovani plovnim putem Virpazar Ckla, gdje je planirana i izgradnja zajedničkog graničnog prelaza za jezerski i drumski saobraćaj”, navodi se u strategiji.
Na ovaj način, omogućiće se odgovarajuće pretpostavke za razvoj multimodalnog saobraćaja u unutrašnjim vodama, kao i dalja međunarodna plovidba ka pristaništima i lukama Republike Albanije.
“Luka Virpazar, koja je povezana željezničkom i putnom infrastrukturom koja povezuje centralni i sjeverni region Crne Gore sa jugom zemlje, predstavljaće ključnu konektivnu tačku između unutrašnjih plovnih puteva u zemlji i međunarodnih plovnih puteva koji će povezivati ovu luku sa Zajedničkim graničnim prelazom Ckla i lukom Skadar u Republici Albaniji”, objašnjeno je u strategiji.
Rehabilitacija i revitalizacija luke Virpazar obezbijeđena je kroz projekat ALMONIT MTC, u iznosu od 2,44 miliona eura, od čega će 85 odsto biti kofinansirano kroz IPA II projekat, dok će 15 odsto sredstava biti izdvojeno iz državnog budžeta.
Na osnovu postojećeg Glavnog projekta za luku Virpazar, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva podnijelo je zahtjev i odobreni su mu Urbanističko-tehnički uslovi za prvu fazu rehabilitacije i revitalizacije luke Virpazar.
“Planirano je i uspostavljanje unutrašnjeg plovnog puta Virpazar, kao i unapređenje povezanosti luke Bar, i to kroz bolju valorizaciju određenih lučkih usluga i valorizaciju luke Bar kao nove destinacije za krstarenje”, ističe se u strategiji.
Luka Virpazar trebalo bi da bude izgrađena do juna 2022. godine.
“Drago mi je što ste u Herceg Novom prepoznali značaj stripa i pozvali, ne samo lokalne, nego I međunarodne autore stripova da udruže svoje znanje i rad, što budi nadu da će u ubudućnosti biti ostvaremo još više festivala”, kazala je otvarajući 14. Hercegnovski strip festival ( HSF) otpravnica poslova ambasade Slovenije u Crnoj Gori, Stanka Štrukel. Na trgu Belavista u Starom gradu bila su i neka od najvećih svjetskih imena devete umjetnosti.
“Prethodnih godina ovaj festival postao je jedan od uspješiijih ne samo u regionu već i šire , a ove godine je jedinstven, jer nijedan drugi u Evropi nije održan”, istakao je jedan od organizatora Nebojša Mandić.
U galeriji “Sju Rajde” priredjena je izložba mladog crnogorskog strip crtača Luke Cakića iz Podgorice, koji je prema riječima Jovana Subotića stasao uz ovaj festival, a u galeriji “Josip Bepo Benković” predstavljena je grupa autora.
Zagrebčanin Esad Ribić, globalna zvijezda u svijetu stripa , autom je došao u Herceg Novi, da bi uživao u druženju sa kolegama I publikom. U Americi radi za «Marvel Comics Group» koja je poznata po svojim izdanjima o superherojima – Spidermanu, Hulku, X-menima i ostalim spin-offovima originalnih serija i drugim manje poznatim junacima.
E. Ribič
“Kriza izazvana pandemijom za strip crtače u Americi i nije tako loša, jer raste prodaja stripova , jer je to jedan od jeftinijih hobija. Umjesto da troše pare po skupim restoranima, sjede doma I čitaju stripove”, kaže Ribič
Jedini festival koji nije ustuknuo pred problemima koje je donijela pandemija korona virusa u Herceg Novi je doveo krem svjetske strip scene. Publici će se predstaviti Glen Fabri, Karen Holovej, Esad Ribić, Viliam Simpson, Mirko Čolak, Milorad Vicanović Maza, Štef Bartolić, Krešimir Biuk, Tihomir Tikulin, Iztok Sitar, Filip Andronik, Milan Mišić, Ana Omi, a uz njih i Andrija Vujošević, Luka Cakić, Miodrag Spasojević, kao i Luka Rakojević i Simon Vučković koji će održati predavanja o stripu. “Crnogorska strip scena ove godine zastupljenijaje na HSF-u, više nego prethodnih. Tako će biti održana prva revija autorskog stripa na prostoru države, urednika Simona Vučkovića koji ujedno obilježava i 25 godina rada na stripu. Izložbe i predstavljanja će imati autori Andrija Vujošević, Miodrag Spasojević I Luka Cakić, predavanje Luka Rakojević, a kao događaj koji “oduzima dah” organizatori najavljuju izložbu I novi projekat Novljanina Nikole Ćurčina .
Tokom šest festivalskih dana biće organizovane izložbe, prezentacije, crtanje,berza stripa, muzički programi na brojnim lokacijama u gradu.
/S.Kosić/
HSF
PROGRAM 14. HSF-A
Subota, 05. septembar
11:00 – 17:00 Njegoševa, Kafe Tuto bene
– Berza stripa
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Bekgraund Di Džej: Kastel Novo, 2Bit
11:00 – 13:00 Kovorking spejs – Kolektiv Novi, Stari grad
– Radionice i škola crtanja stripova Nikola Ćurčin i Filip Andronik
U okviru manifestacije ,,Bokeljski vremeplov” u nedjelju 6. septembra u 21 sat u Kotoru na rivi ispred glavnih gradskih vrata biće održan program “Ples jedara” u organizaciji Kalafatske radionice Bokovac iz Bara.
Družimo se sa pjesmom, notama, bijelim jedrima, sve začinimo klapskom pjesmom, poručuju organizatori.
Učesnici programa od 19 sati su Hrvatska kulturna Udruga „Stađuni od kulture“ dječija klapa „Marineri“ sa voditeljicom Nadom Baldić u 20 sati “Glamour Strings ” – gudački trio.
Od 21 sat planiran je informativni program Ples Jedara kroz vjekove.
Mala regata – drvene barke – foto arhiv Boka News
„Cilj nam je promovisati tradicijske kulturne vrjednosti medju mladima i stvarati prostor za razvoj kreativnih potencijala…Polako ali sigurno koračamo naprijed njegujući tradiciju čuvajuci je od zaborava…Ove kreativne radionice daju nov ali i stari duh našem vremenu, oživljavaju uspomene i čuvaju od zaborava.. Neka ovo bude hvala svim onima koji su kroz vjekove stvarali i ostavljali u nasledje ovo kulturno blago, kamenu i moru i barki i maslini i svemu sto se duboko ukorjenilo u dusu. Posebno se zahvaljujem Opštini Kotor koja nas je više puta pomogla kako bi realizovali naše projekte očuvanja tradicije i kulturne baštine,“ kazala je Lala Bokovac iz Kalafatske radionica Bokovac.
Program je podržan od strane Opstine Kotor, Sekretarijata za kulturu,sport i drustvene djelatnosti u okviru manifestacije ” Bokeljski vremeplov”
Dionice Carnival Corpa porasle su u četvrtak za 11% nakon što je iz Costa Cruises priopćeno da će dva broda nastaviti ploviti ovog vikenda.
Tvrtke za krstarenje, među najteže pogođenim pandemijom COVID-19, bile su prisiljene zaustaviti putovanja nakon što su kruzeri u Japanu, Australiji i Kaliforniji dospjeli na naslovnice zbog velikog broja zaraza na brodu.
Do sada su dionice Carnivala izgubile gotovo dvije trećine vrijednosti, dok je Royal Caribbean Cruises Group izgubila oko 45%, a Norwegian Cruise Line Holding Ltd oko 67%.
AIDA Cruises će nastaviti s radom u studenom, s dva svoja broda koja kreću na putovanje s Kanarskih otoka, priopćeno je krajem prošlog mjeseca.
Costa će isploviti iz talijanskih luka, započinjući tjedna krstarenja od Genove i Trsta do zapadnog Mediterana i južne Italije, isključivo za talijanske goste.
Krstarenja će se odvijati s prilagođenim putničkim kapacitetom i zdravstvenim protokolima razvijenim od vlade i zdravstvenih institucija, izjavili su iz Carnivala.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti potpisali su danas sa predsjednikom SAD-a u Vašingtonu sporazum o ekonomskoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Kako prenosi Rojters, Vučić je nakon potpisivanja sporazuma ocijenio da je ima još mnogo neslaganja između Srbije i Kosova, ali da je ovo veliki korak naprijed. Hoti je ocijenio je da je “ovo veliki korak naprijed” koji treba da vodi ka međusobnom priznanju dvije zemlje.
Kako piše Njujork Tajms, Tramp je ocenio potpisivanje sporazuma kao “istorijsko”.
– Istinski, ovo je istorijski. Unapred se radujem što ću posetiti obe zemlje u ne tako dalekoj budućnosti – kazao je Tramp.
Kako prenosi RTS pozivajući se na Rojters, Tramp je na početku sastanka izjavio da su Beograd i Priština posvećeni ekonomskoj normalizaciji i da je postignut prodor ka ekonomskoj kooperaciji.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O‘Brajen ocijenio je da će jačanje ekonomskih veza između Srbije i Kosova dovesti i do političkog rješenja.
Sporazum
Kako saznaje Blic, Priština će prema tom sporazumu pristupiti inicijativi Mini šengen, bez odlaganja će početi izgradnja mreža novih puteva i pruga koje će bolje povezati region, a u Beogradu će biti otvorena kacelarija Američkog fonda za razvoj.
U sporazumu se, prema tim navodima, nalaze i brojna rešenja, poput priznavanja sertifikata, ukidanja mogućnosti uvođenja jednostranih trgovinskih barijera, ukidanje dosadašnje kolone kamiona i vozila na administrativnim prelazima i olakšava se građanima slobodno kretanje, priznavanje diploma i profesionalnih sertifikata.
Kako javlja RTS, Vućić je stigao u Bijelu kući. Kako javlja portal B92. u Bijelu kuću je ipak stigla i albanska delegacija.
Delegacija Kosova kasnila je u polasku na sastanak u Bijeloj kući na susret sa predsednikom SAD-a Donaldom Trampom pošto se sporazumu sa Srbijom protivi Alijansa za budućnost Kosova, javio je portal insajderi.com.
RTS je ranije izvjestio pozivajući se na albanske izvore da dio albanske delegacije nije zadovoljan sporazumima, te da su odložili odlazak u Bijelu kuću.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti potpisaće dogovorene ekonomske sporazume u prisustvu Trampa. U dokumentu nema tačke o uzajamnom priznanju.
Tramp će nakon toga održati sa njima kratak sastanak u Ovalnoj kancelariji.
Srpska delegacija je krenula ka Beloj kući.Iz albanskih izvora se saznaje da dio albanske delegacije nije zadovoljan sporazumima i da su odložili odlazak u Bijelu kuću.
Kada je riječ o rasporedu za danas, Vučića očekuje i susret sa državnim sekretarom SAD-a Majkom Pompeom.
Ne zna se šta će biti teme razgovora, ali se očekuje da će Vučić pomenuti zaštitu crkvenih imanja na KiM i da će podsjetiti Pompea da Priština već godinama nije sprovela u djelo ono što je potpisala u Briselu, a to je formiranje Zajednice srpskih opština.
Kako javlja izještač RTS-a iz Vašingtona, tokom noći se mnogo radilo i Bijela kuća je saopštila da će predsjednik Tramp u 11 sati po lokalnom vremenu (17 po srpskom) pozdraviti Hotija i Vučića i da će nakon toga prisustvovati potpisivanju ekonomskih sporazuma.
Vučić je sinoć rekao novinarima da bi mogao da se očekuje dobar sporazum.
Posle jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Prištine u Bijeloj kući Vučić je rekao da je odbio tačku koja govori o međusobnom priznanjui da se ona više neće pojavljivati u dokumentima.
Hoti je nakon sastanka izjavio da je postignut napredak u ekonomskim pitanjima.
Američki ambasador u Beogradu Entoni Godfri pozdravio je napore Beograda i Prištine i poručio da ekonomska normalizacija znači posao za mlade, nove investicije, stabilnu i jaku ekonomiju.
Predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj poziva kosovskog premijera Avdulaha Hotija da ne potpisuje sporazumsa Beogradom u Bijeloj kući u kojem se pominje jezero Gazivode, tvrdeći da je taj ekonomski resurs na sjeveru Kosova jedna od tačaka sporazuma.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 541 uzorka na novi koronavirus. Registrovano je 110 novopozitivnih slučajeva infekcije, najviše u Podgorici, njih 38, Berana 20, Rožaja 16, Bijelog Polja 14, Budve sedam, Kotora četiri, Bara tri, Nikšića i Pljevalja dva, a po jedan iz Cetinja, Tivta, Mojkovca i Danilovgrada, naveli su iz IJZ.
“Od posljednjeg presjeka prijavljena su dva smrtna slučaja kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Rožaja i Mojkovca, rođenih 1940. i 1963. godine koji su liječeni u OB Berane. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 97 a od početka godine: 106”, saopšteno je iz IJZCG.
Oporavilo se još 39 pacijenata, pa je trenutno 966 aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori.
Tužilac Srđan Jovanović zatražio je da se sedamnaestogodišnjak M.S. za izazivanje pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, a njen vjerenik Vladimir Stanišić povrijeđen kazni maloljetničkim zatvorom, piše Pobjeda.
Sa druge strane, odbrana M.S. je predložila da se sedamnaestogodišnjaku izrekne vaspitna mjera strogog nadzora shodno preporukama stručnih službi koje su procjenjivale njegovu ličnost i psihološko stanje.
Ovo je izrečeno danas u kotorskom Osnovnom sudu prilikom iznošenja završnih riječi u slučaju pomorske nesreće koja se dogodila 11. jula, kada je manji gliser u budvanskom akvatorijumu udario u barku u kojoj su se nalazili Šljivančanin i Stanišić.
Sutkinja Momirka Tešić Marović zakazala je za ponedjeljak izricanje presude u ovom predmetu.
Tužilac je prije iznošenja završnih riječi izmjenio činjenični opis optužnice u dijelu koji se odnosi na nastanak pomorske nesreće.
On je precizirao da je do kontakta između glisera kojim je upravljao maloljetnik i barke koju je vozio Stanišić došlo po sredini barke.
On je ostao pri ostalim navodima optužnice i zatražio od suda da se optuženi M.S. kazni maloljetničkim zatvorom.
Sa druge strane, odbrana je istakla da odgovornost za izazivanje pomorske nesreće pored maloljetnog M.S. leži i u ponašanju Vladimira Stanišića koji je upravljao barkom na kojoj se nalazila sada pokojna Šljivančanin.
Advokati su se pozvali na nalaz vještaka pomorsko saobraćajne struke Aleksandra Božovića a u kome se navodi da je pored skipera jahte ,,Sea Ray Sundancer 395“ sedamnaestogodišnjeg M.S. iz Beograda, pomorskoj nesreći doprinio je i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom i nije se pridržavao međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru.
Stanišić se nije pridržavao ni pravila 15 koje nalaže da kada se kursevi dvaju brodova na mehanički pogon križaju tako da prijeti opasnost od sudara, ukloniće se sa puta onaj brod koji vidi drugi na svojoj desnoj strani a pri tom ne smije presijecati kurs ispred pramca tog broda.
Takođe, analiza oštećenja na barci BD-213 u koju je udarila jahta kao i snimci VTMIS pokazali su da Vladimir Stanišić nije osmatrao područje plovidbe i nije preduzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu nailazi objekat sa njegove desne strane.
Advokati Vuleković i Begović predložili su sudu da se optuženom sedamnaestogodišnjaku izrekne vaspitna mjera strogog nadzora kojom bi se ostvarila svrha sankcije.
Ovaj predlog, odbrana je pojasnila činjenicom da je M.S. nakon nesreće posjećivao psihologa koji je naveo da nije korisno da se ovaj maloljetnik izdvoji iz sredine u kojoj boravi jer bi to pogubno uticalo na njegov dalji razvoj I ličnost.
Psiholog je istakao I da bi se vaspitnom mjerom ostvarila svrha kažnjavanja ovog maloljetnika.
Odbrana je podsjetila da je psiholog konstatovao da M.S. potiče iz funkcionalne i kompletne porodice, sve do ovog događaja uzorno se ponašao i pokazao je kajanje zbog incidenta kojim je stradala Šljivančanin.
Brat i vjerenik pokojne Maje Šljivančanin pridružili su se krivičnom gonjenju maloljetnog M.S. I postavili su oštetni zahtjev ali nisu precizirali u kojem iznosu.
Podsjećamo, M.S. se tereti da je iz nehata izazvao pomorsku nesreću koja se dogodila 11. jula na otvorenom moru kod Budve.
Palma nije drvo koje je van našeg kulturološkog, sociološkog i drugog života na ovim prostorima. Mi kao da smo malo na palmu zaboravili ili je se rijeđe prisjećamo, jer smo više okrenutu maslini. Darko Botica je izložbu priredio jer je želio da skrene pažnju upravo na nju, posebno na Pinama i rivi.
Ovim riječima direktor Centra za kulturu Tivat, profesor Neven Staničič otvorio je sinoć u izložbenom prostoru JU “Muzej i galerija” u tom gradu, izložbu skulptura od palminog drveta, autora Tivćanina Darka Botice.
Izložba pod nazivom “Palma i ja”, Tivćanima je donijela uvid u dvadesetak eksponata – mahom brodova urađenih od palminog drveta. Pored uobičajenih starih jedrenjaka – feluka, karaka, fusti, šambeka, za reinterpretaciju čije forme trupa je oblik korena palmine grane vrlo izazovan, među izloženim skupšturama bili su i Boticini modeli nekih modernijih, ali za Tivat i njegovu istorijum jako začajnih brodova, poput legendarne motorne barkase “Barbara” nekadašnjeg Arsenala.
Darko Botica rođen je 1957. godine u Kotoru. Osnovnu školu završio je u Tivtu, a srednju i Višu pomorsku školu u Kotoru. Svoju ljubav prema plavetnilu mora i palmama koje su oduvijek bile simbol Tivta, pretočio je u izradu suvenira od jednog dijela palminog stabla. Najveći dio njegovog opsusa su upravo brodovi, koji su proizvod autorove mašte i tehničke mogućnosti palmine grane. Izlagao je na sajmovima u Herceg Novom, Tivtu, Budvi i Baru i dobitnik je brojnih nagrada.
Izložba Darko Botica
“I u Bibliji čitamo alegorijske priče o plaminom drvetu, pripisuje se Isusu Hristu, a čitamo je iz tajne knjige Jakovljeve : „Ne dopustite da kraljevstvo nebesko izblijedi, ono je kao palmino drvo čiji su plodovi padali okolo. Oni klijaju i kada izrastu čine da stara palma usahne. Tako je i sa plodovima izraslim iz ovog korijena. Kada su sazrijeli prikupljali su ih mnogi . Bilo bi dobro ako sada možete iznjedriti biljke jer tada bi ste pronašli kraljevstvo“. Tako je govorio Isus Hrist. Palma je za Vavilon, Egipan, Krit bila ukras, ona je i hrana, hlad, ratnička oprema . Kod Helena je simbol radosti slavlja i pobjede. Grci i Rimljani su vojskovođe pozdravljali palminim granama, Isusa su njima pozdraviliu Jerusalimu . Kod hrišćana ona je simbol pobjede i mučeništva nad smrću. Palmina grana je na osmrtnicama i na posmrtnim buketima.”- istakao je Staničić zapitavši se zašto Tivat ništa ne čini da obnovi prepoznatjiv svoj drvored velikih kanarskih palmi koji je preko 70 godina krasio gradsku rivu i šetalište Pine, te bio jedno od prepoznatljivih vizuelnih obilježja ovog grada.
On je istakao da malo ko danas, poput Darka Botice, radi skulpture u plami, jer ona je nepogodna za obradu , traži puno truda i osim skalpela, nema puno drugog alata za rad na njoj.
“Darko se odavno bavi ovim hobijem a sada je to jedna sazrela priča jer su njegovi brodovi dobili obrise ovog dijela svijeta, zbog toga što su njegovim imaginarnim brodovima veoma mali dio se od plaminog drveta može iskoristiti za rad. Neke ćete na izložbi prepoznati poput “Barbare” ili bracere Šima Baka i stariji Tivćani će osjetiti nostalgiju, šetajući između ovih eksponata. Možda je ovo prilika da se prisjetimo one osnovne priče o palmi i da učinimo sve da nekako utičemo na to da obnovimo drvored na našoj rivi, uinat surlašu. Možda će priča o palmi i i Tivtu otkriti novo kraljevstvu u kojem ćemo nastaviti da uživamo, jer Pine bez palme nisu ono pravo, mada ga vezuju za pinuse i borove“- istakao je Staničić.
Botica uz jedan od svojih modela
Botica je kazao da izuzetno žali zbog najezde štetnog insekta crvenog palminog surlaša koje je proteklih godina desetkovao palme na Crnogorskom primorju i uništio jedan nezaobilazan dio vizuelnog identireta našeg primorja.
Posebno ga kaže, radosnim čini to što je u svojim djelima uspio da ponovno oživi neke brodove za koje su svi Tivčani i Bokelji emotovno vezani poput “Barbare” ili stare bracere – salbunijera Šima Vuksanovića koja je nekada vadila i donosla pijesak od kojeg su sagrađene mnoge starije tivatske kuće. Sledeći veliki izazov u koji će krenuti je izrada modela školskog broda –jedrenjaka “Jadran” od palminog drveta jer je i taj legendarni brod već 87 giodina, neraskidivo vezan sa Tivtom.
