U toku je javni poziv za raspodjelu sredstava za podršku ženama – preduzetnicama, koji je raspisao Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor. Javni poziv traje do 15. juna, a obrasci za prijavu na javni poziv i forma za biznis plan mogu se preuzeti na vebsajtu www.kotor.me. Budžetom opštine opredijeljena su sredstva u iznosu od 15 hiljada eura.
-Konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava namijenjen je nezaposlenim ženama, preduzetnicama i privrednim društvima u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor preduzeća, a koje žele da pokrenu ili unaprijede sopstveni biznis i imaju prebivalište u Kotoru. Jedno društvo/preduzetnica može konkurisati sa najviše dva biznis plana, a može biti podržana samo sa jednim biznis planom. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne može iznositi više od 30 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom opštine – saopštila je Tamara Lompar, predsjednica Komisije.
Prednost će, kaže, imati biznis planovi koji podstiču ekonomski razvoj,podstiču razvoj turizma, trgovine, kreativnih industrija, razvoj inovativnih tehnoloških biznisa, koji doprinose razvoju fizičke kulture i sporta, očuvanju životne sredine, kao i ideje koje doprinose inkluziji marginalizovanih grupa.
Bivši zaposleni u kompaniji Bella Boka sa indignacijom odbacuju navode teksta menadzmenta (Rikarda Bonetija), jer ne odražavaju istinu povodom dešavanja u kompaniji.
Istina je sve što je nas kolega izjavio za radio Jadran, i to je uradio na veoma korektan nacin. Konstatacija radio Jadrana da se dovodi u pitanje daljnji projekat, nije izjava našeg kolege, već logicno pitanje upućeno g. Bonetiju.
Naime u obraćanjima u toku Korone, radio Jadranu, u vise navrata dotični gospodin je plasirao informacije, kako je spreman da pomogne ovoj državi u ovom teskom periodu, i kako ce kao odgovoran privrednik zadrzati zaposlene i da kompanija to moze finansirati iz svojih izvora. To saopstenje je uputio svim Bokeskim opstinama, Morskom Dobru, Ministarstvima, kao i putem sajta, instagrama, fejsbuka.
Tačno je kao sto je kolega izjavio da je ponudio Aneks ugovora na 222 eura, sto je inače suma koju subvencionira drzava (toliko o izjavi kako je spreman pomoci Drzavi). Radi boljeg uvida u naše ugovore, isti su zakljucenu za period 01.03.-31.10.2020., znaci u toku trajanja pandemije Korone.
Takođe u izjavama radio Jadranu, se kaže kako se samo čeka odobrenje Vlade, kako bi se
nastavilo sa radom, jer su brodovi spremni (iako se u tom trenutku čeka isporuka novih baterija za Elettru. Znači nije sposobna za plovidbu). Odobrenje za uspostavljanje transporta je stiglo 11. maja, a do današnjeg dana brodovi su još na suvom u Baru.
Gracijana
Biće da ipak nema ko da upravlja tim brodovima. Naravno da nećete dobiti odgovor da u kompaniji ima zaposlenog samo jednog mornara. Toliko o doslednosti Bonetija.
Naravno, ništa od obećanja data od strane Bonetija na ceremoniji otvaranja projekta. Cjelogodišnja linija (pri cemu brodovi ni dan danas nijesu osposobljeni za voznju u zimskom
periodu), stalno zaposlenje crnogorskih državljana (uslijedili su samo ugovori na kratak rok sa stalnim smanjenjem plata sve do otkaza). Izjava da je projekat detaljno isplaniran (o čemu svjedoce brojni dokazi koje možemo naknadno iznijeti) i da su kao preduzeće spremni da pokriju sve troškove naredne dvije godine u zimskom periodu, se pretvorila samo u pustu priču. G. Boneti u svojoj poslednjoj izjavi nije odgovorio kada ce početi sa radom. S obzirom da se radi o redovnoj liniji, ništa ne sprečava dotično preduzeće da obavlja svoju djelatnost. Ili se ipak radi o obmani javnosti i fokusiranja projekta na prevoz sezonskog karaktera, dok je priča o cjelogodisnjem prevozu samo magla za finansijske i investicione institucije.
Ekološki brodovi Foto – Bellaboka brodovi
Što se tiče novih brodova, evo se čekaju od novembra, prvo se rade u Srbiji, pa se sada cekaju da dodju iz Turske, pa …. sve ukazuje na to da nove brodove necemo gledati. Jer g. Boneti daje izjavu radio Jadranu 07.05.2020, gdje saopštava da se njegovi brodovi nalaze u Turskoj, i da ih zbog Korone ne može dovesti. A ono sto najviše dovodi u sumnju jeste poslednja izjava g. Bonetija, da se nove investicije prikupljaju, iz čega proizilazi ne samo da nema novih brodova, nego ni novca za njihovu kupovinu.
Još jedna izjava u nizu koja se nije ispunila. Kako su postupci u toku između nas i kompanije, ne želimo tim povodom da se oglašavamo dok ne budu završeni.
Znajući Bonetija, vjerovatno će se ova prepiska nastaviti, a materijala za to imamo dovoljno, kaže se u saopštenju koje potpisuju bivši radnici Bella Boke, Todor Kokot, Enver Kikić, Luka Mitrović, Zoran Srdanović, Veselin Ivanović.
Za ponovno uspostavljanje međunarodnog komercijalnog avio-saobraćaja sve je spremno, saopštila je portparolka Aerodroma Crne Gore (ACG), Marina Miketić Nikolić, i podsjetila da je sutra prvi komercijalni let iz Budimpešte, a nešto kasnije iz Memingema.
“Nakon toga, već u petak, nacionalni avio-pevoznik Montenegro Airlines (MA) imaće prve letove ka Ljubljani, a u nedjelju ka Frankfurtu. Onda dalje imamo najave za Cirih, Pariz, Kopenhagen, Hanover, Dizeldorf, Frankfurt”, kazala je Miketić Nikolić u Jutarnjem programu TVCG.
U kompaniji se, kako je navela, nadaju da postoji veliko interesovanje crnogorskih građana i da će brzo doći putnici širom Evrope.
Govoreći o procedurama na aerodromima prilikom dolaska putnika, Miketić Nikolić je kazala da je najščešće pitanje ima li testiranja, prenosi portal RTCG.
“Testiranja nema na crnogorskim aerodromima. Putnicima se proporučuje da prate svoje zdravstveno stanje, nijesu potrebni nikakvi posebni zdravstveni pregled. Ali naravno da ljudi treba da vode računa o opštem zdravstvenom stanju – temperatura, mučnina. Biće neophodno da se nose maske”, porućila je Miketić Nikolić.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Ukoliko se desi da neko od putnika ima tegobe, poput temperature i mučnine, reagovaće zdravstveno-sanitarni inspektori.
Ona je apelovali na građane koji putuju iz Crne Gore da na aerodrome dođu malo ranije, te da obavezno ponesu dovoljan broj maski. Biće postavljeni punktovima sa dezinfekcionim sredstvima.
“Novina je da smo omogućili veb čekiranje, i to preporučujemo putnicima, jer se štedi na vremenu”, dodala je Miketić Nikolić.
Taj dan se obilježava od 1992. godine, kada se održao Sumit za Zemlju u Rio de Janeiru na kojem je Kanada inicirala proglašavanje Svjetskog dana oceana.
Iako bismo se za oceane (i Zemlju) trebali brinuti svakodnevno, današnji dan ima poseban značaj te donosimo akciju kojoj se možete pridružiti.
Naime, Green Sail – hrvatska neprofitna organizacija koja već nekoliko godina radi na razvoju održivog turizma u nautičkom sektoru pokrenula je virtualnu kampanju Green Sail Takes 5! kako bi se obilježio ovogodišnji Svjetski dan oceana.
Iz organizacije pozivaju na globalnu akciju čišćenja koja će pomoći zaštiti naših mora i oceana u svega pet minuta. Kampanja potiče sve zainteresirane na kratku pauzu danas, 8. lipnja, bez obzira gdje žive u svijetu, tijekom koje će sakupiti pet komada otpada i na društvenim mrežama objaviti fotografiju svog doprinosa tagirajući #GreenSailTakes5.
Svake godine, 8. lipnja, ljudi iz cijelog svijeta obilježavaju važnost očuvanja naših mora i oceana. Obilježavanjem Svjetskog dan oceana podsjećamo se na nezamjenjivu ulogu koju mora i oceani imaju u svakodnevnom životu, na neophodne resurse koje nam pružaju i našu osobnu povezanost s njima. Dan je stoga rezerviran za podizanje globalne svijesti o neosporivoj važnosti koju oceani i mora imaju za održivi razvoj svih živih bića.
Uzimajući u obzir da više od 90% otpada koji se nalazi u našim morima i oceanima dolazi s kopna, svaki komad otpada s kopna, bez obzira na to koliko velik bio, može imati ogroman utjecaj na čistoću naših voda. Bilo da se baci izravno u more, odleti s kopnenih odlagališta u odvode i rijeke ili se prenese kanalizacijskim cijevima iz svakodnevnih predmeta iz kućanstva, upravo su naša mora i oceani konačno odredište takvog smeća. Odvajanjem pet minuta i sudjelovanjem u kampanji kako bi se uklonio otpad na kopnu, svaki sudionik može neizravno pridonijeti čistoći naših voda te pomoći da naša mora i oceani ostanu čisti i u budućnosti.
Okean – turizam – foto green sail
Imajući na umu najnoviju globalnu zdravstvenu pandemiju prilikom planiranja kampanje, organizacija Green Sail željela je pokrenuti ujedinjenu ekološku akciju, mobilizirajući međunarodnu zajednicu i turističku industriju na zajedničko sudjelovanje u ostvarivanju pozitivnih ekoloških rezultata. Iako je Green Sail kao udruga organizirala nekoliko lokalnih akcija čišćenja u prošlosti, ovo je prvi takav svjetski virtualni pokret koji omogućuje sudjelovanje svima bez obzira na lokaciju. Kampanja #GreenSailTakes5 povezuje istomišljenike u internetskoj zajednici što olakšava virtualno i međunarodno provođenje akcije te olakšava lokalnim zajednicama i pojedincima širom svijeta sudjelovanje, poštujući pritom sigurnosne propise drugih zemalja zbog pandemije uzrokovane koronavirusom.
Sudionici su pozvani da ovogodišnji Svjetski dan oceana učine drukčijim od svih dosadašnjih. Ovo je sjajna prilika da se sudionici okupe s obitelji, prijateljima, susjedima, kolegama ili da se čak uključe kao pojedinci kako bi pokupili najmanje pet komada otpada iz svoje lokalne zajednice. Za svaku osobu koja uzme petominutnu pauzu taj dan, preostat će pet komada otpada manje koji bi bez ovakve inicijative mogli završiti u našim morima i oceanima.
Svatko se može uključiti u inicijativu pridruživanjem Facebook grupi gdje se redovito dijele korisne informacije o sudjelovanju u izazovu i gdje sudionici mogu komunicirati i prije samog događaja. Grupi su se već sada pridružili istomišljenici iz Hrvatske, BiH, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Novog Zelanda, Meksika, Španjolske, Njemačke, Slovačke, Češke Republike, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Mađarske, Estonije, Kambodže, itd. koji sudjeluju u izazovu za zaštitu naših mora i oceana!
Cjenkanje i popusti da, rasprodaja ne, trenutačna je filozofija većine mediteranskih domaćina koji se nadaju da će unatoč pandemiji uspjeti nešto iščupati od ovogodišnje turističke sezone, piše u ponedjeljak Večernji list.
Svi su na Mediteranu, koji inače ugosti 350 milijuna turista, svjesni da cijene iz 2019. s desetkovanom potražnjom nemaju šanse, no, linearnim se sniženjima zasad opiru svjesni da bespoštedni cjenovni rat nosi velike žrtve. Mnogi hoteli čak radije biraju ostati zatvoreni.
Sicilija pokušava privući pozornost ponudom da na svake tri noći ide po jedno besplatno noćenje. Španjolci, kamo će stranci moći tek od 1. srpnja, najavljuju aranžmane za dvoje po cijeni jednog, dok neki hoteli, u raznim zemljama, pokušavaju prodati budući boravak uz osjetne popuste, a dolazak vrijedi sve do kraja 2022.
Turska, poznata po agresivno niskim cijenama, suočena je s čak milijun i pol praznih hotelskih kreveta. Zemlja koja je 2020. računala s 58 milijuna turista još ne otkriva sve karte. Ali i ne čeka prekriženih ruku. Turci su još u svibnju pokrenuli tzv. telefonsku diplomaciju prema 70 zemalja. Ili smatraju da će zdravstvena situacija biti ključna ili kartu niskih cijena ostavljaju za kasnije, ali vrijeme koriste da svim kanalima prošire sve relevantne informacije.
Na španjolskoj i talijanskoj obali, ako izuzmemo Kanarsko otočje i Siciliju koji dobro kotiraju, strani gosti manje-više misaona su imenica. U obje su zemlje, koje snažno ovise o domaćim turistima, okupirani kako njih pokrenuti. U Italiji razmišljaju o poticajima za putovanja u zemlji od 150 eura po osobi.
Čak i susjedna Slovenija građanima dijeli vaučere od 200 eura za odmor u zemlji, što je loša vijest za sve koji očekuju slovenske goste, pa i za Hrvatsku koja ih godišnje ugosti više od 1,5 milijuna.
Grčka također ne istrčava s bagatelnim cijenama. Primjerice, TUI u Njemačkoj nudi sedam dana na Kreti u hotelima s četiri i pet zvjezdica u ljetnoj špici za 1100 do 1300 eura. Povlastica je u tome što bi isti aranžman toliko stajao već u lipnju. Hoće li se i koliko situacija promijeniti do srpnja, kada se očekuje da putovanja živnu, najviše i dalje ovisi o virusu. I uvelike o Nijemcima u koje gleda cijeli Mediteran. Najveći europski putnici diktiraju trendove, a dobra je vijest da su kod nas po brojnosti već izbili na prvo mjesto, piše Večernji list.
U Velikoj Britaniji od danas se primjenjuje mjera samoizloacije od 14 dana za sve putnike koji dolaze u ovu zemlju, uključujući i britanske državljane.
Izuzeti su samo stanovnici Republike Irske, ostrva u Lamanšu, radnici industrije teretnog prevoza i medicinski profesionalci koji pružaju suštinsku njegu.
Turistička industrija kritikovala je ovakav pristup uz napomenu da će period izolacije od dvije sedmice odbiti potencijalne putnike i ugroziti opstanak radnih mjesta, prenio je BBC.
Nova pravila ne primjenjuju se za putnike u tranzitu, odnosno za lica koja stignu avionom u Britaniju i produže dalje bez napuštanja aerodroma ili prolaska kroz graničnu kontrolu.
Otvaranje granica je tek otpočelo i veoma je teško, u ovom trenutku, na startu, prognozirati stanje. Imaćemo fokus na individualnoj turističkoj tražnji i tek u nekoj drugoj, trećoj fazi moći ćemo razmišljati o organizovanom turističkom prometu ove godine, smatra profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom dr Ivo Županović.
Istakao je da će se cijene prilagođavati za određene tržišne segmente, pogotovo one sa značajnijim smještajnim kapacitetim.
“Vidim da se turistički poslenici maksimalno pripremaju. Na državnom nivou su definisani detaljni protokoli kada su u pitanju hoteli i njima slični sadržaji za smještaj”. kazao je Županović.
Kada se u zemljama regiona, koja su naša tradicionalna tržišta, epidemiološka slika “sredi”, smatra on, povećaće se broj turista.
“U ovom trenutku, najvažniji je digitalni marketing. Krenulo se sa određenim kampanjama na nacionalnom nivou, koje su, između ostalog, usmjerene i ka domaćem gostu, koji će po mojoj procjeni, kako vrijeme bude odmicalo biti sve značajniji i to ne samo tokom ove godine”, smatra Županović.
Boka Kotorska foto Boka News
Lokalne turističke organizacije, podsjeća on, u skladu sa strukturom emitivnih tržišta krenule su u određenu promociju.
“Kao inovativnu istakao bih ideju Turističke organizacije Herceg Novi koja je ponudila nagradni smještaj u junu, što može biti inicijalna kapisla za dalje interesovanje turističkih konzumenata. Podsjetiću na istraživanje MMGY-a da turisti donose odluku nakon 45 do 90 dana od peaka (vrhunca) pandemije u toj zemlji, što znači da u ovom periodu treba maksimalno forsirati promociju putem digitalnog marketinga”, objašnjava Županović.
On smatra da će turističke agencije, kao subjekti koji se bave organizovanim turističkim prometom, imati ozbiljne probleme.
“U ovako kontrolisanim uslovima ne možemo računati na klasične metode organizacije turističkog prometa, ali ni na njihove klasične usluge, poput prodaje avionskih karata. To će se odraziti i na njihovu likvidnost i pogotovo na profitabilnost poslovanja. Pitanje je da li će manje agencije, koje nemaju obrtna sredstva za neki duži period opstati”, smatra Županović.
Jako značajnu ulogu, ističe sagovornik Pobjede, odigraće Zakon o dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, gdje će se ugovorena putovanja nakon prvog marta moći iskoristiti do kraja iduće godine, kao stimulativna mjera i za pružaoca i za konzumenta usluge.
Milijardu eura očekivali smo ove godine od nautičkog turizma. Zbog pandemije, naravno, ta će zarada biti manja, ali ne toliko kao u nekim drugim granama turizma.
S otvaranjem granica nautičari, koji svoja plovila drže u našim marinama, pristižu u sve većem broju, u naš akvatorij uplovljavaju prve megajahte, a pokrenula se i charter flota po kojoj je Hrvatska među najbrojnijima i najpoznatijima u svijetu.
Većina stranaca Hrvatsku doživljava kao destinaciju bez koronavirusa. Prednjače nautičari koji se u našim marinama i na svome brodu osjećaju bezbrižno.
– Nama je došao veliki broj gostiju. Ne možemo naravno to uspoređivati i povući paralelu s prošlom godinom. međutim ipak se gosti vraćaju, a i oni koji još nisu došli izražavaju želju da dođu što ranije. Imamo čak i nove dolaske što nas veseli, govori Renata Marević, direktorica marine Punat.
A ovoga juna kroz 22 ACI marine od Istre do Dalmacije, vlasnici godišnjega veza plove bez naknade. Žele se potaknuti dolasci i pokazati da je plovidba duž hrvatskih otoka sigurna. Uz strane nautičare na vlastitim plovilima, pokrenula se i čarterska flota, a na vidiku su i megajahte.
– Imali smo upite za mega-jahte koje dolaze s tržišta Francuske, Španjolske i Italije, što dolaze s Kariba. Konkretnih upita za premještaj čarter flota s Baleara nemamo, ali imamo za megajahte. Marina u Rovinju je jedna od onih gdje imamo razgovore i vjerujem da ćemo nešto od tih brodova smjestiti jer je napravljena upravo za tu vrstu klijenata, kaže Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d. d.
U Hrvatsku bi moglo stići oko 150 jahti duljih od 24 metra, s hiljau gostiju i dvije hiljde članova posade. Zarada za ukupno gospodarstvo za taj broj ljudi i razinu luksuza iznimno je velika, veća nego u bilo kojoj drugoj grani turizma.
Vozač AMSK “Kotor” Frano Dubreta bio je najbolji u generalnom plasmanu na startu ovogodišnje sezone Šampionata Crne Gore u brdskim auto trkama, održane na Podima.
Dubreta je stazu dugu 4.470 m prešao za 4:08,175, dok su se Filip Petković, sa postignutim vremenom 4:13,642 i Vasilije Jakšić sa vremenom 4:18,031, takođe iz AMSK Kotor, plasirali na drugo i treće mjesto.
U klasi 1000 H vozač AMSK ,,Podi” Marko Adžić osvojio je prvo mjesto, dok je drugoplasirani Eldin Senadović iz AMSK “Kotor”. Sa najviše osvojenih bodova u trci na Podima je klub AMSK Kotor.
Oko 40 vozača iz Crne Gore, kao i Republike Hrvatske učestvovalo je na današnjem takmičnju.
Podsjećamo da je BAT Podi Herceg Novi 2020 ujedno i prva brdska trka u Evropi , koja je održana nakon pandemije izazvane virusom Covid19, te je i organizovana u skladu sa važećim preporukama i procedurama NKT-a i ministarstva sporta
BAT Podi – Herceg Novi 2020. je organizovana pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi uz podršku “Merdianbet” i preduzeća “Carine” Čedo Popović, kao i brojnih kompanija i pojedinaca, zaljubljenika u auto sport.
U akvatorijumu Stoliva u Boki Kotorskoj jutros se pojavila velika prljava mrlja sa pjenom žuto-mrke boje.
Građani su o ovome obavijestili Inspekciji sigurnosti plovidbe iz Kotora čija je nadležnost da otkrije porijeklo zagađenja i eventualno, pronađe počinioca.
