U Bosni i Hercegovini u petak su potvrđena čak 434 nova slučaja zaraze koronavorusom što je dramatični porast u odnosu na prethodne dane i ujedno najveći broj od izbijanja epidemije COVID-19.
Nakon testiranja 1735 uzoraka zaraza je potvrđena kod 309 osoba iz Federacije BiH te kod još 123 u Republici Srpskoj.
U distriktu Brčko potvrđena su dva nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2.
Bolnice su prijavile i kako je u protekla 24 sata od posljedica zaraze koronavirusom premiulo 11 osoba.
Najveće žarište zaraze i dalje je Sarajevska županija gdje je od četvrka prijavljeno 117 novih slučajeva.
Podaci o zaraženima objavljeni u petak potvrdili su kako se u protekih deset dana infekcija u BiH rapidno širi a zdravstvene vlasti u zemlji nastavljaju pozivati stanovništvo na odgovornije ponašanje, uključujući obvezno nošenje maske i izbjegavanje svih okupljanja.
Britanski premijer Boris Džonson rekao je danas da se odlaže relaksacija mera uvedenih za sprečavanje širenja zaraze korona virusom jer je broj novih slučajeva u zemlji u porastu.
On je rekao da se širenje zaraze u lokalnoj zajednici ubrzalo, po prvi put od maja.
Bilo je planirano da se od ponedeljka otvore kockarnice, kuglane, klizališta.
Odložene su i proslave kao što su svadbe, a sačekaće se i sa puštanjem određenog broja publike na stadione.
Džonson je rekao da će ublažavanje mera ponovo biti razmatrano za dve nedelje.
Pravilo obaveznog nošenja maski u prodavnicama i javnom prevozu biće prošireno i na muzeje, galerije, bioskope i verske objekte.
Vlada je juče uvela restriktivne mere na severu Engleske zbog naglog porasta broja zaraženih.
U Velikoj Britaniji je od početka pandemije zaraženo oko 302 hiljade lica a preminulo oko 46 hiljada.
Poreska uprava Crne Gore objavila je Bijelu listu – spisak poreskih obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline, među kojima je i kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro. PU sa poreskim obveznicima sa Bijele liste kontinuirano ostvaruje uspješnu saradnju u pogledu poštovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza.
Kriterijumi na osnovu kojih je napravljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su, između ostalog, urednost obračunavanja poreza i podnošenja poreskih prijava i redovnost izmirivanja poreskih obaveza.
-Na listi su se našla imena poreskih obveznika s kojima Poreska uprava kontinuirano ostvaruje uspješnu saradnju u pogledu poštovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza. Obveznici s Bijele liste prepoznati su kao kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema svojim povjeriocima, uključujući i državu, te samim tim predstavljaju i afirmativne potencijalne poslovne partnere na tržištu, istakli su iz PU Crne Gore.
-Bijela lista poreskih obveznika prvi put je objavljena 7. juna 2013. godine.i ponosni smo što se od tada kontinuiramo nalazimo na njoj, pogotovo sada u periodu globalnih ekonomskih izazova, saopštili su iz kompanije Adriatic Marinas.
Na ažuriranoj Bijeloj listi Poreske uprave koje redovno izmiruju svoje poreske obaveze je 466 kompanija.
Proizvođači različitih domaćih proizvoda imaće priliku da dva puta sedmično, subotom i srijedom, svoje proizvode izlože u Luštici Bay, u okviru projekta “Luštica Bay Farm Fresh”.
Kako je saopšteno iz kompanije Luštica Development koja razvija ovaj tzuristiki kompleks u Krtolima na obali zaliva Trašte, u sklopu ove svojevrsne farme svježih domaćih proizvoda, a u saradnji sa Udruženjem seoskih domaćinstava Crne Gore, u poslovnom prostoru B2-3 na šetalištu u Marina naselju Luštica Bay od 10 do 21 čas, svake srijede i subote biće izložena kolekcija odabranih proizvoda kao što su sir, maslinovo ulje, sapuni, sokovi, likeri, vino, suveniri i slični proizvodi.
„Već u subotu, 1. avgusta, vino, maslinovo ulje i ručno pravljene proizvode od maslina će ponuditi izlagači – Vinarija Garnet i domaćinstvo Mlin Čelanovica. U srijedu, 5. avgusta proizvode će izlagati domaćinstvo Pony Art Garden. Radi se o domaćim luštičkim sirevima, maslinama i maslinovom ulju, domaćem luštičkom vinu, likerima, suvenirima od maslinovog drveta, školjki i kamenja. Istog dana proizvode od meda prikazaće domaćinstvo Radman.”- precizorali su iz Luštice Development.
Luštica Bay Marina
“Luštica Bay Farm Fresh” je posebno osmišljen prostor, platforma kreirana sa namjerom da obezbijedi stalnu reviju domaćih proizvoda i proizvođače poveže sa novim tržištem. Kompanija Lupštica Development u kontinuitetu podstiče saradnju sa domaćim proizvođačima i ugostiteljima pa su u Marina naselju u partnerstvu sa domaćim ugostiteljima i ove godine otvoreni novi sadržaji – restorani, uslužni objekti i plažni klubovi.
Otvaranju renovirane ribarnice na pijaci u Herceg Novom ispriječio se izgled fasade, a izgledu fasade spomenik Mirku Komnenoviću, čuvenom načelniku grada u doba Kraljevine Jugoslavije. Ta lokacija jedan je od predloga stručnog žirija koji je svoje glasove za idejno rešenje spomenika dao akademskom vajaru Zoranu Ivanoviću.
Prodavci i ribari negoduju, jer pola godine čekaju na prostor, koji Komunalno – stambeno preduzeće renovira, a za to vrijeme rade u vrlo neuslovnoj prostoriji.
Neđeljko Radomirović, ribar i prodavac, kaže da se zlopate i prodavci i kupci.
– Radimo u krajnje neuslovnoj minijaturnoj prostoriji. Nemamo klima uređaje. Unutra je temperatura 40 stepeni. Riba nam se kvari i ono što ne prodamo prinuđeni smo da bacimo. Pola godine čekamo da se ribarnica završi. Svakog petanestog u mjesecu obećavaju da će je otvoriti. Tako je bilo i ovog mjeseca, a kad će taj 15. i koje godine, ne znamo. Odugovlače, iako su mogli da završe posao. Stavljene su pločice, razvučena struja, postavljene klime, kupljena je oprema, nove rashladne komore, vitrine. Ne znam šta čekaju, izbore ili nešto drugo, ogorčen je Radomirović.
Ističe da su kupci malobrojni. Stranaca nema i samo neko od starijih mještana dođe na pijacu po ribu.
– Prostor se mora staviti u funkciju što prije, jer je najvažnije da se riba ne kvari i da zadržimo to malo kupaca što imamo. Ribu koju ne prodam moram da vratim kući. Nemamo ni prostor za čišćenje ribe, a mušterije traže da se očisti. Nije problem ni cijena ribe, smanjićemo je, na primjer, ako kupe dva kilograma ribe koja košta tri eura prodaćemo je za dva eura, dogovorićemo se. Nema ribe koju nemamo u ponudi,ali džaba kad nema novca i nema mušterija… Na tezgama su girice, sardele, skuše, cipoli, kokoti, barbuni, luceâŚSve zalud, jer hoteli i restorani gotovo da ne rade, pa se ni njima ne može prodati. Ove godine ni jednom restoranu nisam prodao gram ribe, objasnio je Radomirović.
Riba
On je jedan od četiri prodavca ribe na pijaci. Oni zbog cjelokupne situacije s prostorom, ali i zbog smanjenog obima posla uslovljenog epidemijom virusom korona, nisu u obavezi da plaćaju zakup.
– Mi ne bježimo od plaćanja zakupa samo da dobijemo nove prostorije i da možemo raditi. Zakup je bio 30 eura po mjestu, odnosno po stolu, a na jedan sto može stati šest gajbi. Meni su potrebna dva stola, pa sam plaćao i 400 eura mjesečno. Cijena nije bitna, samo da imamo uslove, poručio je Radomirović.
Komunalno – stambeno preduzeće gazduje pijacom, a Mladen Rostović, pomoćnik izvršnog direktora tog preduzeća kaže da je 95 odsto radova na ribarnici završeno.
– Nabavljena je kompletna oprema koja treba da se instalira. Svi građevinski i instalaterski radovi su završeni. Sada je ribarnica u fazi čišćenja i preostaje da se narednih dana postavi oprema. Ne možemo da uradimo fasadu ribarnice, jer ne znamo da li će to ostati pijaca ili će biti trg sa spomenikom Mirku Komnenoviću, našem dobrotvoru, zadužbinaru. Za izbor lokacije nije bilo javne rasprave. Sada je Komunalno preduzeće u problemu, jer ne znamo kako da se odredimo prema fasadi, koja mora biti ambijentalno uređena, ako tu bude spomenik. Ako ostane pijaca kao dosad, imamo pripremljen materijal da fasadu završimo, objasnio je Rostović.
Poručio je da će se potruditi da ribarnica što prije bude otvorena.
Otvaranju renovirane ribarnice na pijaci u Herceg Novom ispriječio se izgled fasade, a izgledu fasade spomenik Mirku Komnenoviću, čuvenom načelniku grada u doba Kraljevine Jugoslavije. Ta lokacija jedan je od predloga stručnog žirija koji je svoje glasove za idejno rešenje spomenika dao akademskom vajaru Zoranu Ivanoviću.
Prodavci i ribari negoduju, jer pola godine čekaju na prostor, koji Komunalno – stambeno preduzeće renovira, a za to vrijeme rade u vrlo neuslovnoj prostoriji.
Neđeljko Radomirović, ribar i prodavac, kaže da se zlopate i prodavci i kupci.
– Radimo u krajnje neuslovnoj minijaturnoj prostoriji. Nemamo klima uređaje. Unutra je temperatura 40 stepeni. Riba nam se kvari i ono što ne prodamo prinuđeni smo da bacimo. Pola godine čekamo da se ribarnica završi. Svakog petanestog u mjesecu obećavaju da će je otvoriti. Tako je bilo i ovog mjeseca, a kad će taj 15. i koje godine, ne znamo. Odugovlače, iako su mogli da završe posao. Stavljene su pločice, razvučena struja, postavljene klime, kupljena je oprema, nove rashladne komore, vitrine. Ne znam šta čekaju, izbore ili nešto drugo, ogorčen je Radomirović.
Ističe da su kupci malobrojni. Stranaca nema i samo neko od starijih mještana dođe na pijacu po ribu.
– Prostor se mora staviti u funkciju što prije, jer je najvažnije da se riba ne kvari i da zadržimo to malo kupaca što imamo. Ribu koju ne prodam moram da vratim kući. Nemamo ni prostor za čišćenje ribe, a mušterije traže da se očisti. Nije problem ni cijena ribe, smanjićemo je, na primjer, ako kupe dva kilograma ribe koja košta tri eura prodaćemo je za dva eura, dogovorićemo se. Nema ribe koju nemamo u ponudi,ali džaba kad nema novca i nema mušterija… Na tezgama su girice, sardele, skuše, cipoli, kokoti, barbuni, luceâŚSve zalud, jer hoteli i restorani gotovo da ne rade, pa se ni njima ne može prodati. Ove godine ni jednom restoranu nisam prodao gram ribe, objasnio je Radomirović.
On je jedan od četiri prodavca ribe na pijaci. Oni zbog cjelokupne situacije s prostorom, ali i zbog smanjenog obima posla uslovljenog epidemijom virusom korona, nisu u obavezi da plaćaju zakup.
– Mi ne bježimo od plaćanja zakupa samo da dobijemo nove prostorije i da možemo raditi. Zakup je bio 30 eura po mjestu, odnosno po stolu, a na jedan sto može stati šest gajbi. Meni su potrebna dva stola, pa sam plaćao i 400 eura mjesečno. Cijena nije bitna, samo da imamo uslove, poručio je Radomirović.
Komunalno – stambeno preduzeće gazduje pijacom, a Mladen Rostović, pomoćnik izvršnog direktora tog preduzeća kaže da je 95 odsto radova na ribarnici završeno.
– Nabavljena je kompletna oprema koja treba da se instalira. Svi građevinski i instalaterski radovi su završeni. Sada je ribarnica u fazi čišćenja i preostaje da se narednih dana postavi oprema. Ne možemo da uradimo fasadu ribarnice, jer ne znamo da li će to ostati pijaca ili će biti trg sa spomenikom Mirku Komnenoviću, našem dobrotvoru, zadužbinaru. Za izbor lokacije nije bilo javne rasprave. Sada je Komunalno preduzeće u problemu, jer ne znamo kako da se odredimo prema fasadi, koja mora biti ambijentalno uređena, ako tu bude spomenik. Ako ostane pijaca kao dosad, imamo pripremljen materijal da fasadu završimo, objasnio je Rostović.
Poručio je da će se potruditi da ribarnica što prije bude otvorena.
Spomeniku nije mjesto na pijaci
Rostović smatra da spomeniku Mirku Komnenoviću nije mjesto na pijaci.
– Taj čovjek to nije zaslužio. Ima mnogo boljih lokacija. Predložio bih da spomenik Mirku Komnenoviću bude na centralnom trgu ispred Opštine. Ipak je on bio predsjednik opštine, svu imovinu je ostavio našoj opštini, a sa tog centralnog trga bi mogao da vidi svoju kuću, koja je danas muzej, kazao je Rostović.
Dodao je da bi postavljanje spomenika na pijaci, poremetilo njen rad, te da on i ne želi da zamisli kako bi jedan spomenik uglednom Novljaninu izgledao okružen štandovima za prodaju voća i povrća.
Veliku buru na internetu posljednjih dana izazvale su fotografije osobe koja urinira po spomeniku Ludvigu Pavloviću koji se nalazi u Studenim Vrilima na cesti između Tomislavgrada i Posušja.
Na fotografiji se vidi muškarac kako uriniranjem oskrnavljuje spomen obilježje časnika Hrvatske vojske koji je na ovome mjestu poginu 1991. godine. Ova individua na sebi je imala šorc s grbom FK Crvena Zvezda.
Nakon što je fotografija počela kružiti internetom i društvenim mrežama, Facebook korisnici su pronašli još sličnih primjera, po svemu sudeći iste osobe, koja čini nam se ima opsesivno kompulzivni poremećaj zapišavanja spomenika, posebno onih sa hrvatskim predznakom, prenosi Bljesak.info.
Čitatelji su nam tako poslali fotografije na kojima se vid kako vjerojatno ova ista osoba urinira po spomeniku Ludvigu Pavloviću u Madridu, ispod spomen zastave Republike Hrvatske na Prevlaci… što je ova osoba uredno objavila na svome Facebook profilu. Tokom protekle večeri njegov je profil deaktiviran – vjerovatno je pokrenut proces brisanja s Facebooca. Mostarski portal Republika.info već je objavio identitet spomenutoga, navodeći kako je ovaj „serijski zapišivač“ B.M. iz Herceg Novog u Crnoj Gori.
Kako će na “zapišavanje” državne zastave reagirati Republika Hrvatska ostaje za vidjeti, no ono što je činjenica je da mukotrpnna izgradnja mira i ponovnog pomirenja svakako ne doprinose sramni ispadi pojedinih nacionalista.
No, za podsjetiti je da, prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za djelo ‘Javno poticanje na nasilje i mržnju’, prema članku 325, kažnjava se i do tri godine zatvora kao i visokom novčanom kaznom kao i također kaznom zatvora za skrnavljenje državne zastave.
Primjerice u Austriji za skrnavljenje državne zastave prestupnici mogu biti kažnjeni kaznom zatvora do šest mjeseci, u Švicarskoj najviša kazna je trogodišnji zatvor, a u Portugalu najstrožija kazna je 240 dana zatvora, dok je u Italiji najveća moguća kazna za skrnavljenje zastave je novčana kazna od 10.000 eura.
U Crnoj Gori, čiji je državljanin već navedeni izgrednik, za skrnavljenje zastave i himne Crne Gore kazne su do 20.000 eura, prenosi Republika.info.
Uprkos mnogim problemima koje je izazvala kriza Covid 19 uprava hercegnovskog Jadrana Carine odlučila je da potvrdi učešće kluba u Ligi šampiona za narednu sezonu i time sačuvala wild card status.
Finansijska situacija u klubu nije dobro, ali razvoj mladih igrača poniklih u Jadranu, reprezentativaca Crne Gore nema alternativu.
“Iako se susrećemo sa velikim problemima finansijske prirode odlučili smo seza ovaj potez, koji nosi i svoj rizik, ne želimo da zaustavmo jedan proces razvoja mladih igrača i ekipe koju imamo. Obratili smo se nadležnim institucijama: Ministarstvu sporta, vaterpolo Savezu i Olimpijskom komitetu za pomoć i podršku, očekujemo njihove pozitivne reakcije jer ovo je i
pitanje reprezentacije Crne Gore, ne smijemo mlade reprezentativce ostaviti bez pravog takmičenja, u sezoni kada se borimo za učešće na Olimpijskim igrama. Igranje regionalne lige je upitno i kako sada stoje stvari neće je biti u dosadašnjem formatu i to je veliki problem za klubove iz Crne Gore, to je još jedan od razloga zbog čega smo se odlučili na ovu odluku” – dr Đuro Marić – predsjednik kluba.
Izložba radova Aleksandra Miličića, grafičkog dizajnera iz Podgorice, otvorena je sinoć (30. jul) u Galeriji solidarnosti.
Pod nazivom “Reimagine” autor se likovnoj publici u Kotoru predstavio sa 21 radom koji su nastali ove godine, a podijeljeni su u šest ciklusa. Globalna pandemija i okolnosti u kojima smo se našli nijesu bili uzrok nastanka ovogodišnjih radova, objašnjava Miličić u katalogu koji prati izložbu, ali su, kako navodi, posljedično uticali na stvaranje u svijetu nesigurnosti koji je, paradoksalno, jedini siguran izbor.
Mr Slađana Mijanović, direktorica Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, istakla je kako je raduje otvaranje izložbe, uprkos velikoj i zajedničkoj svjetskoj brizi, kad imamo obavezu da čuvamo i sebe druge.
“Drago mi je što imamo mogućnost da vrata otvorimo domaćim umjetnicima i umjetnicama, onima koji ne prestaju da rade i čekaju svoju priliku. Na programu večeras je grafički dizajn, neizbježan, moderan i moćan likovni izraz koji u savremenom trenutku dobija na sve većem značaju. Obaveza naše ustanove je da taj značaj i prepozna, kao i ljude koji u likovnosti žive mijenjajući i sebe i svijet oko nas”, kazala je Mijanović.
Grafička dizajnerica Radmila Beća Radulović, otvarajući izložbu, naglasila je Miličićevu širinu i opseg umjetničkih polja na kojima iskazuje svoju kreativnost, od direktora marketinške agencije pa do njegovog bavljenja fotografijom i muzikom.
“Protekih pet mjeseci imao je potrebu da prenese čudna osjećanja, kojima preispituje trenutnu globalnu situaciju i daje osvrt na razmišljanja usljed aktuelne pandemije. Taj ciklus radova je podjelio u pet djelova: Lockdown, Ljudi, Moj univerzum, Dvoje i Znam da me voliš. Ciklus ‘Reimagine’ on vidi kao savremenu likovnu verziju Bokačovog Dekamerona – svaki rad je, kao i kod Bokača, priča, prožet porukom da uprkos svemu treba uživati u svakom trenutku našeg života“, naglasila je Radulović.
Kontejneraš Maersk Eureka izgubio je čovjeka s broda 29. jula u Tihom okeanu, sjeverozapadno od Los Angelesa.
Brod se okrenuo oko 17:20h te otplovio do područja gdje se pretpostavlja da je član posade pao s broda. Potraga je započeta, a kontejneraš se kretao smanjenom brzinom.
Od 04:00h 30. jula Maersk Eureka je i dalje pretraživao područje, no nesretni član posade nije još uvijek pronađen.
Brod je napustio Los Angeles 27. jula, a putovao je prema Yokohami u Japanu.
Po podacima e-visitora, u Hrvatskoj trenutno boravi 760.000 gostiju, od čega je 126.000 domaćih, a najbrojniji su gosti iz Njemačke, izjavio je u četvrtak direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Uz Staničića, na koordinacijskom sastanku HTZ-a s turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske županije prisustvovali su i direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella te 34 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina s područja Splitsko-dalmatinske županije.
“Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najpogođenije su jer je u proteklom razdoblju zbog pandemije Covida-19 nedostajao aviopromet. Veseli me činjenica da trenutno imamo intenziviran aviopromet. Vjerujem da možemo biti optimističniji u sljedećim tjednima, pošto ćemo pojačati marketinške kampanje na pojedinim tržištima i dati sve od sebe da ovu turističku sezonu odradimo najbolje što možemo,” poručio je Staničić.
Istaknuo je da su u tijeku marketinške kampanje u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. “Trenutno bilježimo najviše gostiju iz nama najvažnijih emitivnih tržišta – na prvom je mjestu Njemačka, zatim slijede Slovenci, Austrijanci, Česi, Poljaci i Mađari”, kazao je Staničić.
Na upit kako komentira negativnu kampanju prema Hrvatskoj iz pojedinih europskih zemalja u kojim se Hrvatsku stavlja na listu nepoželjnih zemlja za dolazak gostiju, Staničić je rekao kako je to dio tržišne utakmice jer su neke konkurentske zemlje imale znatno slabiji turistički promet od Hrvatske tijekom ove godine.
“Mi na negativni PR reagiramo promptno i trenutno putem mreže naših predstavništava i objavama u inozemnim medijima. Reagiramo konkretnim, kontinuiranim pozitivnim kampanjama i pokušavamo ublažiti negativne natpise o Hrvatskoj. To je sve kontekst tržišne utakmice od strane naših konkurenata, koji su ispod deset posto dosadašnjeg ovogodišnjeg turističkog prometa u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je Hrvatska ove godina do sada kumulativno na 45 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem”, kazao je Staničić.
Osvrnuvši se na skorašnji Ferragosto, za vrijeme kojeg u Hrvatsku tradicionalno dolazi veliki broj Talijana, Staničić je kazao kako je s obzirom na stanje u Italiji “neodgovorno i neozbiljno očekivati” da će nam i ove godine Talijani doći u brojkama kao i ranije. “Moramo biti svjesni da u Italiji situacija nije dobra,” dodao je.
Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinska županije Joško Stella istaknuo je da je u srpnju ove godine ostvaren broj noćenja na razini 53 posto u odnosu na 2019. te da postoji tendencija rasta, ako epidemiološka situacija ostane stabilna.
Kazao je i da je na području te županije boravilo Nijemaca gotovo kao i lani, odnosno bilo ih je 96 posto u odnosu na lanjski srpanj. “Gotovo svi Njemici koji su lani u srpnju bili u Splitsko-dalmatinskoj županiji, došli su i ove godine,” kazao je.
Na novinarsku opasku kako Britanaca, koji su zadnjih godina bili najbrojniji gosti na splitskom području, ove godine gotovo da i nema, Stella je kazao da su napravljene marketinške akcije na britanskom tržištu da ih se potakne na odlazak u Splitsko-dalmatinsku županiju.
