Niže administrativne takse u Opštini Herceg Novi

0
Građanski biro, Herceg Novi

Odlukom o lokalnim administativnim taksama na juče održanoj sjednici SO Herceg Novi smanjene su takse za više spisa i radnji pred organima lokalne uprave.

Tako će, primjera radi, građani po novoj Odluci za izdavanje zahtjeva, molbi, predloga, prijava i drugih podnesaka sada plaćati 2 eura, umjesto 5 koliko je ranije iznosila taksa za ove radnje. Takse za rješenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i rješenje o obimu i sadržaju tog elaborata sada su 10 umjesto 50 eura, a za davanje saglasnost na taj elaborat 20 umjesto 50 eura.

Novom Odlukom umanjene su takse za razne vrste podnesaka, opomene, rješenja, uvjerenja, ovjere, prepise i prevode – tarifni brojevi 1-11, u skladu sa Zakonom. Ostali tarifni brojevi su smanjeni ili su ostali na dosadašnjem nivou.

Obzirom da su novom Odlukom umanjene stavke koje čine najveći udio prihoda lokalnih administrativnih taksi, planirani prihod budžeta Opštine Herceg Novi po ovom osnovu po određenim tarifama biće umanjen za oko 38%, stoji u obrazloženju Odluke koja je usvojena na 13. redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi.

Nova odluka donesena je u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama koji je usvojen prošle godine, a saglasnost na nju dalo je Ministarstvo finansija Crne Gore. U postupku pripreme Nacrta Odluke obavljene su konsultacije sa Zajednicom opština kao i organima lokalne uprave imajući u vidu njihove nadležnosti i vrste akata koje donose.

Odluka o lokalnim administrativnim taksama Opštine Herceg Novi stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a taksena obaveza koja je nastala do momenta njenog stupanja na snagu plaćaće se u skladu sa starom odlukom.

Sukno i definitivno na klupi Primorca?!

0
sandro-sukno

Vaterpolo klub Primorac pravi ozbiljan tim za sljedeću sezonu – CdM piše da će Sandro Sukno i definitivno će biti novi trener Kotorana, dok će klub iz drevnog grada pojačati i reprezentativac Crne Gore Aleksa Ukropina.

Nekada jedan od najboljih vaterpolista na svijetu, koji je zbog zdravstvenih problema morao da završi karijeru ranije nego što je planirao je u Kotoru i već je dogovorio saradnju sa Primorcem.

Na klupi bivšeg prvaka Evrope naslijediće Petra Vica, a u radu će mu pomagati dobro poznato lice kada je u pitanju kotorski i crnogorski vaterpolo, Vido Lompar.

Ukropina se u domaći vaterpolo vraća iz Mađarske, gdje je nastupao za OSC iz Budimpešte, koji se u međuvremenu ugasio, nakon što je ostao bez generalnog sponzora.

Biće veliko pojačanje za Primorac, s obzirom da ima status reprezentativca Crne Gore, a tek mu je 21 godina.

Za 10. jul zakazana je Skupština Primorca, na kojoj će najvjerovatnije Mlađan Janović biti izabran za predsjednika kluba, dok će funkciju sportskog direktora obavljati legenda kluba Antonio Petrović.

Sudeći po ovim najavama, od jeseni bi mogli da gledamo zanimljivije borbe za crnogorske trofeje, s obzirom da je godinama unazad Jadran bio dominantan u domaćim okvirima.

Kotor – 80.000 eura za digitalizaciju kina

0
Kotor – foto Boka News

Potpisivanje Ugovora o sufinansiranju projekta digitalizacije kina u Kotoru koji su zaključili predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović i direktor JU Filmski centar Crne Gore Sehad Čekić biće organizovano danas u 14 sati u sali za sastanke Opštine Kotor, saopšteno je iz lokalne uprave.

Predmet ovog ugovora je saradnja ugovornih strana na realizaciji projekta digitalizacije kino sale u Kotoru i njenog opremanja savremenom tehnikom, a u cilju revitalizacije redovne prikazivačke djelatnosti, te u skladu sa razvojnim prioritetima utvrđenim Nacionalnim programom razvoja kinematografije 2018-2023. i Programom razvoja kulture 2016-2020.

Ukupna vrijednost projekta je 80.000 pri čemu 30.000 eura obezbjeđuje Ministarstvo i 50.000 eura Filmski centar. Sredstva će biti uplaćena na račun Opštine Kotor.

Na području Brača nestao jedriličar, spašen brzom reakcijom HGSS-a

0
jedrilicar – Brač Foto Dalmacija danas

Jučer u 18:28h HGSS Split Ispostava Brač dobila je dojavu o nestalom mladiću (15 godina) koji je oko 14 sati isplovio jedrilicom i nije se na vrijeme vratio.

U 18:39h HGSS-ov spašavatelj isplovio je gumenjakom i mladi jedriličar brzo je pronađen u Bračkom kanalu cca 2,5 nautičke milje od luke Postira.

Nije bio ozlijeđen nego samo dehidriran. Dotegljen je nakon toga gumenjakom HGSS-a u luku Postira u 19:25 sati.

Broj slučajeva koronavirusa u SAD-u oborio rekord skočivši u danu na gotovo 55 hiljada

0
Amerika pandemija – foto EPA

Sjedinjene Države u četvrtak su brojale gotovo 55 hiljada novih slučajeva Covida-19, što je najveći dnevni porast koji je ikada zabilježila ijedna država.

Zbog naglog porasta broja slučajeva koronavirusa u SAD-u tijekom proteklog tjedna pod povećalo je došlo upravljanje krizom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nekoliko guvernera obustavilo je planove ponovnog otvaranja svojih država nakon strogih blokada.

U SAD-u je broj oboljelih u četvrtak bio 54.879, čime je nadmašen prethodni dnevni rekord od 54.771 koji je Brazil postavio 19. juna.

Prije samo dvije sedmice, SAD je bilježio oko 22.000 novih slučajeva dnevno. Zadnjih sedam dana imao ih je dnevno više od 40.000, pokazuju rezultati.

Broj novih zaraza u proteklih je 14 dana porastao u 37 od 50 američkih država u odnosu na prva dvije sedmice u junu.

Florida je u četvrtak imala najveći porast od bilo koje države do sad te je imala preko 10 hiljada novih slučajeva u jednom danu.

S 21 milijun stanovnika ta zemlja je prijavila više novih slučajeva koronavirusa od bilo koje europske zemlje na vrhuncu epidemije.

Voditelj Nacionalnog instituta za alergije i zaraznu hranu Anthony Fauci početkom tjedna je upozorio da bi svakodnevna povećanja novih slučajeva u SAD-u mogli doseći 100.000 u slučaju da se ne uvedu državne mjere za usporavanje širenja virusa.

Trump ponovno visoke brojke zaraze pravda testiranjem

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pozdravio američko testiranje na Covid19 u trenutku kada zemlja u četvrtak bilježi rekordnih više od 55.000 novozaraženih, što je novi svjetski rekord dnevnog širenja pandemije.

Novi porast širenja zaraze u SAD-u prošloga tjedna stavilo je pod lupu Trumpovo upravljanje krizom i naveo nekoliko guvernera saveznih država da zaustave planove otvaranja njihovih država nakon strogih mjera karantene.

“Pokazuje se porast novih slučajeva zaraze koronavirusom zbog toga što je naše testiranje toliko masovno i tako dobro, daleko veće i bolje nego li i u jednoj drugoj zemlji”, naveo je američki predsjednik u tvitu objavljenom kasno u četvrtak.
“Ima i velikih vijesti, no još bolje su vijesti da je broj umrlih, i postotak umrlih, u padu”, dodao je.

U četvrtak kasno navečer SAD je bilježio 55.274 slučaja novozaraženih koronavirusom, nadmašivši dnevni rekord zaraze od 54.771, koliko je 19. lipnja zabilježio Brazil.

Val novih zaraza koronavirusom natjerao je neke guvernere da zaustave ili uspore planove otvaranja njihovih država nakon mjeseci striktnih mjera karantene, kao i da zatvore plaže i otkažu vatromete predviđenih uz proslavu Dana neovisnosti 4. srpnja.

Sjedinjene Države sada bilježe skoro 129.999 umrlih koji su bili zaraženi koronavirusom, što je skoro četvrtina ukupnog broja umrlih u svijetu.

Više od 10,89 milijuna ljudi u svijetu zarazeno je koronavirusom, a 520,066 ih je umrlo, brojke su kojima raspolaže Reuters. Samo Sjedinjene Države zabilježile su 2,76 milijuna slučajeva zaraze.

Pandemija je zabilježena u više od 120 zemalja i teritorija otkako su se krajem prošle godine prvi slučajevi pojavili u Kini.

U Beogradu proglašena vanredna situacija

0
Upoznajte Beograd – foto TO Budva

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, na predlog gradskog Štaba za vanredne situacije, donio je Odluku o proglašenju vanredne situacije u Beogradu.

Odluka je usvojena radi sprovođenja preventivnih mjera zaštite bezbjednosti i zaštite života stanovništva.

Ova odluka danas stupa na snagu, saopštila je Gradska uprava Beograda, prenosi RTS.

Radojičić je prethodno rekao da je čak 82,5 odsto zaraženih koronavirusom iz Beograda zbog čega grad donosi odluku o uvođenju vanredne situacije.

Najavio je i donošenje odluka o sprovođenju tri mjere koje se odnose na okupljanje u zatvorenom i otvorenom prostoru, radu noćnih klubova i kafića i striktnijem nošenju maski, odnosno kažnjavanju za nenošenje.

“Duel” – prezentacija hladnog oružja i izlaganje o ratničkim duelima Andrije Romode

0
Duel

Prezentacija hladnog oružja i izlaganje o ratničkim duelima, koje je pod nazivom “Duel” imao Andrija Romoda, održani su večeras (četvrtak, 2. jul) u Crkvi sv. Pavla u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.

Kotoranin Andrija Romoda, koji se već godinama bavi proučavanjem i izradom hladnog oružja, zainteresovanoj publici govorio je kako su kroz evropsku istoriju riješavani konfliktni međuljudski odnosi u nedostatku, kako je kazao, uređenih centralnih vlasti, a predstavio je i tada najčešće korišćeno oružje, izabravši vikinški, srednjovjekovni i period renesanse, kao veoma zanimljive i živopisne primjere ratničkih duela.

“Pošto su Vikinzi kasnije formirali čvrste centralne vlasti na području Skandinavije, u riješavanju konfliktnih odnosa u društvenim zajednicama koristili su u duelima štit i mač, svoje tradicionalno oružje. U zapadnim evropskim krajevima srednjovjekovni period okarakterisan je strogo definisanim duelima, nazvanim dvobojima časti, između poznatih vitezova čiji su patroni bili evropski vladari”, naglasio je Romoda, kazavši kako jako zanimljivo i romantično razdoblje evropske istorije pripada samom početku renesanse, pogotovo na području Fransuske i Njemačke, gdje su, kako je istakao, mladi plemići uzavrele krvi civilne, pa i političko-religiozne probleme, nastojali riješiti brojnim dvobojima.

“U Francuskoj je bilo na hiljade dvoboja koji su desetkovali populaciju plemića. Čak je i čuveni Rišelje pokušao dekretima suzbiti dvoboje, ali i pored kazni i vješanja, oni su i dalje ostajali najpopularniji vid okončavanja međusobnih sukoba”, kazao je Romoda.

Duel

Aleksandra Simeunović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u Muzeju grada Perasta, otvarajući izložbu, kazala je kako za preteču današnjih mačeva mnogi stručnjaci koji se bave oružjem smatraju  spatu, tip pravostranog mača, veoma precizno i standardizovano oružje koje se koristilo kako u ratovima tako i u gladijatorskim borbama.

“Njeno porijeklo nije rimsko već germansko, tako da nije čudno što su germanska oružja tog a i kasnijeg doba bila dosta slična. Germanska preteča spate vuče korijen od keltskih mačeva koji su kasnije poslužili kao uzor tipičnim srednjovjekovnim mačevima vitezova, pri čemu se može napraviti direktan razvojni niz – keltski (halštatski) mačevi – germanske  spate – rimske i germanske spate – vikinški i franački mačevi – viteški mačevi”, naglasila je Simeunović, kazavši kako je bila oružje teške pješadije zamijenivši gladijus, kratki mač koji se zadržao kao oružje lake pješadije.

“Ova zamjena je pratila promjenu u tadašnjem načinu ratovanja tako da su sudari gusto zbijenih pješaka – kopljanika ustupili mjesto borbama slobodnije raspoređenih teških pješaka koji su imali više prostora oko sebe da vitlaju svojim oružjem,  pri čemu su se najčešće dešavali brojni dueli – borba jedan na jedan – duž čitavog fronta”, kazala je Simeunović.

Moderator programa bila je Jelena Radonjić, kustoskinja u Crkvi sv. Pavla.

Montenegro Airline počinje da leti za Pariz i jug Italije

0
Montenegroairlines avion polijece iz Tivta

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines (MA) od subote će obnoviti liniju sa Parizom, a zatim i čarter letove za jug Italije, saopštio je izvršni direktor kompanije Vlastimir Ristić.

On je za Radio Crne Gore kazao da bi od 1. avgusta trebalo da bude odnovljena i linija za Izrael.

“MA je pokazao društvenu odgovornost i obnavljenjem linija u složenim uslovima povezao Crnu Goru sa Evropom i svijetom”, ocijenio je Ristić.

On je najavio da će avioni kompanije opet letjeti za Pariz od subote, ali ne svakodnevno, što je bilo uobičajeno u ranijem periodu za ljetnje mjesece jul i avgust.

“Ta odluka je oročena na 14 dana. To znači da epidemiološka situacija kod nas mora ostati u okvirima koje traži Evropska unija (EU), da bismo mi nakon te dvije sedmice bili u prilici da nastavimo da letimo”, poručio je Ristić.

Ovog vikenda, kako je naveo, obnoviće se i čarter letovi ka jugu Italije – Bariju i Napulju, te u drugoj polovini jula ka Rimu, ali ne i sa Lisabonom što je ranije bilo planirano.

Ugovara se i čarter let za Tel Aviv.

“Imamo ozbiljno interesovanje i realizovaćemo ga, nadamo se, od 1. avgusta. To bi bilo važno za nas, to je dugačka linija što utiče na našu operativnost. Jako je povoljno imati čartere koji su tako daleki, ali i pouzdane partnere”, smatra Ristić.

Interes je, kako je poručio, i obnavljanje letova ka Rusiji.

Ristić vjeruje da bi se to moglo desiti u avgustu, pa produžiti na postsezonu.

“Nije realno očekivati da ćemo sada u špicu sezone uraditi nešto sa Rusijom. Nadam se, međutim, ako nam i vremenske prilike budu išle na ruku, da sezonu preselimo na postsezonu i tada sa tog tržišta napravimo rezultat”, objasnio je Ristić.

I dalje je na snazi zabrana slijetanja aviona MA na beogradski aerodrom. Komunikacije ima i sa Aerodromom Nikola Tesla i sa Air Serbia, ali prema riječima Ristića, konkretnog dogovora još nema.

“Ne možemo trčati pred rudu, moramo biti strpljivi, moramo sačekati da se epidemiološka situacija stabilizuje i da onda krenemo sa saobraćajem. Željno ga isčekujemo, jer je to najznačajnija regoionalna linija i za nas i za Air Serbia”, rekao je Ristić.

Prema njegovim riječima, obustava avio-saobraćaja pričinila je ozbiljne gubitke u kompaniji, i do 90 odsto, iako se u martu djelimično radilo.

Bilo je i u aprilu letova koje je Vlada platila, ipak, kako smatra Ristić, nedovoljno da se ne nagomilaju gubici.

Rigorozne kazne za kršenje naredbi NKT

1
NKT

Uprava za inspekcijske poslove već od večeras, čim stupi na snagu Zakon o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, rigorozno novčano kažnjava kršenje naredbi o sprečavanju širenja COVID19, saopšteno je na sjednici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazene bolesti.

Zakonom koji je danas izglasan u Skupštini predviđene su novčane kazne od 2.000 do 20.000 eura za prekršaje za pravna lica, a za odgovorno lice od 500 do 2.000 eura.

Za fizička lica predviđene su kazne od 100 do 2.000 eura.

Iz Vlade su saopštili da su na snazi ovje mjere koje su ažurirane 1. jula:

1. Obavezno je nošenje zaštitnih maski za:

– zaposlene i pacijente u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama;
– zaposlene u javnim i privatnim ustanovama socijalne i dječje zaštite za smještaj djece, odraslih i starih lica;
– zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, organima uprave, organima lokalne samouprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja u kojima se neposredno pružaju usluge građanima;
– zaposlene i korisnike usluga u ustanovama kulture (biblioteke, arhivi, muzeji i galerije);
– lica u vjerskom objektu, osim vjerskih službenika koji učestuju u vršenju vjerskih obreda;
– zaposlene i korisnike usluga u šalter salama državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne uprave, banaka, pošti i drugih pravnih lica u kojima se obavlja rad sa građanima;
– zaposlene i putnike u vozilima javnog prevoza (avion, voz, autobus, kombi, auto-taksi) i tokom boravka u zgradi aerodroma, autobuskih i željezničkih stanica, kao i tokom prevoza zaposlenih vozilima za sopstvene potrebe;
– vozače i putnike u putničkom motornom vozilu (osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva);
– zaposlene u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), uključujući i zaposlene koji pružaju ugostiteljske usluge na kupalištima i plažama;
– zaposlene i potrošače/posjetioce u objektima u kojima se obavlja trgovina (marketi, supermarketi, hipermarketi, tržni centri i sl.), uključujući i prodavce i potrošače na zelenim pijacama i štandovima/tezgama u zatvorenom prostoru;
– zaposlene koji obavljaju građevinske radove, tokom njihovog organizovanog prevoza od i do gradilišta, kao i tokom boravka i rada na gradilištu (osim tokom konzumiranja hrane, u vrijeme određeno za obrok);
– glavnog, odgovornog i druge inženjere tokom izvođenja građevinskih radova u zatvorenom prostoru;
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se pružaju zanatske usluge, servisiranje i održavanje opreme, alata, uređaja, motornih vozila, građevinskih i poljoprivrednih mašina i tehnički pregled vozila;
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se pružaju frizerske i kozmetičke usluge. U slučaju da se korisniku pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana na licu, kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare, u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravlje Crne Gore;
– zaposlene i igrače u objektima u kojima se priređuju igre na sreću (kazina, kladionice i kockarnice);
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se vrši iznajmljivanje vozila (rent-a-car);
– zaposlene i korisnike usluga u prostorijama za teorijsku nastavu i polaganje teorijskog dijela vozačkog ispita (auto škole).

Poslodavaci su obavezni da za zaposlene, tokom rada u objektima, prostorijama i vozilima obezbijede korišćenje zaštitne maske.

Javna okupljanja

2. Zabranjeni su politički skupovi na otvorenim javnim mjestima;

3. Zabranjeno je prisustvo gledalaca na sportskim događajima;

4. Zabranjeni su vjerski skupovi na otvorenim javnim mjestima osim na površinama pripadajućih vjerskih objekata; i

5. Zabranjena su primanja saučešća. Sahrane se obavljaju isključivo u užem krugu porodice.

6. Zabranjeni su privatni skupovi (svadbe, maturske večeri, rođendani i sl.)

7. Javna okupljanja u zatvorenom prostoru obavljaju se tako da na njima može biti najviše 200 lica uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra i drugih preporuka u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG.

Unutrašnji saobraćaj i putovanja

8. Unutrašnji putni, željeznički i pomorski saobraćaj obavlja se uz primjenu mjera prevencije u skladu sa uputstvima IJZCG.
– Uputstvo za autobuski prevoz
– Uputstvo za taxi prevoz
– Uputstvo za pomorski prevoz: obavezno nošenje zaštitnih maski, bez mogućnosti stajanja u plovilu.

Zaposleni i putnici u vozilima javnog prevoza (avion, voz, autobus, kombi, taxi) obavezni su da nose zaštitne maske.

Međunarodni saobraćaj, putovanja i ulazak u CG

9. Zabranjeno je državnim službenicima i namještenicima zaposlenim u državnim organima, organima državne uprave, organima uprave, i službenicima i namještenicima zaposlenim u organima lokalne samouprave službeno putovanje u inostranstvo, osim u slučajevima kada je putovanje od državnog interesa, uz prethodno dobijenu saglasnost starješine organa.

10. Zabranjeno je organizovanje svih đačkih i učeničkih ekskurzija, izleta, edukativnih skupova i sl. u inostranstvu.

11. Međunarodni putnički željeznički saobraćaj je obustavljen.

12. Međunarodni putni, pomorski i vazdušni saobraćaj obavlja se sa državama i preko teritorije država sa „zelene liste“ koju čine: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

13. Vanlinijski saobraćaj sa državama koje nijesu na „zelenoj listi“ obavlja se na način da je unaprijed određena grupa putnika koja se prevozi od polazišta do odredišta. Isključuje se usputni ulazak i izlazak putnika.

Ulazak u Crnu Goru – državljani CG i stranci sa prebivalištem u CG 

14. Ulazak u Crnu Goru omogućen je svakom državljaninu Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i strancu sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Uz negativan rezultat PCR ili ELISA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Žuta lista“: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Izrael, Ukrajina i Singapur.

– Državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i stranac sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori ako ulazi u Crnu Goru iz neke od država izvan prethodne dvije liste država ili ako je u periodu od 15. dana prije ulaska do dana ulaska boravio u nekoj od država ili putovao kroz neku od država izvan prethodne dvije liste osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument) upućuju se po ulasku u karantin ili samoizolaciju u trajanju od 14 dana.

Ulazak u Crnu Goru – državljani CG – izutetak pomorci 

15. Pomorci koji se iskrcavaju jednoj od država sa sljedeće liste „zelena lista“ i prilikom putovanja do Crne Gore prolaze isključivo kroz države sa ove liste ne upućuju se po dolasku u Crnu Goru da idu u karantin niti u samoizolaciju. Prema procjeni nadležnog epidemiologa, a u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, po potrebi mogu biti uzorkovani i testirani na novi koronavirus. „Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

Pomorcima koji se iskrcavaju u državama „zelene liste“, a u tranzitu prolaze ili nakon iskrcaja borave u državama izvan ove liste i pomorci koji se iskrcavaju u državama izvan „zelene liste“ smještaju se po dolasku u Crnu Goru u institucionalni karantin u trajanju od sedam dana nakon čega se mogu prebaciti u kućnu samoizolaciju do isteka 14 dana od dana povratka. Testiranje na novi koronavirus će se obaviti ili u karantinu ili u samoizolaciji.

Ulazak u crnu Goru – stranci

16. Ulazak u Crnu Goru omogućen je stranom državljaninu uz sljedeće uslove:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Uz negativan rezultat PCR ili ELISA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Žuta lista“: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Izrael, Ukrajina i Singapur.

Nije moguć ulazak u Crnu Goru rezidenata država izvan prethodne dvije liste osim ako imaju dokaz (pečat u pasošu) da su proveli proteklih najmanje 15 dana do dana ulaska u Crnu Goru u nekoj od država sa „zelene liste“. (Alžir, Andora, Australija, Austrija, Bahami, Barbados, Brunej, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Fidži, Filipini, Finska, Grčka, Grenland, Gruzija, Holandija, Hrvatska, Indonezija, Irska, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kipar, Kostarika, Kuba, Letonija, Liban, Litvanija, Luksemburg, Madagaskar, Mađarska, Malta, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Njemačka, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Slovačka, Slovenija, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija) i da u tom periodu nijesu posjećivali države izvan ove liste.

NAPOMENA: Prilikom ulaska posmatra se država čije je lice rezident, a ne država čiji je državljanin ako nije riječ o istoj državi. Na primjer: Državljanin zemlje izvan liste sa urednim boravkom u državi sa liste tretira se kao državljanin države sa liste jer je rezident države sa liste.

Ulazak u Crnu Goru – izuzetak – posebne kategorije 

17. U skladu sa preporukama Evropske komisije iz navedenih kriterijuma izuzimaju se određene kategorija lica neophodnih za normalno funkcionisanje vitalnih servisa i usluga i lica koja predstavljaju jasan ekonomski interes. Posebni uslovi ulaska i kretanja kroz Crnu Goru Institut za javno zdravlje propisuje za:

– Zdravstvene radnike, zdravstvene istraživače i naučne radnike;
– Lica koja vrše ili obezbjeđuju transport putnika i robe;
– Diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, vojno osoblje i radnike humanitarne pomoći u vršenju svojih funkcija
– Određene kategorije putnika u tranzitu;
– Lica kojima je potrebna međunarodna zaštita ili dolaze u Crnu Goru iz drugih humanitarnih razloga (poštuje se princip zabrane protjerivanja).

Ulazak u Crnu Goru – izuzetak – generalna avijacija

18. Omogućen je ulazak stranih državljana koji u Crnu Goru dolaze nekomercijalnim avio saobraćajem bez obzira na to iz koje države dolaze, uz poštovanje sljedećih privremenih mjera:

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država sa „zelene liste“ nema dodatnih ograničenja prilikom ulaska.

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država izvan prethodne liste putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR ili ELISA test na COVID-19 ne stariji od 72 sata. Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Prilikom boravka u hotelskom ili drugom smještaju putnici su u obavezi da primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Tranzit rezidenata BiH, Kosova, Albanije kroz Crnu Goru 

19. Omogućen je tranzit rezidenata država „žute liste“ (Bosna I Hercegovina, Kosovo, Albanija) kroz Crnu Goru između zemalja „žute liste“ bez obaveze posjedovanja PCR ili ELISA testa.

Tranzit se omogućava uz kontrolu vremena ulaska u Crnu Goru, prolaska kontrolnih punktova i izlaska iz Crne Gore, bez zadržavanja u Crnoj Gori.

Granični prelazi

20. Svi granični prelazi za ulazak u Crnu Goru otvoreni su OSIM putnih graničnih prelaza:

– Vraćenovići (Crna Gora) – Deleuša (Bosna i Hercegovina) na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture; i
– Vuča (Crna Gora) – Godovo (Republika Srbija) na putnom pravcu Rožaje – Tutin, koji je zatvoren 20. juna radi suzbijanja prenošenja koronavirusa iz Republike Srbije.

21. Ulazak putnika u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine NIJE MOGUĆ preko graničnih prelaza Šćepan Polje (Crna Gora) – Hum (Bosna i Hercegovina), na putnom pravcu Plužine – Foča i Meteljka (Crna Gora) – Metaljka (Bosna i Hercegovina) na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče.

Omogućen je na ovim prelazima izlazak putnika iz Crne Gore i promet robe u oba smjera.

Promet i tranzit robe 

22. Promet robe za potrebe Crne Gore kao i tranzit robe ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama IJZCG.

Posjete licima u bolnici 

23. Zabranjene su posjete licima koja se nalaze na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječje zaštite.

Posjete licima lišenim slobode i licima na izdržavanju kazne

24. Zabranjene su posjete pritvorenim licima i licima koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija osim advokatima i sudskim vještacima po odluci suda.

Sport i rekreacija

25. Treninzi sportista (sportista amatera, profesionalnih sportista i sportista rekreativaca) i sportska takmičenja i turniri sportista u sportskom objektu (zatvorenom i otvorenom sportskom objektu – tereni i bazeni) organizuju se bez prisustva gledalaca/navijača, na način da su vlasnici i korisnici sportskih objekata i sportske organizacije u obavezi da obezbijede primjenu privremenih mjera, i to:
– Obaveznu dezinfekciju rekvizita za treninge, takmičenja i turnire i predmeta koji se zajednički koriste od strane sportista, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore; i
– Poštovanje mjera lične higijene – redovna higijena ruku, prije i nakon završene sportske aktivnosti.

Kupališta i plaže

26. Privredna društava, druga pravna lica i preduzetnici koji se bave pružanjem turističkih usluga na kupalištima i plažama obavezni su da poštuju odgovarajuće uputstvo IJZCG.

27. Korisnici neuređenih kupališta obavezni su da poštuju distancu od najmanje 2m, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva.

Zdravstvo

28. U privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama zaposleni i pacijentu su obavezni da nose zaštitne maske.

29. Stomatološke zdravstvene ustanove su obavezne da rad organizuju na način da obezbijede sistem obaveznog zakazivanja pacijenata, da u isto vrijeme u čekaonici može da boravi samo jedan pacijent 10m², uz poštovanje fizičke distance od najmanje 2m između pacijenata, da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku pacijenata na ulasku/izlasku iz ordinacije, kao i da svi zaposleni poštuju procedure rada i nose ličnu zaštitnu opremu, u skladu sa preporukama IJZCG i Stomatološke komore Crne Gore.

30. Ostale zdravstvene ustanove su obavezne da:

– Obezbijede da svi pacijenti tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi nose zaštitne maske (pod uslovom da nošenje maske dozvoljava klinično stanje pacijenta i da maska ne kompromituje respiratornu funkciju pacijenta) i obezbijedi poštovanje fizičke distance od najmanje 2m između pacijenata,
– Na vidnom mjestu u zdravstvenoj ustanovi istaknu obavještenje o privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa propisanim ovom naredbom,
– Obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku pacijenata na ulazu/izlazu iz zdravstvene ustanove.

Obrazovanje

31. Prekinut je obrazovno-vaspitni rad u javnim i privatnim obrazovno-vaspitnim ustanovama osim u predškolskim ustanovama koje su obavezne da rad organizuju u skladu sa uputstvom IJZCG za vrtiće i predškolske ustanove.

32. Muzičke škole, škole stranih jezika, ustanove za obrazovanje odraslih i studentski domovi i ostale obrazovne ustanove čiji je rad omogućen dužni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG.

– Uputstvo za muzičke škole
– Uputstvo za škole stranih jezika
– Uputstvo za ustanove za obrazovanje odraslih
– Uputstvo za studentske domove.

Privreda i preduzetništvo – turizam i ugostiteljstvo

33. Zabranjen je rad noćnih klubova / barova i diskoteka.

34. Obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), uključujući i pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama, da svoj rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG:
– Uputstvo za hotele
– Uputstvo IJZCG za ugostiteljske objekte
– Uputstvo IJZCG za privremene objekte za hranu i kafemate

Privreda i preduzetništvo – trgovina i zanat

35. Vlasnici/korisnici i upravljači trgovinskih objekata, preduzetnici koji pružaju zanatske i druge usluge obavezni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG:
– Uputstvo IJZCG za trgovinu na malo
– Uputstvo IJZCG za zelene pijace
– Uputstvo IJZCG za tržne centre
– Uputstvo IJZCG za zatvorene tržnice
– Uputstvo IJZCG za frizerske i kozmetičke salone
– Uputstvo IJZCG za zanatske radnje i druge servise
– Uputstvo za fitnes centre i teretane

Privreda i preduzetništvo – igre na sreću

36. Priređivači igara na sreću obavezni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Poljoprivreda

37. Lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost obavezna su da se pridržavaju odgovarajućeg upustva IJZCG.

Šalterske službe (državna uprava, banke, pošta i sl.)

38. Državni organi, organi državne uprave i organa lokalne uprave, banke, pošta i druga pravna lica obavezna su da u šalter salama organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Biblioteke, muzeji, galerije i sl.

39. Ustanove kulture (biblioteke, arhivi, muzeji i galerije) obavezne su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Auto škole

40. Pravna lica koja osposobljavaju kandidate za vozače (auto škole) obavezna su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Rent-a-car

41. Pravna lica i preduzetnici koji pružaju usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) obavezna su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Građevinrstvo

42. Obaveza pravnih i fizičkih lica koja obavljaju građevinske radove odnosno izvođenja pojedinih radova da organizuju rad na način da:

– Obezbijede poštovanje epidemioloških mjera, posebno poštujući socijalnu distancu između zaposlenih i drugih mjera zaštite i zdravlja na radu;

– Na vidnom mjestu na gradilištu istaknu obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa;

– Svim zaposlenim koji obavljaju građevinske radove na gradilištu, tokom radnog vremena, zabrane napuštanje gradilišta radi nabavke namirnica i sl;

– Dopremaju hranu zaposlenim koji obavljaju građevinske radove na gradilištu;

– Tokom organizovanog prevoza zaposlenih od i do gradilišta (autobus ili kombi) izvrše raspored zaposlenih na način da se obezbijedi njihova fizička distance.

Posebne privremene mjere u opštini Rožaje

43. Zatvara se granični prelaz Vuča – Godovo na putnom pravcu Rožaje (Crna Gora) – Tutin (Srbija);

44. Zabranjeno je svim stanovnicima opštine Rožaje napuštanje objekta stanovanja od 18:00 sati do 05:00 sati narednog dana; i

45. Zabranjen je rad ugostiteljskih objekata.

46. Zabranjen je međuopštinski javni i putnički saobraćaj iz opštine Rožaje i ka opštini Rožaje osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.

Posebne privremene mjere u opštinama Rožaje i Bijelo Polje

47. Zabranjena su okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima (javna okupljanja, javne priredbe, sportski, politički, kulturno-umjetnički i privatni skupovi, svadbe, kao i druge manifestacije);

48. Vjerske zajednice su obavezne da aktivnosti prilagode aktuelnoj epidemiološkoj situaciji i da vjerske obrede u vjerskim objektima obavljaju isključivo bez prisustva građana;

49. Zabranjen je prevoz u putničkom motornom vozilu više od dva odrasla lica u isto vrijeme, osim članova zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja obavljaju redovne radne zadatke;

50. Zabranjeno je kretanje i zadržavanje više od dva lica na otvorenom javnom mjestu, osim članova zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja obavljaju redovne radne zadatke;

51. Obavezno je korišćenje zaštitnih maski u zatvorenom i na otvorenom javnom mjestu. Ova obaveza ne odnosi se na objekte stanovanja;

52. Zabranjena su okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva; i

53. Prekida se vaspitno-obrazovni rad u ustanovama koje obavljaju predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

IJZ: Još 40 inficiranih, ukupno 292

0
Coronavirus

Institut za javno zdravlje (IJZ) registrovao je 40 novih slučajeva korona virusa, čime je broj zaraženih u Crnoj Gori porastao na 292. Od 40 novootkrivenih, 21 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva, dva slučaja su importovana, dok se kod 17 oboljelih traga za izvorom infekcije, saopšteno je iz IJZ.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile analizu 444 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 40 rezultata bilo pozitivno. Radi se o pacijentima iz Podgorice (19), Berana (9), Pljevalja (4), Rožaja (2), Bijelog Polja (3), Budve (1), Tivta (1) i Gusinja (1)”, naveli su iz IJZ.

Ukupan broj registrovanih slučajeva od početka juna je 292, tri su smrtna ishoda a broj aktivnih slučajeva je 289.

Aktivni slučajevi po opštinama su:

Podgorica 79
Rožaje 78
Berane 32
Bijelo Polje 19
Budva 15
Gusinje 14
Bar 11
Pljevlja 10
Cetinje 7
Nikšić 5
Ulcinj 4
Tivat 3
Herceg Novi 3
Danilovgrad 3
Kotor 3
Tuzi 2
Petnjica 1

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno se liječi 17 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa Kovid-19. Dva pacijenta u Jedinici intenzivnog liječenja su u teškom stanju.

U Crnoj Gori ukupno je hospitalizovano 38 osoba sa Kovidom-19.