Opština Tivat nastavlja sa praksom pružanja podrške ženskom preduzetništvu

0
Foto: Opština Tivat – Miko Djuricic

Opštinska Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu, donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2020. godinu.

“Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis plana, Komisija je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva: “Bakina kuhinja” doo Tivat za poboljšanje uslova rada u kuhinji; “Cake shop” doo Tivat za projekat inovacije i preduzetnici Ljiljani Todorović za biznis plan pod nazivom “Novi cvijetni korak mome gradu” – saopšteno je danas iz lokalne uorave.

Komisija je konstatovala da je na konkurs pristigao veliki broj prijava, ali je zbog ograničenosti budžetskih sredstava, odlučeno da se najbolji projekti, odnosno biznis planovi, podrže sa što većim mogućim iznosom. Ukupno je raspodjeljeno 5.000 eura.

“Za razliku od prethodne godine, gdje smo na čak tri javna poziva za podršku ženskom preduzetništvu imali svega tri prijave, ove godine je interesovanje preduzetnica značajno veće, tako da su raspoloživa sredstva iskorištena već u prvom pozivu.” – izjavio je ovim povodom Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, koji je ujedno i predsjednik Komisije za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu.

Petar Vujović

„Komisija je imala dosta težak zadatak da od 10 prijava, shodno definisanoj metodologiji bodovanja, izabere najbolje.

Po mom mišljenju svi biznis planovi koji na bilo koji način utiču na ekonomski razvoj opštine, povećanje zaposlenosti, unapređenja kvaliteta proizvodnje ili pružene usluge, zaslužuju da budu podržani. Ono što je sigurno je to da je interesovanje dama koje svojim biznisom učestvuju u razvoju privrede našeg grada iz godine u godinu sve veće, tako da ćemo i dalje nastaviti sa aktivnom, a po mogućnosti i većom, podrškom razvoju ženskog preduzetništva“- zaključio je Vujović.

Javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2020.godinu objavljen je 05.maja ove godine i bio je otvoren 30 dana. Sa privrednim društvima/preduzetnicama koje su ostvarile pravo na podršku biće zaključen ugovor kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze.

Katastrofalan kvalitet radova koje vrši tivatska Opština, niko ne odgovara za brojne propuste i štetu koju grad trpi

3
šahtovi u novembru 2019.napravljene atmosferske kanalizacije naJadranskoj magistrali

Osim drastičnog kašnjenja, gotovo svi radovi na javnoj infrastrukturi koje u posljednje vrijeme preduzima Opština Tivat pokazali su se i kao vrlo nekvalitetni.

Tako naprimjer, iz asfalta koji je proteklih mjeseci postavljen u više djelova grada na raznim lokalnim saobraćajnicama u akcijama za koje je Opština Tivat izdvojila više stotina hiljada eura, već izbija i raste trava i korov, nerijetko i na samoj sredini svježe asfaltirane saobraćajnice kao što je to slučaj u Bogišima ili u Ruljini. Površina kolovoza na novosagrađenom kružnom toku na magistrali kod zgade stare opštin, završenom prije dva mjeseca takođe je veoma „valovita“, dok je cijela desna kolovozna traka lokalnog puta Tivat-Radovići na potezu od kotorske raskrnice prema Solilima u dužini od najmanje jednog kilometra potpuno propala i urušila se u kanal koji je prethodno ovdje iskopan radi postavljanja telekomunikacione infrastrukture. Iako od generalne rekonstrukcije i ponovnog presvlačenja asfaltom tog puta nisu prošle ni pune dvije godine, put se bukvalno urušava i u njemu otvaraju ogromne rupe, opasne za  bezbjedno odbijanje saobraćaja, posebno na djelovima ispred skladišta kompanije „Montefish“, odnosno skretanja za carinski terminal u nekadašnjoj fabrici „Račica“. Posao ponovnog aflatiranja obje kolovozne trake ovog puta na potezu od kotorskke raskrnice do Solila u ukuonoj dužini od 2,2 kilometra, u julu 2018. obavila je kompanija „Tehnoput“ iz Podgorice. Opštinu Tivat tada je za ovu investiciju koja je obavljena po hitnoj proceduri javne nabavke, „jer bi u suprotnom šteta po lokalnu zajendivu i državu Crnu Goru bila nesrazmjerna u odnosu na vrijenost investicije uzimajuči u obzir život i zdravlje građana, kao i funkcionisanje strateških investitora na toj lokaciji“, izdvojila skoro 215 hiljada eura.

Još je i gore stanje sa prekopanim saobraajnicama na Seljanovu gdje je u jesen prošle godine, Opština Tivat bila investitor 156 hiljada eura vrijendnog projekta izgradnje nove atmosferske kanaluzacije. Zbog postavljanja cijevi rakopana je Bokeška ulica i jedna kolovozna traka Jadranske magistrale u dužini od oko 300 metara u koju su postavljeni i šahtovi. Koliko je „dobro“ i kvaliteno taj posao odrađen, pokazuje napukla površina magistrale koja se „odvaja“  po sredini, „padajući“ prema strani u kojoj je „Avio petrol“ prije nepunih deset mjeseci postavio cijevi, kao i rupe koje su se otvorile u betonskoj i asfaltnoj konstrukciji oko novih šahtova, prijeteći vozačima da u njima otkinu točkove svojih automobila.

Na sve ovo, niko od nadležnih u Opštini Tivat  i njenoj dosadašnjoj Direkciji za investucije koja je od početka godine ukinuta i uvedena u saatav novoformiranog Sekretarijata za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj, nije snosio bilo kakvu odgovornost. Isti slučaj nepostojanja odgovornosti je i kod brojnih drugih opštinskih investicija koje drastično kasne u odnosu na planiranu i obećavanu donamiku poput gradnje kružnog tokaa u Gradiošnici, lungo mare šetalipta u  Krašićima,  saobraćajnice u Cacovu, kanalizacije u Donjoj Lastvi, gradnje kompleksa sportskih terena u tom mjestu koje kasni više od deset mjeseci ili već legendarnog izmještanja dva stuba dalekovoda u Gradiošnici koje Opština ne može ukloniti več četiri godine kako bi počela graditi Vatrogasni dom. Tu je i nekoliko skanddala sa investicijama započetim bez adekvatne projektne dokumentacije, ili dozvola i saglasnosti nadležnih poput 200 hiljada eura vrijednog „čišćenja“ podmorja marine Kalimanj ili 90 hiljada eura vrijedne rekosntrukcije starog palaca kapetan Ivovića u Donjoj Lastvi, a zbog čega takođe niko od saradnika gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) nije snosio bilo kakvu odgovornost.

Turska odlučuje o sudbini Aje Sofije: muzej ili džamija?

0
Turska foto EPA

Najviši turski sud u četvrtak će odlučiti hoće li se istanbulski simbol Aja Sofija pretvoriti u džamiju, što bi dodatno pojačalo već napete odnose Turske sa zapadom, prenosi AFP.

Aja Sofija, bazilika iz šestog stoljeća koja zbog svoje arhitekture privlači turiste iz cijelog svijeta, od 1935. je muzej te je otvorena za vjernike svih religija.

Usprkos povremenih protesta islamskih grupa koje žele da znamenita građevina pod zaštitom UNESCO-a bude otvorena za muslimanske molitve, ona je i dalje muzej.

Izgrađena je kao crkva u Bizantskom Carstvu u šestom stoljeću, no pretvorena je u džamiju nakon što je osmanski vladar Mehmed II. osvojio Carigrad 1453.

Pretvaranje Aje Sofije u muzej je nakon raspada Osmanskog Carstva bila jedna od ključnih reformi Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne turske države.

Pozivi da se ona ponovno pretvori u džamiju izazvali su bijes kršćana i tenzije s historijski neprijateljskom NATO “saveznicom” Grčkom.

Turski sud donijet će odluku ili već u četvrtak ili u roku od dvije sedmice, prenosi Hina, pozivajući se na državnu novinsku agenciju Anatoliju.

Dvije muhe jednim udarcem

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošlog je mjeseca rekao da je konačna odluka na sudu, poznatom kao Danistay, pa dodao da će nakon presude biti “učinjeni potrebni koraci”.

No turski čelnik je uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora isticao da je vrijeme da Aja Sofija postane džamija i da je njeno pretvaranje u muzej “bila velika pogreška”. Erdoganova stranka te je izbore u Istanbulu izgubila.

“Odluka Danistaya sigurno će biti politička. Kakva god bila presuda, ona će biti plod djelovanja vlade”, smatra Asli Aydintasbas iz Evropskog vijeća za međunarodne odnose.

Aydintasbas naglašava kako će vlada uzeti u obzir niz pitanja poput odnosa s Grčkom i Evropom, te Sjedinjenim Američkim Državama gdje je “religija vrlo važna tema”.

Anthony Skinner iz kompanije za procjenu rizika Verisk Maplecroft smatra kako pretvaranjem Aje Sofije u džamiju Erdogan “ubija dvije muhe jednim udarcem”, mogao bi zadovoljiti svoju islamističku i nacionalističku bazu, a i održati, ako ne i pojačati napetosti s Grčkom, što će Tursku prikazati kao regionalnu silu.

“Erdogan za postizanje tih ciljeva nije mogao naći važniji i moćniji simbol od Aje Sofije”, rekao je Skinner za agenciju France Presse.

Turski čelnik je proteklih godina stavljao veći naglasak i na bitke kojima osmanski vojnici pobijedili Bizant, obilježavajući ih velikim proslavama svake godine.

Turci podijeljeni 

Grčka pomno prati što se događa s bizantskim nasljeđem u Turskoj i osjetljiva je na to pitanje jer se smatra nasljednicom pravoslavnog Bizantskog Carstva.

Grčka ministrica kulture Lina Mendoni, koja je prošle sedmice poslala protestno pismo UNESCO-u, smatra kako bi taj potez turskih vlasti “ponovno zapalio nacionalni i vjerski fanatizam” i da je pokušaj “potkopavanja globalne privlačnosti znamenitosti”.

Optužila je tursku vladu i da Aju Sofiju koristi za “unutrašnje političke interese” i naglasila da samo UNESCO ima ovlasti promijeniti status muzeja.

Sudbina bivše bizantske crkve prati se i u Washingtonu.

Američki državni sekretar Mike Pompeo pozvao je Tursku da Aja Sofija ostane muzej, pristupačan svima.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenosti poštivanju kulturnih tradicija i bogate historije koje su oblikovale tursku republiku i da garantuje da će ostati otvorena za sve”, napisao je Pompeo.

O budućnosti Aje Sofije podijeljeni su i sami Turci.

Mahmut Karagoz, 55-godišnji postolar iz Istanbula, sanja da će se jednog dana moći moliti pod njenom kupolom.

“To je ostavština naših predaka. Nadam se da će naše molitve biti uslišane”.

S druge strane, studentica ekonomije Sena Yildiz smatra da Aja Sofija mora ostati muzej.

“To je važno mjesto za muslimane, ali i za kršćane i sve one koje zanima historija”, zaključila je.

American Airlines u potpunosti ukinuo liniju Philadelphia – Dubrovnik

0
American-Airlines

Nakon što je linija American Airlinesa između Philadelphie i Dubrovnika u potpunosti otkazana za ovu ljetnu sezonu zbog utjecaja pandemije, kompanija je u svom posljednjem saopštenju objavila kako liniju više ne namjerava pokrenuti.

Linija Philadelphia – Dubrovnik uvedena je u ljeto 2019. godine, te je prometovala od početka juna do kraja septembra tri puta sedmično, dok je u septembru linija imala jedan let sedmično više, piše Croatian Aviation.

Kompanija je, prije izbijanja pandemije, objavila da će u ljeto 2020. godine zrakoplovi na ovoj liniji prometovati svakodnevno, što je bio jasan znak da je linija bila vrlo uspješna u prethodnoj godini. Nažalost, zbog pandemije COVID-19 linija je u potpunosti otkazana za ovu ljetnu sezonu, a letovi su najavljeni od lipnja 2021. godine zrakoplovima tipa Boeing 787-9, što je predstavljalo povećanje kapaciteta te standard usluge na samoj liniji.

American Airlines je u svojem najnovijem saopštenju objavio da, zbog krize koju je uzrokovala pandemija, trajno ukida određene linije, između ostalog i ovu između Philadelphie i Dubrovnika.

Ukidaju se i druge sezonske linije American Airlinesa:

iz Charlottea prema Barceloni, Rimu, Parizu i Munchenu,

iz Chicaga prema Budimpešti, Krakovu, Pragu i Veneciji,

iz Philadelphie prema Berlinu, Budimpešti, Casablanci i Dubrovniku.

Ovime je Hrvatska ponovno ostala bez direktne veze sa SAD-om.

U luku Gruž stigla luksuzna jahta ruskog milijardera

0
Tango-yacht

Superluksuzna, 77 metara duga jahta “Tango” u vlasništvu jednog od najmoćnijih ruskih milijaredera Viktora Vekselberga, ponovno je stigla u u dubrovačku luku Gruž. Jahta sivo- bijele boje leda mnogo više plijeni pozornost svojom gracioznošću nego veličinom, piše Dubrovački Vjesnik.

Malo koje luksuzno plovilo može pohvaliti s velikom “otvorenom” kinodvoranom te palubnim bazenom koji se, zatvaranjem vrlo lako pretvara u platformu za slijetanje helikoptera. U unutrašnjosti jahte se kriju spa- centar, sauna, teretana, velika blagovaonica i dnevni boravak s glasovirom. Tu je i više pomoćnih plovila, tendera i glisera, kao i jet-ski plovila za zabavu vlasnika i gostiju.

Jahta je izgrađena u škveru poznatog nizozemskog brodogradilišta “Royal Van Lent”, a ima kabine za samo 12 odabranih putnika i naravno, za vlasnika koji je od trenutka kad je kupio villu u Štikovici, postao česti gost Dubrovnika. Vekselberg je i vlasnik poznatog hotela “Belvedere” kojemu međutim još nije poznato kada će krenuti obnova. “Tango” plovi brzinom od 21 čvora, a izgrađen je po uzoru na mega jahtu “Queen K”, nastalu u istom brodogradilištu.

U Kotoru promovisan četvrti broja Bokeškog ljetopisa – “Isprepleteni identiteti: Kotor i Dubrovnik i njihovo zaleđe…”

0
Bokeški ljetopis

Četvrti broja Bokeškog ljetopisa, u kojem je predstavljen Zbornik radova sa naučnog skupa “Isprepleteni identiteti: Kotor i Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi”, promovisan je u srijedu u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

„Ovaj broj Bokeškog ljetopisa posvećujemo sjećanju na akademika Nenada Vekarić (Split, 1955. – Zagreb 2018.) profesora, istraživača i upravitelja Zavoda za povjesne znannosti HAZU u Dubrovniku, koji je bio inicijatorom naučnene konferecije „Identiteti: Kotor i Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi”. Konferencija je održana 21. i 22. aprila 2017. u Kotoru u organizaciji dubrovačkog Zavoda za povjesne znanosti i, Hrvatske akademije znannosti i umjetnosti, kotorskog Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Sveučilišta u Dubrovniku“ – kazala je predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki kotorskoj mr Marija Mihaliček.

Ona je pojasnila zašto se Ogranak Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj pojavljuje kao suizdavač sa Hrvatskim građanskim društvom CG ovog broja Bokeškog ljetopisa.

Bokeški ljetopis

„Zato što smo prepoznali značaj zajedničkog djelovanja i važnost povezivanja hrvatskih udruženja na polju istraživanja, valorizacije kulture i tradicije Boke Kotorske. Dobro je poznato da je izdavaštvo jedna od najznačajnijih aktivnosti Matice Hrvatske, s toga smo željeli da podržimo i pomognemo objavljivanje jedine hrvatske stručne publikacije u Crnoj Gori. Svi radovi imaju dodira sa kulturnim, istorijskim, socijalnim posebnostima Kotora i Boke Kotorske, od srednovijekovlja do 20 stoljeća i donose nova znanstvena saznanja, koja doprinose valorizaciji i afirmaciji povjesnog i kulturnog naslijeđa”, kazala je Mihaliček.

U ovom izdanju ,,Bokeškog ljetopisa” objavljeni su radovi dubrovačkih i kotorskih eminentnih autora, istakla je predstavljajući radove koji su se našli u časopisu bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.

Bokeški ljetopis

„Misija Bokeškog ljetopisa je da savremenom čitaocu predstavi  naučne i kulturno-umjetničke radove, prvenstveno Hrvata iz Boke Kotorske, ali i ostalih autora, koji se tiču naše bogate kulturne baštine. Cilj je promovisati one kulturne vrijednosti, kojima se posebna pažnja posvećuje u svim evropskim zajednicama“, kazala je Jasmina Bajo.

Bokeški ljetopis

Bokeški ljetopis je štampan u 300 primjeraka, a projekat je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

U muzičkom dijelu programa nastupio je Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“, pod dirigentskom palicom prof. Iva Brajaka.

DEMOS Tivat: Primjer brige o pacijentima uplašio korumpiranu vlast

3
Igor Jovović

“Doktor Ivan Ilić kao direktor kotorske bolnice radio je u korist svih građana Boke. Korumpirani ministar Hrapović, pripadnik SD grupacije, javnosti poznatije kao “Ramada tim” namjerava da ga smijeni. Dr Ivan Ilić, ugledni humanista i profesionalac ravnopravno i sa brigom tretirao je sve pacijente i zaposlene, bez selektivnosti na koju nas je navikla korumpirana vlast”, saopšteno je iz DEMOS-a Tivat.

Jedinstvena podrška svih Bokelja bez obzira na naciju, vjersko ili neko drugo opredijeljenje govore kako se, kada radimo stručno i pošteno na dobrobit građana vrlo lako možemo ujediniti i stvarati bolji sistem, graditi bolju zemlju.

Za vrijeme mandata gospodina Ilića kotorska bolnica je ostvarila najveći napredak u posljednjih nekoliko decenija. Smjena na čelu ustanove u vrijeme korona virusa znači stvaranje opasnosti, zbog partitokratskog upravljanja pojedinaca iz vrha vlasti.

Neko se uplašio dobrog primjera. Zato što je slijedio ljekarsku etiku postao je nepodoban.

Ako se vođenje zdravstvenog sistema nastavi na ovaj način, o zdravlju građana neće imati ko da brine.

Korumpirana vlast koja ne priznaje da je zdravlje građana apsolutni i beskompromisni prioritet, mora da ode!

Primjer doktora Ilića nam govori da možemo i moramo da napravimo sistem okrenut očuvanju zdravlja i života građana, sistem koji će pružati podršku ljekarima koji to zaslužuju, kaže se u saopštenju koje potpisuje Igor Jovović predjednik OO DEMOS Tivat.

Rusi na referendumu dali Putinu pravo da ostane na vlasti do 2036.

0
Putin – foto EPA

Rusi su otvorili vrata ostanku predsjednika Vladimira Putina na vlasti do 2036. godine glasajući na jučerašnjem referendumu u velikoj većini za reformski paket koji će omogućiti da se on još dva puta natječe za mandat predsjednika, dok kritičari upozoravaju da je ishod referenduma lažiran.

Službeni rezultati, nakon više od 90 posto prebrojanih glasova birača, pokazuju da je bivši dužnosnik KGB-a koji vlada Rusijom više od dva desetljeća kao predsjednik ili premijer, lako osvojio pravo da se natječe za još dva predsjednička mandata. To znači da može ostati predsjednik još više od 16 godina.

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je skoro 78 posto glasača poduprlo predložene promjene ustava, a da je 21 posto glasalo protiv. Čelnica povjerenstva Ella Pamfilova kazala je da je glasanje bilo transparentno i da su dužnosnici napravili sve kako bi osigurali njegovo pravilno odvijanje.

Suprotnog je mišljenja oporbeni političar Aleksej Navalni koji je glasanje nazvao nelegitimnom i nelegalnom predstavom koja je imala za cilj legalizirati Putinov doživotni ostanak na mjestu predsjednika. “Nikada nećemo priznati rezultat”, rekao je Navalni obraćajući se putem videa svojim pristašama.

On je poručio da oporba za sada neće prosvjedovati zbog opasnosti od pandemije koronavirusa, no da će to napraviti u velikim brojkama najesen budu li njezini kandidati blokirani u sudjelovanju na regionalnim izborima ili njihovi rezultati budu falsificirani.

“Ono od čega gospodin Putin najviše strahuje jest ulica”, kazao je Navalni.

“On neće otići dok ne počnemo izlaziti na ulice u stotinama tisuća i milijunima”, dodao je.

Rusi su bili ohrabreni podržati Putinov paket reformi za ostanak na vlasti, koji kritičari nazivaju ustavnim udarom, uz nagrade u kojima su se nudili stanovi te isticanjem drugih ustavnih amandmana koji su se odnosili na zaštitu mirovina ili zabranu istospolnih brakova. Nudile su se i jednokratne uplate po Putinovu nalogu poput 10.000 rublji (140 dolara) za ljude s djecom, u srijedu, zadnjeg dana izlaska na birališta, tijekom referenduma koji se odvijao sedam dana kako bi se izbjeglo širenje koronavirusa.

Moskovljanin Mikhail Volkov kazao je da je glasao za reforme.

“Trebamo radikalne promjene i ja sam za njih”, kazao je. Drugi su bili manje entuzijastični. “Nisam čitala o amandmanima, da budem iskrena. Koji je cilj glasanja ako su već odlučili za tebe. Tako je to u našoj zemlji, pročitaj nešto i glasaj. Glasala sam”, kazala je.

Na birališta je izišlo 65 posto biračkog tijela, objavili su izborni dužnosnici. Putin (67) već je sada najdugovječniji na vlasti čelnik moderne Rusije od sovjetskog diktatora Josifa Staljina, a potpora ustavnim reformama na referendumu donosi mu mogućnost da nakon završetka postojećeg mandata 2024. provede još dva šestogodišnja mandata na predsjedničkoj dužnosti.

On sam kazao je da još nije odlučio o svojoj budućnosti. Njegovi kritičari, koji Putina uspoređuju s carem, kažu da su sigurni da će se kandidirati ponovno, no analitičari kažu kako želi ostaviti otvorene sve opcije.
Prema istraživanju agencije Levada, potpora od 60 posto koju uživa među građanima ostaje i dalje visoka, no ipak je bitno manja nego na njegovu vrhuncu, kada je uživao potporu 90 posto građana.

Nevladina organizacija za nadzor izbora Golos, navela je u svom izvješću brojne neregularnosti prilikom glasanja i kazala da neće moći potvrditi rezultat kao legitiman.

Namjera ministra zdravlja da mijenja uspješnog i omiljenog ljekara na čelu Opšte bolnice Kotor izazvala revolt u Boki

11
dr Ivan Ilić

Povodom informacije da ministar zdravlja Kenan Hrapović (SD) ne namjerava da produži mandat direktoru Opšte bolnice Kotor, primarijusu dr Ivanu Iliću, danas su reagovali iz SDP-a čiji je Ilić istaknuti član i funkcionera, ali i iz liste Bokeški Forum koja je osudila takvo postupanje ministra prema uglednom bokeljskom hirurgu i ljekaru.

„Bokeški Forum najoštrije osuđuje odluku o tome da se jednom vrhunskom čovjeku i stručnjaku kakav je dr Ivan Ilić, ne produži mandat na mjestu direktora kotorske bolnice. Bez obzira što je dr Ilić bio član druge političke struje, nama u BF ne smeta da kažemo da je riječ o izuzetnom profesionalcu. Čovjeku za koga su svi ljudi bili isti i ravnopravni pacijenti.”- saopštili su iz BF-a pozivajući nadležne u Ministatsvu zdravlja da “još jednom razmotre ovu suludu odluku i puste da bar u nekim ekstremnim slučajevima, kakav je liječenje ljudi i vođenje institucija od javnog interesa, upravljaju najbolji, a ne najpodobniji.”

Postupak ministra zdravlja prema primarijusu Iliću, juče je u parlamentu oštro kritikovao i osudio poslanik SDP Raško Konjenvič koji je naglasio da je riječ o uglednom ljekaru bez mrlje u profesionalnoj karijeri i privatnom životu, i da je jedini razlog zašto ministar Hrapović ne želi da produži direktorski mandat Iliću, njegova politika propadnost SDP-u.

“Još je i gore to što ovdje jedan korumpirani ministar ovako postupa prema jedinom direktoru jedne bolnice u Crnoj Gori koji dolazi iz redova manjinskog hrvatskog naroda, i to samo nekoliko dana nakon što su se čelnici režima u Kotoru hvalili pred predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem o dobrom pološaju i pravima pripadnika ovdašnje hrvatske zajednice. Ovo je klasična diskriminacija po političkom osnovu jer se dr Ilić razriješava samo zbog toga što želi da zadrži svoje pravo da misli svojom glavom. Ilić se razriješava samo iz raloga što jednom korumpiranom ministru neće da klima glavom.”- istakao je Konjević.

Prim. dr Ivan ilić

Primarijus dr Ivan Ilić je u proteklih pet godina na čelu Opšte bolnice Kotor uspio da značajno unapredi i osavremeni dijagnostičku i drugu medicinsku opremu u toj ustanovi, bez veće finansijske podrške Fonda za zdravstvo Crne Gore da rekonstruiše, modernizuje i proširi dio kapaciteta te zdravstvene ustanove zahvaljujući poslovnoj saradnji sa firmom “Marine Med” iz Dubrovnika i  da uvede čitav niz nnovih zdravstvenih usluga za stane turiste i putnike sa kruzera.

Zahvaljujući njemu, Opšta bolnica Kotor je postala i mjesto gdje se primjenjuju najsavremenije i najmanje invazivne hirurške intervencije, a za svoj rad i zalaganje te rezulate koje bolnica postiže, dr Ilić uživa ogroman ugled među stanovnicima Kotora, Tivta i Budve kao tri opštine koje su oslonjene na regionalnu bolnicu u Kotoru. Dr Ilić rodom iz Lepetana kod Tivta, jedan je od osnivača i bivši predsednik Hrvatskog građanskog društve Crne Gore, a od januara ove godine je  i predsjednik  OO SDP Kotora.

Novska lista: Zgroženi tendencioznom odlukom Podgorice kojom se direktno utiče na život u Boki Kotorskoj

Bolnica Kotor foto Boka News

Novska Lista je zgrožena još jednom tendencioznom odlukom Podgorice kojom se direktno utiče na život u Boki Kotorskoj. Neproduženje mandata direktoru kotorske bolnice, uglednom ljekaru i profesionalcu, dr Ivanu Iliću, novo je političko nasilje svojstveno samo diktatorskim i duboko centralizovanim režimima. Izgleda da u podgoričkoj mutaciji političkog sistema pod sekcijom zdravstvo ne stoji „briga za zdravlje ljudi“, već „baš me briga za zdravlje ljudi“.

Stoga je naša namjera iskazati duboko poštovanje prema čovjeku – ljekaru koji je savjesno radio svoj posao i tokom karijere spasio mnoge živote Novljana. Naša je namjera iskazati poštovanje prema profesionalcu u čijoj smo se ustanovi osjećali u sigurnim rukama, i tražiti od Ministra zdravlja da promijeni odluku. Politička pripadnost ne smije se stavljati ispred struke! To jest, ako ne govorimo o podgoričkim mutacijama istih.

Hrvatska otvorila granice za građane EU, ostali uz uslove, ali bez samoizolacije

0
GP Karasović
GP Karasović

Hrvatska je od danas otvorila granice za građane Evropske unije, dok državljani petnaestak država, među kojima su Srbija, Crna Gora i BiH, mogu da uđu zbog poslovnih ili turističkih razloga, uz plaćenu rezervaciju smeštaja i bez obavezne samoizolacije, objavljeno je u Zagrebu.

Prema najnovijoj odluci, u Hrvatsku bez ograničenja mogu da uđu građani EU/EEA i osobe s trajnim boravištem u EU/EEA. Za sve putnike i dalje vredi preporuka da ispune obrazac ENTERCROATIA i tako najave svoj dolazak radi bržeg prelaska granice i radi potencijalnog praćenja kontakata u slučaju zaraze. Svi ostali strani državljani mogu ući ako zadovoljavaju određene uslove, odnosno ako dolaze iz poslovnih ili turističkih razloga, uz plaćenu rezervaciju smeštaja.

I dok za građane EU nema ograničenja, državljani trećih zemalja mogu da uđu u Hrvatsku ako imaju poslovni ili turistički razlog, putuju zbog školovanja, neodložnih ličnih ili medicinskih razloga. Takođe su od ograničenja izuzeti i zdravstveni radnici i istraživači, prevoznici i putnici u tranzitu. Nadležni i dalje apeluju na sve njih da pre putovanja provere udovoljavaju li zahtevima i to na mail Uprave za granice MUP uzg.covid@mup.hr.

Ako ispunjavaju navedene uslove, ove osobe se mogu prijaviti na aplikaciji entercroatia.mup.hr zbog lakšeg i bržeg ulaska u Hrvatsku, precizira se u odluci Štaba, prenosi Beta.

Treće države čijim građanima je omogućen ulaz u Hrvatsku su Alžir, Australija, Crna Gora, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis, BiH i Urugvaj. Moći će ulaziti i građani Kine, ali pod uslovom da Peking ukine ograničenja za ulazak državljana EU.

Odluka će se menjati svake dve sedmice.

Hrvatska je postupila u skladu s preporukama Evropske komisije o postepenom otvaranju granica EU za državljane 15 zemalja koje nisu članice EU od 1. jula, među kojima su Srbija i Crna Gora. Hrvatska je na popis zemalja koje nisu članice EU dodala i BiH.

Tako od danas važe ista pravila o ulasku u Hrvatsku iz tih država, kao pre 24. juna kada je bila uvedena mera obavezne samoizolacije u trajanju od 14 dana za putnike koji dolaze iz Srbije, BiH, Severne Makedonije i Kosova.

Popis država revidiraće se svake dve sedmice, u skladu s epidemiološkim kriterijumima.