Izložba “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora“, koju zajednički organiziraju Dubrovački muzeji, Muzej grada Šibenika i Hrvatski restauratorski zavod, virtualno je otvorena na Facebook stranici Dubrovačkih muzeja u četvrtak 4. juna 2020. godine.
Izložba predstavlja rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko od otoka Murtera. Nalazište je datirano na početak 17. stoljeća, stoga pripada grupi novovjekovnih brodoloma koji sve većim brojem ukazuju na živu pomorsku trgovinu duž istočnojadranskog plovnog puta od 16. do 18. stoljeća, piše Dubrovački Vjesnik.
Brojne naznake govore u prilog tome da brod koji je svoje putovanje prije 400 godina završio na pličini Mijoka nije bio trgovački brod, već uskočka brodica potonula u bijegu s bogatim plijenom. Tokom istraživanja sakupljena je bogata kolekcija pokretnih nalaza iz 16. i početka 17. stoljeća. Riječ je o predmetima za svakodnevnu upotrebu, luksuznoj dekorativnoj robi, staklarskim proizvodima, zlatarskom materijalu te raznim predmetima i instrumentima koji su bili prava inovacija za ono doba, poput preklopnih sunčanih satova, tehničkih olovaka i katanaca sa šifriranim mehanizmom. Na brodolomu je pronađena velika količina zlatnog i srebrnog novca.
Metalni predmeti potječu iz obrtničkih radionica grada Nürnberga, glavnog europskog središta za trgovinu i proizvodnju luksuzne robe i znanstvenih instrumenata, dok je stakleni materijal porijeklom iz staklarskih radionica s otoka Murana.
Autorice izložbe su podvodna arheologinja Vesna Zmaić Kralj (Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju) i kustosica Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika), dok je autor likovnog postava i grafičke opreme Ante Filipović Grčić iz 2FH studija. Koordinatorica dubrovačke izložbe je viša kustosica Ana Kaznačić Skurić, voditeljica Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, a izložba će ostati otvorena za posjetitelje u žitnici “Rupe” do 15. avgusta 2020.
Deseci hiljada demonstranata okupili su se u subotu u Washingtonu i drugim američkim gradovima pozivajući vlasti da prekinu rasizam i policijsku brutalnost, nakon što su prosvjedi potaknuti smrću Georgea Floyda u Minneapolisu, za koji je odgovorna policija, ušli u dvanaesti dan.
Okupljanje demonstranata ispred spomenika Abrahamu Lincolnu u Washingtonu i njihov mimohod do Bijele kuće obilježili su dosad najveće prosvjede u zemlji od objave video snimke na kojojo se vidi kako nenaoružanog crnca u lisicama guši bijeli policajac klečeći mu na vratu.
Demonstranti su se u subotu okupili u brojnim urbanim središtima, New Yorku, Atlanti, Philadelphiji, Chicagu, Los Angelesu, San Franciscu, Seattlu, Bostonu i Miamiju, ali i u manjim ruralnim mjestima širom zemlje.
“Imam dojam da na ovaj način postajem djelićem povijesti i dijelom skupine ljudi koja nastoji promijeniti svijet za dobrobit svih nas”, rekao je Jamilah Muahyman, stanovnik Washingtona, koji se pridružio demonstracijama blizu Bijele kuće.
Jedno od najvećih iznenađenja je okupljanje između 150 i 200 prosvjednika u sklopu pokreta ‘Black Lives Matter’ u gradiću Vidor na istoku Teksasa, zloglasnom po dugogodišnjoj povezanosti s Ku Klux Klanom.
Subotnji prosvjedi bili su puno ‘opušteniji’ u usporedbi s puno žešćim, premda uglavnom mirnim demonstracijama održanim posljednjih dana. Tjedan je započeo sporadičnim epizodama paleži, pljačke i vandalizma za što vlasti i aktivisti uglavnom okrivljuju vanjske poticaje i zločinačke porive.
Vlasti su povremeno pribjegavale žestokoj taktici nastojeći uvesti policijski sat u nekim gradovima, među njima i u New Yorku i Washingtonu, gdje je policija rastjeralivala okupljene prosvjednike. No ti su sukobi samo pojačali fokus prosvjeda na širi način gledanja na događaje čiji su dugoročni cilj dalekosežne reforme kazneno pravnog sustava, kao i odnos sustava prema rasnim manjinama.
Intenzitet prosvjeda počeo je jenjavati u srijedu pošto su vlasti Minneapolisa uhitile svu četvoricu policajca umiješanih u Floydovu smrt. Derek Chauvin, bijeli policajac koji je koljenom gušio Floyda gotovo devet minuta, dok je on više puta kazao da ne može disati, optužen je za ubojstvo drugog stupnja.
Najveći prosvjed dosad
No u subotu su održani najveći prosvjedi dosad. U glavnim gradovima Sjedinjenih Država okupili su se deseci tisuća ljudi, unatoč zdravstvenom riziku od zaraze koronavirusom, premda službeni podaci o odazivu građana nisu još dostupni.
Velik je broj demonstranata promarširao pokraj sveučilišne bolnice George Washington, od Bijele kuće udaljene tek nekoliko blokova, izvikujući: “Ruke uvis, ne pucajte!”, “Marširamo zbog nade, a ne zbog mržnje” i “Ne mogu disati.”
U Floydovu rodnom Raefordu u Sjevernoj Karolini stotine stanovnika čekale su ispred crkve u kojoj je na odru izloženo Floydovo tijelo, želeći mu odali počast.
U New Yorku je u subotu poslijepodne mnoštvo prosvjednika Brooklynskim mostom stiglo u Donji Manhattan. U mirnome su mimohodu prošli uglavnom praznim Broadwayem. Tisuće ih se okupilo u Harlemu odakle su krenuli prema središtu grada, prešavši stotinu gradskih blokova do Washington Squarea.
U Philadelphiji su se demonstranti okupili ispred gradskog Muzeja umjetnosti izvikujući “Ako nema pravde, nema ni mira.”
Gotovo svečano ozračje
Među prosvjednicima okupljenim samo jedan blok od trga ispred Bijele kuće, koji je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser dan ranije preimenovala u Black Lives Matter Plaza, vladalo je gotovo svečano ozračje.
Prosvjednicima se pridružila i gradonačelnica, žestoka i glasna kritičarka Trumpove reakcije na prosvjede. Demonstranti su uz glasnu glazbu sa zvučnika pjevali “Sweet Caroline” Neila Diamonda i “Alright” Kendricka Lamara.
U prosvjedima su sudjelovale cijele obitelji, kao i građani svih dobnih skupina.
Bilo je puno manje policije nego prošli tjedan i njezini pripadnici nisu bili toliko agresivni, čemu u prilog govori i činjenica da su bili odjeveni u službene patrolne uniforme i nisu nosili kacige ni neprobojne prsluke.
Situacija sa pandemijom izazvanom virusom COVID 19 se odrazila i na dinamiku radova vezanih za završetak prvog Akvarijuma Boka u Crnoj Gori, u realizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Dr Mirko Đurović, iz Instituta za biologiju mora, kaže da je još uvijek blokiran dolazak kolega iz Italije u Crnu Goru, a koji su bili angažovani na montaži akvarijumskih elemenata.
„Tokom juna očekujemo njihov dolazak, naravno sve u nadi da će se situacija bitno popraviti i da će njihov dolazak iz Italije biti moguć“, naveo je dr Đurović.
Prema njegovim riječima, radni tim BOKA akvarijuma je tokom pandemije radio na pripremi štampanih materijala i procedura u samom akvarijumu, kao i na finalizaciji glavnog projekta uređenja dvorišta Instituta za biologiju mora čija sanacija treba da otpočne tokom naredne dvije sedmice.
Na pitanje kada Crna Gora može očekivati otvaranje vrata Akvarijuma za građane, dr Đurović kaže da je za sada vrlo nezahvalno davati dugoročne prognoze.
„Situacija sa virusom COVID – 19 se pokazala vrlo složena i komplikovana i svi moramo da se naviknemo na novi način razmišljanja i rada koji je uslovljen pojavom ovog virusa. Institut za biologiju mora će se potruditi da, ukoliko se izvrši montaža akvarijumskih elemenata tokom ljeta, finalizuje i otvori prvi akvarijum u Crnoj Gori, u septembru 2020. godine“, rekao je dr Đurović.
Podsjetimo, Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore. Radi se, kako je ranije naveo dr Đurović, o površini od 300 m2, kojoj je Institut za biologiju mora, nakon 30 godina nekorišćenja zbog lošeg stanja i dotrajalosti instalacija, udahnuo novi život.
Akvarijum Boka
Rekonstrukcija u ovakvim objektima je izuzetno zahtjevna, kako sa arhitektonsko-građevinskog aspekta, tako i sa pravljenja plana za smještaj samih akvarijumskih bazena i prateće tehnike.
U Akvarijumu će, u tri međusobno povezane prostorije, biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva. U trećoj prostoriji posvećenoj Bokokotorskom zalivu biće dostupan touch tank, gdje će najmlađi posjetioci moći da dodirnu vodu i osjete blizinu organizama u bazenu i nauče više o flori i fauni Boke.
Budući Akvarijum će i naučnicima u Institutu omogućiti da izvode različite naučne eksperimente “in vivo”, da prate sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini, kao što je rast i razvoj organizama i interakcija među vrstama.
Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat MONTEAQUA koji se završava u junu 2020. godine. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore.
Do prije samo desetak godina u Hrvatskoj se malo znalo o šparogama kao povrću od kojega se pripremaju najrazličitija ukusna jela po restoranima širom svijeta.
O njoj se u najvećoj mjeri znalo kao o povrtlarskoj kulturi koju se u proljeće ide brati u Njemačku da bi se nešto zaradilo. U međuvremenu je šparoga postala raširena po cijeloj Hrvatskoj, a samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara. U cijeloj Hrvatskoj je do 200 hektara pod šparogama. Uzgojem šparoga bavi se i Đuro Krznarić (70) iz Rokovaca, koji ih od 2012. godine sadi na 2,2 hektara. Kaže da je do tada sadio kukuruz i pšenicu, ali da je s godinama vidio da je šparoga kao kultura znatno isplativija.
– Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Iskreno, na početku smo mislili da neće biti toliko radova oko nje, ali ubrzo smo vidjeli koliko posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima, održavanjem zemlje i njezinom pripremom za sljedeću godinu… Ako želite dobar prinos, kvalitetnu šparogu i zaradu, onda se mora i raditi – objasnio je Krznarić za Večernji list.
I na njegovu polju u tijeku su posljednji ovogodišnji dani berbe šparoga koja počinje krajem ožujka ili početkom travnja. U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.
– Tokom 2018. godine, koja je bila idealna, imali smo 5,7 tona po hektaru. Ova je bila vremenski lošija, a bilo je i mraza, pa će prinosi biti oko četiri tone, što je također dobro. Prošle su one „hit godine“, ali i dalje je dobro – rekao je Krznarić.
Na njegovu polju desetak radnika bralo je šparoge i stavljalo ih u plastične gajbe, nakon čega sve to ide u sortirnicu i pakirnicu, a odatle na tržište.
– Ovo mi je prva godina da berem šparoge. Na polju smo svaki dan po četiri-pet sati. Tu smo i po suncu i po kiši ako nas uhvati, ali stabljike se moraju pobrati ili će propasti. Najgore je za leđa, ali izdržimo – kratko nam je rekla Martina Devčić (21).
Od alata koristi se specijalan metalni pomagač koji je naoštren na vrhu tako da stabljika šparoge upadne unutra i samo bude odsječena. Radnici na Krznarićevu polju koriste i njegov izum koji im pomaže u branju i transportu, a za koji je ideju dobio na YouTubeu. Riječ je o „vozilu“sa sjedalicom, tako da radnik sjedi i bere šparoge koje potom ubacuje u plastične gajbe. Kada ih napuni, stavlja ih iza i tako prenosi. Dobra za jetru, bubrege… Kako su rasli nasadi šparoga, rasla je i priprema ovoga povrća po kućanstvima pa su recepti sa šparogama postali neizostavan dio brojnih kuhinja. Od šparoga se prave juhe, specijaliteti s mesom, salate, pizze… Šparoga se i kiseli pa služi i kao salata.
– Šparoge su iznimno zdrave za normalan rad jetre, bubrega i pluća, a odlične su i za dijetalnu prehranu oboljelih od dijabetesa. Pomaže i kao prevencija srčanih bolesti. Prepuna je vitamina – kaže Snježana Bartulović.
Veliku ulogu u sve većim površinama pod šparogama ima i zadruga Vinkovačka šparoga, osnovana 2013. godine. Danas ona broji 15 zadrugara i četiri kooperanta, koji svi zajedno obrađuju više od 40 hektara zasađenih šparogom. Upravitelj zadruge Branko Horvat kaže da je prve stabljike šparoge u županiju donio Marko Hervojević, koji je danas predsjednik Skupštine zadruge, te da od tada površine pod tim nasadima iz godine u godinu rastu.
Dobri rezultati i zarada pridonijeli su tome da su neki prestali s uzgojem pšenice i kukuruza te prešli na šparoge. Ima i onih koji se nisu ni bavili poljoprivredom, a danas se bave uzgojem šparoga. U Hrvatskoj se najviše uzgaja mary washington vrsta šparoge koja je zelene boje. Domaći uzgajivači kažu kako je to radi sunca i da naše šparoge imaju samim tim više vitamina.
– Po hektaru zasađenom šparogom dobit ide do 25.000 kuna, no boljih godina ona može biti i veća. Drugim riječima, ova kultura je 7-8 puta isplativija od pšenice. Cilj nam je individualne proizvođače dovesti u zadrugu jer bismo tada postali ozbiljan igrač na tržištu, a mogli bismo i zaštititi cijenu šparoge. Veliki nam je uspjeh to što nam je od 2017. godine Lidl strateški partner koji od nas otkupljuje više od 60 posto šparoga – kaže Horvat.
Detalj iz brodogradiliista Apatin - www.shipyardapatin.com,
Pecic (desno) sa Brnabickom tokom obilaska brodogradilista
Brnabić
Detalj iz brodogradiliista Apatin www.shipyardapatin.com,
Kompanija „Arsenal-Rem“ iz Kraljeva kojoj je na čelu bivši tehnički direktor vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu, mornaričko-tehnički pukovnik u penziji Vasilije Pecić, i za koju radi jedan broj bivših inženjera i iskusnih majstora Arsenala, dobiće punu podršku Vlade Srbije u svojim nastojanjima da revitalizuje brodogradnju u toj državi.
To je istakla premijerka Srbije Ana Brnabić koja je minulog vikenda posjetila Apatin i tamošnje brodogradilište na rijeci Dunav, a čiji je n“Arsenal-Rem“ vlasnik od prošle godine.
„Brodogradilište u Apatinu je dokaz koliko su važne domaće investicije. Od avgusta 2019. konačno smo imali jako dobru privatizaciju i zahvalila bih kompaniji “Arsenal Rem” iz Kraljeva i cijelom timu i porodici Pecić, jer su pokazali ne samo interesovanje, već i hrabrost da uđu u ovako ambiciozan projekat”- rekla je Brnabićeva koja je minulog vikenda obišla brodogradlište u Aatinu i upoznala se sa planovima njegovog novog vlasnika. Ona je Peciću i njegovoj kompaniji poručila da će “imati podršku Vlade Srbije i lokalne samouprave” u svojim nastojanjima i ambicioznim planovima da obnove proizvodnju u tom brodogradilištu koje je nekada zapošljavalo i do 800 ljudi.
“Ovo je ogroman resurs i ogroman potencijal. Nažalost brodogradilište Apatin je potpuno uništeno, ne samo zbog nesrećnih decenija ratova i sukoba na ovim prostorima, već i nakon 2000. godine uslijed više nego problematičnih privatizacija”- podsjetila je Brnabićeva, dodajući da je novi vlansik brodogradilišta odlučan da brodogradnji koja u Srbiji ima dugu tradiciju, vrati dio starog sjaja i uspjeha.
Kompanija „Arsenal Rem“ Kraljevo, a koja ima i istoimenu crmogorsku kćerku-kompaniju u Tivtu, vlasništvo bivšeg tehničkog direktora tivatskog Arsenala Vasilija Pecića, je za 2,1 milona eura lani kupila Brodogradilište Apatin i u međuvrenu u njega uložila 800.000 eura. Inače, brodogradilište je nakon niza neuspjelih privatizacija proteklih godina, završilo u stečaju. Apatinsko brodogradilište bilo je najveće riječno brodogradilište u bivšoj Jugoslaviji, i drugo je po veličini riječno brodogradilište u Evropi. Osnovano prije talno 100 godina, brodograiulište Apatin bilo je najveći poslodavac u tom vojvođanskom gradu i jedna od najuspješnijih izvoznih kolektiva u Srbiji, a raspolaže tehničkim kapacitetima koji su omogućavali da se u njemu grade riječni, ali i morski brodovi različitog tipa i namjena – od tankera i balk kerijera, preko tegljača, potiskivača, barži, plovnih bagera i plovila za naftnu i off shore industriju, dužine do 135 metara i veličline do 6.000 tona deplasmana. Apatinsko brodogradilište je tokom svoje istorije sagradilo više od 400 brodova koji su plovili rijekama širom Evrope, ali i mnogim svjetskim morima jer su izvoženi u više evropskih i država Bliskog i Srednjeg Istoka.
Brnabicka u brodogradilistu Apatin
Smješteno na parceli površine 9 hektara uz rukavac na lijevoj obali Dunava, apatinsko brodogradilište ima šest zatvorenih hala za izgradnju remont brodova, sinhro lift nosivosti 1.500 tona za brzu manipulaciju prilikom podizanja i porinuća brodova u vodu, dva otvorena navoza za remont i izgradnju brodova, halu za izgradnju aluminijumskih brodova, halu pripreme i radionice za obradu metala, brodomontersku, bravarsku, mehaničarsku, motornu, cjevarsku, elektro radionicu, stolarsku i radionice za pjeskarenje i bojadisanje.
Gotovo potpuno ekonomski uništeno brodogradilište ali koje je sačuvalo svoje glavne tehničke resurese – među kojima i sinhrolift, nakon kupovine, Pecić je proteklih mjeseci već počeo polako vraćati u život. Trenutno u brodogradilištu radi 20 stalnih radnika, ponovno su počeli remonti riječnih brodova i plovila, ali su planovi Arsenal-Rema mnogo ozbiljniji, pa je tako Pecić već sklopio sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji sa Srednjom tehničkom školom u Apatinu gdje će biti uveden sistem dualnog obrazovanja mladih za deficitarna zanimanja u brodogradilištu – prvenstveno zavarivače i brodomontere. „Arsenal-Rem“ je zavarivačima ponudio početnu platu od 600 eura, ali ona zavisno od njihove vještine i toga da li mogu variti prohrom, aluminijum i slične lake ili legirane metale, iznosi i do 1.200 eura.
Detalj iz brodogradiliista Apatin – www.shipyardapatin.com,
„Kada već nismo uspjeli da spasimo brodogradnju u Tivtu i Crnoj Gori, bar da Tivćani probaju da spasu brodogradnju u Srbiji“-prokomentarisao je ovaj svoj poslovni potez Vasilije Pecić.
On je naime, proteklih desetak godina od kada je zatvoren Arsenal u Tivtu i Jadransko brodogradlište Bijela nastojao da preko svojih firmi iz Kraljeva i Tivta održi kontinuitet brodograđevne i brodoremonte djelatnosti u Boki koja ima viševjekovnu tradiciju, ali za to nije bilo razumijevanja kod crnogorske Vlade. Svi Pecićevi predlozi da se makar dio kapaciteta Arsenala ili Bijele sačuva i nastavi brodograđevna djelatnost su odbijeni sa obr azloženjem da budulnost Boke i Crne Ghore nije u industriji, već u turizmu. To je urađeno uprkos tome što je bilo prostora na tržištu da makar jedna brodogradilišna kompanija u Boki nastavi da živi i dobro zarađuje, pogotovo u domenu ratne brodogradnje. „Arsenal-Rem“ naime, proteklih je godina uspješno poslovao i remontovao u inostranstvu ratne brodove i podmornice Libije, Kenije i još nekih država, a lani je ta firma završila i obiman posao rekonstrukcije i modernizacije raketne topovnjače RTOP-405 Mornarice Vojske Crne Gore koaj je pretvorena u patroni brod P-105 „Durmitor“, a što je koštalo oko milion ipo eura. „Arsenal-Rem“ i njegovi radnici i inženjeri predvođeni Pecićem su proteklih godina uradili i niz drugih manje ili više komplikovanih poslova na održavanju ili remotorizaciji drugih brodova i plovila Mornarice VCG, ali u državnom vrhu nije bilo razumijevanja za njihova upozorenja da se u Crnoj Gori mora sačuvati tehnički i kadrovski nukleus brodogradnje, makar i zbog samo crnogorskih potreba za tim uslugama. Naime, nakon prodaje sva četiri plutajuća doka iz Arsenala i Bijele i uništenja sinhro-lifta Tivtu, u Crnoj Gori više ne postoji tehnička mogučnost da se dokuje bilo koji veći ovdašnji brod, pa Mornarica VCG, kao ni kompanija Pomorski saobraćaj Kamenari ili drugi brodari koji imaju veća turističko-izletnička plovila, više nemaju gdje u svojoj državi da obave dokovanja u druge ozbiljnije remontne zahtjeve na svojim brodovima. Istovremeno, „Arsenal-Rem“ je imao stabilan niz poslova u inostranstvu koji su mu i omogućili da uše u do sada svoj najambiciozniji poslovni poduhvat – kupovinu posrnulog, ali nekada veoma uspješnog brodogradilišta u Apatinu za koje Pecić ima i veoma interesantne planove i već obezbijeđene poslove, kako u remontu, tako i u novogradnji brodova za domaće i strane naručioce, odnosno proizvodnji brodske opreme.
Crnogorski državni zvaničnici, nakon katarstrofalnih posljedica koronavirusa na ovdašnju turističku privredu, sada su „pomijenili ploču“ i počeli govoriti o potrebi restrukturiranja naše privrede u pravcu većeg udjela industrije i proizvodnje, jer su shvatili da je strategija oslanjanja države samo na turizam i usluge, bila potpuni ekonomski promašaj. Za brodogradnju kasno, jer su oni koji su bili zainteresovani da je razvijaju u Crnoj Gori poput „Arsenal-Rema“, u međuvremenu svoje poslovne planove preusmjerili na Srbiju koja je za njih imala više razumijevanja.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozivaju NKT i ministra zdravlja da odmah obezbijede testiranje svih osoba u karantinu i njihovo puštanje u kućnu samoizolaciju do prijema rezultata testa.
“Jedino takvo postupanje će spriječiti dalje neopravdano razlikovanje (diskriminaciju) u odnosu na osobe koje su takođe došle u Crnu Goru iz država sa povećanim obimom zaraze (više od 25 oboljelih na 100.000), a kojima je omogućeno da u Crnu Goru uđu privatnim jahtama i avionima, sa testovima koji nisu stariji od dva dana, ili drugim posebnim dozvolama, bez upućivanja u karantin ili samoizolaciju, kao i u odnosu na one koji su smješteni u samoizolaciju ili su pušteni iz karantina prije isteka roka od 14 dana, a da nijesu čekali rezultate testiranja. Na ovu diskriminaciju smo ukazali i kroz primjer sistemskog kršenja prava crnogorskih pomoraca koji trenutno čine najveći broj osoba u karantinu” saopštile su izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević i izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
CGO i HRA ukazuju na “neujednačenu, nejasnu i zabrinjavajuću praksu zdravstveno-sanitarnih inspektora da proizvoljno skraćuju pojedinim osobama period boravka u karantinu na manje od 14 dana (“vrijeme maksimalne inkubacije”) koliko je propisano naredbom od 29. maja i kako preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a bez pratećeg obrazloženja.”
“U prilogu dostavljamo primjere takvih rješenja, (uz zatamnjene lične podatke) u kojima inspektori vrijeme inkubacije, tj. boravka u karantinu skraćuju na 7 i 4 dana. Očigledno je da mjera karantina nije neophodna, kao i da nisu svi jednaki pred zakonom, što govori u prilog zahtjevu da se svi odmah testiraju i puste u samoizolaciju do dobijanja rezultata testa. Imajući u vidu vijest da je Institut za javno zdravlje nabavio dovoljnu količinu testova, apelujemo da se na državnim granicama organizuje testiranje o trošku države (za državljane i rezidente), a uz nadoknadu i za sve ostale, da se rezultati sačekaju u kućnoj izolaciji i da se obustavi zatvaranje ljudi u karantine”, zaključeno je u saopštenju.
Kompanija Bella Boka prinuđena je da reaguje na tvrdnje objavljene u pojedinim medijima koje dovode u pitanje dalju budućnost i održivost našeg projekta.
Za početak jasno saopštavamo da se naš projekat nastavlja i da smo, uz velike napore, obezbijedili investicije i za kupovinu novih ekoloških brodova. Svaka drugačija tvrdnja je zlonamjerna i neistinita.
Pandemija korona virusa koja je pogodila cijeli svijet uticala je svakako i na naše planove, ali nijednog trenutka nijesmo razmišljali o prekidu prvog projekta javnog transporta ekološkim brodovima u Crnoj Gori. Virus nas je samo usporio zacrtane planove za ovu godinu, ali nije ozbiljno ugrozio održivost i budućnost našeg projekta.
Brodovi Gracijana i Eletra su spremne za prevoz putnika. Čak i spremnije nego prošle sezone jer su odrađeni kompletni servisi i u velikoj mjeri poboljšane njihove performanse.
Ekološki brodovi Graciana i Elettra
Svakog dana pratimo situaciju na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i upute nadležnih institucija u Crnoj Gori i na osnovu toga ćemo odlučiti o datumu otvaranja naših linija o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Demantujemo tvrdnje da je naša kompanija otpustila kompletnu posadu. Namjera kompanije nije bila da otpusti nijednog radnika, već im je, zbog pandemije i činjenice da mjesecima nijesmo mogli raditi, ponuđen aneks ugovora koji je predviđao smanjenje plate dok ne počnemo sa radom, što je dio njih odbio da potpiše. Svim radnicima koji su odbili da potpišu aneks isplaćene su pune otpremnine predviđene zakonom. Uprava za inspekcijske poslove je potvrdila da smo sve uradili u skladu sa zakonom.
Na zadovoljstvo brojnih mještana i turista jedva čekamo da zajedno nastavimo “Đir za čistu Boku”.
Jedriličarski klub Delfin i prijatelji pozivaju na cjelodnevnu humanitarnu zabavu naslovljenu „Tivat pazi svoje ljude“, pomoć za liječenje naše sugrađanke, jdriličark Jelene Prekajski. Zabava će biti održana u subotu, 6.juna od 10 do 22 sata na mulu ispred kluba, a uključuje zabavni, gastro i edukativni program.
Program se sastoji od tri segmenta- prezentacije, edukacije i konzumacije. Gosti će biti u prilici da uživaju u muzici bokeljskih bendova, uče da prave priganice i palačinke, poziraju za profesionalni portret, nauče osnove tehnike makrame u društvu Meštara o’ konopa. Ali i da guštaju u marendi, objedu i večeri, koje će renomirani lokalni kuvari pripremati na licu mjesta.
„Za marendu imamo palačinke, priganice i burek. Objed nam pada i u ribu i u meso na gradele, dok ćemo za večeru, zahvaljujući sponzorstvu lokalnih picerija, posjetiocima ponuditi pizzu,“ objašnjava šef organizacije, Eldin Kuba Omeragić.
Na svojevrstan način, koristimo priliku da se zahvalimo svima koji su do sada pomogli akciju „Jelena#BudiOptimist“, koju nastavljamo u svom stilu. Danas smo zajedno da pošaljemo Jeleni lijepe misli i dodatnu podršku, ali i da pozdravimo ljeto i početak jedriličarske sezone,“ kaže Kuba.
Nakon što je Postaja pomorske policije Dubrovnik u ponedjeljak, 1. juna od strane Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka Zadar obavještena da je uočen ulazak talijanske ribarice u teritorijalno more Republike Hrvatske ribarica je zatečena s vanjske strane otoka Mljeta te je sprovedena u Luku Dubrovnik, piše Morski.hr.
Na ribarici su se nalazili zapovjednik plovila i četiri člana posade, svi državljani Italije, s ulovom 105,5 kg razne ribe.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja koje je provedeno u saradnji s ribarskim inspektorom zapovjednik plovila prekršajno je procesuiran i kažnjen novčanim iznosom od gotovo 20 tisuća kuna zbog nezakonitog prelaska državne granice i nezakonitog ribolova.
