Savjet EU usvojio je novu ažuriranu listu zemalja čijim državljanima je dozvoljeno putovanje u EU, i sa kojima bi od 31. jula trebalo da se postepeno ukidaju ograničenja putovanja. U odnosu na prije dvije nedjelje sa liste je uklonjen Alžir, dok nijedna nova zemlja nije dodata na listu. Crna Gora, kao ni zemlje regiona, ne nalaze se na ažuriranom spisku Savjeta Evropske unije.
Na listi zemalja van EU cijim državljanima je dozvoljeno putovanje su sada: Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj.
Kada je riječ o Kini, za tu zemlju se očekuje princip reciprociteta.
Kriterijumi kojima se određuje koje će zemlje biti na listi odnose se prvenstveno na epidemiološku situaciju, mjere zaštite, uključujući fizičko distanciranje kao i socijalne i ekonomske parametre, saopšteno je iz Savjeta.
Ova lista, kako navode, i dalje će biti redovno revidirana, nakon konslutacija sa Komisijom i relevantnim agencijama EU, kao i procjenama zasnovanim na epidemiloskom kriterijumima.
“Ograničenja putovanja mogu biti djelimično ili potpuno ukinuta za određenu treću zemlju koja je već na listi na osnovu promjena nekih od uslova i kao posljedica procjene epidemiološke situacije. Ukoliko se situacija u zemlji sa liste brzo pogorša, trebalo bi primijeniti hitno odlučivanje”, navodi se u preporukama Savjeta.
Na novoj ažuriranoj listi nema novih zemlja, niti bilo koje države sa Zapadnog Balkana.
Savjet predlaže da od ovih ograničenja budu izuzeti:
Državljani EU i članovi njihovih porodica. Rezidenti sa dugim boravkom u EU i clanovi njihovih porodica, i putnici sa opravdanom svrhom ili potrebom putovanja.
Preporuke Savjeta, kako je objašnjeno, nisu pravno obavezujuće, a države članice ostaju odgovorne za implementaciju njihovog sadržaja.
Više od dvije i po hiljade stanovnika Grblja, predalo je u početkom ove sedmice peticiju kojom od države Crne Gore traže da ne dopusti da njihove dvije plaže Ploče i Trsteno, daju u zakup „navodnim inostranim investitorima i domaćim biznismenima“.
Uz peticiju, stanovnici Grblja poslali su i pismo ruskom oligarhu Olegu Deripaski koji je na tom područiju izgradio luksuzni kompleks vila, a za kojega sa tvrdi da je „bacio oko“ na te dvije poznate plaže, kojim ga upozoravaju da neće mirno gledati kako im otima „izvor života i opstanka“.
Mještani navode da su za obalu stanovnici ovog kraja posebno emotivno i životno vezani kroz vjekove, jer je ona predstavljala izvor života i opstanka.
„U sadašnje vrijeme s razvojem turizma to je naravno još i više izraženo. Naš stav je jasan, mi smo svoji na svome i smatramo da nikome više od nas samih ne može pripasti ni jedan pedalj naše obale“, ističe se u peticiji.
Mještani Grblja navode i da se prisustvo ruskog biznismena naročito osjeća na konkursima za zakup plaža koje organizuje JP Morsko Dobro Crne Gore na koje se Deripaska javlja “basnoslovnim ponudama“ a te ponude stanovnici Crne Gore ne mogu pratiti.
Navode da su se za pomoć obratili ambasadama Evropske Unije, Sjedinjenih Država, SR Njemačke i Velike Britanije.
Plaža Trsteno
„Kao mještani ovog kraja koji žele dobrosudsjedske odnose, moramo istaknuti da ćemo koristiti sva zakonska i demokratska sredstva kako bismo zaštitili svoja prava”, navodi se u peticiji koju je potpisalo dvije i po hiljade građana Grblja.
Ruski biznismen Oleg Deripaska nije omiljena osoba među crnogorskim stanovništvom pošto je njegova kompanija CEAC od 2005 do 2009. Godine upravljala, tada najvećom kompanijom u Crnoj Gori – Kombinatom aluminija Podgorica.
Crnogorska vlada u tom razdoblju garantovala je za kredit od 132 miliona eura, koje Rusi nikada nisu vratili, pa su garancije platili građani Crne Gore. Koliko je to opterećenje bilo za državnu kasu, pokazuje podatak da je crnogorski budžet u tom periodu bio oko 2 milijarde eura.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 513 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 57 rezultata bilo pozitivno.
Navodi se da su laboratorije Instituta u posljednja 24 časa završile PCR analizu 513 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 57 rezultata bilo pozitivno.
Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije Podgorice 30, Bijelog Polja 11, Nikšića i Bara po tri, Cetinja, Kotora i Rožaja po dva, Andrijevice, Danilovgrada, Budve i Petnjice po jedan.
„Prijavljen je jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Bijelog Polja liječenog u Opštoj bolnici Berane. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna je 39, a od početka godine 48“, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da su se od infekcije oporavila 74 pacijenta, tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 690.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2.020.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 3.073.
U Podgorici je aktivan 881 slučaj, u Nikšiću 242, Bijelom Polju 148, Baru 104, Beranama 103, Budvi 98, a u Rožajama 87.
U Kotoru je aktivno 79 slučajeva, u Pljevljima 78, na Cetinju 62, a u Herceg Novom 37.
U Tivtu su aktivna 32 slučaja obolijevanja od COVID 19, Ulcinju 20, Gusinju 13, Andrijevici deset, a u Plužinama šest.
Na Žabljaku i u Plavu su aktivna po četiri slučaja, u Mojkovcu i Danilovgradu po tri, a u Petnjici, Kolašinu i Tuzima po dva.
Šavnik je i dalje jedina opština u Crnoj Gori u kojoj nema oboljelih od COVID19.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je, u cilju umanjenja negativnih ekonomskih efekata izazvanih pandemijom koronavirusa, donijelo odluku prema kojoj se korisnicima/zakupcima koji obavljaju djelatnost sezonski ili tokom čitave godine, i to u ugostiteljskim objektima- restoranima, na kupalištima, privremenim lokacijama i pristaništima godišnja ugovorena naknada za korišćenje morskog dobra umanjuje za 50%.
Takođe, zbog novonastalih okolnosti izazvanih pandemijom u cilju stvaranja uslova za bezbjedno korišćenje kupalištima, korisnicima uređenih i izgrađenih kupališta koji su do dana 28.07.2020. godine podnijeli inicijative za izmjenu ugovornih odredbi i zahtjeve za mirovanje ugovora u sezoni 2020. godine može se odobriti zaključenje Aneksa ugovora za 2020. godinu, uz djelimično ispunjenje ugovornih obaveza, a pod uslovom:
1. Da se na kupalištu ne pružaju turističke usluge, odnosno ne vrši izdavanje ležaljki i suncobrana i ne stavljaju u funkciju prateći privremeni ugostiteljski objekti i sadržaji;
2. Da korisnik plati 30% od ugovorene godišnje/sezonske naknade;
3. Da korisnik obezbijedi minimum uslova za bezbjedno korišćenje kupališta, što podrazumijeva ispunjenje sledećih precizno definisanih obaveza:
• Ograđivanje kupališta sa mora;
• Postavljanje propisanih informativnih tabli;
• Obezbjeđenje propisanog broja spasilaca;
• Obezbijeđene propisane sanitarne uslove (Sanitarni čvor, mobilne korpe za otpatke, tuševe i kabine za presvlačenje);
• Zaključen ugovor sa komunalnim preduzećem o odvozu smeća;
• Obaveznu dezinfekcionu opremu i druge mjere predviđene Naredbom za preduzimanje mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa.
Na inicijativu predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca (DPS), danas je održan prvi u nizu planiranih sastanaka sa predstavnicima tivatske privrede, a u vezi donošenja opštinske Odluke o II setu ekonomskih mjera podrške privredi i građanima u Tivtu. Donošenje te odluke planirano je za narednu sjednicu SO Tivat koja je zakazana za 10.avgust, samo dvadeset dana pred parlamentarne, ali i lokalne izbore u tom grad.
Kusovac je, kako je saopšpteno uiz njegovog kabineta, predstavnicima Udruženja ugostitelja Tivat i izdavaocima privatnog smještaja predstavio predlog tih mjera. One obuhvataju: umanjenje obaveza plaćanja zakupnine za zakupce poslovnih prostora i zemljišta u vlasništvu Opštine za 50% za period od 01.jula do 31.decembra ove godine.; umanjenje obaveza plaćanja lokalne komunalne takse za 50% za isti period; umanjenje obaveze plaćanja poreza na nepokretnost za fizička i pravna lica, od 10%, za 2020.; oslobađanje obaveza plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva za 2020; oslobađanje obaveze plaćanja lokalnih administrativnih taksi za 2020. kao i obustavljanje naplate zatezne kamate za dugovanje na osnovu poreza na nepokretnost za 2020.
„Ukupna procijenjena vrijednost ovih mjera će iznositi oko 949.000 eura i naša je namjera da na sledeću sjednicu SO Tivat, idemo sa ovim predlogom u nadi da ćemo bar u određenoj mjeri olakšati privredi i građanima.“- kazao je Kusovac, izražavajući zahvalnost na velikom odzivu predstavnika ugostitelja i izdavaoca smještaja.
„Mi želimo da čujemo vaše mišljenje i vaše predloge o onome što lokalna uprava može uraditi na ovom planu.“- dodao je gradonačelnik.
Predstavnik Udruženja ugostitelja Tivat Tonći Francesković, ukazao je na potrebu da već usvojene, ali i predložene mjere, budu na snazi do ljeta naredne godine, a ne samo da kalendarskog kraja ove. Iz Opštine je pojašnjeno da je predlog mjera vezan za budžetsku godinu, ali da se u novembru, kada se planira budžet za 2021. može razgovarati o produženju trajanja svih pomenutih mjera.
Tivatski ugostitelji su izrazili veliku bojazan za opstanak njihovih poslova u aktuelnim okolnostima i pokazali interesovanje za mogućnost umanjenja i drugih redovnih mjesečnih troškova ka opštinskim preduzećima. Oni su takođe, iznijeli problem razlike u cijeni zakupa opštinskih i terasa koje pod zakup daje JP „Morsko dobro“, ali i naglasili nezadovoljstvo zbog odnosa bankarskog sektora kada je u pitanju kreditna podrška.
„Predsjednik Opštine je obećao da će tamo gdje ima prostora obaviti potrebne konsultacije i sagledati da li postoje mogućnosti za dodatne olakšice, potpuno razumijevajući težinu situacije u koju su zapali tivatski ugostitelji.“- saopštili su iz Opštine Tivat podsjećajući da su već prije oko mjesec dana usvojili prvi set mjera i olakšica privredi i građanima zvog ekonomske krize izazvane koronavirusom. Procijenjena vrijednost usvojenog prvog seta mjera iznosi 524.500 eura , a predloženog drugog seta mjera 948.769,25€.
„Podrška Opštine Tivat građanima i privredi kroz pomenute mjere u 2020.godini, a radi prevazilaženja i ublažavanja posljedica epidemije iznosiće 1.473.269,25€ “- podvukli su iz lokalne uprave uz napomenu da će narednih dana biti održani sastanci i konsultacije na istu temu, i sa predstavncima lokalnih poljoprvrednika, pčelara, maslinara, ribara.
Novinari inače, nisu bili pozvani da prate sastanak gradonačelnika sa lokalnim privrednicima i ugostiteljima i da iz prve ruke vide kako oni reaguju na set mjera i predizbornih obećanja koje im je prezentirao Kusovac.
U okviru koncepta Kotor Smart city još tri nove pametne klupe dobile su svoju lokaciju u Dobroti, Risnu i Prčanju.
Solarne klupe su proizvedene u Crnoj Gori i nagrađene su prestižnom BIG See nagradom za Industrijski dizajn u Ljubljani za 2019. godinu.
Potpredsjednica Opštine Kotor Sonja Seferović, koja inicira i vodi realizaciju projekata iz oblasti tehnoloških inovacija, istakla je značaj koncepta „pametni grad“.
„Grad po mjeri građana je grad koji brine o njihovim potrebama, čini život jednostavnijim, udobnijim i efikasnijim. Pametne klupe su samo jedan od segmenata u okviru Smart city projekta koji je u planu. Koliko sam imala priliku da vidim na terenu građani, naročito mladi su bili oduševljeni njihovom postavkom. Ovakve inovacije se brzo i jednostavno prihvataju i rado koriste. Kotor je grad koji je prepoznat po bogatoj kulturno-istorijskoj baštini, uz uvođenje tehnoloških inovacija stvaramo privlačno mjesto za život i turističku destinaciju koju morate posjetiti“, saopštila je potpredsjednica Opštine Kotor Sonja Seferović.
Visokog kvaliteta, savremenog dizajna, otporne na vremenske uslove omogućavaju građanima i turistima ugodniji boravak na kotorskim ulicama uz mogućnost da dopune svoj mobilni uređaj i besplatno koriste internet. Ovakav urbani mobilijar koristi sunčevu energiju, kao izvor napajanja, te na ovaj način zadovoljava visoke ekološke standarde.
Klupe posjeduju stacionarnu bateriju kapaciteta dovoljnog da sistem održi aktivnim više dana i pri potpunom odsustvu sunca.
Prvim letom avio kompanije “Fly Dubai” u ovoj sezoni, uz podršku Ambasade Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, očekuje se dolazak putnika iz Dubaija u Tivat, danas u 16,40 sati.
“Direktna avio-linija na relaciji Dubai-Tivat-Dubai, posredstvom avio-kompanije „Fly Dubai“ uspostavljena je 2017. godine i ima sezonski karakter. Od izuzetne je važnosti za povezivanje sa regionom Bliskog Istoka imajući u vidu rastuće turističke i investicione potencijale ovog regiona, sa kojeg se ostvaruje preko 36 miliona turističkih putovanja godišnje”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.
“Fly Dubai” je jedna od najbrže rastućih avio kompanija regiona Bliskog Istoka koja je počela sa radom 2009. godine, uz podršku Vlade Dubaija. Kada su u pitanju letovi iz Dubaija, ova avio kompanija je na drugom mjestu po broju prevezenih putnika.
“Održavanje linije za Tivat i u vanrednim uslovima prouzrokovanim pandemijom virusa Covid 19 je pokazatelj interesovanja turista iz ovog regiona za Crnu Goru kao destinaciju”, ističu iz NTO.
Za razliku od Hrvatske, Grčka je napravila jedan korak naprijed pa tako od 1. kolovoza otvara šest putničkih luka za normalno prometovanje brodova na kružnim putovanjima: Pirej, Volos, Rodos, Iraklion, Katakolon i Krf, piše Dubrovački Vjesnik. Informacija je to koju je doznao dubrovački turistički stručnjak Neven Jerković, a objavili su je mnogi portali poput Crew Center, The Maritime Executive, GTP – Greek Travel Pages i drugi.
„Naglasak je na početku otvaranja posla, najjače destinacije cruising turizma jesu Grčka i Italija. Dakle, ako je najjača od njih, Grčka, otvorila svoje luke, znači da se otvara mogućnost ponovnog uspostavljanja rada i otvaranja brodskih luka jer nitko ih neće zbog Hrvatske otvoriti, a zbog Grčke hoće. Grčka je interesantna jer, ako kruzer dođe do Krfa onda mu je zanimljivo doći do Boke kotorske, do Dubrovnika svakako, time on povećava svoju konkurentnost, kvalitetu svoga proizvoda i zato je nama vrlo značajno to otvaranje. Grčka vlada je sada otvorila te luke, brodari sada mogu početi raditi. Prvi je korak je otvoriti luke, drugi korak je da putničke agencije i brodari osmisle program, treći korak je da osposobe brodove jer ruzina je, treba ih održavati i treba ponovno aktivirati agentsku mrežu. Jer, kad bi sad u naš grad došao brod koji zahtijeva 50 autobusa, mi bismo možda imali 50 autobusa, ali teško 50 vozača kad su svi otišli u Njemačku“ – ističe Jerković te upozorava:
„Kad izgubiš kontinuitet, nije njega lako ponovno uspostaviti, treba određeni broj dana da svaki od spomenutih segmenata krene. Jer, neće ni agent uzimati svoje ljude koje će raditi za njih ako brodovi ne objave programe i brodovi ne krenu. To je problem, mi se bavimo visokosofisticiranim turizmom, nije to Vir ili Istra – na koje smo kao sada nešto ‘ljubomorni’ – da sjedneš u auto i ti si začas tamo i isto tako brzo pobjegneš! Naš program je vrlo sofisticiran, ima jako puno raznih dijelova tog programa koje treba ponovno pokrenuti. Na primjer, kad bi nama u Dubrovniku danas došao brod koji treba 50 autobusa, možda bismo imali 50 autobusa, ali velikom broju autobusa istekla je registracija, nema vozača, sve to treba ponovno pokrenuti, cijeli taj pogon. Naša Vlada treba reći – „otvaramo Dubrovnik ili neki drugi grad za kružna putovanja!“. U ovom momentu, kad se Grčka otvorila, mi bismo trebali otvoriti naša vrata i reći: „Ako već radite program za Grčku, uključite i nas!“ Ako zakasnimo, onda će brodari krenuti tamo gdje su im otvorena vrata a kad oni krenu a to nije program s dvije-tri plovidbe, nego je to cijela serija plovidbi i ako te u prvim plovidbama nema, nema te ni kasnije“ – napominje Jerković.
Osvrnuo se i na Dubrovnik kao lokaciju.
„Dubrovnik ima najzdraviji i najkvalitetniji turistički proizvod, mogu oni svi biti ljubomorni na nas. Vir je jedan zbir od tisuće i tisuće apartmana, bez ikakvih sadržaja, bez ičega, to su vlasnici-privatnici koji idu u svoj apartman, zabilježe gosta i sad je to ‘dobro’. To nema veze s onim što mi radimo, mi smo otišli daleko od svih, ali zato je i naš turizam teže pokrenuti, zato je ‘povika’ na našu Turističku zajednicu neopravdana jer naša Turistička zajednica da bi pokrenula sve ove segmente, treba silni novac kojeg nema“ – poručio je Jerković.
Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo komentirao je što je s lukom na krajnjem hrvatskom jugu.
„Mi smo otvoreni, ali imamo određena ograničenja u smislu broja putnika – do 200 ljudi, a zato i dolaze ovi manji kruzeri. Zasad je na snazi odluka o 200 putnika, ali postoje naznake da će se to otvoriti i za puno veće kruzere, kako se stanje bude normaliziralo tako će se luka otvarati ili se neće otvarati. Neće ta odluka doći odjedanput, pratit će se situacija. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u koordinaciji s lučkim upravama u Hrvatskoj imaju informaciju koliko imamo upita i koliko imamo najava dolaska brodova koji bi došli s više ili manje putnika i po tome će oni usklađivati i propisivati mjere. Ništa neće ići stihijski, nema ništa odjedanput, sve će to biti iskoordinirano“ – objašnjava Pezo.
Novost je da će u Dubrovnik 31. srpnja uploviti manji brod na kružnim putovanjima „Le Champlain“ kapaciteta 174 putnika. Navodno bi kruzer trebao ploviti hrvatskom stranom Jadrana, a spominje se i odlazak u Kotor. Putnici će avionom sletjeti u Zračnu luku Dubrovnik te će se potom ukrcati na brod.
Dolazi četrdeset putnika koji će naravno proći sve kontrole u Zračnoj luci i u na su Luci, a zbog činjenice da će kod nas raditi iskrcaj i ukrcaj automatski postajemo homeport. Koliko znam, Kotor je upitan. Brod će uploviti u nekoliko luka u Hrvatskoj, između ostalih: Mljet, Vis, Korčula, Komiža… Oni će napraviti malo krstarenje našom obalom. Svaki petak će se iskrcavati jedna grupa putnika te će se ukrcavati druga, a na drugom krstarenju je 37 putnika. To će se tako odvijati 9 tjedana, dakle više od dva mjeseca – od ovog petka do posljednjeg petka u rujnu. Sve službe su se sastale, prošli smo sve koordinacije: Carina, Kapetanija, policija, Lučka uprava, Luka, agenti, agencije – sve smo prošli kako ništa ne bismo prepustili slučaju. Provjerili smo tko što zahtjeva, sve smo to prošli, imali smo dva pripremna sastanka tako da mislim da će njihov dolazak proći bez nekih većih problema. Za 13. kolovoza imamo najavu uplovljavanja broda „La belle de l’Adriatique“, isto tako riječ je o manjoj popunjenosti, objasnio je Pezo ističući kako će otvaranje luke za veće kruzere zasigurno biti popraćeno s jasnim uputama, za dodatne kapacitete bit će pripremljene dodatne mjere.
Također, u Lučkoj upravi Dubrovnik prate i poštuju sve mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te se sve koordinira s dežurnim službama.
Usljed nepovoljne epidimiološke situacije pruzrokovane virusom COVID-a, slijedeći preporuke NKT-a, u interesu očuvanja zdravlja publike, gostiju i saradnika, Filmski festival Herceg Novi – Monetengro Film Festival koji se svake godine realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Herceg Novi, ove godine se neće održati u terminu od 1. do 8. avgusta.
Selekcije glavnog takmičarskog programa, evropskog filma u programu Kino Evropa i studentske takmičarske selekcije, koje su pripremili reditelji i selektori Ivan Bakrač i Dušan Kasalica a odobrio Savjet HNFF, pokušaćemo da prikažemo u povoljnijem trenutku o čemu ćemo vas naknadno obavjestiti, saopšteno je iz FFHN-MFF.
Britanski ministar zdravstva Matt Hancock zabrinut je zbog drugog vala epidemije u Evropi i u četvrtak je rekao da će vlada idućih dana, bude li potrebno, vratiti karantin za dolaske iz nekoliko zemalja koje nije imenovao.
Britanija je prošle sedmice ponovno uvela četrnaestodnevnu karantenu za putnike po dolasku Španjolske.
U nekim drugim europskim državama koje su trenutačno izuzete iz karantene, broj zaraza raste, rekao je Hancock.
“Mislim da drugi val počinje diljem Europe i moramo nešto učiniti kako bismo spriječili da dođe do naših obala”, rekao je Hancock u intervjuu za Sky News.
“Jako smo zabrinuti zbog drugog vala. I nije to samo Španjolska… postoje i druge zemlje u kojima broj raste. I apsolutno smo odlučni učiniti sve da našu zemlju očuvamo sigurnom”, rekao je.
Na pitanje hoće li idućih dana biti promjena na popisu zemalja, Hancock je za BBC odgovorio “Da… moramo biti realni što se tiče tih promjena, jer pandemija se mijenja u drugim državama”.
Najavio je i da će vlasti učiniti sve što mogu da skrate vrijeme karantene za ljude koji dolaze iz Španjolske, ali to neće biti odmah sada.
“Sve dok ne bude apsolutno sigurno da provedemo promjenu ne možemo ići s time.. Idućih nekoliko dana promjena neće biti”, rekao je.
Portal Politico.eu u srijedu je objavio kako Engleska sprema uvođenje karantene za putnike iz Belgije i Luksemburga zbog rasta broja zaraženih u tim državama. Hrvatska je stavljena na popis zemalja u kojima se stanje prati, objavio je portal ne navodeći pojedinosti.
