Stepenište Danice Tomašević, koje povezuje Njegoševu ulicu sa Šetalištem Pet Danica, dobilo je novi izgled i bolju funkcionalnost.
Kako je istakao direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić, stepenište su sada reprezentativne za naš grad, što je značajna promjena ako se uzme u obzir donedavno stanje i zapuštenost skala na više lokacija.
-Polako vraćamo sjaj novskim stepenicama, mislim da je ovo najbolji primjer kako treba da se radi. Radi se o zahtjevnom projektu, kako zbog svoje dužine i širine, tako i zbog frekvencije ljudi koji ih koriste svakodnevno, kazao je Lučić.
On se zahvalio svim sugrađanima, komšijama i gostima koji su imali strpljenja dok se radovi privedu kraju, uzimajući u obzir da je moralo doći do pauze usljed epidemije korona virusa.
Lučić je najavio nastavak uređenja novskih skalina na dvije lokacije na Toploj, kao i Stepeništa Marka Vojnovića, za koje će ubrzo biti završen projekat. Nakon dobijanja konzervatorskh uslova, jedino stepenište u Starom gradu koje nije popločano dobiće novo ruho.
Rekonstrukcija Stepeništa Danice Tomašević projekat je vrijedan 80 hiljada eura, od čega je Turistička organizacija Herceg Novi učetvovala sa 30 hiljada, izdvojenih od prihoda od boravišne takse. Radove je izvela firma „Niveda“, koja se kroz projekat rekonstrukcije Stepeništa Jova Dabovića i popločavanje Šetališta Pet Danica (od „Mimoze“ do „Galeba“) pokazala kao odgovoran partner.
Danica Tomašević je rođena 1925. godine u selu Svrčuge, a život je izgubila kao vodni delegat i puškomitraljezac Pete crnogorske proleterske brigade, 13. juna 1943. godine na Sutjesci.
Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine 5. juna, Opština Tivat i Sekretarijat za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj, poklonili su malom parku na Trgu Dara Petkovića i Velikom gradskom parku nove sadnice.
Prema riječima savjetnika za zaštitu šivitne sredine u Opštini Tivat Igora Mamule, pet sadnica divlje naranče, posađene su u Njegoševoj ulici koja povezuje mali i Veliki park. One sum nabavljene povodom Evropskog dana parkova, a riječ je o stablima visine 3,5-4 metra sa već formiranim deblima, starosti oko 10 godina.
U malom parku zasađene su dvije sadnice drvenaste gravilee dok su u Velikom gradskom parku zasađene dvije sadnice pinjola. Jedno od novih stabala pinjola je donacija Tivćanke Katarine Nikolić i njene firme „Projektor“. Oba stabla su visine 4 metra i starosti oko 10 godina..
Sadnju su realizovani radnici Službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat. Mališani iz vrtića “Bambi” su svojim prisustvom slučajno uljepšali julerašnju akciju, a šefica Službe Gradskog zelenila Tanja Krstović, djeci je tom prilikom objašnjavala šta je sve potrebno stablu da bi raslo.
Na inicijativu predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića, održan je sastanak sa stanovnicima Škaljara na temu buduće zaobilaznice oko Kotora.
Zajednički zaključak sa održanog sastanka, a na zadovoljstvo predstavnika građana Škaljara, jeste da je novim planskim rješenjima izbjegnuto rušenje objekata građana, te da postojeća planska rješenja donešena unazad 30 godina nijesu adekvatna jer suštinski ne rješavaju gorući problem Kotora.
“Gotovo godinu dana u lokalnoj samoupravi se bavimo PUP-om, u želji za usaglašavanjem potreba građana i prioriteta u cilju daljeg razvoja grada. Održano je preko 10 sastanaka sa obrađivačem plana kako bi pronašli rješenja koja će omogućiti veći nivo zaštite prostora, obezbijedili kontrolisanu gradnju, i u konačnom, zakonito i plansko upravljanje prostorom“ kazao je prisutnima kazao predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Predsjednik je dodao da je bio iznenađen neinformisanošću građana sa jedne i kreatora priloga na jednoj crnogorskoj televiziji, sa druge strane, a na goruću temu regulacije saobraćaja.
“Zaobilaznica oko Kotora ne može i ne treba da prolazi kroz urbano jezgro Škaljara, neposredno uz sakralni objekat koji predstavlja i kulturno istorijsko nasljeđe. Kao takva u cjelosti ne bi zadovoljavala uslove koje propisuje struka“, istakao je Predsjednik.
Sastanak sa građanima – KO
Trasa zaobilaznice u predlogu Plana pomjerena je u odnosu na važeće izvode iz planskog dokumenta i predviđena je da se pozicionira neposredno uz postojeći tunel uz isključenje prema brdu i cijelom svojom trasom ide kroz predviđeni tunel sve do Dobrote, što u konačnom znači da je predviđena kao tunelska saobraćajnica.
,,Predložena planska dokumenta predstavljaju koridor, a kroz izradu projektno-tehničke dokumentacije će se naći optimalna, to jest, održiva rješenja“, zaključio je prvi čovjek Kotora.
Arhitekta Mladen Krekić prisutnima je pokazao i dodatno objasnio sve o budućoj zaobilaznici.
“Veza na postojeću magistralu je u blizini ulaska u tunel, ali može biti i pomjerena čak u samom tunelu, ako se obezbijede odgovarajući tehnički elementi. Ovim predloženim rješenjem trasa je cijelom svojom dužinom tunel i potencijalno niskog uticaja na IUV dobra“, istakao je Krekić.
Građani su iskazali neskriveno zadovoljstvo sastankom, ali i naglasili da je u nedavno emitovanom prilogu mnogo toga akcentovanog sa njihove strane “izvučeno iz konteksta“, te na taj način nije dobilo potreban prostor u emitovanom prilogu. Predstavnici MZ Škaljari su izrazili zahvalnost predsjedniku Aprcoviću što je sazvao sastanak i istim omogućio da na neposredan način dobiju precizne informacije i konkretne odgovore u vezi zaobilaznice oko Kotora, a koju sa nestrpljenjem očekuju duže od tri decenije.
Predlog PUP-a Kotora je u skladu sa obavezama proslijeđen komitetu UNESCO-a u Parizu, koji bi trebalo da da pozitivno mišljenje, kako bi ovaj izuzetno značajan planski akt bio usvojen od strane Vlade Crne Gore do početka jeseni.
Više stotina hiljada protestanata okupilo se u srijedu na ulicama najvećih američkih gradova zahtijevajući pravdu za ubijenog Afroamerikanca Georgea Floyda tokom hapšenja u Minneapolisu, kao i za ostale afroameričke žrtve policijske brutalnosti.
Uglavnom mirni prosvjedi sa stotinama hiljada sudionika događali su se na ulicama New Yorka, Los Angelesa, Philadelphije, Washingtona, Atlante, San Francisca, Seattlea i drugih gradova. U većini gradova nije bilo potrebe za intervencijom policijskih snaga, ali najmanje jedan policajac je ozlijeđen u sukobu s protestantima u New Yorku.
Do sukoba je došlo kad su policajci spriječili prosvjednicima napredovanje ulicama Brooklyna, a manja skupina koja se izdvojila je okružila policijski auto. Prema izvještaju CNN-a tada je došlo do sukoba nakon kojeg je nekolicina prosvjednika privedena.
Smirivanje situacije na ulicama američkih gradova mnogi pripisuju drugačijem pristupu policijskih snaga.
Od četvrtka 4. juna u 21 sat u nekoliko gradova u Severnoj Makedoniji ponovo je počeo policijski sat. Građani Skoplja, Tetova, Kumanova i Štipa neće moći da izađu iz svojih domova do ponedeljka u 5 sati. U ostalim gradovima policijski sat će trajati do petka u 5 ujutro, a u ostalim danima od 16 do 5 sati.
Ovu odluku je donela Vlada po preporuci Komisije za zarazne bolesti. Ministar zdravstva Venko Filipče na večerasnjoj pres konferenciji je saopštio da se ova mera donosi zbog nepoštovanja mera predostrožnosti od strane građana, što je rezultovalo velikim brojem novozaraženih od korona virusa. On je informisao da se u narednim danima zabranjuje poseta grobljima u celoj zemlji, jer se od sutra do nedelje obeležava Duhovdan, pa pravoslavni hrišćani uobičajeno u velikom broju odlaze na grobove svojih bližnjih.
Samo u toku poslednja 24 sata je registrovan 101 novi slučaj korona virusa, kao i 4 umrlih. Najveći deo novih slučajeva su u Skoplju, Tetovu, Kumanovu i Štipu, pa se zato u ovim gradovima uvode strožije mere.
U poslednjih nekoliko dana broj novoobolelih se povećava, što dolazi nakon perioda u kome su se te cifre smanjivale. Ministar Filipče je istakao da je najviše novih slučajeva rezultat porodičnih skupova za vreme muslimanskog ramazanskog posta, nepoštovanje mera za nošenje zaštitne maske, kao i nepravilan transport zaposlenih u štipskim konfekcijskim fabrikama. On je dodao da osim toga, svoj udeo ima i nekažnjavanje prekršioca od strane policije.
Otpor čudnim aršinima NKT-a u vezi karantinskog zadržavanja naših pomoraca koji se vraćaju u državu, u odnosu na strane turiste koji dolaze u Crnu Goru, polako raste.
Tako je juče jedna od poznatih naših pomorskih kapetana, Petar Brakočevič iz Bara koji uskoro nakon više od osam mjeseci navigacije treba da se vrati kući, najavio da neće pristati da ga smjeste u karantin i da će, ukoliko se to desi, sedam dana koliko bi u izolaciji trebao provesti u karantinu, iz protesta štrajkovati glađu.
“Uz dužno poštovanje prema doktorima, kao pomorac i čovjek zdravog razuma moram reći da je ova odluka blago rečeno nerazumna. Pomorac iz viđemjesečne izolacije na brodu pri iskrcaju, ide pravo sa broda na aerodrom i onda je tokom puta ka Crnoj Gori na aerodromima u tranzitu. Po meni je sasvim svejedno da li je takav aerodrom u “zelenoj” ili “crvenoj” državi jer se na aerodromima mijeđaju putnici iz svih država – i onih koje imaju manje od 25 slučajeva Covida-19 na 100.000 stanovnika a koje NKT pušta da u Crnu Goru uđu bez karantina, i onih koje imaju više od toga. Pomorce su trebali po meni, tretirati kao da dolaze iz države “brod” koji ima 0 aktivnih slulajeva obolijevanja od 100.000, te shodno tome prema njima postupati. Ja se uskoro iskrcavam i poručujem da ću u karantin samo pod prisilom, nikako svojevoljno. A ako tamo dospijem, štrajkovaću glađu tih 7 dana i podstaći ću ostale pomorce da mi se pridruže. Nadam se da ce NKT ipak dozvati razumu i tretirati nas onako kako zaslužujemo.”- napisao je kapetan Brakočević juče na fejsbuku.
On zapovijeda megakontejnerašem “MSC Rifaya” od 19.934 TEU-a koji drži liniju između Kine, odnosno jugositčne Azije i Evrope. Tokom proteklih mjesevi trajanja korona-krize u svijetu, Brakočević je insistirao da se na njegovom brodu primjenjuju maksimalne mjere zaštite posade od Covida-19, pa je prilikom svakog uplovljavanja u luke „MSC Rifaye“ njena posada koristila punu zaštitnu opremu -od kombinezona, preko rukavica, maski i zaštitnih vizira. Tako obučeni, kapetan Brakočević i njegovi oficiri i mornarii obavljali su svoje redovne dužnosti na brodu dok bi on bio u luci. Na kopno nisu izlazili mjesecima, a nije bilo ni slučajeva obolijevanja od korone na tom 400 metara dugačkom kontejsnerskom brodu italijansko-švajcarske kompanije MSC.
“Brod na kome sam kapetan, zajedno sa vrijednošću robe koju nosi u skoro 20.000 kontejnera koje transportuje, vrijedi i preko milijardu eura. Strani brodar uvažava naše kapetane kojima povjeri zapovjedništvo nad ovakvim jednim company asset-om, dok u Crnoj Gori naše vlasti u ovom trenutku ne cijene naše mišljenje i nas iste kada se vraćamo doma, strpaju u zatvor – karantin, nemajući u nas povjerenje da ćemo ispoštovati samoizolaciju u svojoj kući! Odlukom NKT-a turisti nemaju ove problem, iako dolaze zajedno sa nama sa istih aerodroma, stanica i destinacija.” – ukazuje Brakočević.
NKT je prekjuče donijelo odluku da crnogorski pomorci koji ulaze iz zemalja stope aktivnih slučajeva koronavirusa manje od 25 na 100.000 stanovnika, ne moraju po dolasku u Crnu Goru da idu u karantin niti u samoizolaciju.
Ako su se iskrcali a broda na kojem su praktično mjesecima već bili u karantinu u državi koja ima stopu zaraženih veću od 25 na 100.000 stanovnika, ili u tranzitu do Crne Gore prošli kroz takvu zemlju što je najčešći slučaj, svi napi pomorci se o odluci NKT-a, moraju prisilno staviti u karantin u trajanju od 7 ili 14 dana.
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore juče je u Tivtu organizovala promociju brošura o zabrani svih oblika seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja djece.
Skupu organizovanom za profesionalce koji se ovom temom bave u svojim institucijama na području Boke, prisustvovali su predstavnici Uprave policije- Odjeljenja bezbjednosti Tivat, NVO koje se bave dječijim pravima, Centra za socijalni rad, kao i prosvjetnih ustanova iz Tivta i Kotora, odnosno Dječijeg doma “Mlladost” u Bijeloj. Sa njima je razgovarala zamjenica zaštitnika ljudskih prava za prava djeteta, mlade i socijalnu zaštitu Snežana Mijušković. Ona je istakla da promovišu brošuru koja djeci na prihvatljiv način prezentuje sve što se tiče seksualnog iskorištavanja.
“Brošura ima za cilj da se djeca osnaže, da je prepoznaju i onda kada se dogode da znaju kome i na koji način mogu da se obrate za pomoć. Prošle godine smo imali intenzivan rad sa djecom u školama. Daklje, upravo radeći sa njima, pričajući o ovoj temi i nizu drugih, nastojali smo da ih osnažimo i osvjestimo o ovom problem.”-istakla je Mijušković.
Kako je naglašeno, seksualno zlostavljanje djece je tema od koje svi zaziru i najčešće ostane obavijena velom tajne. Zbog toga je veoma važno da se djeca osnaže i prijave sve takvce slučajeve. Onda kada ih prijave, oni treba da da budu sigurni da će reakcija nadležnih organa biti kvalitetna, a dijete žrtva maksimalno zaštićeno u postupcima koji su najčešće iscrpljujući i nimalo prijatni.
Italijanski hidrografski brod koji dolazi u Crnu Goru
Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) izradio je novu pomorsku kartu zaliva Boke Kotorske, a koja je od prije par dana, dostupna nautičarima na tržištu. Riječ je o karti razmjera 1: 25.000, a koja pored kartografske prezentacije cijelog akvatorijuma zaliva Boke, sadrži i dvije manje, tzv.karte-plana dvije najnovije marine u Boki – Lazure marine u Meljinama, odnosno Portonovog u Kumboru.
„Nova pomorska karta „Boka 25“ sadrži sve izmjene i dopune, odnosno ažurirana je sa stanjem na dan 1. mart a ove godine. Osim najnovijih podataka o izmjeni obalne linije i akvatorija u međuvremenu sagrađenih novih marina u Meljinama i Kumboru, u nju su unešeni i ažurirani podaci sa hidrografskih premjera vršenih tokom prošlih godina . Karta je ažurirana i sa stanovišta svih podmorskih instalacija – cjevovoda, ispusta, elektro i komunikaciionih kablova koji su položeni na dno zaliva, na osnovu kontrolnih premjera u kojem su zajedno učestvovali timovi Pomorskog odreda Mornarice VCG i Sektora za hidrografiju i okeanografiju“ –kazao nam je direktor ZHMS Luka Mitrović.
On je istakao da su SHO i ZHMS u međuvremenu, potpisali i poseban memorandum o poslovno-tehničkoj saradnji sa Hidrografskim institutom Ratne Mornarice Italije (IIM) iz Đenove, kao i da imaju odličnu saradnju sa Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita.
Sa potpisivanja memoranduma sa IIM
Prema riječima pomoćnika direktora Radovana Kandića nova karta „Boka 25“ urađena u tzv. WGS 84 Datum-u, što omogućava njenim korisnicima da sve pozicije dobijene pomoću satelitskih navigacijskih sistema kakav je GPS, mogu direktno prenositi na ovu kartu, što do sada nije bio slučaj.
„Budući da je Boka Kotorska sa stanoviša pomorskog saobraćaja najopreterećniji dio crnogorskog akvatorijuma, izradili smo novu i ažurnu kartu koja je spremna za početak nautičke sezone. Jedan tiraž je već odštampan i biće u prodaji preko lanca nautičkih prodavnica kompanije „Una“ iz Tivta u svim gradovima na primorju, a imamo i opciju štampanja karte na poseban zahtjev korisnika (print on demand)“- istakao je magistar hidrografije, kapetan korvete Branislav Gloginja, oficir Mornarice Vojske Crne Gore, koji je istovremeno angažovan i kao glavni hidrograf u SHO.
Italijanski hidrografski brod koji dolazi u Crnu Goru
„Na sastanku predstavnika ZHMS, IIM i Ministarstva odbrane Crne Gore je već dogovorena posjeta Crnoj Gori jednog manjeg hidrografskog broda IIM-a do koje će doći u zadnjem kvartalu ove godine. Brod će u našim vodama boraviti desetak dana tokom kojih će naši i italijanski stručnjaci zajedno obaviti i detaljne hidrografske premjere više djelova našeg teritorijalnog mora i unutrašnjih morskih voda. Prikupljeni podaci koristiće se kako za potrebe našeg Ministarstva odbrane i Mornarice VCG, tako i za potrebe ažuriranja pomorskih karata.“- istakao je Gloginja.
On i drugi stručnjaci SHO trenutno, koristeći specijalno opremljeni hidrografski čamac ČH-1 i druga manja plovila za plitke djelove akvatorijuma, obavljaju posao detaljnog hidrografskog snimanja ukupno 14 manjih pristaništa u zalivu Boke, ali i obali otorenog mora, za potrebe JP Morsko Dobro.
SHO priprema i izdavanje nove publikacije „Peljar“ za plovidbu crnogorskim dijelom južnog Jadrana sa svim za nautičare neophodnim podacima o akvatorijumu, obali, opisima luka, marina i pristaništa, preovlađujućim meteorološkim i okeanografskim prilikama, te pravilima i savjetima za plovidbu našim teritorijalnim i unutrašnjim morskim vodama. Aktuelni „Peljar“ izrađen je 2013.godine pa je sazrela potreba za njegovim ažuriranjem i izradom nove takve publikecije koju koriste bukvalno svi strani nautičari koji jahtama, ali i velikim trgovačkim brodovima uplovljavaju u naše vode.
„U saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, odnosno Agencijom za zaštitu prirode i Institutom za biologiju mora, radimo i na mapiranju područja duž obale Crne Gore na kojima se nalaze veće površine pod zaštićenom vrijednom algom posidonia oceanica, a u tu svrhu side scan sonarom i dubinomjerima premjerićemo i mapirati zone morskog dna pod tom algom u podmorju Kruča, Starog Ulcinja i petrovačkom akvatorijumu“- dodao je Mitrović.
Dubrovnik je u ocjenjivanju održivosti destinacije Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC) postigao ukupni rezultat od 70 posto, što je pokazatelj njegove usmjerenosti prema održivoj budućnosti turizma i grada, ističu iz Grada Dubrovnika u povodu završnog izvješća GSTC-a o tom ocjenjivanju.
GSTC je osnovan na inicijativu 32 globalne organizacije posvećene održivom razvoju i posebice održivom turizmu, među kojima su i UNWTO, UNEP i druge, a ocjenjivanje održivosti Dubrovnika provedeno je u studenom i prosincu prošle godine u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Dubrovačkom razvojnom agencijom (DURA). Pritom je pregledana pravna i politička dokumentacija koja određuje upravljanje gradom te se konzultiralo sa 70-ak ključnih dionika i vodećih organizacija iz nacionalne i lokalne uprave, privatnog sektora, nevladinih organizacija i sveučilišnih ustanova, te stanovnicima.
To je ujedno dio ranije pokrenutog gradskog projekta “Poštujmo grad” te sastavnica sporazuma o suradnji Grada Dubrovnika i Međunarodnog udruženja industrije brodskih kružnih putovanja-CLIA, kojim je i omogućeno to ocjenjivanje, po čemu je Dubrovnik sada i među 30 svjetskih destinacija za koje je GSTC to proveo i izradio izvješće.
Četiri stupa održivosti odredišta
GSTC standard obuhvaća četiri glavna stupa održivosti odredišta – odredišnu politiku i planiranje, uključivanje i koristi zajednice, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima.
Ukupni rezultat od 70 posto (od 100 posto) Dubrovnik je na skali GSTC-a ostvario za ukupnu izvedbu destinacije u održivosti, a od 105 pokazatelja u standardu GSTC-a 12 ih je ili 11,4 posto ocijenjeno izvrsnima, a 47 ili 45 posto dobrima s potrebnim poboljšanjima. Nešto malo iznad 35 posto ili 37 pokazatelja je prepoznato kao područja sa srednjim rizikom, dok ih je devet ili 8,6 posto označeno kao područja visokog rizika.
Franković: Imamo sjajnu priliku za novi početak s održivim upravljanjem gradom i turizmom
Realizacijom tog projekta u suradnji sa CLIA-om zadovoljan je i, kako ističu iz Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković, koji je na predstavljanju završnog izvješća ovog tjedna u Kazalištu Marina Držića, kazao kako “vjeruje da će taj dokument biti jedan novi početak priče o održivom Dubrovniku i održivom načinu upravljanja glavnom gospodarskom granom turizmom”.
Govoreći o održivom turizmu u teškom vremenu sadašnje globalne krize zbog pandemije covid19, u kojoj je Grad ostao bez glavne gospodarske grane, prisjetio se kako su UNESCO-vi promatrači nakon bombardiranja 6. prosinca 1991. u svojim zapisima spomenuli obnovu i budućnost Dubrovnika u kojoj treba razmišljati o održivosti turizma.
“Od tada do danas smo naučili puno lekcija, kako treba, a i kako ne treba. Nadam se da nam se u budućnosti neće dogoditi ono što nam se događalo prije par godina, da Dubrovnik osim svoje ljepote postane i simbolom grada prekomjernog turizma sa velikim brojem gostiju, uz činjenicu smanjenja kvaliteta života građana. To nam se u budućnosti ne smije dogoditi, i zato imamo sjajnu priliku za novi početak u kojem smo mi ti koji ćemo definirati kriterije kako bi naš grad bio ugodno mjesto za život, ali i da istovremeno respektira glavnu gospodarsku granu turizam”, poručio je Franković.
Predanost Grada u razvoju održivog turizma na predstavljanju izvješća pohvalila je i predsjednica i izvršna direktorica CLIA-e Kelly Craighead, naglasivši da u Dubrovniku vide i spremnost za pokretanje inovacija, utvrđivanje najboljih praksi i dogovor o prioritetima za buduće djelovanje.
“Vjerujemo da će ova ocjena odredišta pomoći Dubrovniku da još više poboljša svoj učinak, a ponosni smo što smo kao industrija brodskih kružnih putovanja pridonijeli tom ocjenjivanju, jer je i CLIA posvećena održivom upravljanju turizmom. Partnerstvo sa Dubrovnikom je i primjer onoga što se može postići suradničkim turističkim inicijativama za očuvanje baštine i okoliša omiljenih svjetskih odredišta za buduće generacije”, kazala je Craighead.
Na predstavljanju tog izvješća putem video veze javio se i glavni procjenitelj u ocjenjivanju, direktor Mediteranske regije GSTC-a Ioannis Pappas, a prisustvovali su i brojni predstavnici dubrovačkog turizma koji su aktivno i sudjelovali u projektu.
Organizacija SOS Méditerranée upozorila je u srijedu da je humanitarna kriza na središnjem Mediteranu, gdje se kod malteških teritorijalnih voda u blokadi nalazi 425 migranata, dosegla „nezapamćene razmjere”, prenosi AFP
Organizacija je u priopćenju zatražila da se spašene migrante „odmah iskrca na sigurno” i pozvala evropske države da „uvedu koordinirani mehanizam premještanja ljudi spašenih na središnjem Mediteranu”.
„Evropske države moraju hitno uspostaviti operaciju globalnog i učinkovitog spašavanja na moru, koju bi same vodile i koja bi poštivala pomorsko pravo i spašavala živote na moru”, dodaje se u priopćenju, upozoravajući da na „središnjem Mediteranu nastaje spirala kaosa i smrti”.
SOS Méditerranée ističe da je 425 migranata u ovome trenutku blokirano na moru, ispred malteških teritorijalnih voda, na četiri privatna turistička broda koje je unajmila malteška vlada.
„Umjesto da su iskrcani na sigurno mjesto kako nalaže međunarodno pravo, te spašene migrante koristi se u svrhu političkih pregovora između država članica Europske unije, koja, unatoč hitnosti situacije, nije predložila praktički nikakvo koordinirano rješenje za njihov premještaj”, navodi se.
Human Rights Watch (HRW) zatražio je 22. maja od Malte da „odmah” dopusti da se više od 160 migranata, blokiranih na moru, iskrca na njezinu teritoriju.
Po podacima malteške vlade, početkom ove godine na otok je stiglo gotovo 1400 migranata, što je 438 posto više nego u istom razdoblju lani.
Po SOS Mediterranéeu, uz to “više od stotinu drugih migranata čeka da ih se iskrca s trajekta na kojem su u karanteni, što su organizirale talijanske vlasti”.
Malta i Italija zatvorile su početkom travnja luke zbog pandemije novog koronavirusa, a od početka svibnja obustavljene su sve civilne operacije spašavanja na moru nakon što je talijanska obalna straža zabranila rad dvama brodovima.
SOS Méditerranée je poručio da će nastaviti sa svojim akcijama spašavanja brodom Ocean Viking što je brže moguće.
