“Zahvaljujući predsjednici OO DPS Tivat Jovanki Laličić Tivat je danas bio predmet smijeha u crnogorskoj skupštini. Njena izjava da je gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac „samo na pet minuta, zbog zdravlja i morske vode prekršio zakon“ je blago rečeno tragikomična”- navodi se u saopštenju Bokeškog foruma.
Čovjek koji je šef kriznog štaba, koji određuje poštovanje mjera, poziva na društvenu odgovornost, je ugrozio druge. Svuda u svijetu, taj čin bi snosio konsekvence, ne samo u vidu ostavke, nego i kazne kakve dolikuju njegovom grijehu. A Jovanka Laličić bi odgovarala za aminovanje pomenutog dijela neodgovornog gradonačelnika.
Gospođo Laličić, hajde da sve ljude pustimo da na pet minuta prekrše zakon kako bi zadovoljili svoje potrebe i ugrožavali druge. Tačno toliko, valjda svima vremena treba da krivičnim djelom i ugrožavanjem drugih sebe obezbjede na duži period. Mislite li da bi tih pet minuta izazvali anarhiju i haos? Vjerovatno ne, jer Vaši politički nalogodavci evo 30 godina protivno svim pravilima i zakonima pustoše ovu državu, pa Vam tih „pet minuta“ ne znače ništa. Iskreno se nadamo da nećete još dugo. Jer, ljudi Boke znaju, poručuju iz Bokeškog Foruma.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 608 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 67 rezultata bilo pozitivno. Prijavljena su dva smrtna ishoda kod pacijenata iz Rožaja i Plava.
Novooboljeli su iz:
Podgorica 20, Nikšić 11, Pljevlja 8, Bijelo Polje 7, Berane 6, Kotor 4, Plužine 4, Bar 2, Rožaje 2, Plav 1, Herceg Novi 1, Ulcinj 1
NKT je saopštio da je prijavljeno još dva smrtna ishoda kod pacijenata iz Rožaja i Plava.
“Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 38 a od početka godine 47”, kazali su.
Od infekcije su se, kako dodaju, oporavila 92 pacijenta tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 616.
“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2038.Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3016”, navodi se u saopštenju.
Zamjena bravarije na zgradi Muzeja u Perastu jedan je od značajnih projekata obuhvaćen Programom zaštite i očuvanja područja Kotora za 2020. godinu, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici kotorskog parlamenta.
Za tu namjenu opredijeljeno je 30.000 €.
Prije nepune dvije godine, tadašnja lokalna vlast je zamijenila 18 vrata i prozora aluminijumskom bravarijom, čime je prekršen Zakon o zaštiti kulturnih dobara i značajno narušen autentični izgled jedne od najljepših građevina u Kotoru.
Temeljno posvećena očuvanju kotorske baštine, lokalna uprava je odlučila da kroz Program zaštite i očuvanja područja Kotora za 2020. godinu obezbijedi novac i stručnu podršku za ovakve i slične projekte na teritoriji Opštine Kotor.
Iako je saobraćajnica MR1 u potpunosti završena prije više od godinu dana, javna rasvjeta na novom tzv.MR 1 pristupnom putu za kompleksu Luštica Baz u Krtolima ni dan danas nije proradila.
Moderna cesta sa obostranim biciklistilkim stazama i trotoarima, dužine skoro 5 kilometara na potezu od lokalnog puta za Plave horizonte do Solila, uveče je u potpunom mraku. Stoga su pješačke i biciklističke staze na MR 1 veoma rizične za upotrebu nakon zalaska sunca, a ambijent saobraćajnice koja zaobilazi naseljena mjesta, idealan za lopove i sakupljače sekundarnih sirovina koji pod okriljem mraka, mogu neometano krasti saobraćajnu sugnalizaciju i druge djelove opreme ove ceste. U potpunom mraku uveče su i obje raskrnice-kružna toka na MR 1 saobraćajnici – onaj kod Đuraševića, kao i veliki kružni tok na Solilima.
Prvu fazu MR 1 saobraćajnice u dužini od oko 2,5 kilometara zvanilno je otvorila 1.juna 2018. tadašnja tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijevič (DPS). Cestu od zaleđa sela Đuraševići do postojećeg puta za Plave horizonte, sa sedam mjeseci zakašnjenja u odnosu na ugovoreni rok, sagradila je podgorička firma „Toškovići“. Investiciju vrijednu 2,5 miliona eura vodila je Opština Tivat, iako je novac za nju obezbijedila Vlada. Drugu fazu MR 1 na potezu od Đuraševića do Solila dugu 2,2 kilometra i vrijednu 2,97 miliona eura, u ljeto prošle godine zavrđila je kompanija „Bemax“ iz Podgorice. Iako su radili u znatno težem terenu, „Bemaxovi“ radnici su posao završili u predviđeno vrijeme i mnogo kvalitetnije nego što je to godinu ranije sa prvim dijelom ove saobraćajnice, napravila kompanija „Toškovići“. Ipak, mreža javne rasvjete koja je postravljana sa obje strane kolovoza i pješačkih i biciklističkih staza, do danas nije proradila, a iz Opštine Tivat ni nakon četiri dana, nisu odgovorli na pitanja „Vijesti“ zbog čega je to slučaj, ko je kriv za to što javna rasbjeta ne radi i kada će konačno, taj problem biti otklonjen i o čijem trošku.
Iako ni godinu dana od kada je ovaj novu projekat javne infrastrukture vrijedan preko 5 miliona eura, završen i predat na upotrebu, Opština Tivat kao njegov investitor nije se potrudila da otkloni proleme na mreži javne rasvjete koju su, zajedno sa cestom, poreski obveznici davno platili. Nezvanično, razlog za što cjelokupna mreža javne rasvjete na MR1 saobraćajnici ne radi, je problem koji postoji na dijelu mreže što ga je prije vipe od dvije godine gradila i instalirala kompanija „Toškovići“. Zbog toga ni dio mreže na drugoj dionici ceste koju je gradio „Bemax“ i koja je potpuno ispravna, ne može biti prikjučen na napajanje električnom energijom, pa ni te svjetiljke ne funkcionišu. Iz Opštine Tivat nisu odgovorili na pitanja „Viesti“ do kada će MR1- možda i najbolja lokalna saobraćajnica na teritoriji tog grada, biti u potpunom mraku i koje je bila svrha trošenja na stotine hiljada eura novca poreskih obveznika na javnu rasvjetu na toj saobraćajnici, ako ona ni nakon više od godinu dana od kada je cesta stavljena u promet, i dalje ne radi.
„Reimagine“ – naziv je izložbe radova Aleksandra Miličića, grafičkog dizajnera iz Podgorice koja će biti otvorena u četvrtak 30. jula u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Izložbu će otvoriti grafička dizajnerka Radmila Beća Radulović.
Likovnoj publici biće predstavljen ciklus od 17 radova pod nazivom „Reimagine” koji preispituje trenutnu globalnu situaciju i daje osvrt na razmišljanja usljed aktuelne pandemije.
„Ciklus Reimagine vidim kao savremenu likovnu verziju Bokačovog Dekamerona – svaki rad je, kao i kod Bokača, priča, prožet porukom da uprkos svemu treba uživati u svakom trenutku. Aleksa ide korak dalje, vizionarski, i u svojim radovima daje svoje viđenje cijele situacije koja je svijet zadesila posljednjih mjeseci 2020. godine i šalje nam poruku da Reimagine – zamislimo opet naš svijet” – o radu Miličića zapisala je Aleksandra Simeunović, istoričarka umjetnosti.
Aleksandar Miličić (rođen u Nikšiću) bavi se dizajnom i advertajzingom od 1999. godine. Magistar je primijenjene umjetnosti i međunarodnog marketinga. Za svoj rad nagrađivan je na domaćim i inostranim konkursima, a izložbe je imao u Podgorici, Beogradu, Berlinu, Londonu, Limi, Sao Paulu i Porto Alegreu.
Bez obzira na opštu situaciju, kakva god da bude, sjajni italijanski crtač Đorđo Pontreli (Giorgio Pontrelli) je još jednom potvrdio sigurni dolazak na 14. Hercegnovski strip festival (HSF) koji će se ove godine održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom. Pontreli radi za najpoznatijeg italijanskog izdavača Serđo Boneli Editori i to kao autor serijala „Jedno doba jedna priča“, kultnog stripa Dilan Dog, kao i Priče iz sutrašnjice legendarnog pisca i Dilanovog tvorca, Ticijana Sklavija. Za američkog izdavača DC komiks radi Betmena, za IDW serijal Dži Aj Džou, za Boom Studios crta CBGB.
„Uprkos komplikovanoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa covid-19, pripreme za XIV Hercegnovski strip festival i dalje teku u skladu sa mjerama propisanim od strane NKT-a nadamo se najboljem. Uvođenje novog režima zemalja EU prema Crnoj Gori iziskivalo je i dodatnu komunikaciju sa specijalnim gostima, i za sada je situacija pozitivna jer se većina najavljenih specijalnih gostiju izjasnila da će prihvatiti četrnaestodnevni karantin po povratku u svoje zemlje, samo da bi učestvovali na HSF-u. Možda je to i jedan od najvećih komplimenata koji je naš Strip festival dobio u svojih trinaest godina postojanja“, poručuju organizatori HSF-a podsjećajući da su status Pontrelija kao specijalnog gosta na najavili još u februaru posljednjeg dana Strip Vikenda posvećenog izlasku 400-og broja Dilana Doga (Dylan Dog). Od te najave do sada fenomenalni Pontreli je briljirao na čak dvije epizode Dilana Doga, i to u okviru famozne sage nazvane „666“ koja je obuhvatala brojeve od 401 do 406 i koja je u potpunosti izmijenila univerzum svima omiljenog istraživača noćnih mora. Podsjetimo se, Pontreli je rođen 1977. godine. Profesor je na međunarodnoj školi stripa u Rimu i na strip scenu je ušao objavljivanjem u jednom od najvećih magazina svih vremena Hevi Metalu. Nakon uspješnog debija, postaje jedan od najtraženijih autora i sada pored već pomenutih angažmana radi i za italijanske kuće Laki Red, Mondadori, Eura, Lion, Edizioni BD i druge, te u francuskoj za Soleil, Monster Alergi i Edision Narativ. Obreo se i u svijetu filma i televizije pa je redovni saradnik na dugometražnim filmovima, televizijskim serijalima i tv reklamama za koje radi na vizuelnom identitu i knjigama snimanja.
strip hn
Podrška HSF-u stigla je i od legende italijanske strip scene, Enee Riboldija (Enea Riboldi), crtača svih naslovnica serijala Dampyr koji ove godine proslavlja jubilej – dvadeset godina od pojavljivanja na kioscima.
„Riboldi je bio gost iznenađenja na prošlogodišnjem HSF-u kada je očaran svime što je vidio obećao da će za ovu godinu uraditi centralni plakat. Rečeno, učinjeno, pa vam ekskluzivno predstavljamo i zvanični plakat ovogodišnjeg Hercegnovskog strip festivala. Nadamo se da će nam dani pred nama donijeti poboljšanje životne situacije u svakom pogledu i priliku da se zajedno radujemo novim crtežima najvećih svjetskih zvijezda upravo ovdje u Herceg Novom“, zaključuju organizatori jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u našoj zemlji.
Barakuda, strijelko, morski paun, kakve sve ribe plivaju po našem Jadranskom moru, koje su nove Barakude stigle, tko je strijelko, a tko paun riba i što najviše smeta Jadranskom moru, o tome je u Dobro jutro, Hrvatska govorio prof. dr. sc. Jakov Dulčić naučni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, piše HRT.
„U sjevernom Jadranu sve više se vide i tropski elementi, činjenica je od koje ne možemo pobjeći“ – riječi su prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a to znači tropski elementi su dospjeli i u sjeverni dio Jadrana, najsjeverniju točku Mediterana.
Sjeverni Jadran je područje koje se odlikuje raznovrsnom faunom. Međutim, kako je sve skloni promjenama, naročito u temperaturi, u hidrografiji, stanište sjevernog Jadrana postaje stanište takvih vrsta koje dospijevaju ili iz područja našeg južnog dijela ili dospijevaju kao tropski elementi preko Sueskog kanala u Mediteran, a onda čak do sjevernog Jadrana. Ili dospijevaju iz područja istočnog Atlantika preko cijelog Sredozemlja do sjevernog dijela Jadrana.
U Jadranskom moru već su zabilježene egzotični tropske vrste riba među kojima je i žuteusna barakuda. Do sada je bila isključivo u južnim dijelovima, a sada se može naći u većim količinama i na prostorima sjevernog Jadrana. Prof. dr. sc. Dulčić pojašnjava o čemu se radi:
Jakov Dulčić Photo: Boka News
„To je primjer takozvane tropikalizacije, tropski element dospijevaju u sjevernija područje, a drugi proces imamo primjer meridionalizacije gdje autohtone ribe, poput našeg strijelka, vrsta koja je postala toliko brojna u sjevernom Jadranu da je na izvjestan način počela biti i problem tamo domicilnim ribarima, a isto tako počela je i narušavati hranidbeni lanac što znači da ugrožava gospodarski važne ribe kao što su prije svega cipli.“
„Problem cijelog Mediterana, uključujući i našeg Jadrana, stalna je izloženost klimatskim promjenama, procesima bioloških invazije, izloženost velikom transportu – to je utjecaj balansnih vida. Na neki način kroz smanjenje aktivnosti samog čovjeka došlo je na neki način do oporavka u smislu da sada organizmi nemaju više “straha”, jednostavno ponašaju se normalnije“ – riječi su prof. Dulčića koji za primjer daje – „svaki dan imate stotine i stotine tisuća mreža u moru, udica i sada kada se ta aktivno smanjila, organizmi ne vide sve zamke koje su postavili ljudi, na neki način sada se ponašaju slobodnije, sve više su dostupne ljudskom oku.“
Morski paun je klasičan primjer biološke invazije. Prije 10-15 godina prvo na području Kariba, zatim istočnog Atlantika, a sada je i Mediteran izlažem njegovoj invaziji. Ta vrsta, inače porijeklom iz Indo-Pacifika, preko Sueskog kanale dospjela je u Mediteran. Nezaustavljivo se širi, brzo raste i predstavlja veliki problem.
U Turskoj u vodama Egejskog i Crnog mora u tolikom je broju da su prepustili ribarima da izlovljavaju što je moguće više, a znanstvenici kažu kako tu ribu koristiti u prehrani. Prof. Dulčić naglašava:
„Međutim, treba biti jako oprezan s ovom vrste, ona ima otrovne bodlje, tako da ubod na jednu od tih bolji može biti smrtonosan kod slabijih organizama, koji imaju slabi imunitet. Njegova mana je što je jako spor, brzo se može uklanjati iz prostora, ali to je strahovito skupa, Iziskuje puno podmorskih rendžera. Nezaustavljivo se širi, nalazi se utočen kod otoka Krfa i Kefalonija što znači praktično na samo ulasku u Jadransko more. Ne bih volio da takva vrsta uđe u naše more jer bi za područje južnog i srednjeg Jadrana mogao praviti problema.“
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić i dr.sc. Marcel Kovačić, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci autori su monografije “Ihtiofauna Jadranskoga mora” koja obuhvaća 456 vrsta riba koje su do sada zabilježene u Jadranskom moru. U međuvremenu je utvrđeno još 6 vrsta riba.
Monografija obuhvata znanstveni pregled uz fotografije svih vrsta riba. Prednost ove knjige je sjajni determinacijski ključ tako da običan ribar može znanstveno utvrditi o kojoj vrsti ribe je riječ, odnosno kad nešto ulovi može potvrditi koju vrstu ribe je ulovio.
Slavni talijanski tenor Andrea Bocelli, iako je bio zaražen koronavirusom, sumnja da je ta pandemija ozbiljna i naziva je “takozvanom”.
“Znam puno ljudi i hvala Bogu ne znam nikoga tko je završio na intenzivnoj njezi. Dakle, gdje je sva ta težina situacije”, kazao je na konferenciji u talijanskom Senatu.
Šezdesetjednogodišnji operni pjevač koji se zarazio koronavirusom u ožujku, ali je imao slabe simptome, kazao je i da je kršio odredbu o karanteni “zato što mu se nije činilo pravednim i zdravim” da ga prisiljavaju da ostane u kući.
“Kada sam bio lišen slobode da napustim dom, iako nisam počinio ikakav zločin, osjećao sam se poniženo i uvrijeđeno”, kazao je govoreći bez maske.
Rekao je da su njegova razmišljanja o koronavirusu kontroverzna i u vlastitoj obitelji i da su ga djeca upozorila: “Tata, drži se ti ‘Tosce” i ‘Madam Butterfly’ jer nemaš pojma o virusu”.
Bocelli je sudjelovao na događaju koji je organizirao Vittorio Sgarbi, desničarski senator i likovni kritičar čiji su negatorski stavovi o koronavirusu dobro poznati.
Tenorovi stavovi izazvali su buru.
Fedez, talijanski reper koji je prikupio 4,5 milijuna eura za odjele intenzivne njege u Italiji, kritizirao je Boccelija.
“Ako ne znaš nikoga tko je bio na intenzivnoj njezi i usudiš se širiti sumnju da je pandemija izmišljena, upoznat ću te s mojim osamnaestogodišnjim prijateljem kome su transplantirana pluća”, napisao je na Twitteru.
Ono što je rečeno na konferenciji “nema znanstvenu osnovu”, a ima “elemente evidentne opasnosti”, kazao je za ANSA-u Massimo Galli, čelnik odjela za infektivne bolesti bolnice Sacco u Milanu.
Ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je za RAI da je ključno poštovati tri pravila o nošenju maski, socijalnom distanciranju i pranju ruku.
Italija se suočila s velikom krizom, izazvanom pandemijom koronavirusa, u ožujku i travnju.
Međutim, pandemija je sada puno slabija te je ministarstvo zdravstva objavilo u utorak da je u posljednja 24 sata koronavirus potvrđen kod 181 osobe, dok ih je 11 umrlo.
U Bosni i Hercegovini trenutačno boravi oko sedam hiljadaa ilegalnih migranata koji čekaju priliku krenuti dalje ka Europskoj uniji a među njima je sve više državljana Bangladeša, potvrdio je danas voditelj ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Sarajevu Peter van der Auweraert.
U izjavi koju prenosi “Dnevni avaz”, Van der Auweraert je kazao kako je kretanje ilegalnih migranata pojačano nakon ukidanja ograničenja što ih je ranije nametnula epidemija koronavirusa ali je pojasnio kako nije samo BiH ruta kojom pokušavaju proći iz pravca Srbije jer je pojačan njihov pritisak i na Hrvatsku, Mađarsku te Rumunjsku.
Svi koji uspiju ući u BiH nastoje se u njoj ne zadržavati isuviše dugo i odmah pokušavaju nastaviti put ka Hrvatskoj a to uglavnom čine preko teritorija Unsko-sanske županije.
Od približno sedam tisuća ilegalnih migranata koliko ih prema procjenama IOM-a ima u BiH, njih 5200 boravi u prihvatnim centrima koncentriranim na području Bihaća i Sarajeva.
Još oko hiljadu i pol ih boravi na otvorenome ili u improviziranom smještaju na bihaćkom području a nekoliko stotina na području Tuzle.
Narandžasti meteo alarm će danas i sjutra biti na snazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, prema internet stranici Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG).
Razlog su visoke temperature – u Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura iznosiće 40 stepeni. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Prema najavama HMZCG, sjutra će najviša temperatura biti od 37 do 41 stepen. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 10 do 26 stepeni.
Prema podacima HMZCG, jutros u 9 sati najtopplije je bilo u Podgorici (30,8 stepeni Celzijusa), Ulcinju (29,6) i Herceg Novom (29,2). Najsvježije je bilo u Pljevljima (18,9) i Kolašinu (18,4).
