Zasijedao tivatski parlament, opozicija većinom bojkotovala sjednicu

0
SO Tivat

Nepuna tri sata trebala su danas odbornicima u SO Tivat da pređu obiman dnevni red od čak 33 tačke, jer većina opozicije, izuzev odbornika SDP, nije prisustvovala zasijedanju lokalnog parlamenta.

Skupština je glasovima odbornika vladajućih DPS, SD i HGI-ja, usvojila završni račun budžeta Optine za 2019. Umjesto planiranih 22.461.000 eura, administracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) lani je ostvarila prihode od samo 20.206.820 eura, što je nepunih 90% odsto plana. To je već četvrta godina za redom kako aktuelna garnitura tivatske DPS-SD-HGI lokalne vlasti čiji je mandat na isteku, ne uspijeva da ostvari planirani budžet. Ukupni budžetski troškovi lani su inače, iznosili 17.327.657 eura što je tek 78%, odnosno preko 5 miliona eura manje od plana.

„Budžet je bio potrošački, a ne razvojni i slabu su vajdu građani Tivta lani imali od toga što su Opštini platili lani čak 8,69 miliona eura poteza na nepokretnosti što je skoro 10 odsto više od plana, jer taj novac je većinom otišao u potrošnju narasle lokalne administracije, a ne razvoj grada i kapitalne izdatke. Izgubili smo skoro 2 miliona eura u Atlas banci, uzimali smo lani milion ipo eura kredita u Prvoj banci i to sve svjedoči da je stanje u gradskoj kasi objektivno lošije, a primici manji od ovako prikazanih završnim računom. Izuzetno je slaba naplata komunalija.“- kritikovao je Ivo Marić (SDP), ali njegove navode nije opovrgavao niko iz vladajuće većine, već je to učinio bivši člaan SDP-a Radoš Gospić, sa pozicije predsjednika Savjeta za zaštitu lokalne samupurave. Gospič nije krio svoje zadovoljstvo stanjem i realitacijom budžeta, sa čime se složio i gradonačenik dr Siniša Kusovac koji je Mariću poručio da „može kuditi i pričati, ali ne i pobiti činjenice kvalitativne i kvantitativne da je naplaćeno 89,96 odsto planiranih prihoda i da je relaizacija kapitalnog budšeta bila rekordna sa 63,6 % plana“.

„Realizovali smo izuzetno veliki broj kapitalnih projekata i nema ni govora o tome da se to navodno radi u preduzbornoj kampanji, već isključivo po ranije najavljenoj i zacrtanoj dinamici.“- podvukao je Kusovac.

Glasovima odbornika vladajučih partija sa izuzetkom izvještaja o radu Parkig Servisa kod koga su odbornici SD bili uzdžrani, usvojeni su izvještaji o radu sa finansijskim izvještajima za 2019. tivatskih lokalnih preduzeća i javnih ustanova.

Igor Petković (SD) pitao je direktora Parking servisa Slavipšu Ognjanovića (DPS) hoće li mu nešto preko 100 hijada eura dobiti iz 2019. koliko će ostati na računu te firme kada Opština Tivat uzme svoj dio od 150 hiljada eura zarade PST-a u prošloj godini, biti dovoljno da podmiri sve sudske troškove i redovno izmiruje plate radnicima te firme. Petković je kazao da je jedan sudski spor za neisplaćene putne troškove koji je pokrenuo jedan od radnika PST-a, već pavosnažno presuđen u korist zaposlenog, a da slične tužbe najavljuje još dosta radnika, zbog čega je od Ognjanoviča tražio da se preduprijedi dodatna šteta i d menadžment PST-a odmah izmiri sve što duguje radnicima.

„Čekamo ishod još jednog spora po istom osnovu i u odnosu na tu presudu koja treba da pokaže koliki je zapravo period za koje radnicima treba platiti sudske troškove, postupičemo prema svima koji imaju ossnova za ta potraživanja. Više je nego izvjesno da neće doći do smanjenja plata uprkos činjenici da je i naše preduzeće teško pogođeno ekonomskim efektima koronakrize.“- kazao je Ognjanović koji međutim, nije odgovorio na pitanje Petkovića što on i DPS koji se zalaže za koncesiju aerodroma Tivat, misle uraditi da PST-u nadoknade gubitak vrlo isplativog  naplatnog parkirališta na aerodromu, a koje će po tom aranžmanu, ubuduće pripasti koncesionaru vazdušnih luka.

Predlog Ugovora o snabdijevanju otpadnim vodama sa kompanijom Luštica Development iz Tivta na koji je tražio saglasnost odbornika, gradonačenik Kusovac je povukao sa dnevnog reda današnje sjednice SO zbog, kako je naveo “potrebe preciziranja nekih tehničkih detalja”.

Prije nego što je on to učinio, skidanje sa dnevnog reda sjendice SO, ovog kontroverznog Ugovora po kome bi Opština Tivat i njena firma PPOV preuzeli na sebe niz obaveza i izložili se mogućnostima nastanka velikih finansijskih šteta, a sve  za samo 4 hiljade eura mjesečno koliko bi PPOV prihodovao od prodaje prečišćenih otpadnih voda kompaniji Luštica Development za navodnjavanje njenog golf terena, zatražiio je i Igor Petković iz SD-a.

Odbornici su imenovali bivši gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević (DPS) za direktoricu nove JU Dnevni centar za djecu i mlade sa teškoćama u razvoju, i donijeli odluku o osnivanju još jednog novog opštinskog preduzeća – akcionarskog društva „Sportski kompleks Arsenal Tivat“.

„Muzika u parku“

0
muzika

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u Parku slobode, danas sa početkom u 21 sat, organizuje koncert pod nazivom „Muzika u parku“.

Na koncertu će nastupiti kotorske klape Marineri, Maris i Incanto, VIS Škuribanda, hor Srpskog pjevačkog društva „ Jedinstvo“, Gradski hor „Nikola Ðurković“ i orkestar Gradske muzike Kotor.

Kako saopštavaju organizatori, koncert će se održati u prijatnom ambijentu punom zelenila, uz spoj mora, prirode i muzike.

“Namjera najavljenog događaja je da se sugrađanima ponudi još jedan muzički program u okviru predstojećeg kulturnog ljeta koje će ove godine biti u znaku domaćih umjetnika, muzičara i izvođača”, stoji u najavi.

Tivatski parlament razmatraće ugovor o vodosnabdijevanju golf terena na Luštici

1
PPOV postrojenje na Klačini u Krtolima kod Tivta – Postrojenje za prečišćavanja otpadnih voda

Administracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) traži od odbornika u lokalnom parlemnetu da joj da saglasnot na potpisivanje ugovora o snabdijevanju otpadnim vodama sa kompanijom Luptica Development iz Tivta, radi navodnjavanja kompleksa budućeg velikog golf igrališta u turističkom resortu Luštica Bay u Krtolima.

Ovaj ugovor sa Lušticom development potpisaće Opštine Tivat i Kotor kao suosnivači preduzeće „Postrojenje za prečišćavanja otpadnih voda“  (PPOV) koje upravlja  sa PPOV vrijednim skoro 11 miliona eura, a koje je prije četiri godine sagražano na lokalitetu Klačina u Krtolima. U to postrojenje pristižu otpadne vode iz većeg dijela opština Tivat i Kotor, a one se sada nakon tretmana u PPOV, ispuštaju u more podmorskim  islpustim u zalivu Trašte. Ubuduče će po ugovoru koji je definisan sa Lupticom Development,  gotovo polovina tih prečišćenih otpadnih voda biti korištena za zalivanje trave i ostalih zelenih površina na kompleksu golf terena na Luštici.

Po ugovoru, PPOV, odnosno dvije opštine kojem će solidarno odgovarati za njegove obaveze po tim aranžmanu, snabdijevaće Lušticu Development sa do 4.500 kubika prečišćenih otpadnih voda dnevno, odnosno garantovati da količina vode koja će se iz PPOV davati za navodnjavanje golf terena , neće nikad biti manja od 2.500 kunika dnevno. Ugovorena cijena ove vode koju će Luštica plaćati PPOV-u je samo 3 euro centa po kubiku “uključujući sve takse i namete koji su ili mogu biti na snazi s vremena na vrijeme.”

Tu vodu PPOV će Luštici predavati na posebnoj prijemnoj tački koja će se  postaviti na najvećoj mogućoj nadmorskoj visini iza PPOV, kako bi Luštica tu vodu sa što manjim troškovima struje zbog prepumpavanja, mogla da uključi u svoj već isprojektovani kompleksan sistem za irigaciju golf terena koji se proteže na povrpini od preko milion kvadrata sada bezvodnog zemljišta na tivatskom dijelu tog poluostrva.

U ugovoru je precizno navedeno čak 11 mjerila za očekivani standard kvaluteta prečišćenih otoadnih voda koji se moraju zadovoljiti da bi one bile prihvatljive za Lušticu da njima zaliva travu golf terena, pri čemu u njima ne smije uopšte biti koliformnih baktrerija, hlorina i teških metala. Ugovoren je i nivo maskimalnog saliniteta niži od 1.500 ppm-a,  a što PPOV trenutno ne može da ispuni, pa je stoga u aražmanu na koji će potpise staviti dva gradonačelnika Siniša Kusovac (Tivat) i Željko Aprcović (Kotor) predviđena obaveza tivatskog preduzea Vodovod i kanalizacija (ViK) da Luštici isporučuje pitku vodu iz svog vodovodnog sitema koja će se miješati sa previše zaslanjenom prerađenom otpadnom vodom i na taj način dobijati masa vode čiji je nivo saliniteta adekvatan za zalivanje zelenila. Ugovoreno je da Tivat Luštici tako isporučuje prosječno 110 kubika vode na dan sa najvećom dnevnom potražnjom do 350 kubika na dan do februara 2023. godine, odnosno prosječno 190 kubika na dan sa najvišom dnevnom potražnjom od 350 kubika dnevno, od februara 2023.na dalje.  U tom  intervalu PPOV će nastojati da kroz izmjene svojih tehnoloških postupaka, postigne zadate parametre maksimalnog saliniteta prerađene otpadne vode, dok će Luštica Development tvatskom ViK-u za pitku vodu kojom razblažuje visok slainitet otpadne, plaćati samo cijenu koji ViK Tivat plaća preduzeću Regionalni vodovod kupujući tu vodu od njega, uvećanu samo za trokove njenog transporta sa PDV-om, a koje ViK ima do priključka na Luštici.

Po istoj cijeni Luštica će ViK-u plaćati i pitku vodu iz tivatskog vodovodnog sistema u minimalnoj garantovanoj kolilni od 2.500 kubika dnevno u slučaju kada zbog havarija ili drugih vanrednih okolnosti PPOV na Klačini ne bude moglo da joj isporuči ovoliku količinu prečišćene otpadne vode. Takav prekid, ili dostavljanje prečišćene vode koja ne zadovoljama ugovorene minimalne standerde kvaluteta, može trajati maksimalno do 72 sata nakon čega Luštica Development može početi da uzima pitku vodu iz tivatskog vodovoda, a OpštineTivat i Kotor su u takvom slučaju dužne da joj nadoknade troškove u razlici između cijene te vode koju ViK Tivat plaća Regionalnom vodovodu uvećane za troškove njenog trasprta do Luštice, u odnosu na ugvorenu cijenu za prečišćenu otadnu vodu koju bi Luptica preuzimala sa PPOV od samo 3 euro centa. Budući da tivatski ViK trenutno kubik pitke vode iz Regionalnog vodovoda tom preduzeču plaća po cijeni od 37 centi, šteta koju bi tada snosili grašani Tivta i Kotora bila bi nesrazmjerno velika (12 puta veća) u odnosu na finansijsku korist t koju PPOV ostvaruje od ovog aražmnana sa kompanijom Luštica development.

U svakom slučaju, izvjesno je da će od ovog aranžmana sa Lušticom u početku (dok PPOV ne postigne  zadate standade kvaliteta prečišćene otpadne vode) odnosno tokom svake havarije na njemu, najviše koristi imati upravo JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje koji može računati na osjetno povećanje potrošnje pitke vode iz tog sistema, za zalivanje trave na golf igralištu u Krtolima. U tom kontekstu zanimljivo je napomenuti da su koordninatori ispred centrale partije za DPS Tivta a koji je na vlasti u ovom gradu,  upravo čelni ljudi dviju kompanija koje po ovom aražmanu „preko leđa Tivta“, izvale največu korist – Predrag Nenezić, član Borda direktira Luštice Development i Goran Jevrič, direktor Regionalnog vodovida.

I AKO BUDE RESTRIKCIJA, LUŠTICA MORA DOBITI MINIMALNE KOLIČINE  PITKE VODE ZA ZALIVANJE TRAVE

U ugovoru piše i da ako ViK Tivat dođe u situaciju da svoje obaveze prema Luštici Development ne može izvršiti bez restrujcija u vodosnabdijavanje građana Tivta, dužan je o tome odmah obavijestiti tu kompaniju. ViK tada ima pravo da izmijeni i minimalno ugovoreni režim snabdijevanja Luštice pitkom vodom za zalivanje golf terena, koji podrazmijeva obavezu isporuke minimum 2.500 kubika dnevno, na način što će u svakom slučaju,morati  da Luštici i u takvim okolnostima isporuči minimum 500 kubika dnevno, odnosno najmanje duplo toliko nakon isteka prve četiri godine važenja ovog ugivora.

Opština Tivat, po ugovoru, dužna je da kod Regulatorne agencije za energetiku dobije saglasnost na ovakve uslove i cijene z korišćenje vode iz javnog tivatskog vodovodnog sistema, a što je uslov da čitav ovaj pravni posao sa Lušticom Developmet i stupi na snagu. RAE treba da formalno da i saglasnost na cijenu prerađene otpadne vode iz PPOV koju će Luštiva plaćati u iznosu od samo 3 euro centa, uključujući sve poreze i takse. Ova cijena inače, biće fiksan u prvih pet godina važenja ugovora, nakon čega će biti uvećana, na godišnjem nivou, “na osnovu Harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena objavljenih od strane Eurostata”.

Po ovoj cijeni, PPOV će za isporučenih teoretskih 4.500 kubika dnevno, odnosno 135.000 kubika mjesečno, dobijati samo 4.050 eura mjesečno od Luštice Development, a ugovor se skalpa sa rokom važenja od 20 godina.

Velja Spila nova uređena plaža u Luštici Bay

8
Detalj sa plaze Velja Spila

Posjetioci Luštice Bay i uvale Trašte na tivatskom dijelu poluostrva Luštica ovog ljeta moći će da uživaju u kupanju i sunčanju na uređenoj plaži Velja Spila (Pecka), do koje će se po prvi put stizati uređenim prilazom a ponudiće osposobljeni parking prostor i plažni bar sa plažnim mobilijarom.

Velja Spila važi za oazu mira i uživanja za ljubitelje plaža na otvorenom moru, van naseljenih mjesta, i nalazi se u zoni novog turističkog grada na Jadranu, Luštici Bay. Plaža dužine oko 100 metara obuhvata površinu od 1420 metara kvadratnih od čega će oko polovine kupališta imati status javne plaže i neće sadržavati plažni mobilijar.

Mali plažni bar “21 beach club” sa terasom kojim upravlja privatni operater nalaziće se u zoni sa plažnim mobilijarom a gostima će od 9 do 20 časova biti dostupni tuševi, spasilačka služba ali i zabava u vidu lajv bend i di-džej nastupa svakoga dana od 16 do 19 časova.

Pored plaže hotela Čedi i kupališta Velja Spila, uskoro se očekuje otvaranje Almara Luštica Bay plažnog kluba na Oblatnom čime se Luštica Bay pozicionira kao destinacija uređenih plaža izuzetne ljepote.

Ada Bojana postala tiha zona u prirodi

0
Ada Bojana

Skupština Opštine Ulcinj juče je donijela Odluku o Akustičkim zonama po kojoj je Ada Bojana svrstana u kategoriju “Tihe zone u prirodi”, saopšteno je iz Udruženja vlasnika objekata Ada Bojana.

Ovom odlukom, kako ističu, konačno će se zaustaviti negativan trend koji je doveo do toga da se u ovom vikend naselju koje je do skoro nosilo imidž tihog ribarskog mjesta, održavaju danonoćne žurke koje su u velikoj mjeri remetile red i mir, prenosi sharemontenegro.me.

“Od sada najviši granični nivo buke na Adi Bojan u Db(A) je 35-35-30, sto je u prevodu jačina zvuka koju proizvodi govor ili cvrkut ptica. Ovo ce značiti da je od sada kažnjivo puštati jaku muziku u bilo koje doba dana, a za nepoštovanje odluke kaznene odredbe biće primjerene novčanim kaznama do 10.000 eura. Uz zahvalnost svim odbornicima Ulcinjskog parlamena koji su donijeli ovu odluku, izražavamo naše uvjerenje da će lokalna vlast zajedno sa vlasnicima kućica nastaviti da brinu o ovom dijelu naše prelijepe prirode i brižno raditi na implementaciji ove odluke”, navode oni.

Kako zaključuju, Adi Bojani se od danas vraća mir i time će se zaštititi i životinjski svijet koji je jedinstven na ovom prostoru.

Zaljubljenicima u ronjenje dostupna karta Jadranskih grebena

0
ronilac

U Jadranskom moru postoji velik broj morskih ekosustava koji su dostupni za razvoj Plavog sektora. Koncept plave inovacije temelji se na privlačnosti postojećih morskih resursa kako bi se promicao gospodarski razvoj. Zbog toga je važno promoviranje manje poznatih, ali veoma privlačnih morskih ekosustava kako bismo imali što uspješniji, ali istovremeno i održiv rast Plavog sektora, piše 057 Info.

„Zapravo grebeni su ili prirodni ili umjetni, privlačni znanstvenoj zajednici, ali su istovremeno i mjesta na kojima je moguće provoditi aktivnosti poput sportskog i rekreacijskog ribolova, ronjenja i nautičkog turizma. Plava ekonomija se za postizanje cilja održivog rasta orijentira na inovacije, održivost i odgovornost za zaštitu okoliša u skladu s klimatskim uvjetima. Projekt ADRIREEF, financiran europskim sredstvima, ima ambiciju kombiniranja inovativnih tehnologija sa socio-ekonomskim učincima proizašlih iz aktivnosti kao što su ronjenje, ribolov i turizam“ – istaknula je voditeljica projekta Ana Močević, viša stručna suradnica na ugovorenom projektu u Agenciji ZADRA NOVA.

Voditeljica pojašnjava kako projekt uključuje postavljanje i testiranje odgovarajućih tehnologija s niskim utjecajem na morski okoliš. Očekivani rezultati bi trebali odražavati specifičnu potrebu lokalnog razvoja – transfer znanja od istraživanja do poslovanja. Kroz detaljnu analizu grebena i specifičnu fazu praćenja bit će moguće definirati zajedničke smjernice za poslovni sektor uključujući kodeks ponašanja.

„Bijela će knjiga zaključiti provedbu projekta ADRIREEF gdje će biti izneseni potencijali grebena u Jadranu i poseban plan razvoja projekata u nadolazećem programskom razdoblju. Kako bi se postigli rezultati, partnerstvo na projektu je sastavljeno od lokalnih vlasti, regionalnih agencija za očuvanje okoliša i teritorijalnu suradnju, privatnih i javnih istraživačkih centara i razvojnih agencija” – dodaje ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković.

Budući da se morski ekosustavi smatraju dodatnom vrijednošću za obje zemlje, jedan od ciljeva ADRIREEF-a je prevladavanje nacionalnih granica i rješavanje zajedničkih problema i mogućnosti za stvaranje jedinstvenog sustava Jadranskih grebena.

U sklopu projekta izrađena je Karta Jadranskih grebena u svrhu predstavljanja podataka o prirodnim i umjetnim grebenima u Jadranskom moru. WebGIS baza temelji se na podacima koji dolaze iz sveobuhvatne analize grebena. Prikupljeni podaci su kategorizirani u četiri glavne skupine: vrsta grebena, područje na kojem se nalazi, karakteristike grebena i potencijalno iskorištavanje grebena. Nadalje, u webGIS-u se podaci mogu filtrirati prema vrsti grebena, državi te načinu eksploatacije grebena. Podaci se mogu filtrirati i prema nazivu grebena, udaljenosti od obale i dubini na kojoj se nalaze. Tehničko rješenje navedene baze podataka predstavlja mogućnost brzog i jednostavnog korištenja.

Nakon klasifikacije grebena napravljena je analiza pravnih okvira te izvještaj o hrvatskom, talijanskom i Europskom zakonodavstvu uključujući i regionalnu politiku.

„Oprema koja je nabavljena u sklopu projekta koristi se za praćenje stanja na grebenima koji su određeni kao pilot lokacija. U Zadarskoj županiji to je Plić Lagnjići, prirodni greben s potopljenom olupinom broda, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka. Od opreme su nabavljeni softveri, senzori, ronilačka oprema, sonde, kamere, laboratorijska oprema, dubinomjeri i komunikacijska oprema. Uz pomoć nabavljene opreme provodi se praćenje na pilot lokacijama koje uključuje geomorfološko mapiranje grebena, mjerenje parametara vodenog stupca radi procjene kakvoće vode i oceanografskog stanja, istraživanje sedimenta koji okružuju greben, zajednice bentosa nastanjene na mekim i tvrdim podlogama te riblje vrste.” – objasnila je voditeljica projekta Močević.

Uz pilot lokaciju u Zadarskoj županiji, u Hrvatskoj se praćenje vrši i na području Plićine Konjsko (prirodni greben niskog profila blizu sjeveroistočne obale otoka Krka) i Plići Seget (prirodni greben, 1.5 nautičku milju udaljen od obale otoka Visa na dubini od 10.8 metara). Rezultati će se koristiti kako bi se odredile prednosti lokacija za provođenje turističkih aktivnosti u dogovoru s plavom ekonomijom, poput ronjenja, sportskog i rekreativnog ribolova. Na temelju analize dobivenih podataka napravit će se znanstveni izvještaj o stanju na grebenima koji će služiti kao baza za pisanje Bijele knjige koja će sadržavati preporuke za potencijalno iskorištavanje grebena u svrhu jačanja plave ekonomije. Uz Bijelu knjigu izradit će se i vodič za poslovni sektor i mjere ponašanja na grebenima.

Rekordan broj zaraženih u Kaliforniji i Teksasu

0
Bijela kuća SAD foto EPA

Kalifornija i Teksas su zabilježili rekordan rast novih infekcija virusom korona tokom prethodnog dana, pokazuju zvanični podaci, a Los Anđeles je izvijestio o “alarmantnom” rastu zaraze u drugom po veličini gradu u SAD, u kojem ima ukupno preko 100.000 slučajeva, javlja Rojters.

Los Anđeles je postao novi epicentar epidemije dok broj zaraženih i hospitalizovanih raste uprkos naređenjima guvernera Kalifornije Gevina Njusoma o zatvaranju barova i da građani nose maske u gotovo svim javnim prostorima.

Okružni direktor za javno zdravlje Barbara Ferer izjavila je da je neophodno da se odmah preduzme akcija za usporavanje širenja korona virusa, jer se može desiti da zdravstveni sistem postane preopterećen i da broj oboljelih i preminulih dodatno skoči.

Gradonačelnik Los Anđelesa Erik Garseti saopštio je da će uslijediti velika pauza do ponovnog otvaranja bioskopa i ostalih zabavnih sadržaja na najvećem bioskopskom tržištu u SAD.

Lokalna uprava objavila je da će plaže ostati zatvorene tokom vikenda za Dan nezavisnosti i da će vatromet biti zabranjen.

U Kaliforniji je u ponedeljak zabilježeno novih 7.418 slučajeva zaraze na ukupno blizu 223.000. Okrug Los Anđelesa, sa populacijom od deset miliona ljudi, zabilježio je ukupno 100.000 slučajeva.

Kalifornija, Florida, Teksas i Arizona suočavaju se sa novim talasom infekcija nakon ublažavanja višesedmičnih mjera blokade javnog i privrednog života.

Broj zaraženih u Teksasu povećan je za 6.545, na blizu 160.000, što je, takođe, rekordan dnevni broj.

Na nivou čitavih SAD, tokom ponedeljka registrovano je preko 40.000 novih slučajeva zaraze četvrti put u prethodnih pet dana.

Guverner Arizone Dag Đusi naredio je zatvaranje barova, noćnih klubova, teretana, bioskopa i vodenih parkova na najmanje 30 dana.

Barovi su od petka, 26. juna, ponovo zatvoreni u Teksasu i Floridi, a u Nju Džerziju je objavljeno da zatvoreni dijelovi restorana neće biti otvoreni za dva dana, kao što je bilo planirano.

Guverner Kanzasa Lora Keli naredila je nošenje maski na javnim mjestima i napomenula da je to neophodno da bi se izbjeglo novo zatvaranje.

Nimanbegu: Pomoći privatnim izdavaocima smještaja, hotelijerima i ugostiteljima, otvoriti granice

0
Perast april 2020. – foto Boka News

Mjere u trećem paketu ekonomskih mjera jasno moraju pomoći ekonomiji i građanima Crne Gore, i to prvenstveno sektor turizma koji je najviše pogođen pandemijom, saopštio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu.

On je pozvao Vladu Crne Gore, Nacionalno koordinaciono tijelo i komercijalne banke da pomognu privatnim izdavaocima smještaja, hotelijerima i ugostiteljima.

Pomoć privatnim stanodavcima smještaja

Nimanbegu predlaže da se u trećem paketu ekonomskih mjera uključi pomoć privatnim turističkim davaocima smještaja, u obezbjeđivanju kredita sa niskom ili čak i bez-kamate, korisnici bi bili registrovani privatni izdavaoci smještaja.

“Visina kredita bi zavisila i od same procjene stanodavaca o sredstvima koja su im potrebna kao porodici za ove godinu, a osnov bi bila prosječna mjesečna plata u Crnoj Gori. Rok vraćanja tog kredita bi bio od 5-7 godina sa jednom godinom grejs perioda. Ovim bi država pa i komercijalne banke pokazali brigu za građane, banke brigu za klijente, kojima bi omogućili da bez velikog stresa premoste ovu godinu”, naveo je on.

Pomoć hotelijerima i ugostiteljima

Kotor

Prema njegovim riječima drugi segment kojima se mora pomoću su registrovani hoteli i drugi ugostitelji kojima bi se na sličnim parametrima kao stanodavcima omogućilo da dođu do sredstava za svoje porodice, prihod koji će im nedostajati ove godine.

“Na taj način bi ovi turistički subjekti dočekali i pripremili se za sledeću turističku sezonu. Hotelijerima i ugostiteljima mora se u trećem paketu mjera već sada staviti do znanja da će im se pomoću u iznosu od minimalnih zarada i mjesec jun kao što je bilo za april i maj, s tim što je broj zaposlenih već značajno uvećan u odnosu na predsezonu”, naglasio je Nimanbegu.

On smatra da bi i ostali građani, posebno oni koji imaju sezonsko zaposlenje ili privrednu aktivnosti mogli da imaju pristup ovim corona kreditima koji bi bili izraz mjere države i banaka za očuvanje ekonomske supstance svojih građana.

Otvaranje granica

Treći aspekt je otvaranje granica sto je prije moguće a uz jasne mjere održavanja fizičke distance.

“Treba se razmotriti otvaranje granica već od 1. jula, primjer Hrvatske gdje imaju već preko 350 hiljada turista govori tome u prilog”, kazao je Nimanbegu.

On posebno naglašava da se situacija sa koronavirusom komplikuje, tako da turistička privreda ne može imati velika očekivanja, te zato apeluje da se u novim ekonomskim mjerama Vlade i NKT, osim kolektivnog smještaja predvidi i pomoć za individualni tj. individualni privatni smještaj.

“Individualnim privatnim smještajem se većinom bave građani Crne Gore, kome je to porodični biznis, i jedina djelatnost, pomoću koje izdržavaju svoje porodice tokom preostalih devet mjeseci kada nema sezone, ali svakako ekonomske mjere u trećem paketu se moraju planirati i za sve ostale turističke privrednike, ugostitelje, zakupce plaža, organizatore turističkih tura, turističke agencije i vodiče, kao i druge privrednike čija je djelatnost povezana sa turističkom privredom”, zaključio je Nimanbegu.

Suđenje optuženima za šverc kokaina na brodu ,,Jadran“, odbranu iznio podoficir

0

On je ispričao i da nije znao da se u torbama nalazi droga, već je to saznao na dan kada je vojna policija došla na brod.

Pretres

– Svaki ranac sam stavio u ,,prostor 1“, a to je dio u kojem se nalazi 30 kreveta i više ormarića. Jedan ranac sam stavio u moj ormarić koji se nalazi kod kreveta gdje sam spavao – u desnom dijelu prostorije, drugi sam stavio u suprotnom – lijevom dijelu, u ormarić na kojem piše ,,Miloš Kulić“, treći ranac sam smjestio u jedan od preostala dva moja ormarića u središnjem dijelu prostorije, a četvrti i peti (koje nijesam vadio iz kese) stavio sam ispod svog kreveta – ispričao je Radenović.

On je pojasnio da svaki od ormarića ima ključ, ali kada je došla vojna policija oni su bili zaključani.

– Ne znam ko ih je zaključao i uzeo ključeve. Znam samo da je na zahtjev vojne policije došao Željko Španjević koji je dužio duple ključeve i on je otključao ta dva ormarića. Tada sam vidio da je Španjević sa ormara na kojem je pisalo ,,Miloš Kulić“ makao papir, zgužvao ga i stavio u džep – kazao je Radenović.

On je ispričao i da je vojna policija došla u ranim jutarnjim satima, te da je na brodu osim njega u tom trenutku spavalo još petoro-šestoro ljudi.

-U jednom momentu došao je Miloš Kulić i pitao me: „Što je ova frka?“, rekao sam da nešto traže i pitao ga da li je to možda zbog onoga što smo unijeli, on je preblijedio i kazao mi: ,,Pretpostavljam da jeste, pali smo zbog kokaina“ i tada sam zapravo saznao“ – naveo je pred sudom Radenović.

Kako je kazao, pitali su ga da li priznaje da je sve što je nađeno u njegovom ormariću njegovo.

-Rekao sam da priznajem. Jedan od vojnih policajaca mi je rekao da podignem ranac i malo razgrnem da vide šta je unutra, ja sam zavukao ruku da on pogleda, a potom je on rekao ,,aha“ – kazao je Radenović.

Sumnje

Radenović je pojasnio i da je od rođenog brata svjedoka saradnika Miloša Kulića, Marka dobio informaciju da brod ,,Jadran“ treba da isplovi prema Turskoj.

-Sa Milošem Kulićem sam se vidio 16. aprila 2019. na brodu, i tada me pitao jesam li razgovarao sa njegovim bratom oko kombinacije, a ja sam naveo da mi je pomenuo. Rekao sam da ću pomoći oko toga kako sam i obećao – naveo je Radenović, dodajući da mu je Miloš Kulić sjutradan rekao da su u pitanju ,,stvari koje treba da se ubace na brod, a to je teško nekih 20-30 kilograma“.

Kako je dodao, na pitanje o kakvim se stvarima radi, Kulić mu je rekao da je bolje da ne zna.

– Tada sam prvi put posumnjao da je riječ o nečem nelegalnom, ali nijesam insistirao da mi kaže smatrajući da bi mi zbog dugogodišnjeg prijateljstva rekao da je riječ o nečem ozbiljnom – naveo je Radenović.

Prema stavu specijalnog tužilaštva, prikupljeni dokazi ukazuju da su Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Duško Radenović i Tivćanin Radomir Osmajić, ali i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika. Njihov zadatak je bio da na školski brod ,,Jadran“ sakriju kokain koja je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način prokrijumčaren u povratku. Tužilaštvo smatra da je Radenovićeva uloga bila da postupa po naredbi i uputstvima članova kriminalne organizacije, preuzima kokain i unosi ga na školski brod ,,Jadran“, te i da ga nakon uplovljavanja u luke Turske preda drugim članovima kriminlane organizacije i od njih preuzima istu količinu heroina. Osmajić se tereti da je preuzimao kokain radi dalje prodaje na teritoriji Tivta, pakovao ga u aluminijske folije i predavao ga na čuvanje članovima kriminalne organizacije. Stupar je, prema tvrdnjama istražitelja, postupao po naredbi organizatora – obezbjeđivao i čuvao vatreno oružje i municiju, pripremao i pakovao kokain u rance.

Smanjenje cijena roming usluga u državama Zapadnog Balkana

0
Roming

U zemljama Zapadnog Balkana od srijede će početi da se primjenjuje sljedeći korak u smanjenju cijena roming usluga u kojem će biti snižene dodatne naknade za usluge dolaznih poziva iz regiona i prenosa podataka odnosno pristupa internetu.

Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je saopšteno da će dodatna naknada za uslugu dolaznih poziva biti smanjena sa četiri centa po minutu na 2,5 centi, odnosno 37,5 odsto.

“Dodatna naknada za uslugu prenosa podataka biće smanjena sa 2,5 centi po megabajtu (MB) na 1,5 centi, odnosno 40 odsto. Cijene ostalih regulisanih maloprodajnih roming usluga u državama Zapadnog Balkana će ostati nepromijenjene u odnosu na trenutno važeće cijene”, saopštili su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a su precizirali da će cijene roming usluge dolaznih poziva iz regiona za korisnike svih operatora u Crnoj Gori, kada uslugu rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, iznositi maksimalno 3,03 centa po minutu sa porezom na dodatu vrijednost (PDV).

“Cijene roming usluge prenosa podataka, kada se usluge rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, će iznositi maksimalno 1,91 cent po MB za korisnike Crnogorskog Telekoma, 1,96 centi za korisnike Telenora, odnosno od 1,82 centa do 21,78 centi po MB u zavisnosti od korisničkog paketa koji se koristi za korisnike M:tela”, objasnili su iz EKIP-a.

Prethodno navedene cijene regulisanih maloprodajnih roming usluga će važiti do 1. jula naredne godine, kada će se roming usluge za korisnike u državama Zapadnog Balkana naplaćivati kao da je korisnik rominga u svojoj matičnoj mreži.

Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana je zaključen u aprilu prošle godine u Beogradu između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Sporazum je u ime Crne Gore potpisalo Ministarstvo ekonomije.

EKIP je početkom juna prošle godine donio Odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru i M:telu naložio da primijene cijene roming usluga u skladu sa Sporazumom.

“Navedenom odlukom su propisani koraci u smanjenju cijena roming usluga za korisnike iz Crne Gore kada budu koristili roming ulsuge u državama potpisnicama Sporazuma. Prvi korak u smanjenju cijena roming usluga je primijenjen 1. jula prošle godine”, podsjetili su iz EKIP-a.

Pored regulisanih cijena maloprodajnih roming usluga operatori mogu korisnicima rominga da ponude da za dnevnu ili za neku drugu fiksnu periodičnu naknadu koriste određenu količinu regulisanih usluga rominga.

“Takođe, operatori mogu korisnicima da ponude i drugačije cijene roming usluga od ovih koje su određene Sporazumom i Odlukom EKIP-a, koje korisnik može sam da odabere u slučaju da su povoljnije za njega”, navodi se u saopštenju.

Prelazak sa regulisanih cijena na alternativne cijene roming usluga obavlja se u toku jednog radnog dana i besplatan je za korisnika.