Bokeški Forum najoštrije osuđuje odluku o tome da se jednom vrhunskom čovjeku i stručnjaku kakav je dr Ivan Ilić ne produži mandat na mjestu direktora kotorske bolnice.
Bez obzira što je dr Ilić bio član druge političke struje, nama u Bokeškom Forumu ne smeta da kažemo da je riječ o izuzetnom profesionalcu. Čovjeku za koga su svi ljudi bili isti i ravnopravni pacijenti.
Nadamo se da će nadležni razmotriti ovu suludu odluku i pustiti da bar u nekin ekstremnim slučajevima, kakav je liječenje ljudi, pustiti da institucijama od javnog interesa, upravljaju najbolji, a ne najpodobniji., kaze se u saopštenju Bokeškog Foruma.
Samo manji broj zaposlenih i djece u tivatskom vrtiću „Bambi“ testiran je na koronavirus nakon što je prije dva dana potrđena infekcija Covidom-19 kod jedne od vaspitačica zaposlenih u toj ustanovi.
Potvrdilo nam je to više zaposlenih u JPU „Bambi“ i članova njihove rodbine, odnosno roditelja djece koja idu nu tivatski vrtić. Dio njih je po prvobitnom rasporerdu, trebao da bude testiran u utorak, ali su preksinoć dobili poruku od direktorice JPU „Bambi“ Katarine Hercegovac se „testiranja zaposlenih neće vršiti do isteka samoizolacije“. Samoizolacija u trajanju od 14 dana , počev od 24.juna, vađi za sve zaposlene u tivatskom vrtiću, a Hercegovac je u poruci koju im je uputila, naglasila da ona važi i za „koleginice koje su testirane, bez obzira na dobijene rezultate“ i da je te preporuke dobila od neimenovanog epidemiologa iz Instititua za javno zadravlje.Dr Jelena Mršulja, epidemiolog u Domu zdravkja Tivat nije juče željela da odgovori na bilo koje pitanje u vezi sa pojavom koronavirusa kod jedne od zaposlenih u tivatskom vrtiću zbog čega je ta JPU prestala sa radom, a njeni radnicii dio djece koja su je pohađala zajedno sa svojim roditeljima, stavljeni su u samoizolaciju.„Nisam ovlašćena za davanje bilo kakvih izjava na te teme.“- kazala je dr Mršulja. Prema nezvaničnim informacijama, juče i prekjuče u Tivtu su testirani samo oni koji su bili u direktnom kontaktu sa inficiranom vaspitačicom i za koje su ljekari procijenili da bi to trebalo uraditi. Činjenica da je testiranje zaustavljeno, čak i prije nego što su na red došle druge osobe koje su se same javllje ljekarima i objašnjavale da su protelih dana bile u neposrednom kontaktu sa zaraženom vaspitačicom, uznemirila je juče javnost u Tivtu koja špekuliše da je razlog za to nedostatak testova.Prema nezvaničnim informacijama, inficirana vaspitačica ostvarila je veliki broj kontakata kako na poslu, tako i po gradu jer se bavi prodajom osiguranja kao dodatnom djelatnošču, a redovno posjećuje i teretanu. Visoku temperatiru ona je navodno dobila u srijedu, 24.juna i od četvrtka ujutro nije išla na posao. Testirana je u petak ujutro, ali je pozitivan rezultat na Covid-19 dobila tek u nedjelju oko 23 sata uveče, od kada kreće i svojevrsno mini vanredno stanje u tivatskom vrtiću koji je odmah sutradan zatvoren.
„Oko 60 djece i zaposlenih iz Javne predškolske ustanove „Bambi“ u Tivtu testirano je na virus korona. Rezultati se očekuju danas, a testiranja se nastavljaju. Trenutno je 90 građana Tivta u samoizolaciji, ali taj broj se mijenja.” – rekao je juče, gostujući u „Bojama jutra“ na TV Vijesti dr Siniša Kusovac.
Predsjednik Opštine Tivat.Kusovac je inače, i sam među osobama koje su prošle nedjelje bile u kontaktu sa inficiranom vaspitačicom na jednom od satanaka u Opštini. On međutim, po procjenama ljekara da kontakt nije bio dovoljno rizičan za prenošnje zaraze, nije stavljen u samoizolaciju, pa je tako gradonačelnik juče bio prisutan i govorio je na sjednici lokalnog parlamenta. Nije poznato da li je Kusovac među onima koji su u ponedjeljak, po dobijenom saznaju o obolijevanju vaspitačice sa kojom se gradonačelnik prethodno sastajao, testirani na prisustvo koronavirusa.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović rekao je da očekuje da će u bliskoj budućnosti veliki broj turista ponovo doći Kotor. Opština je, kaže prvi čovjek grada, uprkos lošoj sezoni, likvidna, a plate nikad nijesu bile upitne.
“Dali smo podsticaj privrednicima. Nećemo imati prihode od bedema koje smo planirali na milion i 800 hiljada eura, ali ja se ne bojim za ovu opštinu jer vjerujem da ćemo vrlo brzo doći do toga da opet brojimo one pozitivne turističke rezultate koji će nas dovesti do situacije da zaboravimo vrijeme koje će biti vrlo brzo iza nas”, kazao je Aprcović.
On je u Jutarnjem programu TVCG koji je dijelom realizovan iz Kotora rekao da epidemiološka situacija, i globalno, i na nivou Crne Gore, nije baš najbolja, ali da očekuje da će u bliskoj budućnosti imati veliki broj turista koji će željeti da posjete jedan od najljepših gradova na svijetu.
Kotor – foto Zoran Nikolić Boka News
Aprcović je rekao da se u toj lokalnoj samoupravi nijesu zaustavili sa investicijama.
“Želja nam je bila da kroz neke investicione aktivnosti pripremimo grad za taj budući period, jer se negdje duboko nadam da ćemo vrlo imati izlaz iz ove situacije sa kojom se suočava cijeli svijet”, rekao je Aprcović.
Kazao je da se nada da će Kotoranima i turistima 13. jula u podne biti predat na upotrebu pothodnik, čija je izgradnja u toku.
“Sasvim je realno očekivati da simbolično pustimo u rad pothodnik 13. jula u podne”, kazao je Aprcović.
Govoreći o zatvorenom bazenu čija je rekonstrukcija u toku, Aprcović je rekao da se nada da će vaterpolo bazen “Nikša Bućin” biti završen do 26. avgusta.
Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Tivat, usvojeni su Izvještaji o radu JU “Centar za kulturu Tivat” i JU “Muzej i galerija” Tivat, za 2019. godinu. Ove dvije institucije su okosnica kulturnog života Tivta, a njihovi rezultati rada za proteklu godinu ukazuju da je Tivat istinski grad kulture, prepoznat kao takav u Crnoj Gori i u regionu.
Radovi rekonstrukcije i opremanja Velike sale Centra za kulturu Tivat su okončani u izvještajnoj godini pa su instalirani novi sistemi grijanja i hlađenja, osavremljen je sistem svjetlosne tehnike, poboljšani su uslovi protivpožarne zaštite, montirana su nova sjedišta u gledalištu kapaciteta 372 mjesta. Takođe promijenjena je podna podloga, a ulazi i izlazi su prilagođeni potrebama lica sa invadilitetom. U tu svrhu uloženo je 362.680,00€, odnosno, ukupno sa ulaganjima iz prve faze realizovane tokom 2018. godine, 457.640,00€.
Završen je i veoma zahtjevan proces funkcionalnog objedinjavanja kompleksa Centra, objekta DTV Partizan sa prostorom Radničkog doma “Gracija Petković”, koji na ovaj način postaju jedinstvenom tehničko-tehnološkom cjelinom takozvane velike i male scene, koja ovu JU svrstava u red bolje opremljenih i funkcionalnih institucija kulture u Crnoj Gori. U protekle dvije godine u ove poslove uloženo je 943.374,00€, odnosno uz dio nabavljene opreme, nešto preko 950.000,00€, što je najveće ulaganje u objekte kulture u opštini, nakon 2001-2002. godine i opremanja i rekonstrukcije Ljetnje pozornice.
Tokom 2019. godine Centar je uspješno organizovao, sada već tradicionalne festivale: Harmonika i Gitar Fest, sa preko 300 učesnika iz Crne Gore i inostranstva. Nastavljena je i realizacija međunarodnog festivala kamernih orkestara, “Mediteranske note”, realizovano 14. izdanje Festivala mediteranskog teatra Purgatorije,2019, a u okviru njega i 2. Festivala plesnog teatra. Svoju pozorišnu produkciju Centar je potvrdio rimejk izdanjima ranijih predstava: “Bokeški-Dmol” i “Mediterano”, a u produkciji Centra snimljena su i dva nova dokumentarna fima autora Vladimira Perovića: “Ognjilo” i “Mir naše Gospe”. Mediteranski festival teatra “Purgatorije”, u periodu od 30. juna do 30. avgusta, publici je ponudio brojne pozorišne, muzičke i književne sadržaje, i kao takav slovi za najdužu i najsadržajniju kulturnu manifestaciju na istočnoj obali Jadrana.
Noć muzeja Tivat 2016.
Ukupno je tokom godine realizovano 517 programa, od čega 305 filmskih, 84 pozorišna, 32 muzička – 3 folklorne smotre, 16 knjževnih programa i 5 izložbi. Kao tehnička podrška u objektima Centra, ili na terenu, radnici i tehnika Centra, angažovani su 80 puta. Imajući u vidu ostvarene rezultate, ulaganje u infrastukturu i dostignuti kvalitet programa, 2019. godina predstavlja reper rada za sve buduće sezone.
Biblioteka Centra za kulturu u 2019. je obogaćena sa 306 izdanja, što u ukupnom zbiru čini 16.229 naslova sa kojima biblioteka ukupno raspolaže.
Objekat JU “Muzej i galerija” Tivat, adaptiran je u 2019. godini, a ukupna vrijednost radova iznosi 177.000,00€. Ovim su se značajno poboljšali uslovi rada ove nedavno osnovane ustanove kulture. U tekućoj godini se planira i sanacija objekta kule “Buća Luković”, a vrijednost planiranih radova iznosi 90.000,00€. Ministarstvo kulture u ovu svrhe je obezbjedilo 50.000,00€. Takođe gotov je i konzervatorski projekat za crkvicu Svetog Mihovila, pa je u planu pristupanje sanaciji u 2021. godini.
Kula-Buća-Luković
Zbirka umjetničkih dijela ove ustanove sadrži 141 rad, fond etnografske zbirke 231 eksponat, a arheološki materijali broje 76 predmeta. U izvještajnoj godini održano je 10 samostalnih izložbi, 3 kolektivne izložbe, 1 autorski projekat JU “Muzej i galerija” Tivat, 5 tematskih izložbi JU “Muzej i galerija” Tivat, 2 književne večeri,1 okrugli sto i 3 koncerta. “Muzej i galerija” je od jula 2019. godine uvela i mogućnost bilježenja broja posjetilaca, pa je u ovom polugodišnjem periodu zabilježeno gotovo 3000 posjetilaca kulturnih sadržaja organizovanih u ovoj ustanovi kulture.
Slavko Vojinović iz Odsjeka granične provjere Uprave policije, kazao je u Bojama jutro da je za prvih pola godine, u Crnu Goru ušlo oko dva i po miliona putnika.
U junu, od kada su otvorene granice, Vojinović je kazao da je u zemlju ušlo oko 370.000 ljudi. Najveća frekvencija saobraćaja je, kako je kazao, na graničnom prelazu sa Albanijom, na graničnom prelazu Sukobin.
– Od 1. juna do danas u prosjeku je dnevno u Crnu Goru ulazilo oko 12.000 ljudi – rekao je Vojinović.
Putnički brod Dubrovnik hrvatske kompanije Jadrolinija sinoć je isplovio iz Barija za Bar, a večeras u 21 sat počinje prvo ovogodišnje putovanje na liniji Bar-Bari.
Dan piše da je to definisano ugovorom o saradnji u održavanju brodske linije između Crne Gore i Italije, koji je proljetos Barska plovidba potpisala s hrvatskim partnerom u Rijeci.
Prema ugovoru, putnički brod Dubrovnik trebalo je da saobraća između crnogorske i italijanske obale od druge polovine maja. Međutim, zbog pandemije koronavirusa početak plovidbe je dva puta odlagan.
Prema riječima izvršnog direktora Barske plovidbe Tihomira Mirkovića, tokom jula brod će imati jedno putovanje sedmično.
“Ako bude potražnje, moguća su i dva putovanja sedmično. Iz Bara će brod isplovljavati srijedom u 21 sat”, kazao je Mirković.
U pnedjeljak oko 16:22 sati na obalu Lopuda – Dubrovnik kod Barunovog mula nasukao se gliser. Zanimljivo je kako gliserom nije niko upravljao te je prava sreća kako u trenutku nasukavanja u blizini nije bilo kupača te nitko nije ozlijeđen, piše Dubrovački Vjesnik.
Prema informacijama koje nam je javio naš čitatelj, nautičari s jedrilice koja je usidrena nedaleko od obale pokušavali su spustiti gliser u more prilikom čega je došlo do nekontroliranog paljenja motora te je gliser sam krenuo i nasukao se na obali. Treba se nadati kako se slični događaji neće ponavljati te da sigurnost kupača neće dolaziti u pitanje.
Sreća i po ‘spretne’ nautičare pa gliser prilikom ‘porinuća’ nisu okrenuli u kontra smijer, moguće da bi u tom slučaju završio u Bariju.
Dubrovačka i splitska zračna luka bilježe još najava aviokompanija za srpanj ove godine.
Croatian Aviation javlja da linije za Hrvatsku uspostavljaju španjolska Iberia, ukrajinski Windrose i finska kompanija Finnair.
Španjolska Iberia vratit će se u Zračnu luku Dubrovnik s redovnom linijom iz Madrida. Kompanija će liniju Madrid – Dubrovnik pokrenuti od petka, 3. jula, s tri tjedna leta, svakog petka, subote i nedjelje.
Ukrajinska aviokompanija Windrose Airlines najavila je ponovno uspostavljanje redovnog prometa na liniji Kijev – Split. Linija će u prometu biti već od nedjelje, 5. jula, s jednim letom tjedno, svake nedjelje. Od 23. jula u prodaji je i drugi let tjedno, četvrtkom. Podsjećamo, ova kompanija će uskoro prometovati i prema Puli, dok je linija prema Zagrebu odgođena za zimski red letenja.
Finnair je najavio uvođenje direktnih letova iz Helsinkija prema Dubrovniku i Splitu.
Linija Helsinki – Dubrovnik u prodaji je od 27. jula, a letovi su najavljeni jednom tjedno, subotom. Od 3. avgusta linija će prometovati dva puta tjedno, srijedom i subotom, sve do kraja ljetnog reda letenja, odnosno 25. oktobra.
Linija Helsinki – Split u prodaji je od istog datuma kao i linija prema Dubrovniku te će na njoj od početka kolovoza također biti dva tjedna leta, svake srijede i subote.
U cijeloj Crnoj Gori zabranjuju se privatne svečanosti svadbe, maturske i rođendanske proslave i slično, odlučeno je na sjednici NKT-a. Zabranjen je i rad noćnih klubova, odnosno barova i diskoteka.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, a kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Duško Marković, odlučilo da otvori granice za ulazak rezidenata država članica Evropske unije bez dodatnih uslova i dalo saglasnost na privremene mjera za teritoriju cijele Crne Gore i posebno opštine Rožaje – čiji je cilj dalje sprečavanje i suzbijanje širenja koronavirusa.
Nove privremene mjere za cijelu CG
Na predlog Instituta za javno zdravlje odlučeno je da od danas, zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi, bude od danas zabranjeno organizovanje privatnih skupova – svadbenih svečanosti i maturskih i rođendanskih proslava i sl.
Uvodi se i privremena mjera zabrane rada noćnih klubova i diskoteka.
“Mjere će se primjenjivati sedam dana, nakon čega će na osnovu analize efekta mjerâ biti donijeta odluka o tome da li će se mjere i dalje primjenjivati ili će njihova primjena prestati”, saopšteno je iz Vlade.
Pojačana kontrola poštovanja naredbi posebno samoizolacije
Odlučeno je da nadležni organi, prvenstveno Uprava policije i Uprava za inspekcijske poslove, pooštre kontrole poštovanja propisanih mjera, a pogotovo mjera samoizolacije.
“Samoizolacija se mora sprovoditi pod striktnim nadzorom nadležnih organa nadležnih za poštovanje mjere”, zaključeno je na sjednici.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podsjeća građane i pravna lica na mjere koje su na snazi prije svega obavezu nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i držanja distance.
“Ukazujemo da lica u samoizolaciji ne smiju da napuštaju objekat u kojem se sprovodi propisana mjera, kao ni da primaju posjete”, saopšteno je iz Vlade.
U Rožajama zatvaranje kafana i zabrana međuopštinskog saobraćaja
U opštini Rožaje uvodi se zbog visokog epidemiološkog rizika i povećanja broja aktivnih slučajeva privremena mjera zatvaranja svih ugostiteljskih objekata.
Zabranjuju se javni i putnički saobraćaj iz opštine Rožaje i ka opštini Rožaje osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.
“Ove privremene mjere primjenjivaće se sedam dana od dana donošenja, kada će biti analizirani efekti mjere. U zavisnosti od rezultata analize biće odlučeno da li će primjena mjere biti produžena”, poručuju iz Vlade.
Donacije – bez novih izdataka
Usvojen je XII Izvještaj o stanju na računu i isplatama sa računa Operativnog štaba za upravljanje donacijama.
U Izvještaju je navedeno da je stanje na računu na dan 30. jun 2020. godine u 8.00 sati: 6.276.981,77 eura i 75.971,72 američkih dolara.
Od otvaranja računa 19. marta 2020. godine na žiro račun NKT je iz zemlje i inostranstva uplaćeno 8.035.850,90 eura i 75.971,72 američkih dolara.
Ukupni odlivi u naznačenom periodu iznose 1.758.869,13 eura.
Prije samo nekoliko mjeseci stanovnici nevjerojatno živopisnog austrijskog sela Hallstatta raspravljali su o tome kako smanjiti priliv turista u njegove uske uličice, stiješnjene između visokih planina i blistava jezera.
Pazite što se želite, kaže se. Kolapsom međunarodnog turizma zbog pandemije, nestale su i grupe koje su gušile uličice. U Hallstatt je dnevno dolazilo stotinu autobusa, a sada gotovo da nema nijednog.
U predvirusna vremena glavna zabrinutost mještana svodila se na to da će im selo biti pretvoreno u tematski park na otvorenom i da će postati još jedan simbol prekomjernog turizma.
S milion posjetitelja godišnje na 750 stanovnika, selo je u broju turista po glavi stanovnika bilo u rangu Venecije i Barcelone. Na primjer, na Instagramu ima više od 600.000 fotografija Hallstatta.
Prošle godine u selo je stiglo više od 21.000 autobusa s turistima, a mnogi od njih bili su iz Azije.
Hallstatt je, naime, bio poprište jedne južnokorejske televizijske serije, a njegova replika od 2012. postoji u kineskoj pokrajini Guangdong što je pridonijelo rastu njegove slave u tom dijelu svijeta.
Dronovi zabranjeni
Stanovnici novonastalu situaciju iskorištavaju za raspravu o budućnosti turizma nakon otpuštanja mjera i njegovoj održivosti.
“Ako ne možete hodati ulicom zbog gužve, ako ljudi jedu dok ih drugi u njih zure čekajući svoj stol, to postaje neugodno”, kaže mještanka Sylvia Skrilec. Iako je vlasnica suvernirnice i ovisi o turistima, smatra da je njih broj pretjeran.
Osamdesetogodišnja Verena Lobisser vodi hotel i također živi od turizma, ali se slaže da je turista prije virusa bilo “daleko, daleko previše”.
“Hrlili su kao pčele na med”, kaže i nada se da je ova kriza ljudima otvorila oči da je Hallstatt postao žrtva vlastita uspjeha.
Razni znakovi oko sela svjedoče da zbog pretjeranog turizma ima i napetosti. “Dronovi su zabranjeni”, piše na jednom, a drugi podsjeća da “Hallstatt nije muzej”.
Selo kakvo je nekad bilo
Otkako je Austrija ublažila mjere u svibnju, na gradskom parkiralištu ima ponešto zauzetih mjesta, ali radi se uglavnom o Austrijancima i posjetiteljima iz susjednih zemalja.
“To nas podsjeća na to kako je Hallstadttu nekada bilo i željeli bismo da tako i ostane”, rekao je jedan mještanin penjući se stubama do svoje kuće na rubu planine.
Načelnik Alexander Scheutz razmišlja slično i misli da bi selo trebalo kvantitetu zamijeniti kvalitetom kad je turizam u pitanju. “Ali jednostavno napraviti taj prijelaz”, dodaje.
Slava je pomogla da Hallstadtt izbjegne depopulaciju koja pogađa mnoge druge ruralne zajednice i donijela mu je radna mjesta i prihode. Uz to, mnoge socijalne politike zapravo plaćaju turisti.
Unatoč tome, mjesni vijećnik i aktivist Friedrich Idam nije uvjeren u korsiti masovnog turizma i šali se da čak ne bi trebao razgovarati s novinarima. “Svaki novi članak o selu samo pogoršava situaciju”, kaže s osmijehom.
On smatra da bi se ulaz u selo trebao naplaćivati. “Znam da zvuči grubo, kao da smo muzej, ali mislim da bi to moglo biti rješenje”.
