U sklopu ovogodišnjih Purgatorija, igraće se pozorišna prestava “Filomena Marturano” na sceni Atrijum Buća večeras sa početkom u 21 sat.
Ova predstava igra još od 2013.godine, a rađena je u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice i JU Centar za kulturu Tivat.
Uloge: Anita Mančić, Branimir Bane Popović, Jelisaveta Seka Sablić, Nebojša Kundačina, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Marija Bergam, Simo Trebješanin, i Andrea Mugoša.
Komična melodrama “Filomena Marturano” italijanskog glumca i reditelja Eduarda de Filippea jeste priča o braku, ljubavi i strasti. Nova interpretacija teksta Jagoša Markovića pršti od strasti, emocija i humora koji obavija intimnu dramu dvoje ljudi emocija i strašću spojenih u jedno, a životnim i socijalnim prilikama otrgnutim jedno od drugog. Likovi u predstavi kreću se između humora, satire, cinizma i duboke i istinske drame.
„Filomena Marturano“,je produkcija koju je crnogorska kritika poslije premijernog izvođenja ocjenila kao „čudo koje se desilo na teatarskim daskama“ i „pozorišni potres, . Predstava u Markovićevoj režiji dočarava, jednu izuzetno zanimljivu viziju Mediterana i mediteranskih naravi u priči o porodičnim vrijednostima i ljubavnim strastima.
Premijera ove predstave je bila 25.jula 2013.godine na sceni Atrijuma Buća gdje se i danas igra.
JU Centar za kulturu će se pridržavati propisanih mjera NKT-a.
Premijer Crne Gore Duško Marković u utorak u Kotoru pružio lokalnom rukovodstvu punu podršku Vlade na nastavku valorizacije turističkih resursa i realizaciji razvojnih projekata i komunalne infrastrukture, dok je na sastanku sa direktorima kotorskih medicinskih ustanova izrazio spremnost na dalja tehnička unapređenja i stambeno zbrinjavanje medicinskih radnika u saradnji sa lokalnom samoupravom.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović detaljno je predstavio predsjedniku Vlade projekte na kojima radi lokalna samouprava. Među ostalima riječ je o grantu od 9 miliona eura za izvođenje radova na kanalizacionom sistemu otpadnih voda u Perastu i Risnu, gradnji novog cjevovoda vrijednog više od tri miliona eura za Muo, Prčanj i Stoliv, preuzimanju nakon 10 godina pregovora Vaterpolo-plivačkog kluba „Primorac“, valorizaciji Starog zatvora njegovim pretvaranjem u umjetnički Hab – u saradnji sa Ministarstvom kulture i digitalizaciji bioskopa – u saradnji sa Ministarstvom kulture i Filmskim centrom Crne Gore.
Premijer Duško Marković ocijenio je rad lokalne samouprave u Kotoru izuzetno uspješnim rekavši da je uslov za to što je opštinska vlast, sastavljena dobrim dijelom od mladih ljudi, pokazala da, ima viziju i operativne sposobnosti kako da tu viziju pretvori u vrijednost za građane.
„Kotor je brzo uspio da nadoknadi dio zaostajanja do kojeg je došlo za vrijeme prethodne vlasti. Grad je slobodno je prodisao i vratio se na pozicije naših temeljnih vrijednosti zajedničkog suživota i antifašizma. Vi ste pokazali da se za kratko vrijeme mogu pokrenuti značajni razvojni projekti, pogotovo oni koji imaju širi značaj za crnogorsku ekonomiju i koji korespondiraju sa Vladinim politikama prije svega u turizmu“ – kazao je predsjednik Vlade.
Žičara Kotor – Lovćen i Đalovića pećina
Na sastanku su detaljno analizirani svi projekti u gradu pri čemu je predsjednik Vlade poseban akcenat stavio na završetak bazena, sportsko-rekreativni centar, pitanje otpadnih voda u Perastu i Risnu te projekat žičare Kotor – Lovćen.
„O toj žičari se pričalo decenijama kao što se pričalo i o Đalovića pećini. Crtale su se slike. Mi smo u tri godine pokrenuli taj projekat. Tamo je već pušten u saobraćaj put, rade se vizitoring centar i bazna stanica. Tako želim i da počne realizacija projekta žičare i da te dvije buduće turističke atrakcije budu povezane kroz zajedničku ponudu“ – kazao je predsjednik Vlade.
Sastanku su prisustvovali ministarka ekonomije Dragica Sekulić, predsjednik Skupštine opštine Kotor Jovo Suđić, potpredsjednici Opštine Sonja Seferović i Nenad Vukadinović, glavna administratorka Opštine Milena Kašćečan, sekretar Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Ivo Magud i direktor Komunalnog preduzeća Kotor Milan Popović.
Sa ljekarima o daljem unapređenju zdravstva i stanovima
Premijer Duško Marković razgovarao je i sa čelnim ljudima kotorskog zdravstva o zdravstvenom sistemu Crne Gore i posebno Kotora. Direktori Opšte bolnce Davor Kumburović, Bolnice „Vaso Ćukovič“ u Risnu Vlado Popović, Specijalne bolnice za psihijatriju Peđa Abramović i Doma zdravlja Igor Kumburovićocijenili su na sastanku da su se crnogorski zdravstveni sistem i država u cjelini kvalitetno i odgovorno suočili sa pandemijom koronavirusa.
Na sastanku su razmotrene različite potrebe kotorskog zdravstvenog sistema. S tim u vezi predsjednik Vlade je ukazao na značajno povećanje sredstava koja se iz budžeta izdvajaju za zdravstvo – povećanje više od 50 miliona eura u tri godine, te da je Vlada bila izdašna u osavremenjavanju zdravstvenih ustanova i finansiranju dalje edukacije medicinskog kadra.
Premijer je iskazao spremnost da Vlada u saradnji sa Opštinom Kotor i medicinskim ustanovama u gradu preduzme dalje korake na unapređenju kotorskog zdravstva. S tim u vezi na sastanku je bilo riječi i o konkretnim rješenjima da Vlada i Opština Kotor zajedničkim ulaganjima obezbijede stambeni prostor za medicinske radnike u Kotoru..
„Naš cilj je da da zadržimo kvalitetne ljudske resurse i omogućimo im da ostanu u Crnoj Gori“, kazao je premijer Duško Marković na sastanku sa rukovodicima kotorskih zdravstvenih ustanova.
Za budući aerodrom u Trebinju izdvaja se jedna lokacija, a ako se u naredne dvije-tri sedmice donese odluka o lokaciji prvi avion mogao bi poletjeti tokom 2022. godine, rekla je ministarka građevinarstva Srbije Zorana Mihajlović.
Mihajlović je ocijenila da je najvažnije za tu investiciju da je odluka o izgradnji aerodroma u Trebinju donijeta.
– Ljudi iz ministarstva, jednog i drugog su bili, pogledali sve lokacije, jedna se izdvaja. Sada ne bih javno rekla koja, jer je to još uvijek na stolu kao tema prema kojoj se treba tačno odrediti – rekla je ona, prenio je Tanjug.
Dodala je da, ako se u naredne dvije, tri sedmice donese odluka o samoj lokaciji, koja je dobra u odnosu na sve ostale gradove u Bosni ali i u samom regionu, moguće je očekivati planove, završnu dokumentaciju i eksproprijaciju u toku 2021. godine.
– Prvi avion sa aerodroma Trebinje mogao bi da poleti 2022. godine. Procjene govore da bi bilo vrlo ekonomski isplativo, jer u prvoj godini može da se očekuje 50.000 putnika. Procjena investicije je oko 50 miliona eura – rekla je ona.
Dodala je da će u narednim danima biti dogovora oko izgradnje tog aerodroma.
– Važno da je odluka donesena. Aerodrom će se graditi. Sada gledamo da to bude efikasno i finansijski i geografski – rekla je ona.
Podsjetimo da je krajem jula predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao, nakon razgovora sa predstavnicima Republike Srpske u Banjaluci, da se izašlo sa idejom i da je Srbija zainteresovana da počne razgovore sa vladom RS o izgradnji aerodroma u Hercegovini.
– Spremni smo da uložimo značajan novac, da zaposlimo ljude u RS i već od ponedjeljka naša delegacija je spremna da ide u misiju u Trebinje, kojom brizinom i po kom modelu, koncesionom ili nekom drugom, na 30-35 godina Srbija može da izgradi taj aerodrome – rekao je Vučić.
Rekao je i da je želja da Srbija izgradi kompleks aerodroma i upravlja njime, prenio je Tanjug.
Na snimci iz Grčke koja kruži društvenim mrežama zabilježena je akcija spašavanja u kojoj se trajekt zaustavio kad je na pučini uočena djevojčica kako pluta na svojem luftiću u obliku jednoroga.
Djevojčica je bila smirena i činilo se da jednostavno uživa u moru, a putnici i posada su je brzo izvukli iz mora i vratili roditeljima.
Djevojčica je doplutala oko kilometar od obale u grčkom mjestu Antirrio jer ju je, prema riječima njezina oca, otpuhao snažan vjetar dok se s njom igrao u moru, piše ŠibenikIN. Nakon što su on i ostali promatrači pokušali bezuspješno doplivati do nje, kontaktirali su kapetana trajekta koji je plovio prema njoj, pišu grčki mediji.
Trajekt je na kraju uspio spasiti djevojčicu, a snimka spašavanja završila je na društvenim mrežama.
Saradnjom Opštine Herceg Novi i Agencije za izgradnju i razvoj grada sa mještanima, Mjesnom zajednicom Kruševice, privrednikom Jagošem Murišićem i preduzećem “Implemenia”, u prethodnom periodu nasuti su i betonirani putevi Vrbanj-Vučji do i Vrbanj-Poduge.
Direktor Agencije Boro Lučić istakao je veliku zahvalnost i preduzetniku Mirku Bokiću, koji je kvalitetno uradio put prema Vučjem dolu, a sada će nastaviti sa drugom fazom proširenja puta Kruševice-Vrbanj, ukupne dužine oko 6 kilometara.
Proširenjem puta na „kritičnim“ mjestima biće olakšano saobraćanje ne samo za mještane, već i za posjetioce Avanturističkog parka na Vrbanju, nakon čega će protok saobraćaja i preglednost bila poboljšana.
Podsjećamo, završeni su radovi na I fazi proširenja puta Kruševice-Vrbanj, a završena je i tenderska procedura za II fazu radova, čija je vrijednost oko 28 hiljada eura i koji će početi za 10ak dana.
Novi slučajevi koronavirusa u Turskoj skočili su u utorak na svoju najvišu razinu od sredine juna, s 1502 nova slučaja, pokazali su podaci ministarstva zdravstva, zbog čega je vlada primorana uvesti mjere.
Ministar zdravstva Fahrettin Koca rekao je na Twitteru da su 24 osobe umrle od covida-19, zbog čega je broj smrtnih slučajeva porastao na 6.163.
Dnevni slučajevi bili su posljednji put ovako visoki 15. juna – dvije sedmice nakon što je Turska ukinula djelomičnu karantenu – kad je zemlja imala 1.592 slučaja.
Kao odgovor na porast slučajeva, predsjednik Tayyip Erdogan najavio je da sve državne institucije mogu sada uvesti “fleksibilne radne metode”, poput rada izvan ureda ili u smjenama, prema predsjedničkoj uredbi objavljenoj u srijedu.
Cilj nove uredbe je “smanjiti širenja covida-19 u našoj zemlji”:
Ranije, ministarstvo unutarnjih poslova reklo je da zabranjuje određene događaje i proslave u 14 provincija, uključujući i u glavnom gradu Ankari, kako bi se zaustavilo širenje virusa.
U objavi je rečeno da će u 14 provincija vjenčanja biti dopuštena na maksimalno jedan sat, te da su zabranjene bilo kakve svadbene svečanosti, proslave ili zabave.
Nova lokalna vlast u Tivtu mora povesti više računa o razvoju preduzetništva u našem gradu.
Otvaranje biznis inkubatora u Tivtu mogao bi biti motor razvoja mikro, malih, pa čak i srednjih preduzeća. Biznis inkubator kao ozbiljan razvojni resurs podrazumijeva ustupanje prostora i neophodne opreme za obavljanje djelatnosti osnivaču preduzeća koji ima dobru ideju a nema adekvatno znanje i početni kapital, uz subvenciju plaćanja dažbina, kao i pomoć u edukaciji, usavršavanju, pravno-administrativnim poslovima, pomoć u izradi biznis planova, mentoring, i sve ostalo neophodno za pomoć u formiranju preduzeća i prvo vrijeme poslovanja. Ovaj projekat moguće je realizovati i u saradnji sa opštinama u okruženju, i uz finansijsku pomoć sa državnog i međunarodnog nivoa.
Pružićemo snažniju institucionalnu i finansijsku podršku proizvodnji u realnom sektoru, prvenstveno u domenu poljoprivrede, dok ti proizvodi mogu lako naći plasman na domaćem tržištu i u turističkoj privredi.
Unaprijedićemo energetsku efikasnost kroz razne projekte i subvencije, kako bi se razvijala svijest o korisnosti štednje energije, i kako bi obnovljivi izvori energije postali ekonomski konkurentniji konvencionalnim izvorima energije, a sve radi očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
Brojne investicije koje je aktuelna vlast obećala na izborima 2016. godine, a nije ispunila, uz urnebesnu izjavu nositeljke liste DPS-a Jovanke Laličić „da su neke projekte ostavili da bi imali što raditi i u novom mandatu“, su svakako među prioritetnim projektima u narednom četvorogodištu, a to su prije svega izgradnja Servisne zone za Službu zaštite i spašavanja, Komunalno i Vodovod, izgradnja kanalizacione mreže prvenstveno u Donjoj Lastvi pa i u ostalim naseljima đe nedostaje, obnova ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, kao i rad na izgradnji šetališta Lungo mare, a prvenstveno rekonstrukcija šetališta u Donjoj Lastvi. Donja Lastva je godinama unazad zapostavljeno naselje, i to se mora promijeniti. Nesposobna vlast nije uspjela ni rekonstruisati postojeće igralište, iako je rok za završetak radova bio dva mjeseca, 21. novembar prošle godine. Radovi su u zastoju, a kraj nije na vidiku, dok SD u izbornom programu obmanjuje građane navodeći da je posao završen.
Razmotrićemo mogućnost izgradnje pješčane plaže na potezu od lučice Kalimanj do gumna na šetalištu Pine. Ukoliko je taj poduhvat izvodljiv, realizacjom tog projekta Tivat bi riješio pitanje nedostatka adekvatne pješčane plaže u centralnom dijelu grada, đe imamo nekoliko hotela visoke kategorije, čime bi dobili na atraktivnosti turističke ponude.
Radićemo na projektu izgradnje hotela u vlasništvu Opštine, čime bi Opština imala mnoge benefite, što uštedom sredstava za potrebe kulturnih ustanova i sportskih organizacija, i u domenu organizacije raznih manifestacija koje finansira, što u dijelu komercijalnog poslovanja.
Aktualizovaćemo pitanja valorizacije preostalih atraktivnih lokaliteta na teritoriji naše opštine, kao što su Opatovo, Župa, ostrvo Sv. Marko, a pokrenućemo i pitanje vremena i lokacije ponovnog sklapanja-izgradnje „Austrijskog parnog kupatila“, zgrade koja se nalazila u reonu nekadašnjeg Arsenala, koja je od arhitektonskog i ambijentalnog značaja za kulturno-istorijsko naslijeđe Tivta, a koja je sklonjena prilikom izgradnje projekta Porto Montenegro, uz obavezu da je ponovo sagrade.
Nastavićemo realizaciju započetih projekata u interesu građana, i obustavićemo one za koje se ustanovi da su štetni.
Nakon konsolidacije javnih finansija brojnim rezovima u javnoj administraciji i oporavka od krize izazvane epidemijom koronavirusa, uz intenzivno pronalaženje finansijske podrške na državnom i međunarodnom nivou, biće dovoljno sredstava za predan rad na poboljšanju uslova života u našem gradu.
Ministarstvo finansija raspisalo je javni poziv za tridesetogodišnji zakup državnih 24.751 kvadrata u Đuraševićima kod Tivta. Investitor, koji pobijedi na tenderu, dužan je na toj parceli sagradi ekskluzivni hotel ranga pet zvjezdica sa pratećim sadržajima. Raspisivanje ovakve vrste javnog poziva, po pravilu, znači da su se državi već javili investitori koji su zainteresovani da ulože makar 50 miliona eura u ovaj posao, pišu Dnevne novine.
Minimalna zakupnina
Država u tridesetodišnji zakup izdaje katastarske parcele 635,636 i 637 u Đuraševićima, koji se sada vode kao pašnjaci i šume treće klase. Imovina iz javnog poziva daje se u zakup u viđenom stanju.
Prema uslovima tendera, minimalna cijena davanja u zakup ove imovine iznosi 64.250 eura na godišnjem nivou, u skladu sa Izvještajem o procjeni vrijednosti urbanizovanog zemljišta.
Jednostavnom matematičkom računicom dolazimo do podatka da minimalna godišnja zakupnina iznosi 2,6 eura po kvadratu.
Na tenderu mogu učestvovati sva zainteresovana lica, uključujući konzorcijume, koja otkupe Tendersku dokumentaciju i potpišu Izjavu o čuvanju povjerljivosti podataka u skladu sa tenderom. Naknada za otkup tenderske dokumentacije iznosi 30.000 eura.
Ponuđač uz ponudu mora uplatiti depozit ili dostaviti bankarsku garanciju ponude u korist Ministarstva finansija u iznosu od 100.000 eura, izdatu od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB prema Standard and Poor’s agenciji ili banke koju Tenderska komisija, prema svojoj diskreciji, odobri na osnovu unaprijed dostavljenog zahtjeva.
Uslovi tendera
Država je budućem ponuđaču ponudila stroge uslove nadmetanja koji su razvrstani u dvije kolone, pa ponuđač mora ispuniti jednu od njih A ili B.
Prema uslovima A, ponuđač mora biti domaći ili međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater najmanje dva hotelska kompleksa, nivoa pet zvjezdica, ili mora imati iskustvo u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom. Prema istim uslovima, ponuđač mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima koji su po međunarodnom standardu nivoa pet zvjezdica i mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u upravljanju, projektovanju marinama i nautikom.
Budući investitor mora da dokaže da posjeduje finansijsku sposobnost i sredstva neophodna za realizaciju predviđenog projekta na potpun i blagovremen način i mora dokazati da je u posljednje dvije kalendarske godine ostvario pozitivan finansijski rezultat te da je u posljednjoj godini ostvario ukupan promet od najmanje pet miliona eura.
Uslovi kažu da ponuđač mora imati vrijednost imovine pod upravljanjem od najmanje 30 miliona eura i mora dokazati da je u posljednje dvije poslovne godine, pojedinačno po godinama, ostvario pozitivan finansijski rezultat.
Takođe, investitor mora dokazati da je u toku posljednjih pet poslovnih godina ostvario ukupan promet od najmanje dvadeset miliona eura.
Pored toga, ponuđač mora imati Pismo o namjerama ili sklopljen Ugovor o upravljanju sa renomiranom kompanijom koja u vlasništvu, suvlasništvu ili pod upravljanjem ima najmanje dva hotela i/ili rizorta, kategorije pet zvjezdica i Pismo o namjerama ili sklopljen Ugovor o upravljanju sa kompanijom koja ima iskustva u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom.
Očekivanja
Od ponuđača se, između ostalog, očekuje da ponudi minimalnu cijenu zakupnine u iznosu od 64.250 eura na godišnjem nivou i da dostavi Investicioni program u kome se precizno navode struktura i dinamika investicija i planirani izvor potrebnog investicionog kapitala. Investicioni program mora biti obezbijeđen prihvatljivom garancijom banke. Predloženi Investicioni program predstavljaće jedan od kriterijuma za ocjenu ponude.
Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku, zaključno sa 15.10.2020. godine.
Hrvat ponosan na svoje porijeklo, rođen u Vojvodini, cijeli radni i životni vijek proveo je u Crnoj Gori. Završio je Vazduhoplovnu gimnaziju „Maršal Tito“ u Mostaru i Vazduhoplovnu akademiju u Zadru. Dugogodišnji je instruktor letjenja. Aktuelni je direktor Aerodroma Tivat, Radovan Rade Marić, nosilac liste Hrvatske reformske stranke.
Odbio je da učestvuje u ratovima 90-tih, a 1999. godine, kao borbeni pilot odbio je naređenje iz Beograda da na svoj avion stavi rakete koje je trebalo da budu usmjerene ka crnogorskoj policiji. Poznat je i kao čovjek, koji je još 2005. godine, prije referenduma o nezavisnosti, donio prvu crnogorsku zastavu na Vojni aerodrom Golubovci, prvi vojni objekat u Crnoj Gori gdje se i zavijorila.
Kao reformista kako vidite savremeni razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta?
Marić: Boka Kotorska, ali i cjelokupni obalni dio današnje Crne Gore, svojim povijesnim i kulturnim nasljeđem sastavni je dio hrvatske prošlosti na ovim prostorima.
Sama činjenica da hrvatski narod na području Crne Gore baštini oko 60% njenog ukupnog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, dovoljno je snažno svjedočanstvo o postojanju hrvatskog naroda kao autohtonog na ovim prostorima.
Kroz povjest, Hrvati su u Boki Kotorskoj oduvijek bili avangarda društva, bili su ispred vremena u kojem su živjeli, pa kao reformisti želimo da nastavimo u tom pravcu da se razvijamo i stvaramo.
Kao reformisti ne želimo govoriti samo o našoj povijesti i prošlosti na ovim prostorima. Želimo kreirati budućnost u suvremenim uvjetima. Jedan od načina razvoja i očuvanja identiteta je da putem fondova EU koji su nam dostupni, koristeći iskustva Republike Hrvatske, kroz brojne projekte, povučemo što više sredstava kako bi našoj kulturnoj i graditeljskoj baštini dali novu savremenu dimenziju, očuvali je i stavili u funkciju opšte dostupnosti, te je valorizovali kroz turizam (kulturni, vjerski…). Na ovaj način mogli bismo revitalizovati značajni dio baštine, zaposliti na tim projektima mlade ljude i u konačnici, svim građanima i turistima otvoriti vrata i pokazati ko smo i što sve baštinimo.
Odličan primjer su Stonske zidine u Hrvatskoj čija je obnova i stavljanje u turističke svrhe, finansirana djelimično kroz projekat “Povijest na zrnu soli”, sredstvima EU. Mi u Boki i Crnoj Gori imamo zidine, palače, crkve kao dio nematerijalne kulturne baštine koju moramo zaštititi i učiniti je dostupnom široj javnosti, jer to je priča o nama.
Ovo je samo jedan od načina očuvanja identiteta. Predložićemo izradu cjelovite strategije kojoj bi doprinos dali državni organi Hrvatske i Crne Gore, jer je svima u interesu da se naš identitet očuva na ovim prostorima. Hrvati su mnogo toga dali i ugradili u državnost Crne Gore. Mi poštujemo Crnu Goru, državu u kojoj živimo, radimo, stvaramo, svjesni svoga identiteta.
Hrvatska reformska stranka Crne Gore teži razvoju crnogorskog društva, boljem društvenom i ekonomskom položaju svih njenih građana, očuvanju identiteta u uslovima globalizacije.
Prigovara Vam se da ne govorite hrvatskim jezikom, da ne koristite hrvatske izraze?
Marić: Govorim jezikom razumijevanja. Bitno je da taj jezik svi razumiju, ne razumiju samo oni koji to ne žele. Ne smatram se ni manjim ni većim Hrvatom zbog toga. Uostalom, jezik kojim govore Hrvati u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori razlikuje se i u leksici, i u akcentu od onog u državi Hrvatskoj. U svakom slučaju, tolerancija, uzajamno poštovanje, kultura dijaloga i dobra komunikacija, biće jezik kojim ću se u Parlamentu CG boriti za naše interese.
Dokazali ste se i ostvarili kroz životni poziv. Danas ste direktor Aerodroma Tivat, zašto ste ušli u politiku i to kao jedan od osnivača novoformirane Hrvatske reformske strane?
Drugačije razmišljati je dobro. Više ideja znači i više pozitivnih vibracija, kroz kulturu dijaloga doći do najboljih riješenja. Ako za neke probleme nemamo rješenja trenutno, to bi ostavio sa strane i ponovo ih otvorio kada za to sazriju uvjeti. Smatram da svaka konkurencija donosi boljitak.
Što se tiče formiranja Hrvatske reformske stranke presudna je bila činjenica da je hrvatsko nacionalno biće u Crnoj Gori, u političkom smislu, i te kako razjedinjeno. Samim tim ukazala se potreba, a na insistiranje značajnog broja pripadnika hrvatske zajednice, za formiranjem novog političkog subjekta koji će povratiti povjerenje u izvorne građanske postulate i suštinske potrebe Hrvata u Crnoj Gori.
HRS svojim konkretnim djelovanjem već pokazuje da okuplja ljude ne samo hrvatske nacionalnosti. To potvrđuje našu želju da budemo i jesmo, integracioni faktor, stranka bez predrasuda koja radi u interesu Hrvata i svih građana Crne Gore.
HRS
Zato na predstojećim parlamentarnim izborima 30. avgusta, zaokružite broj 5 –Hrvatska reformska stranka Crne Gore. Za ponos i dostojanstvo – poručio je nosilac liste Rade Marić.
Službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi su danas podnijeli krivičnu prijavu protiv sveštenika Z.M. (37) iz te opštine zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pozivanje na otpor, saopšteno je iz Uprave policije.
“Z.M. je ovo djelo počinio na način što je preko jedne viber grupe, u kojoj ima više hiljada članova, danas postavio obavještenje kojim poziva članove te grupe, a koji su kao birači upisani na određenim biračkim mjestima u Herceg Novom, da mu se na dan parlamentarnih izbora, nakon vjerskog obreda u crkvi Svetog Spasa na Toploj, pridruže u litiji iz crkve ka biračkom mjestu”,kaže se u saopštenju UP.
Oni su kazali da je on je na taj način pozvao građane iz pomenute grupe da postupe suprotno naredbama Ministratsva zdravlja kojima su zabranjena vjerska okupljanja na otvorenom javnom mjestu, osim na prostoru koji pripada vjerskom objektu.
