Povodom teksta objavljenog 23. juna na portalu BokaNews: “Naplata prihoda za dva miliona manja od plana“, prenosimo reagovanje SO Tivat – Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode:
“Iz obaveze prema građanima Tivta i Crne Gore, dužni smo da sa javnošću podijelimo informaciju da je u tekstu koji je objavljen na portalu Boka News, plasiran niz pogrešnih podataka. U tekstu su upoređivani podaci koji se na način na koji je to učinjeno, ne mogu porediti. Uz to, kada su u pitanju podaci iz Prijedloga Odluke o završnom računu Opštine Tivat za 2019. godinu, korišćeni su pogrešni termini.
Prijedlog Odluke o završnom računu Opštine Tivat i Izvještaj nezavisnog revizora o Prijedlogu završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2019. godinu, koji je sastavni dio pomenute odluke, objavljeni su na sajtu Opštine Tivat /link/, kao dio skupštinskog materijala predstojeće skupštinske sjednice koja je zakazana za 30.jun. Dokumenti su dostupni javnosti, i svi zainteresovani građani se mogu upoznati sa tačnim, jasnim i preciznim podacima, kako bi imali objektivan uvid u ovaj segment rada Opštine Tivat.
Napominjemo da uz Prijedlog Odluke stoji detaljno obrazloženje, a u izvještaju revizora detaljan prikaz rada Opštine Tivat iskazan kroz finansijske podatke. Upućujemo još jednom zainteresovanu javnost da se rukovodi ovim, javno dostupnim podacima” – kaže se u reagovanju Opštine Tivat.
Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2020. počelo je juče, u petak 26. juna, i traje do nedelje 28. juna u Luštici Bay. Za mjesto na pobjedničkom postolju u klasama Optimist i Laser bori se 55 jedriličara iz četiri crnogorska kluba, JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić Herceg Novi, JK Jovo Dabović Baošići i i JK Delfin Tivat. Prvenstvo su organizovali Jedriličarski klub Delfin i Crnogorski jedriličarski savez uz podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore i kompanije Luštice Bay.
Prvog takmičarskog dana jedriličari su uspjeli odjedriti tri regate. Početak dana sa slabim oštrijalom nije obećavao, ali se ubrzo razvio maestral jačine do 10 čvorova. Nepobjedivi Pavle Musić iz Delfina je ubjedljivo prvi sa sv tri pobjede u klasi Optimist. Za njim ubjedljivo drži drugo mjesto Viktor Lesjak, takođe iz Delfina. Romina Racković iz Lahora je trenutno na trećem mjestu ali i ubjedljivo prva u konkurenciji djevojčica u klasi. Njene klupske drugarice djele postolje, Katja Ivanova je druga i Nina Strahinja treća. U konkurenciji do dvanaest godina VIktor Lesjak je prvi, Petar Klakor drugi i treća je NIna Strahinja.
Nikola Golubović, Delfin, je prvi, Miloš Vujović, Lahor, drugi i Jana Jakšić iz JK Jugole Grakalić treća u klasi Laser 4.7. Danilo Jončić drži jako prvo mjesto u Radilu, odmah za njim je Stefan Anđelić, obojica iz Delfina. Ivan Pušić iz JK Jugole Grakalić je treći. U olimpijskoj klasi Laser prvi je naš olimpijac Milivoj Dukić iz JK Jugole Grakalić. Perspektivni Ilija Marković iz Delfina je drugi, treći je Todor Tušup iz Herceg Novog.
usidreni kruzeri satelitski snimak – photo Planet Labs Inc.
Pandemija koronavirusa financijski je teško pogodila do jučer vrlo profitabilne kompanije koje po svijetu prevoze putnike na kruzerima.
Sve su plovidbe otkazane do daljnjega, a budući da se broj umrlih i zaraženih u SAD-u i Velikoj Britaniji tek lagano smanjuje, pitanje je kada će uopšte moći zaploviti, iako se neke kompanije nadaju početku rada u julu ili barem u avgustu.
Suočeni s nevoljama o kojima prije nekoliko mjeseci nisu mogli ni sanjati, Celebrity i Royal Caribbean Cruise su do tada svoje kruzere poslali na čekanje i naložili posadama da se usidre u Coco Bayu na Bahamima.
A kako to izgleda iz visine, najbolje se vidi na satelitskim snimkama tvrtke Planet Labs Inc. (Ž. S.)
Za razliku od dalmatinskog priobalja koje zjapi prazno bez turista, na početku turističke sezone u Neumu se traži krevet više.
Dok drugi zbrajaju gubitke zbog korona-krize ovaj jedini bosanskohercegovački grad na moru ovih dana doživljava turistički procvat, a sve zbog odluke Stožera civilne zaštite RH prema kojoj svi državljani BiH koji ulaze u Hrvatsku moraju u dvosedmičnu samoizolaciju.
Tako su se Bosanci umjesto na Makarsku rivijeru silom prilika preusmjerili prema Neumu koji je, istina, ovih dana prazan, ali zasigurno tako neće biti nakon 1. jula kad navale turisti iz čitave Bosne i Hercegovine.
– Otkako radim u turizmu, punih dvadeset godina, nikad nije bila ovolika navala na rezervacije u hotelskom i privatnom smještaju. Ljudi zovu iz čitave Bosne i Hercegovine, žele ljetovati u Neumu. Prema raspoloživim podacima hotelski smještaj je kompletno rezerviran, a popunjava se i privatni – kazao nam je direktor hotela “Sunce” u Neumu, Davor Krešić.
Nadoknadit će gubitke
– Hrvatska nas je ovakvom odlukom doslovno pogurala i hvala joj na tome. Vjerujte da kod nas u Neumu neće biti mjesta za peškir postaviti – govori Krešić.
Stanovnici BiH imaju naviku putovati na more, oni će i zadnju marku potrošiti za ljetovanje. U ovakvim okolnostima ne mogu u Hrvatsku, Tursku, Egipat, Tunis i jedino im je ostao Neum.
– Kada je Davor Božinović održao presicu na kojoj je obznanio da će državljani BiH prilikom ulaska u Hrvatsku morati u samoizolaciju od četrnaest dana ostao im je Neum koji je sigurna, “korona-free” destinacija – kazuje Krešić. Sve se odjednom promijenilo.
– Ova dva mjeseca bilo je upitno hoćemo li uopšte otvarati hotele, ovo stvarno nismo očekivali, nego umjesto toga totalno izgubljenu sezonu, ali ne trebamo se puno veseliti jer se već sutra sve može promijeniti. Ne trebamo se veseliti tome što je Hrvatska uvela mjeru samoizolacije, ali to trebamo iskoristiti – kazao je Krešić.
– Strože mjere na granicama nama u Neumu kompliciraju život. Ali, svako zlo za neko dobro. Zbog tog novog režima dobili smo iznenadne goste koji će nam spasiti turističku sezonu.
Inače, ovaj jedini bosanskohercegovački grad na moru dijelio je sudbinu sličnih dalmatinskih mjesta u korona-krizi.
Tamošnji turistički djelatnici i trgovci zbrajaju gubitke za maj i jun i, koje će, nadaju se sada, nadoknaditi turističkom sezonom u srpnju, kolovozu te rujnu.
Trgovci ljuti i zabrinuti
I dok su turistički djelatnici zadovoljni, trgovci su i dalje zabrinuti jer su promet u trgovinama uglavnom pravili putnici u tranzitu, koji sada ne mogu stajati u Neumu.
– Tri sedmice se u Neumu moglo zaustavljati. Ljudi su odsjedali u obližnjim kafićima, svraćali u trgovine i to se osjetilo. Grad je živnuo, a sada se sve opet vraća na staro – kazali su nam Neumljani koje smo kontaktirali. Naime, za prolazak neumskim koridorom (od graničnog prijelaza Klek do Bistrine) očekivano vrijeme vožnje je sedam do deset minuta pa svi koji putuju prema Dubrovniku u tom intervalu bi trebali proći kroz Neum.
Tamošnji trgovci i ugostitelji su ljuti što se opet primjenjuju takve rigorozne mjere jer oni zapravo žive od tranzita, bilo da se ljudi zaustavljaju u trgovinama ili odsjedaju u kafićima uz magistralu.
– Da nema tranzita, mogli bismo slobodno staviti ključ u bravu – rekla nam je jedna prodavačica koju smo zatekli u praznoj trgovini.
Načelnik općine Neum, Živko Matuško, ističe da su se uspjeli spasiti od koronavirusa te poziva goste da dođu ljetovati u Neum.
– Odradili smo sve potrebne pripremne radnje kako bi ova sezona bila bar na nivou prošlogodišnje. Lani smo imali oko milijun noćenja, a to nije malo za nas. Nažalost, zbog općepoznatih razloga, otkazane su brojne aktivnosti poput kongresnog turizma, strah i situacija s koronom učinili su svoje, pa danas vidimo da najveći hoteli još nisu ni otvoreni. S obzirom na sve što se događa, bio bih zadovoljan kada bismo ostvarili polovinu od prošlogodišnjih turističkih rezultata – rekao je Matuško.
Neum nudi 2100 ležaja u hotelima, te oko četiri tisuće ležaja u motelima, vilama, aparthotelima i drugom privatnom smještaju, sveukupno više od šest hiljada ležaja.
Međutim, posljednjih godina, otkako se gradi pelješki most, neumskom gospodarstvu isključivo orijentiranom na putnike u tranzitu ne piše se dobro. Po svemu sudeći, kada se izgradi most, Neum će postati slijepo crijevo, ali to je priča iz skore budućnosti.
Sada, u srcu korona-krize, odluka hrvatskog stožera civilne zaštite iznenada je pokrenula neumski turizam, koji je sve do unatrag dva dana zbrajao gubitke.
Njemački avioprijevoznik Lufthansa obavjestila je svoje redovne putnike da nakon odluke skupštine društva o mjerama stabilizacije te da će narednih dana proširiti raspored letova.
Lufthansa od septembraa očekuje ponovno uspostavljanje letova na 90 posto svih ranije planiranih destinacija na kratkim i srednjim linijama i 70 posto naših odredišta na dugim relacijama, a sve u zavisnosti od olakšanja mjera.
Putnicima će se pružiti maksimalna sloboda u planiranju putovanja te fleksibilnost kod rezervacije letova, promjena rezervacija, kao i povrata novca.
Dramatičan skok od 50 oboljelih od covida-19 potvrđen je u petak testiranjem radnika u tvornici za preradu ribe kod Stoca u Hercegovini, zbog čega su pogoni zatvoreni, a vlasti hercegovačko-neretvanske županije pozvale su na jačanje mjera protiv širenja zaraze.
U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru testirano je 116 uzoraka na virus covid-19 od čega je čak 54 bilo pozitivno, izvijestio je županijski Krizni stožera.
Radi se o 50 osoba koji rade u Stocu, tri su osobe iz Mostara i jedna iz Čitluka.
Svih pedeset osoba iz Stoca zaposlenici su tvornice za preradu ribe Žuvela HB. Ta je tvornica dio grupacije iz Hrvatske i bavi se preradom i proizvodnjom plave ribe, uglavnom srdela i inćuna.
U Stocu je 120 zaposlenih, od kojih većina s područja Republike Srpske, Ljubinja i Trebinja.
Glasnogovornik Stožera civilne zaštite HNŽ-a Pero Pavlović rekao je da se provode epidemiološke aktivnosti poput izvida, utvrđivanja kontakata i testiranja.
Krizni stožer te županije zbog pogoršane epidemiološke slike pozvao je građane na oprez i pridržavanje propisanih mjera zaštite. Od općina je zatražio da pojačano provode inspekcijski nadzor u svim prostorima gdje se okuplja više osoba, a zdravstvenim ustanovama naređeno je aktiviranje kriznih planova pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19 i uspostava trijažnih punktova.
U Crnu Goru 3. jula slijeće prvi čarter let iz Ukrajine, a dan kasnije još tri leta, saopšteno je na sastanku predstavnika Opštine Herceg Novi i ukrajinske ambasade.
Predstavnici Ambasade Ukrajine, na čelu sa otpravnicom poslova Natalijom Fijalkom, sastali su se sa predsjednikom hercegnovske opštine Stevanom Katićem i njegovim saradnicima, kako bi razgovarali o više tema, između ostalog o turizmu.
Na sastanku je konstatovano da ukrajinski turisti vole da dolaze u Herceg Novi i da su tokom prošle godine ostvarili oko 55 hiljada noćenja.
“Zaključeno je da postoji značajan prostor za unaprijeđenje kada je u pitanju promocija Herceg Novog na tržištu te države, na čemu se može zajednički raditi”, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Opštine.
Imajući u vidu da u Herceg Novom stanuje najveći broj ukrajinskih državljana koji imaju prijavljen boravak u Crnoj Gori, iz Ambasade su najavili da imaju u planu osnivanje ”ukrajinskog kutka” u tom gradu, koji bi bio mjesto za okupljanja i promociju kulture te zemlje.
Tokom sastanka je ocijenjeno da će Ambasada i Opština jačati saradnju u oblasti kulture i raditi na obnavljanju veza sa Odesom.
U fokusu razgovora bila je kulturna saradnja, učešće Ambasade u organizaciji festivala po kojima je grad prepoznat, kao i obnavljanje veza između Herceg Novog i Odese, koji su prije deset godina ozvaničili svoje prijateljstvo.
Katić je kazao da dva naroda imaju mnogo toga zajedničkog i da osnov za povezivanje treba da bude prijateljstvo dva grada kulture – jednog na Jadranu, a drugog na Crnom moru.
“Herceg Novi je poznat kao grad festivala i jedan od gradova koji su naročito posvećeni kulturi, zbog čega Ambasada Ukrajine sa pažnjom prati sve kulturne manifestacije koje se ovdje dešavaju”, rekla je Fijalka.
Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša kazao je danas na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) da je održan sastanak sa predstavnicima tri najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori i da je sa predstavnikom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori dogovoreno da se prestane sa organizovanjem litija.
Mugoša je rekao da je naš trenutni zadatak da obuzdamo širenje virusa u opštinama u danima kada Crna Gora želi da otvori svoje granice.
Mugoša je kazao da moramo da vodimo računa o zdravlju, i kada je u pitanju virus, ali i o zdravlju ekonomije.
“Ekonomija se može pokrenuti samo u otvorenoj zemlji i moramo prihvatiti da se granice otvaraju”, naveo je direktor Instituta.
On je dodao da je početku bilo 90 odsto importovanih slučajeva, a sada se dešava lokalna transmisija.
Mugoša je dodao da se sada u svakoj opštini moramo boriti sa virusom.
Direktor IZJ je ipak optimsitično poručio da ne sumnja da će borba biti uspješna.
“Da će građani prihvatiti dio odgovornsti, posebno mislim dio koji se odnosi na ponašanje, koje nam je jedina nada da ovaj virus stavimo pod kontrolu. Moramo računati da će virus biti prisutan. Porast broja zaraženih je i u regoionu, u zemljama EU”, naveo je Mugoša.
Zato je još jednom zamoilio građane da vode računa.
”Obraćam se ponovo svim stanovnicima CG i molim još jednom – zbog sebe, svojih i cijelog društva d apoštujemo mjere, vodimo računa, izbjegavamo mjere gdje može doći do infekcije, vodimo računa o socijalnoj distanci, higijeni ruku, prostora i tamo gdje je propisano nosimo masku”, poručio je Mugoša.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje registrovale su 15 novih slučajeva infekcije korona virusom. Epidemiološka ispitivanja ovih slučajeva su u toku, naveli su iz IJZ. U Crnoj Gori trenutno je aktivno 115 slučajeva infekcije.
Od jutrošnjeg presjeka, laboratorije Instituta završile su analizu 304 uzoraka od kojih je 15 bilo pozitivno na novi koronavirus. Epidemiološka istraživanja su u toku. Radi se o slučajevima iz: Podgorice (5), Berana (4), Budve (3), Herceg Novog (2) i Tuzi (1)”, naveli su iz Instituta.
Zadatak je sada da obuzdamo širenje virusa u opštinama u danima kada Crna Gora želi da otvori svoje granice, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša na konferenciju za medije Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za zarazne bolesti.
On je poručio da moramo da vodimo računa o zdravlju, i kada je u pitanju virus, ali i o zdravlju ekonomije.
Crna Gora nalazi se na nacrt listi zemalja koje će od 1. jula moći da putuju u zemlje Evropske unije, piše Euronews.
Zvaničnici EU u Briselu danas raspravljaju o tome kojim će zemljama biti dozvoljen ulazak od tog datuma, a zvanična odluka očekuje se tokom dana.
Osim Crne Gore, na draft listi nalaze se Vatikan, Monako, Andora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Albanija, Turska, Kosovo, Koreja, Turkmenistan, Vijetnam, Kina, Tajland, Mjanmar, Mongolija, Japan, Južna Koreja, Gruzija, Butan, Liban, Indonezija, Uzbekistan, Indija, Tadžikistan, Kazakstan, Palau, Novi Zeland, Australija, Dominikanska Republika, Bahami, Sent Lusija, Urugvaj, Jamajka, Kuba, Gvajana, Paragvaj, Venecuelam Nikaragva, Kostarika, Kanada, Angola, Tunis, Nambija, Uganda, Mauricijus, Zambija, Ruanda, Maroko, Alžir i Egipat.
Portal Euronews piše u da će biti objavljene dvije liste – zemlje kojima će biti dozvoljen ulazak EU i one čiji građani neće moći da uđu.
Navodi se i da je pomenuta lista već izazvala kontroverze, nakon što je objavljeno da Sjedinjene Američke Države, zemlja koja je najteže pogođena Kovidom-19, na drugoj je listi.
