Dokumentara izložba umjetnickog fotografa Dalibora Ševaljevića pod nazivom „Tivat u doba korone“ biće upriličena u srijedu 17.juna u galerijskom prostoru ljetnikovca Buća.
Na izložbi će biti predstavljeno 46 radova nastalih u periodu epidemije korona virusa u Crnoj Gori.
„Autor je ovo važno svjedočanstvo vremena pretvorio u informaciju koja će biti dostupna svim narednim generacijama. Ovo će biti Daliborova peta samostalna izložba fotografija“, ističe se u najavi izložbe
Izložbu će u 20 sati otvoriti predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, dok će posjetioci imati priliku da izložbu pogledaju svakim radnim danom od 08 -20 sati kao i subotom od 09-12.
Praksa Vade Crne Gore i ovdašnjih sudova da privatnim vlasnicima nepokretnosti na morskoj obali ograničavaju vlasnička prava bez isplate pravične nadoknade za formalno im oduzetu imovinu, je nezakonita i krši odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Epilog je to upravo donešene konačne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Nešić protiv Crne Gore“ iz 2018.godine. U presudi koju je donio 9.juna, Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je prihvatio navode iz tužbe Ilije Nešića iz Krašića kod Tivta, a kojeg je u ovom sporu zastupala Advokatska kancelarija „Miljanić“ iz Tivta, da mu je država Crna Gora nezakonito uskratila svojinska prava nad njegove dvije parcele na samoj obali mora u tom dijelu Boke. Nešić koji je srpski državljanin, još 1980. je od drugih fizičkih liza-privatnih vlasnika, legalno kupio dvije parcele na obali u Krašićima, ukupne površine 349 kvadrata. Kao i većini drugih ljudi koji su bili legalni vlansici zemljišta na morskoj obali, i Nešiću je država Crne Gora u međuvremenu, pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992 i Zakon o državnoj imovini iz 2009. formalno oduzela njegovu imovinu, upisavši se na parcele na morskoj obali kao vlasnik, a Nešiću je ostavila pravo korišćenja tih nekretnina. Sve to država je uradila bez donošenja pojedinačnog pravnog akta – riješenja o ekspropijaciji Nešićeve privatne imovine i isplate zakonom predviđene naknade za eskporopijaciju. Nešić je stoga prije 11 godine krenuo u dugotrajan i isrcpljujući sudski proces protiv države Crne Gore. Osnovni sud u Kotoru, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud Crne Gore nisu uvažili argumentaciju srpskog državljanina i njegovog advokata Zorana Miljanića, već su odbijali sve njihove predstavke da se ime Ilije Nešića vrati u katastarsku evidenciju kao vlasnika, a ne korisnika dviju parcela na obali mora u Krašićima. Čak je i Ustavni sud Crne Gore odbio ustavnu žalbu koju je u februaru 2016. izjavio advokat Miljanić pozivajući se na član 58 Ustava koji propisuje da se „jamči pravo svojine i da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu.“ Takvu žalbu vijeće Ustavnog suda kojom je predsjedavala sutkinja Mevlida Muratović je odbilo krajem oktobra 2017. konstatujući da Nešiću „nije povrijeđeno pravi svojine“.
Srpski državljanin i njegovi pravni zastupnici iz advokatske kancelarije Miljanić međutim, nisu odustali i obratili su se Evrskom sudu za ljudska prava u Strazburu čije je sedmočlano sudsko vijeće na čelu sa predsjedavajućim, sudijom Robertom Spanom, 9.juna presudilo u korist Ilije Nešića, konstatujući da je postupak države Crne Gore prema njemu bio protivan članu 1. Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Evropski sud nije prihvati argumentaciju koju im je u ovom postupku iznijela stalna zastupnica interesa Crne Gore u Strazburu, Valentina Pavličić, koja je osporila osnovanost Nešićeve predstavke. Zanimljivo je da pred vijećem u Strazburu, Pavlilić kao predstavnica Vlade, nije osporavala da je „bilo zadiranja u prava svojine“ Nešića i konstatovala da se „radilo o kontroli nad korišćenjem imovine“. Pavličić je tvrdila da je zadiranje u svojinska prava Nešića bilo zakonito, da de facto nije preduzeta nijedna radnja da se sporno zemjište oduzme od njega i da je zadiranje u njegova prava bilo proporcionalno širem javnom interesu.
„Vlada navodi i da su postojale posebne okolnosti koje su opravdavale izostanak naknade, a obzirom da bi podnosilac prestavke (Nešić) osstao zakoniti nosilac prava korišćenja predmetnog zemljišta sve do njegovog izuzimanja. U slučaju da je zemljište stvarno izuzeto, bio bi pokretnut postupak ekspropijacije i dosljedno bi mu bila isplaćena naknada.“- dio je argumentacije koja je u Strazburu koristila predstavnica Crne Gore Valentina Pavličić.
Evropski sud za ljudaka prava međutim, u presudi je naveo da je Nešić bio zakoniti vlasnik tog zemljišta i da mu je upisivanjem tih nekretnina na državu kao vlasnika što su prethodno podržali svi crnogorski sudovi, oduzeta njegova imovina.
„Njegovo kontinuirano pravo na korišćenje predmetnog zemljišta ne mijenja ovo, s obzirom na činjenicu da je on izgubio vlasništvo. Stoga, u ovom konkretnom predmetu, bilo je zadiranja u pravo podnosioca predstavke na mirno uživanje njegovog vlasništva, što je dovelo do „oduzimanja“ imovine u smislu druge rečenice prvog stava člana 1 Protokola br.1“-piše u presudi Evroskog suda za ljudska prava, uz poseban naglasak na činjenicu da Nešiću država nikada nije isplatila zakonsku naknadu za njegovu imovinu koju je na sebe upisala, a što nije sporila ni sama država Crne Gora. Evropski sud stoga je u svojoj odluci u slučaju Nešić posebno problematizovao postupanje crnogorskih sudova koji su prethodno odbacili njegove žalbe i tužbe protiv države, utvrdivši da je Nešić legalno izgubio pravo vlasništva u korist Vlade, ali istovremeno su i priznali da se još nije dogodilo izuzimanje njegiove imovine putem formalne ekspropijacije.
„Nejasno je u ovom konkretnom slučaju u odnosu na koga bi ta ekspropijacija bila preduzimana, s obzirom da podnosilac predstavke (Nešić) više nije vasnik predmetnog zemljišta“- konstatovao je Evropski sud za ljudska prava naglašavajući da zadiranje u imovinska prava Nešića nije bilo u skladu sa zakonom i povrijedilo je odredbe člana 1. Protokola 11 Evropske konvencije o ljudkim pravima.“ S obzirom da srpski državljanin nije ispostavio odšteni zahtjev, Evropski sud mu ga nije ni dodijelio, ali je obavezao državu Crnu Goru da Nešiću u roku od tri mjeseca, nadoknadi ukupno 5.400 eura troškova koje je imao pred domaćim i sudom u Strazburu.
MILJANIĆ: TEKTONSKI POREMEĆAJ ZA CRNOGORSKU SUDSKU PRAKSU
advokat Zoran Miljanić
Zadovoljan sam što je Evropski sud za ljudska prava donošenjem ovakve presude u slučaju „Nešić protiv Crne Gore“, u cjelini potvrdio naše pravno shvatanje ovakvog slučaja, koje smo bezuspješno pokušavali da kao relevenatno, nametnemo pred domaćim pravosuđem u proteklih više od 10 godina. To za našu kancelariju predstavlja veliku profesionalnu satisfakciju.“- kazao je tim povodom „Viiestima“ advokat Zoran Miljanić. On je podsvukao da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio stavove Advokatske kancelarije „Miljanič“ „da nema prelaska privatne u državnu svojinu be odgovarajućeg pojedinanog pravnog akta, kao i plaćanja odgovarajuće naknade“.
„Evropski sud je jasno utvrdio da drugačiji pravni stavovi koje su zauzeli domaći redovni sudovi, kao i Ustavni sud u ovom predmetu, predstavljaju kršenje člana 1. Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Smatramo da će ova presuda u potpunosti promijeniti sudsku praksu kada su u pitanju ovakvi i slični predmeti, kao i dovesti do izmjene propisa koji regulišu ovu materiju jer je Evropski sud ovdje zauszeo stav „o nejasnoći relevatnog zakona“ u Crnoj Gori.“- istakao je Mijanić.
Presuda „Nešič protiv Crne Gore“ osim što bi trebalo da sada po automatizmu u katastru riješi brojne zahtjeve privatnih vlasnika nekretnina na morskoj obali da im se vrati u svojinu imovina koju je država dekretom prepisala na sebe pozivajući se na Zakon o morskom dobru i Zakon o državnoj imoini, sada bi mogla da rezultira i ogromnim odštenim zahtjevima zbog takvog nezakonitog zadiranja u svojinska prava primoraca i izgubljene dobiti jer oni nisu u punom obimu, mogli da raspolažu sopstvenom djedovinom ili legalno kupljenom imovinom.
Avio prevoznik Air France od početka jula letjet će iz Pariza za Zagreb i Dubrovnik, a od sredine jula i za Split, izvijestili su u ponedjeljak iz te kompanije.
Nakon obustave letova prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku zbog pandemije koronavirusa, Air France postupno ponovo uspostavlja letove prema hrvatskim odredištima.
Letove iz Pariza za Zagreb počinju od 1. jula, za Dubrovnik 4. jula te za Split 13. jula, dok će se postupno povećavati sedmični broj letova.
Naime, iz te aviokompanije ističu da do kraja lipnja planiraju letjeti s tek 20 posto uobičajenih kapaciteta za ovo razdoblje. Ovisno o ukidanju ograničenja putovanja, nastavit će se s postupnim povećavanjem broja frekvencija i odredišta. Plan je da se u srpnju dosegne do 35 posto od prvobitnog rasporeda letova, te u kolovozu do 40 posto, dok bi broj odredišta povećali na 150 u Francuskoj, Europi i svijetu, što je 80 posto uobičajene mreže, a iz Air Francea napominju i kako će se letovi odvijati sa 106 od 224 zrakoplova u floti tog avioprijevoznika.
Za raspored letenja kažu da “podliježe izmjenama i podložan je dobivanju potrebnog odobrenja država”. Uzet će u obzir trenutne zdravstvene i higijenske mjere u različitim državama ili odredištima na koja se leti, a putnici, kako napominju, svoje letove mogu odgoditi besplatno, tražiti vaučer ili povrat novca.
Iz te avio kompanije ističu da su svjesni da ljudi trebaju i žele ponovno putovati te da se nakon teškog razdoblja vesele putnicima, kojima poručuju da jamče najvišu razinu zdravlja i sigurnosti.
Putnici na svim letovima Air Francea moraju nositi zaštitne maske za lice, prije ukrcaja u zrakoplov provjerit će im se temperatura. Pojačani su svakodnevni postupci čišćenja zrakoplova, a putnička kabina se redovito dezinficira odobrenim virucidnim sprejom, napominje se u priopćenju.
“Bokeški Forum i u Herceg Novom želi samostalan nastup na lokalnim izborima koji bi trebalo da budu održani za nešto više od godine. Istaknuta je zabrinutost zbog maćehinskog odnosa prema bokeškoj obali i spremnost da se “skupa, povezani u svim gradovima Boke borimo za svaku bokešku seku i mandrać”, saopštreno je nakon sastanka podružnice “Bokeškog Foruma” u ovom gradu, na kojem su pored članova i simpatizera prisustvovali i predsjednik podružnice Luka Radović, koordinator za Boku Martin Bilafer i predsjednik BF dr Andrija Petković.
Na sastanku su predočeni planovi i razmišljanja u pogledu daljeg djelovanja i istaknuto zadovoljstvo što je zabilježen značajan trend porasta broja članova.
Očuvanje bogate bokeške kulture i tradicije ostaju prioriteti Bokeškog Foruma.
Crna Gora je država u kojoj živimo, a Boka je naš dom.
Bokeški forum
Na sastanku su razmatrane i mogućnosti daljeg humanitarnog djelovanja kroz akcije koje će se preduzimati. Naročito imajući u vidu da turističke sezone praktično neće biti i da su mjere oporavka i pomoći kako lokalne zajednice, tako i Vlade Crne Gore selektivne, neblagovremene i neadekvatne.
Šibenski liječnik Dražen Grgić u ponedjeljak se vratio u Šibenik kojeg je na jedrilici Sv. Mihovil napustio još 6. janura, čime je završena njegova avantura ‘Čisto more, čisto srce’ tijekom koje je jedrio do brazilskog otočja Fernando de Noronha, a put ga je odveo i do Kariba.
Od 6. januaraa Grgić je sam na brodu dvaput preplovio Atlantik i Sredozemno more. Mediteran je preplovio u točno 15 dana.
“Najteže je bilo kad sam krenuo na put proći Sredozemno more. Kad sam se vraćao, stavio sam si zadatak doći od točke do točke točno na vrijeme kako bi uhvatio povoljne vjetrove. Sve mi se poklopilo i utiska sam da bi svatko od ovdje prisutnih na rivi mogao prejedriti ocean u takvim okolnostima kakve su mene pratile”, rekao je Grgić na šibenskoj rivi.
Mnogi su mu, kaže, govorili da je lud što ide na takav put s malim brodom. “Ali može se, zadovoljan sam s njime. Iako, za potencijalni iduću put, ako do njega uopće dođe, htio bih neku bržu jedrilicu, s ovom sam maksimalno uspio razviti 12 čvorova. Ili da putujem u nekom luksuznom brodu pa da o ničemu ne moram brinuti”, rekao je Grgić.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na večerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao Milutin Simović, potvrdilo strateško opredjeljenje da odlučno nastavi da sprovodi politiku otvaranja Crne Gore.
Iz NKT su istakli da i uz zadržavanje epidemiološki stabilne situacije, paralelno preduzimaju sve mjere neophodne za očuvanje zdravlja građana Crne Gore, stranaca koji žive u našoj zemlji i turista.
“U skladu sa potrebama naše turističke privrede i strateškim interesom države odlučeno je da politika otvaranja Crne Gore bude dopunjena novim kriterijumima koji će predložiti Institut za javno zdravlje, a NKT usvojiti najkasnije u petak, 19. juna, kako bi bio omogućen ulazak u Crnu Goru i stranim državljanima koji ne nose visok epidemiološki rizik”, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.
NKT se upoznalo sa radnim dokumentom već formiranog Operativnog štaba za praćenje epidemiološke situacije u turističkoj sezoni sa ciljem potpune spremnosti svih državnih organa i turističke privrede za ulazak Crne Gore u novu fazu otvaranja uz istovremeno zadržavanje stabilne epidemiološke situacije.
Zadaci Operativnog štaba su definisanje pravila, postupaka i monitoring ulaska u Crnu Goru, sprovođenje epidemiološkog nadzora i postupanje sa eventualno oboljelim gostima uključujuči i njihov i bezbjedan transport u matične države.
NKT izrazilo zahvalnost Sloveniji na današnjem otvaranju granice za državljane Crne Gore.
“Ovim činom je Slovenija – prijateljska i saveznička država – potvrdila da prepoznaje i priznaje uspjehe koje je Crna Gora ostvarila u borbi protiv epidemije COVID 19 – zaključeno je na sjednici uz konstataciju da je odluka Slovenije rezultat i kvalitetne profesionalne komunikacije zdravstvenih vlasti dviju država”, navodi se u saopštenju.
Na sjednici su analizirani protivzakoniti skupovi održani juče u više crnogorskih gradova.
NKT je još jednom pozvalo sve nadležne organe da bez zadrške i kolebanja redovno preduzimaju mjere iz svoje nadležnosti i sprovode zakone.
Pripadnici Uprave policije Crne Gore su danas u nikšićkoj fabrici „Javorak“ uništili oko pet tona narkotika zaplijenjenih u prethodnom periodu.
Uništavanju zaplijenjenih narkotika prisustvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Višeg suda i Uprave policije. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da će policija nastaviti s hapšenjem narko-dilera i sklanjanjem droge s ulica.
“Uništavanje droge najbolje govori o uspješnom radu i koordinaciji državnih institucija koje se bore protiv trgovine drogom, a to su, prije svega, policija, tužilaštvo i sudovi“, rekao je Nuhodžić.
On je istakao da policija intenzivno sarađuje sa regionalnim, evropskim i svjetskim agencijama za borbu protiv droga.
Nuhodžić je podsjetio da je Evropska komisija u radnom dokumentu o stanju u pregovaračkom poglavlju 24 pohvalila rezultate u međunarodnim policijskim akcijama kada je u pitanju borba protiv krijumčarenja narkotika.
“U prilog tome govori i činjenica da je u prethodne tri i po godine, kroz razmjenu informacija crnogorske policije sa partnerskim službama, na prekookeanskim brodovima zaplijenjeno oko 30 tona kokaina i 20 tona hašiša. Ovim akcijama smo zadali snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje se bave trgovinom drogom“, tvrdi Nuhodžić.
Grčka je u ponedjeljak otvorila svoje najvažnije aerodrome za međunarodne letove, u nadi da će tako pokrenuti turistički sektor nakon tri mjeseca karantene.
U turizmu je zaposleno oko 700 hiljada ljudi i na njega se odnosi oko 20 posto grčkog BDP-a, stoga je za oporavak zemlje bitno koliko će taj sektor uprihoditi.
Grčka je prije dvije godine izišla iz dužničke krize.
Putnici koji dolaze s aerodroma koje je Agencija EU-a za sigurnost zračnog prometa označila riskantnima, uključujući i aerodrome u pariškoj regiji, po dolasku se testiraju na koronavirus i ovisno o rezultatu testa može im se odrediti 14-odnevna karantena.
Putnici koji dolaze s drugih aerodroma testiraju se nasumično. Ljudima je još uvijek zabranjeno letjeti iz Britanije i Turske.
Sezonski hoteli i muzeji također su se otvorili u ponedjeljak.
Ograničenje kretanja koje je bilo na snazi od ožujka pomoglo je Grčkoj obuzdati širenje zaraze covidom-19 na samo oko 3000 slučajeva, što je relativno mali broj kad ga se usporedi s drugim zemljama EU-a. No ekonomiju je zaustavilo.
Konzervativna vlada sada se suočava s teškim zadatkom otvaranja zemlje stranim posjetiteljima i umirivanja zabrinute javnosti po pitanju novog vala virusa.
S pitoresknog otoka Santorinija premijer Kiriakos Micotakis rekao je novinarima u subotu da je njegov prioritet Grčku učiniti najsigurnijom destinacijom u Europi.
“Možete doći u Grčku, doživjet ćete fantastično iskustvo, možete sjesti na verandu s ovim prekrasnim pogledom, popiti divno Assyrtiko vino i uživati u plaži”, rekao je Micotakis.
“No ne želimo da ste u gužvi u barovima… Postoji nekoliko stvari koje ne možemo dopustiti ovo ljeto”, dodao je.
Oko 33 milijuna turista posjetilo je ovu mediteransku zemlju prošle godine.
Institut za javno zdravlje (IJZ) registrovao je danas novi slučaj obolijevanja od korona virusa u Budvi. Oboljeli je, kako je saopšteno, nekoliko dana prije početka simptoma (suv kašalj, povišena tjelesna temperatura) boravio u Bosni i Hercegovini.
“Laboratorije Instituta su tokom današnjeg dana završile analize 34 uzoraka na novi koronavirusa. Epidemiološko istraživanje slučaja i identifikacija kontakata je u toku”, navodi se u saopštenju.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je tokom vikenda terenski dio programa druge generacije Putujuće škole tranzicione pravde, koji je uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju logor “Morinj”, “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Deportacija”.
Učesnici programa su imali mogućnost da razgovaraju i sa aktivistima lokalnih organizacija koje se bave izučavanjem ovih ratnih zločina i čuvanjem sjećanja na žrtve.
Prvog dana obilaska mjesta zločina, tokom posjete Bukovici, polaznicima Putujuće škole tranzicione pravde se obratio Ferid Osmanagić, aktivista lokalne NVO Bukovica, dok je sa njima o slučaju “Kaluđerski laz” i “Murino” na licu mjesta razgovarao istoričar i savjetnik u CGO-u, Miloš Vukanović.
Putujuca skola tranzicione pravde
Drugog dana programa, učesnici su ispred Centra bezbijednosti Herceg Novi o slučaju “Deportacija” nešto više mogli saznati od aktivistkinje NVO ANIMA iz Kotora, Ervine Dabižinović, a predavanje prilikom obilaska bivšeg sabirnog centra “Morinj” sa njima je razgovarala Ljupka Kovačević, aktivistkinja NVO ANIMA.
Tokom ove intenzivne dvodnevne posjete, učesnici Putujuće škole tranzicione pravde su na mjestima stvarnih stradanja bili u prilici da uče o ovim zločinima, ali i da se dodatno upoznaju sa istorijskim kontekstom koji je prethodio dešavanjima 90-ih, društvenom, političkom i medijskom atmosferom koja je kreirana u vremenu kada su ti zločini počinjeni, kao i sudskim procesima i odnosu države prema žrtvama, svjedocima i počiniocima.
“Cilj ovih posjeta nije samo da pruži dodatne informacije o raznim aspektima ratnih zločina i tranzione pravde u Crnoj Gori, već i da očuva sjećanje na mjesta stradanja i žrtve. Takođe, izučavanje događaja iz skorije prošlosti ne može biti kompletno bez posjete samih mjesta sjećanja i razgovora sa lokalnim istraživačima koji mogu da pruže detaljan, specifičan i manje poznat uvid u lokalne procese, ali i pruže vitalne informacije kako su sami događaji oblikovali i kako i dan danas utiču na lokalnu zajednicu”, naglasio je Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u i koordinator ovog programa.
Putujuca skola tranzicione pravde
Putujuća škola tranzicione pravde zamišljen je kao dopunski obrazovni program mladim profesionalcima iz oblasti prava, političkih nauka, novinarstva i istorije, koji su zainteresovani za procese suočavanja s prošlošću i tranzicione pravde. Posjeta mjestima zločina je završni segment tromjesečnog programa, tokom kojeg su učesnici škole prisustvovali predavanja iz oblasti tranzicione pravde, međunarodnog i humanitarnog prava, procesa suđenja za ratne zločine, teorije i kulture sjećanja, odnosom suočavanja s prošlošću sa zahtjevima u okviru procesa pristupanja EU, medijskim i multumedijalnima praksama u ovoj oblasti.
Druga generacija Putujuće škole tranzicione pravde organizuje se uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a u okviru projekta “Tranzicionom pravdom do multikulturalizma”.
