U Salima na Dugom otoku odavno postoji maleni škver u kojem rade kalafati čiji su očevi i djedovi zanat izučili u Betini.
Svaki otok ima jednu ovakvu uvalu s malim škverom. Posla ima uvijek, i tako već generacijama, jer je ovo malo brodogradilište ispostava betinske drevne brodograditeljske vještine, piše HRT.
“Nije imao tko odavde, male brodiće servisirati, popravljati, graditi. Na naputak Petra Lorinija moj je djed otišao učiti zanat u Betinu kod majstora Mate Filipija. Oženio se njegovom najstarijom kćeri i s njom dobio dijete” – govori Ivan Mihić, brodograditelj.
Do 1923-će na tom je mjestu već katnica, a rodilo se i muške i ženske djece.
“Moji ujaci i stričevi su išli po cijelome svijetu. I u Švedskoj i u Americi i u Venezueli smo bili. Tamo smo imali brodogradilište” – sjeća se Ivan.
Svima su im ostali specijalnost drveni brodovi.
“Ovako ti je to. Ljudi koji imaju plastični brodi, oni se voze po moru, zavežu barku i što prije izlaze iz nje van. Dođu doma, onda se svađaju sa ženom, ne znaju što se dogodilo. Sitne vibracije u plastici uništavaju njihove nerve. Drveni brod pleše valcer na moru, a ovaj plastični pleše tvist i tebe to ubije. Ne znaš što ti se dogodilo” – naglašava Ivan.
Zbog svega toga znalci upravo ovdje dovoze svoje drvene brodove na popravak.
“Ja sam uživao u njemu. Kao da sam u najboljem apartmanu” – govori Nedo Bonja, svjetski prvak 1985. – 1989. u udičarenju.
Mjesto je ovo kakvih još ima po našim otocima, skrivenih dragulja otpornih na promjene, pozornica sretnih i bezbrižnih djetinjstva.
Otac Ricardo sa Federikovom majkom , i stric Gustavo ispred rodne kuce Slavomira Tomasevica u Herceg Novom)
Herceg Novi - Fotografije koje krasi dom potomaka Slavomira Tomasevica
Nekrolog u Jugoslovenskom glasniku
Kuca u ulici Partizanski put 10 HN
Federiko Tomasevic
Herceg Novi
Donacija slika
Iako često ne govore naš jezik, potomke prvih crnogorskih iseljenika koji žive u Aregentini i danas vežu jake emotivne spone sa domovinom njihovih predaka. Jedan od njih je i Federiko Tomašević jedan od najugednijih bankara u južnom dijelu američkog kontinenta koji je prošle godine čak četiri puta posjetio Herceg Novi i Crnu Goru. Tomašević nije samo bankar i predsjednik banke Puente (https://www.puentenet.com/), osnovane 1915. godine, on je i uspješan privrednik u oblasti realne ekonomije, a prije svega u energetici (gas i nafta) kao i poljoprivredi, posebno uzgoju stoke, logistici kao i nekretninama. Argentinsko izdanje Forbsa je prošle godine na naslovnoj strani nazvalo Tomaševića majstorom za pravljenje para… Ima prestižni biznis centar u Londonu gdje često boravi.
Mnogi koji su imali prilike da se upoznaju ili porazgovaraju duže sa njim uvjerili su se, da je uprkos bogatsvu i ekonomskoj moći Federiko Tomašević jednostavan čovjek, privržen Crnoj Gori i Herceg Novom – gradu njegovih predaka.
Federikov pradjed Slavomir Slavo Tomašević, sin Pavla Tomaševića i Kate Doklestić rođen je u kući koja i danas postoji u ulici Partizanski put broj 10 koja vodi ka na novskom Škveru. Kao mladić bavio se pomorskim prevozom, a onda je 1910. godine s nadom da će uspjeti, emigrirao u Argentinu. Iako to nije izričito kazao, vjerovatno je jedan od razloga Slovomirovog odlaska iz Herceg Novog bio i otpor, raširen među domicilnim stanovništvom, da služe vojni rok u Austrougarskoj vojsci koja je u to vrijeme upravljala Bokom Kotorskom.
Po dolasku u Aregentinu Slavomir je nastavio da radi ono što je najbolje znao i u čemu je već imao iskustvo- pomorskim saobraćajem gdje je napravio značajan poslovni uspjeh. Bio je poznat po svom brodu “Slavomir” koji je plovio Rio de la Platom. Živio je i umro u Buenos Airesu.
Iako se nikada nije vratio u stari kraj, veze sa domovinom Slavo nikada nije prekidao. Bio je izuzetno aktivan u svim iseljeničkim udruženjima i veliki jugoslovenski patriota, član JNO Jadran u Buenos Airesu od njegovog osnivanja. Kao imućan čovjek pomagao je staru domovinu, posebno u toku NOB-a. O svemu tome svjedoči i nekrolog objavljen u “Jugoslavenskom Glasniku ” i drugoj iseljeničkoj štampi.
Herceg Novi – Fotografije koje krasi dom potomaka Slavomira Tomasevica
Tragom njegovih predaka nastavio je i Federiko, pomažući crnogorsku zajednicu u Buenos Airesu. “Uspostavio je program kojim se godišnje stipendira do dvoje studenata iz Latinske Amerike na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju sa ciljem da potomci crnogorskih iseljenika nauče jezik predaka. Uspostavio je i poklonio iseljeničkoj zajednici kulturni centar, prvi takve vrste u Argentini. Pomogao je glavnu tačku kulture na internet- Montenegrinu i njenu digitalnu biblioteku. Nije zaboravio na zemlju predaka ni tokom epidemije COVID-a u Crnoj Gori i tako dao svoj doprinos brzoj i uspješnijoj borbi Crne Gore protiv ove bolesti”, ističe Gordan Stojović sigurno najveći poznavalac tematike starog crnogorskog iseljeništva u Americi, posebno u Južnoj Americi.
Interesantno je da je Slavomir bio jedini i posljednji Tomašević u Argentini koji je govorio naš jezik. Ali to nije bila prepreka da Slavovi potomci njeguju sjećanje i veze sa zemljom odakle potiču. Pored zapažene aktivnosti u iseljeničkim udruženjima, pomoći starom kraju i brojne fotografije Herceg Novog svjedoče da Tomaševići u Argentini nisu zaboravili stari kraj.
I Federiko Tomašević – Argentinac i Novljanin, planira da nastavi putem predaka i dobročinstava i saopštava da će čim budu uspostavljene avionske veze ponovo doći u Crnu Goru!
Da li se mi sjećamo njih, kao oni nas
“Herceg Novi i njegova okolina su dali nevjerovatne ličnosti koje su diljem američkog kontinenta prenijeli slavu i ime ovih krajeva. Još od kapetana Petra Zambelića, kapetana i konzula Miloša Vukasovića, … Posebno u južnom djelu kontinenta I danas su brojna poznata prezimena iz ovih krajeva. A mnogi potomci ovih hrabrih istraživača, pomoraca I trgovaca nastavili su tragom slavih predaka i zemljaka.
Zato mislim da je Herceg Novi na neki način dužan da da njeguje sjećanje na naše poznate iseljenike, dajući između ostalog i nazive ulica po njima. Primjera radi Punta Aenas u Čileu ima ulicu Petra Zambelića, a nema je u Herceg Novom”, ističe Stojović.
Crnogorski iseljenici u Argentini
“Crnogorska dijaspora u Argentini je jedna od najinteresantnijih, prije svega jer se nije značajnije obnavljala posljednjih 60 godina. I danas je očuvana kolonija La Montenegrina u provinciji Ćako, čiji su osnivačI bili Crnogorci. Sačuvane su i Venada Tuerto, General Madariaga, Tandil i druge manje. “To su mjesta gdje možete da učite sami o sebi – da saznate kako su govorili naši preci prije 90 godina ili kakav im je bio moralni kodeks”, objašnjava Stojović. Argentina je vrlo zanimljiva zemlja u kojoj prema njegovim istraživanjima živi oko 100. 000 potomaka crnogorskih iseljenika .
Prvi crnogorski iseljenici pojavili su se u Aregentinu prije 300 godina, a masovnije su se doseljavali krajem 19 vijeka. Danas je medju njima jmnogo istaknutih političara, privrednika, novinara i umjetnika. Tako je Huan Kapetinić,čiji su preci iz Banjana bio potpredsjednik argentinske vlade. Huan Radonjić,porijeklom sa Njeguša,novinar je i vlasnik uticajne TV stanice i časopisa »El ekonomist«.
Osim u Argentini, mnogobrojne familije crnogorskog porijekla žive u Urugvaju. Paragvaju, Boliviji, Peruu, Čileu I Brazilu.
Stojović se dugo bavio crnogorskim iseljeništvom.Između ostalog objavio je knjige o našim iseljenicima u Južnoj Americi: »Crnogorska emigracija – Argentina« , »Crnogorci u Argentini«, »Naše iseljeništvo«.
U knjigama je zanimljivo opisan istorijat iseljavanja Crnogoraca na Južno- američki kontinent,sakupljeni podaci i fotografije o najpoznatijim iseljenicima, kao i njihove biografije.
Sutkinja Suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Herceg Novom Jasna Vrbica jutros je u hitnom postupku izrekla kaznu zatvora u trajanju od 15 dana okrivljenom D.G. (43) iz Istočnog Sarajeva u Bosni i Hercegovini, jer je upravljao automobilom u alkoholisanom stanju.
“D.G. je juče oko 20 časova na magistralnom putu Herceg Novi – Kamenari u mjestu Baošići upravljao putničkim motornim vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,16 promila alkohola u organizmu. Donijetom odlukom istome je izrečena i zaštitna mjera upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od četiri mjeseca. Obzirom da se radi o stranom državljaninu, isti je u roku odmah upućen na izdržavanje kazne u UIKS”, kazao je zamjenik predsjednika Suda za prekršaje u Budvi, sudija portparol Marko Đukanović.
Đukanović je apelovao na vozače da se pridržavaju zakonskih propisa
.“Kako je na teritoriji koja je u nadležnosti ovog suda u vremenu nakon ublažavanja mjera donijetih nakon okončanja pandemije koronanvirusa primijećen porast izvršenja najtežih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (vožnja pod dejstvom alkohola, odbijanje alkotestiranja, prekoračenje brzine u naseljenim i nenaseljenim mjestima za najmanje dvostruku vrijednost i više), apelujemo na sve vozače da se pridržavaju zakonskih propisa i da ne izlažu sebe, svoje saputnike i ostale učesnike u saobraćaju opasnostima po život i štetu većeg obima, a sebe zatvorskim kaznama. Za ukazati je da svi pobrojani prekršaji po automatizmu iziskuju isključenje vozila iz saobraćaja na licu mjesta, privođenje prekršioca u prostorije nadležnih odjeljenja bezbjednosti pri Upravi Policije do daljeg privođenja kod nadležnog suda za prekršaje. Zato još jednom apel na vozače da svoju vožnju prilagode kako uslovima na putu, tako i strogim zakonskim propisima”, kazao je Đukanović.
Blagdan Svetog Antona Padovanskog koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13. juna, proslavljen je širom Boke Kotorske,.
Održano je niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava posvećenih ovom Sveca u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Perastu… Sveti Anton je zaštitnik Tivta od 1734. godine.
„Sveti Anton je nakon Gospe najštovaniji svetac u Boki. Tome se ne treba čuditi, na mnogim mjestima u Boki Kotorskoj su bili redovnici, u prvom redu Franjevci kojima je Sveti Anton jedan od glavnih svetaca i oni su širili taj kult. S obzirom na čudesa Svetog Antona, zaštitnik mora, pomoraca, ribara, putnika, sve je to dobrinjelo da u ovom podneblju Sveti Anton bude veoma prisutan i poštovan. Inače, to je najštovaniji Svetac na svijetu, najomiljeniji, Svetac kojeg štuju ne samo katolici već i pravoslavci, protestanti pa čak i muslimani“ – kazao nam je don Robert Tonsati koji je služio misu u crkvi sv. Klare – Franjevački samostan u Kotoru.
Sveti Anton Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13. juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika. Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226. godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji.
Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.
Nakon punih 40 dana u subotu u Mostaru zabilježen je prvi slučaj zaraze koronavirusom dok u većem dijelu Bosne i Hercegovine raste broj oboljelih nakon popuštanja restriktivnih mjera.
Nakon testiranja 55 osoba na koronavirus u protekla 24 sata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) sa sjedištem u Mostaru jedan je nalaz bio je pozitivan.
“Radi se o muškarcu rođenom 1989. godine s prebivalištem u Mostaru“, rekao je glasnogovornik Kriznog stožera HNŽ-a Pero Pavlović. Dodao je kako se ovaj 31-godišnjak nalazi u kućnoj izolaciji i ima blage simptome bolesti. On je prva pozitivna osoba na testiranju na koronavirus nakon punih 40 dana.
Pavlović je pojasnio kako su epidemiološka služba informirala sve osobe s kojima je kontaktirala inficirana osoba s novim koronavirusom koji uzrokuje bolest covid-19.
Pozvao je građane da s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa poštuju mjere i upute epidemiologa o držanju fizičke udaljenosti, nošenju maski i pojačanoj higijeni.
U županiji čije je sjedište u Mostaru od posljedica zaraze koronavirusa ukupno je bilo zaraženo 258 osoba, a 13 je preminulo. Područje ove županije je nakon banjolučke regije je bilo među najviše pogođenim zarazom u BiH. U BiH je u posljednja 24 sata otkriveno 49 slučajeva zaraze koronavirusom, a jedna je osoba preminula od posljedica ove bolesti.
Turisti su se u subotu, nakon četiri mjeseca pandemije, u većem broju vratili u Veneciju u prigodi ponovnog otvaranja Duždeve palače javlja France Presse.
Stotinjak posjetitelja, domaćih i stranih, stajalo je u redu na 300 četvornih metara velikom Trgu svetoga Marka, ispred šaltera Duždeve palače.
Hiljdu ulaznica rezervisano je putem interneta za taj dan kada se palača ponovo otvara za posjete, izvijestila je mjesna novinska agencija.
Opisujući taj nagli priljev, agencija Ansa piše o “navali” na Duždevu palaču.
“Bilo je onih koji jutros od 8 sati čekaju u redu i moram priznati da smo ih željno iščekivali”, rekla je za AFP Maria Cristina Gribaudi, predsjednica Zaklade za gradske muzeje u Veneciji.
“Jako smo uzbuđeni, kao prvog dana škole”, dodala je.
U palači je obavezno nošenje maske i posvuda su postavljena upozorenja o “držanju razmaka”. Sve dvorane su pod nadzorom kako bi se spriječilo okupljanje ljudi.
Nakon više mjeseci bez – ili gotovo bez – turista, ova je subota donijela naglu promjenu i u gradu je bila uobičajena gužva, kao i svakog vikenda u proljeće.
Veći broj posjetilaca mogao se vidjeti u uličicama oko Duždeve palače i mosta Rialto, a glasovite gondole i vaporetti s turistima opet su plovili kanalima.
“Premda se najčešće čuje talijanski, dobar dio turista su Nijemci i Francuzi”, navodi Ansa.
“Nadamo se da ćemo ubuduće imati polagani turizam. To ne znači manje turizma, nego bolju organizaciju, rekla je čelnica gradskih muzeja Gabriella Belli.
Dok se čini da epidemija covida-19 jenja (više od 34.000 umrlih) i dok zemlja od početka svibnja postupno izlazi iz karantene, gotovo svi spomenici, povijesne znamenitosti i muzeji u Italiji ponovo su otvoreni, od Bazilike svetog Petra u Rimu i Vatikanskih muzeja, preko Galerije Borghese i Kapitolskih muzeja do arheološkog nalazišta u Pompejima, tornja u Pisi te milanske i firentinske katedrale.
Italija je 3. lipnja otvorila granice u nadi da će što prije pokrenuti važan sektor turizma i privući na ljeto što veći broj turista.
U Italiji se u subotu broj umrlih od covida-19 povećao za 78 na 34.301 od početka širenja te bolesti 21. ožujka, objavila je talijanska civilna zaštita, a zabilježeno je 346 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom.
Italija je po broju umrlih od covida-19 četvrta u svijetu iza SAD-a, Britanije i Brazila, a po broju zaraženih sedma.
Kako je cijeli svijet gotovo prestao funkcionirati zbog pandemije COVID-19, tako su i ronilački centri bili primorani zatvoriti svoja vrata. Nije se moglo putovati pa je i ronjenje gotovo potpuno prestalo i cijela je ronilačka industrija posrnula pod teretom pandemije.
No, čini se da ipak dolaze bolji dani i svijet se polako normalizira. Naravno, nitko ne očekuje da će se poslovanje ronilačkih centara odjednom vratiti na razinu prije korone, ali polako se otvaraju centri po svijetu. Tako se u Egiptu od 01.06. otvaraju neki hoteli, ali smiju raditi samo s 50% kapaciteta. Naravno, egipatski ronilački centri odmah su počeli otvarati svoja vrata i sukladno uputama epidemiologa pripremaju se za ronioce poštujući sigurnosne propise koji vrijede za ovo razdoblje poslije korone.
U Hrvatskoj se također otvaraju ronilački centri i gosti polako dolaze. Naravno, period koji je prošao bez gostiju teško će biti nadoknaditi, ali u većini naših centara otkazivanja za naredno razdoblje su minimalna. Tako je i s ronilačkim safarijima (liveaboard ronjenje) po Jadranu. Gosti koji dolaze iz država kojima su hrvatske granice otvorene uglavnom ne otkazuju svoja ronjenje, a oni koji još nisu sigurni u mogućnost dolaska zbog režima na granici pokušavaju do zadnjeg trenutka ostaviti svoje rezervirane termine zauzetima očekujući da će ipak moći doći. Naravno, domaći ronioci ove će ronilačke sezone uglavnom roniti na Jadranu.
Sudeći prema podacima koje je SCUBAlife prikupio od 16 ronilačkih centara u Hrvatskoj, od sredine lipnja možemo očekivati veći priliv ronilaca u naše centre. Ohrabruje i podatak da su proteklog vikenda neki ronilački klubovi i centri održavali ronilačke tečajeve na moru pa se radujemo novopečenim roniocima, a za pretpostaviti je da će biti i znatan broj ronilaca koji dogovaraju ronjenje u zadnji tren, ali i onih koji samo dođu u ronilački centar kao “padobranci” bez najave.
Njemačka će u ponedeljak, a ne u utorak kako je prethodno bilo predviđeno, ukinuti granične kontrole prema svojim susjedima, uvedene zbog pandemije korona virusa, saopštilo je 13. juna Ministarstvo unutrašnjih poslova, prenosi agencija Frans pres (AFP).
Kontrole će biti ukinute u noći između nedelje i ponedeljka, rekao je portparol tog ministarstva.
Nemačka će granice otvoriti istovremeno sa Francuskom i drugim susedima.
Vlada kancelarke Angele Merkel uklanja pre svega “obavezu da se ima validan razlog” za ulazak u Nemačku, navodi AFP.
Nemačka je sredinom marta uvela kontrole na granicama s nekim susedima da bi obuzdala širenje virusa korona.
Prema tim propisima, u Nemačku su mogli da uđu samo prekogranični radnici i kamioni s hranom, dok su posete iz privatnih razloga bile zabranjene.
Prilikom planinarenja u reonu planine Orjen, povrijeđena je Marija Benderać (1978) iz Herceg Novog, saopštili su iz Gorske službe spašavanja Crne Gore, nakon što su okončali spasilačku akciju.
Gorskoj službi spašavanja ranije danas je upućen poziv za pomoć i dojavljeno da je jedna ženska osoba povrijeđena.
“Ona je nakon transporta predata ekipi Hitne pomoći Herceg Novi”, naveli su u GSSCG.
U akciji su učestvovala i tri pripadnika Službe zaštite Herceg Novi, kao i jedan član Planinarskog kluba Subra.
Vlada Crne Gore prihvatila je zahtjev kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro iz Tivta da se na „Listu priorotetnih projekata iz oblasti turizma“ u vrsti i projekat nastavka izgradnje komplaksa luksuznog nautičko-turističkog centra u Tivtu, njegovim novim kompleksom hotela i rezidencijalno –poslovnih objekatata nazvanim Boka Place.
Ulaskom na „Listu prioritetnih projekat“, njihovi investiotori dobijaju niz administrativno-fiskalnih povoljnosti za realizaciju tih projekata, a jedna od njih je mogućnost da oni koji u te projekte ulažu svoj novac, dobiju i crnogorsko državljanstvo. Rijelč je o dodjeli državljanstva „prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, a koji je među stranim investotorima u Crnoj Gori poznat kao CTBI (citizenskih by investment).
Pod razvojnim projektom u oblasti turizma podrazumijeva se izgradnja hotela/mješovitog kompleksa:. sa pet zvjezdica u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili najmanje četiri zvjezdice u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada Podgorica; za koji je neophodan minimum investicije u iznosu od 15miliona eura u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili minimum investicije u iznosu od 5 miliona eura u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada Podgorica; koji će zapošljavati najmanje 80 zaposlenih u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili najmanje 25 zaposlenih u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada; te koji će imati najmanje 60 smještajnih jedinica u primorskom regionu ili Glavnom graduili najmanje 35 smještajnih jedinica u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada.
Do sada su na ovu listu uvršteni projekti izgradnje kondo hotela „Kolašin Resort&Spa“, „Breza“ i „Bjelasica 1450“ i „K16“ u Kolašinu, kondo hotela „Durmitor Hotel & Vilas“ na Žabljaku i kondo hotela „Kraljilina plaža“ u Miločeru.
Vlada je u četvrtak prihvatila i da se na Listu uvrsti i projekat izgradnje hotela „Boka Place“ Tivat po mješovitom obliku poslovanja, a koji joj je kandidovala kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro, odnosno njena kćerka-kompanija „PM 4.1“. Vlada je prihvatila argumentaciju Adriatic Marinasa da je njihov vlansik – državna investiciona korporacija Dubaija – ICD, prihvatila da finansira izgradnju ovog hotela čija se vrijednost procjenjuje na 43,67 miliona eura. Hotel ranga pet zvjezdica radiće po tzv. mješovitom obliku poslovanja (kondo), a imaće 240 smještajnih jeidnica i u njemu će biti otvoreno 96 novih radnih mjesta.
„Dostavljenim Biznis planom predviđeno je da će investitor, u skladu sa zakonom, u okviru posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore ponuditi na prodaju maksimalno 144 smještajne jedinice. Istovremeno, u prijavi je navedeno da je 15.11.2019. godine potpisan ugovor o upravljanju sa kompanijom Kerzner International, vodećom međunarodnom kompanijom koja se bavi izgradnjom i upravljanjem rizortima, destinacijama, ultraluksuznim hotelima i inovativnim iskustvima u oblasti zabave i igara na sreću. Pomenuta kompanija je, između ostalog autor Brenda One&Only i Atlantis Resorta u Dubaiju.”- piše u odluci Vlade.
Kako je navedeno, Porto Montenegro raluna da će gradnju novog hotela početi do kraja ove godine, a završiti ga u drugom kvartalu 2023. dok je Biznis planom predvidio da se povrat te investicije desi u roku od osam godina od dana otvaranja hotela.
Hotel “Boka Place” je centralni je dio cijelog novog kompksa rezidencijalno-poslovnih objekata koje će Adriatic Marinas graditi uz Jadransku magistralu, u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu kompleksa Porto Montenegra, a koji će pored ostaloga, sadržati i apartmane za prodaju na tržištu, trgovine, kafiće, cinepleks bioskop i manji tržni centar, te par bazena i niz javnih sadržaja za sport i rekreaciju.
