Na aerodromu u Tivtu jutros su realizovani prvi letovi čime je ponovo uspostavljen komercijalni aviosaobraćaj i u ovoj vazdušnoj luci, nakon pauze uzrokovane korona virusom.
Avioni Montenegro airlines-a poletjeli su opet iz Tivta ka Hanoveru u 6:30 sati, dok je u 11:20 sati iz ovog njemačkog grada sletjelo 70 putnika.
U maju i u do 21. juna na tivatski aerodrom sletjelo je generalnom avijacijom, odnosno privatnim, malim avionima oko 300 putnika, što je približno jednak broj prošlogodišnjem kada je u pitanju nekomercijalni aviosaobraćaj.
“Ovi rezultati podsjećaju na prošlogodišnje i, iako se radi o generalnoj avijaciji, sve nam to uliva optimizam da se aviosezona polako zahuktava. Što se tiče komercijalnog saobraćaja, u junu i u avgustu očekujemo ogroman iskoroak u onosu na dosadašnji period”, kazala je PR Aerodroma Crne Gore Marina Miketić Nikolić.
Sljedeći let sa aerodroma u Tivtu očekuje se 23. i 30. juna ka/iz Dizeldorfa, avioprevoznikom Eurowings.
Prvi voz na teritoriju današnje Crne Gore stogao je prije 109 godina, kada je u ljeto 1901. svečano otvorena uskotračna pruga Gabela –Zelenika. Od nje su se račvali odvojci Uskoplje – Dubrovnik i Hum – Trebinje, preko kojih je 11,5 kilometara pruge u Boki Kotorksoj bilo povezano sa željezničkom mrežom u Bosni i Dalmaciji, odnosno ostatkom velike Austro-Ugarske carevine.
Malo je međutim, poznato da su Austro-Ugari koji su u posljednjim decenijama 19.vijeka Boku Kotorsku ubrzano izgrađivali i utvrđivali kao svoju drugu po značaju vojnopomorsku bazu na Jadranu nakon Pule, 1908. bili značajno odmakli u planiranju još jedne željezničke veze na teritoriji današnje Crne Gore – pruge koja bi povezala Kotor i Cetinje, uspinjući se uz padine Lovćena. U našoj javnosti ovaj je projekat skoro potpuno nepoznat, a najviše ga je do sada istraživao publicist iz Herceg Novog Radojica Rašo Pavićević, sakupljajući materijal za svoje dvije knjige o austrougarskim fortifikacijama na teritoriji današnje Crne Gore, odnosno nekadašnjoj austrougarskoj žičari Kotor-Njeguši-Cetinje.
Opšti projekat željezničke veze između Kotora i Cetinja a koja i iz današnje perspektive djeluje gotovo nestvarno imajući u vidu izvanredno težak teren i ogromnu visinsku razliku koju je pruga imala da savlada na relativno malom prostoru, uradili su preduzetnik Hugo Herzfelder i kompanija A.E.G. Union Elektrizitats–Gesselschaft iz Beča. Ova ideja proistekla je iz korespodencije Ministarstva trgovine i Ministartva za željeznice Austro-Ugarske o tome kako bi industrija i kapital iz te države, eventualno mogli učestvovati u tada aktuelnom projektu Vlade Kraljevine Crne Gore za uvođenje automobilske pošte i prevoza ljudi na više relacija. Jedna od njih bila je i prekogranična linija Kotor-Cetinje, a Austro-Ugari su smatrali da bi se posao prevoza robe, putnika i pošte između njihove luke u Kotoru koja je bila veoma značajna za susjednu Kraljevinu Crnu Goru, mogla do Cetinja prevoziti željeznicom. Jedan od uglednih bečkih poslovnih ljudi, Hugo Herzfelder koji je bio carski i kraljevski komercijalni savjetnik, savjetnik Trgovačke komore i član Industrijskog savjeta u Beču, oko sebe je okupio grupu tamošnjih preduzetnika zainteresovanih da oforme konzorcijum koji bi na bazi koncesije, eventualno realizovao ideju o željeznilčkom povezivanju Kotora i Cetinja. Već početkom marta 1908. Herzfelder je uz saglasnost Ministarstva trgovine, krenuo u razradu ovog projekta i iskoristio je svoje poznanstvo sa generalnim direktoom komapnije A.E.G., Edmundom Helerom, da ta ugledna kompanija sa velikim iskustvom u oblasti elekrtrične opreme i mašinstva, izradi idejno riješenje i opšti plan nove pruge.
Blick auf Cattaro und die Serpentinen
“Značajnost željezničke povezanosti Kotora i Cetinja ne treba posebno naglašavati. Veći dio trgovačkog prometa iz Crne Gore ide iz luke Kotor, uprkos značajnim transportnim teškoćama koje uzrokuje brdovit teren. Ovom prugom mogla bi se napraviti konkurencija pruzi Virpazar-Bari time Crnu Goru dovesti bliže austrijskoj trgovačkoj sferi, ako bi sagradili efikasnu željezničku vezu do crnogorskog platoa.”- prenio je Radojica Pavićević u svojim knjigama, početnu ideju Hertzfeldera i njegovih partnera.
Njihova namjera je bila da se u dogledno vrijeme produži postojeći krak južno-dalmatinske željeznice koja se završavala u Zelenici, time što bi se ta pruga nastavila dalje uz obalu hercegnovskom rivijerom do tjesnaca Verige gdje bi vozovi onda preko mosta, prelazili na drugu stranu zaliva i preko obronaka Vrmca, dolazili do Kotora. Ovo je unekoliko slično inicijativi kojom se još decembra 1893. kada ni pruga do Zelenike nije bila izgrađena, nekoliko uglednih Bokelja obratilo Vladu u Beču, da se napravi pruga koja bi povezala Dubrovnik i Kotor. Njihova ideja je bila da ona ide kako obodom zaliva uz hercegnovsku, pa potom risansko-perašku stranu do Kotora, tako da i sa premošćavanjem Veriga, pruga “dohvati” Tivat i preko Škaljara opet završi u Kotoru. Njihova argumentacija za ulazak u ovaj obiman i nimalo jeftin poduhvat tada su bili razlozi vojne, ekonomske i saobraćajne prirode, potreba boljeg povezivanja Boke sa drugim djelovima Dvojne monarhije, preko Bosne i Hercegovine, ali su se već tada pominjali i turistički razlozi koji bi opravdali izgradnju pruge. Na osnovu ove ideje napravljen je 1896. stručni preliminarni projekat za dio te pruge na potezu od Gabele do Boke, a iz čega se par godina kasnije i “rodila” pruga do Zelenike.
Imajući u vidu ovo iskustvo i nesumnjive narastajuće potrebe kako Boke, tako i same Crne Gore za boljom saobraćajnom povezanošću i unapređenjem razmjene roba i usluga, Herzfelder i A.E.G. su 1908. krenuli u izradu idejnog riješenja pruge od Kotora do Cetinja, svjesni da će njegova realizacija i sa finansijskog, ali još i više sa građevinsko-tehničkog aspekta biti veoma izazovna i teška jer je bilo potrebno savladati visinsku razliku od preko 1.000 metara na strmo padajućim padinama Lovćena nad Bokom.
Čiro-uskotračna-stara
Obilaskom i detaljnim proučavanjem terena na topografskim kartama, došlo se do zaključka da je takvu visinsku razliku moguće savladatu samo prugom koja bi imala mješovit pogon – zupčasti sa tzv.nazubljenom štanglom, te klasični, frikcijski (adhezioni) pogon. To znači da bi na njoj morale saobraćati samo specijalne lokomotive koje imaju i zupčasti pogon, a kakve su se inače, već koristile u Bosni na dijelu posebno teških pruga sa velikim gradijentima uspona na tamošnjim planinskim prevojima.
Zupčasti pogon se inače, ostvaruje odrivanjem zubaca pogonjenog zupčanika na lokomotivi od zubaca na zupčastoj tračnici koja se pruža između “običnih” šina željezničkog kolosjeka. Nekad se ovakav način pogona koristio u javnom željezničkom saobraćaju u brdskim područjima, pri velikim usponima, kao i ponegdje na prvim površinskim rudarskim kopovima.
Luka u Kotoru početkom 20.vijeka
Idejni prijektanti pruge Kotor-Cetnje zamislili su da ona počinje u luci Kotor i kad obiđe krajni južni dio zaliva, kod tadašnje Vojne bolnice na Peluzici skrene istočno i iskorišćava lako uspinjuće padine u Škaljarima. Ovo početno “podizanje” pruge u Škaljarima bilo je preporučljivo zbog odgovarajućih terenskih razmjera koji postoje na sjevernoj strani Lovćena, a sa druge strane, na ovakav način dobio bi se jednostavniji priključak na novi krak pruge koji je preko Veriga, trebao da u budućnosti “dođe” iz Zelenike. Dalje se trasa nove pruge uspinjala uz Vrmac do prevoja Trojica gdje bi se pruga ukrštala sa postojećim kolskim putem, pa bi nastavljala dalje prema jugoistoku uz brijeg Goražda. Od Goražde bi se pruga “pela” uz padine Lovćena preko četiri serpentine sve do prevoja Krstac, a serpetnine pruge išle bi malo južnije od već postojećih 25 serpentina kolskog puta Kotor-Njeguši. Projektovana trasa imala je najveći uspon od 100 promila koji bi kod izvođenja, vjerovatno bilo moguće smanjiti na 80-90 promila. Na prevoju Krstac na nadmorskoj visini od oko 1.000 metara, završavao bi dio pruge sa trasom za zupčasti pogon, a vozovi bi državnu granicu između Austro-Ugarske i Crne Gore prelazili na udaljenosti od 10,2 kilometra do Kotora. Ostatak pruge od Krsca bi kroz dolinu Krivačko ždrijelo nastavio do Cetinja i na njemu ne bi bilo većih uspona koji bi zahtijevali upotrebu zupčastog pogona. Inače, prvih 6,5 kolmetara pruge od Kotora projektovano je sa adhezionim pogonom i usponom od 36 promila. Bio je previden uskotračni kolosjek, širine 760 mm kakva je uostalom, bila i pruga od Gabele do Zelenike. Predviđene su bile šine E profila sa težinom od 21,8 kg/m i 10 tona osovinskog pritiska, a kao i kod sličnih bosanskih pruga, koristio bi se Abtov zupčasti pogon.
Zanimljivo je da je umjesto tada uobičajenog parnog, bio predviđen elektropogon za lokomotive koje bi vukle vozove izmežu Kotora i Cetinja jer je procjena bila da je parni pogon u uslovima eksploatacije te pruge, neekonomičan. Posebnu teškoču za parne lokomotive na ovoj trasi bi naime, predstavljala potreba njihovog snabdijevanja pogonskom vodom, a posebno na dionici gdje se koristi zupčast pogon.
Vozna brzina bi sa zupčastim pogonom bila od 9 do 10 kilometara na sat, a kod adhezionog pogona 18 do 30 kilometara na čas, zavisno od uspona na pojedinim dionicama. Za postizanje ovih brzina bila bi potrebna lokomotiva snage najmanje 367 kilovata, a planirano je bilo da voz iz Kotora do Cetinja stigne za 2 sata i 15 minuta, do 2 sata i 45 minuta. Računalo se na tri do četiri dnevne vožnje vozova u oba smjera sa ukupnim prosječnim pogonskim troškovima od 6.000 do 7.000 kruna po kilometru.
“Nemoguće je da pri promet koji je predviđen povratio ove troškove i doprinio povećanju uloženog kapitala, ali riješenje sa predkoncesijom bi bilo dobro iz političkih razloga.”- naveli su u svojim analizama, autori Idejnog projekta. I sami su priznali da je jako teško predvidjeti trokove izgradnje te pruge, ali su kao orijentaciju na osnovu kojih su pravili svoje generalne kalkulacije, uzimali troškove za uskotračne željeznice i zupčaste željeznice građene u Austriji, Bosni i Švajcarskoj. Tamo su ti rokovi za dionice sa zupčastim pogonom bili 350.000 kruna za kilometar pruge, odnosno 150.000 kruna po kilometru za dionice sa adhezionim pogonom. Orijentaciono, oni su smatrali da se pruga Kotor-Cetinje može izgraditi za za 8 miliona kruna. To je, imajuči u vidu da je dionica južnodalmatinske pruge Uskoplje-Dubrovnik-Zelenika koštala skoro 12 miliona kruna, pomalo podcijenjena cifra, posebno imajui u vidu složenost terena kojim bi prolazila željeznička veza izmežu Boke i Cetinja.
Troškovi izgradnje elektrane u Kotoru sa dva generator snage od 800 do 1.000 KW koji bi obezbježivali napajanje nove pruge i vozova strujom, iznosili bi 1,3 miliona kruna, troškovi za vodove za napajanje strujom i telefonske vodove 600.000 kruna, koliko bi koštala i nabavka ukupno četiri odgovarajuće električne lokomotive sa pripadajućim rezervnim djelovima. Bila je planirana kupovina 10 putnilkih kola vrijednih 350.000 kruna te četvoro teretnih kola koja bi koštala 150.000 kruna, pa je procijenjeno da bi cijeli ovaj poduhvat podrazumijevao ukupnu investiciju od najmanje oko 12 miliona kruna.
Zbog različitih političko-ekonomskih okolnosti i nespremnosti Vlade Kraljevine Crne Gore da Austro-Ugarima ustupi koncesiju za izgradnju i eksploataciju pruge Kotor-Cetinje, realizacija ovog ambiciozno zamišljenog projekta međutim, nikada nije otiša dalje od idejnog riješenja.
Sat na zvoniku Crkve Sv. Ilije Proroka u Gornjem Stolivu ponovo odzvanja na svakih 60 minuta i, po pravilu, još jednom nakon 2 minuta. Bio je u kvaru od januara. Prije dva dana elektroinženjer Vinko Vujović, ujedno i član Savjeta MZ Stoliv, u dogovoru sa mještanima, popeo se na zvonik i otklonio kvar.
– Prije 15-ak godina stari mehanički sat zamijenjen je elektronskim i od tada se dešava da u vrijeme grmljavine pregori jedan mehanizam, koji automatski pokreće i zvonjenje. To se desilo zimus i, evo, tek sad smo stigli da nabavimo novi dio i otklonimo kvar, tako da sat na zvoniku sada ponovo zvoni – objašnjava Vujović.
On preko 30 godina održava i rasvjetu zvonika i crkve. Kaže da su reflektori stari 40 godina i da namjeravaju da nabave LED rasvjetu.
Gornji Stoliv
Zvonjavi sa popravljenog sata obradovali su se mještani Stoliva, kao i Perasta, sa suprotne strane, a najviše joj se raduje Mato Vujović, starosjedjelac, koji je to zabilježio i video-snimkom. Sat koji zvoni pokrenuo je sjećanje na njegovog oca Boža Vujovića, koji je do svoje 83. godine pješačio svakog dana od Donjeg do Gornjeg Stoliva i navijao tada mehanički sat.
– Sat je nabavljen iz Trsta, a moj otac ga je navijao do svoje 83. godine. 2003. godine stari mehanizam je zamijenjen elektronskim. Tata je umro 2009. godine, ali je ostao zapamćen u dokumentarnom filmu „Ura“ Vladimira Perovića, koji govori upravo o njegovoj posvećenosti satu na zvoniku Crkve Sv. Ilija – kaže Vujović.
Nekoliko je njemačkih policajaca ozlijeđeno tokom noći u uličnom nasilju koje je izbilo u njemačkom gradu Stuttgartu, potvrdila je u nedjelju rano ujutro policija.
“Stanje je bilo potpuno izvan kontrole”, kazao je glasnogovornik. Nejasno je koja je pozadina nereda.
Kamenjem kojim su popločene ulice izgrednici su gađali policajce i razbijali izloge u centru grada.
Nekoliko skupina nasilnika izašlo je na ulice gradskog centra i nasilje je izbilo oko ponoći a policija je izvijestila da se radi o nekoliko stotina izgrednika.
Na području Schlossplatza i susjedne glavne trgovačke ulice Koenigstrassen opljačkane su trgovine.
Ima ozlijeđenih ljudi, među njima i policajaca, a policija je neke osobe uhitila, no nije objavila koliko je ukupno uhićenih.
Policija je zatražila pomoć svih raspoloživih specijalnih snaga na području države Baden-Wuerttemberg.
Nakon nekoliko sati stanje je pod kontrolom, kazao je kasnije tijekom jutra glasnogovornik policije dodajući da će u centru grada ostati jake policijske snage.
I prethodnih nekoliko vikenda na tom su području izbili sukobi s policijom no manjih razmjera.
Ministar turizma Gari Cappelli u subotu je ispratio iz riječke luke prvi ovogodišnji polazak šest turističkih brodova ID Riva Tours flote, sa stotinjak turista koji kreću na kružna putovanja.
Cappelli je kazao da na kružna putovanja ovim brodovima kreću Austrijanci i Nijemci i to u prosjeku dvadesetak po brodu. Plovidba traje sedam dana, oko kvarnerskih otoka.
Nautika je ove godine u Hrvatskoj u odnosu na odnosu na na konkurenciju u jako dobroj situaciji, ocijenio je.
Od 20 ‘top’ brodova u svijetu njih čak 10 dolazi u RH
Kao ilustraciju je iznio podatak da je u cijelom svijetu 20 ‘top’ brodova, a od toga će ovog ljeta njih čak 10 doći u Hrvatsku.
Brodovi i mega jahte iznad 20 metara duljine će ove sezone imati pad dolaska u Hrvatsku između 20 i 30 posto, a u konkurentskim zemljama, poput Španjolske, Francuske ili Grčke, taj pad je 80 ili 90 posto, istaknuo je Cappelli.
“Očito se događa preseljenje malih kruzera i mega jahti u Hrvatsku”, poručiio je.
Istaknuo je kako je tome pridonio niz odluka, među kojima i nedavno smanjenje boravišne pristojbe putem vinjeta za 20 posto, ali i sigurnost Hrvatske kao destinacije.
U RH danas preko 180 tisuća turista
Cappelli je naveo da je danas u Hrvatskoj preko 160 tisuća turista, te da se ostvaruje rast od 30 tisuća turista dnevno.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa kazao je kako dobivaju svakoga dana nove upite za vezove jahti u riječkoj luci. Povećavamo broj vezova, uklonili smo i ponton za nekadašnju liniju hidroaviona te i tamo uređujemo privezišta, naveo je Vukorepa,
“Ove godine se očekivao znatan rast pristajanja kruzera. U najavi je bilo 40 dolazaka, što je za 50 posto više nego godinu ranije. Nabavili smo i distancere za vez kruzera kako bi dobili dovoljnu dubinu mora. No, vjerujemo da će sljedeća sezona biti dobra kao što su bile najave za ovu, rekao je.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.- foto Boka News
1 od 10
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
Koncert kotorskih soprantistkinja jun 2020.
“Muzika pred palatom“ naziv je koncerta pet kotorskih sopranistkinja koji je održan u subotu na trgu od Brašna, spred palate Pima, u susret Svjetskom danu muzike koji se obilježava 21. juna.
Nastupile su: Milica Lalošević, Milica Milanović, Aleksandra Magud i mlade studentkinje Antonija Vučinović i Petra Radulović, uz klavirsku pratnju pijaniste Dejana Krivokapića.
“Prošle godine na današnji dan organizovali smo koncert na istom mjestu, nadam se da i ove godine nismo jedini koji obilježavaju Svijetski dan muzike. Pred nama je kulturno ljeto, ove godine ćemo uživati u lijepim programima. Možda ne sa toliko inostranih umjetnika, ali oslonićemo se na vlastite snage i promovisanja crnogorskog identiteta i kulture. Na taj način ćemo dati mogućnost našim stvaraocima da predstave svoju kreativnost, talenat i umijeće i učiniti da Kotor ostane i ovog ljeta grad kulture i umjetnosti” – kazala je Marina Dulović ispred organizatora Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor i OJU ,,Muzeji“ Kotor.
Radnici kotorske kompanije „Briv construction”, koji su sredinom marta počeli s izgradnjom Mješovitog centra i javne garaže na Trgu maršala Tita u Herceg Novom, poručili su da bi posao obavljali brže kad ne bi bili suočeni sa problemom zaštite devet palmi. Ističu da dva mjeseca mole nadležne, Službu komunalne policije i inspekcijskog nadzora i Komunalno- stambenog da obezbijede i srede palme.
-Apelujemo da se veoma vrijedne palme osiguraju. Bila bi grehota da bilo koja propadne. Ukoliko nadležni ne riješe ovaj problem, moglo bi doći do njihovog pada, upozoravaju iz kompanije.
/K.M./
Zahtjeve za odlaganjem plaćanja zaostalih poreskih dugovanja podnijeti do 30. juna
Herceg Novi – foto TO HN
Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode obavještava sve vlasnike nepokretnosti na teritoriji Opštine Herceg Novi da će ovaj Sekretarijat otpočeti sa prinudnom naplatom zaostalog dugovanja po osnovu poreza na nepokretnost za sve obveznike koji nisu izmirili svoja ranija dugovanja, a kojima rješenjem ovog Sekretarijata nije odobreno plaćanje na rate, niti su iskoristili mogućnost sklapanja sporazuma, a u vezi odlaganja prinudne naplate propisane Zaključkom Predsjednika opštine od 30. aprila tekuće godine (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 014/20 od 30.04.2020).
Opština Herceg Novi na ovaj način još jednom poziva sve građane sa zaostalim poreskim dugovanjima iz prethodnih godina da navedene povoljnosti sporazumno iskoriste najkasnije do 30.06.2020. godine.
Za sve informacije možete se obratiti u kancelariji br. 74 Opštine Herceg Novi-Odjeljenja za utvrđivanje i naplatu lokalnih javnih prihoda, kao i na telefon 031/322-774.
500 turista otkazalo aranžmane zbog zatvaranja granice s BiH
GRANIČNi PRELAZA SITNICA
Nova mjera koju je donelo Nacionalno koordinaciono tijelo, a tiče se obaveznog testiranja za sve građane koji ulaze iz BiH u Crnu Goru, za predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića je nepromišljena, jer je početak turističke sezone i uslovila je, kako kaže, novo otkazivanje aranžmana.
“Sinoć, od kada je mera stupila na snagu, po informacijama koje smo dobili, više od 500 rezervacija iz BiH je otkazano, a trebalo je da stignu 20. i 25. juna. Svi turistički radnici u Herceg Novom su ogorčeni. Meni kao pojedincu je neshvatljivo da se takve odluke mogu donositi u ovom momentu i praviti selekcija i pitam se da li je ovo sve usmjereno protiv Herceg Novog”, kazao je Katić.
Neshvatljivo je, dodao je on, da za isti virus, koji je u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, sve države imaju različite kriterijume.
U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor danas su predstavljeni završni rezultati projekta „CattaroSail“ koji je realizovan u okviru ReLOaD programa, u saradnji sa Opštinom Kotor.
Projekat “CattaroSail” je realizovala NVO “Kalafatska radionica Bokovac” u saradnji sa NVO ,,Kamelija” iz Stoliva i jedriličarskim klubom ,,Lahor” iz Kotora.
„Najveći doprinos projekta je to što smo usijeli da uključimo mlade jedriličare iz JK „Lahor“ iz Kotora koji su kroz obuku sa iskusnim jedriličarima, a koji poznaju brodogradnju i jedrenje, došli u situaciju da na mlade prenesu svoja znanja. Osim kulturno-zabavnog programa pod nazivom “Dani jedrenja”, realizovana je i Studija o jedriličarstvu koja je pokazala zanimljive rezultate koliko vaši sugrađani znaju o jedriličarstvu ali i na čemu treba raditi kako bi jedriličarstvo unaprijedili…“ – kazao je Darko Pekić ispred nosioca projekta, kalafatske radionice „Bokovac“ iz Bara.
Kotor – CattaroSail – foto Boka News
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović istakao da je jedan od ciljeva ovog projekta jačanje sprega između lokalne saomouprave i civilnog sektora.
Ono što radi Kalafatska radionica Bokovac, kroz ono što je tradicija Boke Kotorske a to je život sa morem i od mora, jer je sve morem dolazilo i sve se dešavalo na moru, treba da bude ponos cjele Crne Gore i regije. Puno rada i truda mora da bude uloženo da bi se dobio takav proizvod, kazao je Aprcović.
Projekat Cattaro Sail
„Značaj tradicije izrade drvenih barki je posebna vrijednost, koja predstavlja nacionalno blago. Drvenim barkama i jedrenjacima trebamo dati posebno mjesto, a kalafatski zanat koji njeguje porodica Bokovac, treba zaštititi i sačuvati, jer predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu Crne Gore. Ojedrene barke Arsenalka ne krase samo naše već i inostrane reprezentativne marine. Tradicija od 50 godina postojanja ove kalafatske radionice dovoljno govori o tome da tu stanuje iskustvo, empirija i prevashodno ljubav prema onome što teba da vrednujemo i poštujemo. Želim da ova kalafatska radionica svojim punim jedrima ide naprijed i da u vrijeme novih tehnologija od zaborava sačuva ovaj stari zanat i prenese ga na nove generacije”, poručio je Aprcović.
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović kazao je da tragovi brodogradnje u Boki datiraju od Antike, a zaliv kao prirodna luka bio je idealan prostor za njeno razvijanje.
„Već krajem srednjeg vijeka pouzdano znamo da je veliki broj naselja u Boki imao svoje kalafatske radionice, za izgradnju i reparaciju drvenih brodova i barki, samo u Perastu su postojale tri. Tradicija brodogradnje nas obavezuje ne samo da je pominjemo, da o njoj pišemo u naučnim radovima, već da je oživimo i stvorimo uslove da se ne ugasi i ne postane samo legenda ili priča za turiste”, istakao je Radulović.
Direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u okviru Ministarstva kulture Dobrila Vlahović izrazila je zadovoljstvo što je ova manifestacija organizovana u Kotoru, gradu koji zbog svojih jedistvenih i rijetkih kulturnih vrijednosti, pripada univerzalnim vrijednostima UNESCO- ve kulturne baštine .
„S obzirom na značaj i sveobuhvatnost projekta, kako za sport tako i za kulturu, istaći ću da ekonomska valorizacija kulturnog naslijeđa i jačanje konekcije sa turističkom ponudom zasnovanom na principima održivog razvoja, predstavlja važnu ulogu u procesu razvoja kulturne baštine. Promovisanje kulturnog naslijeđa kroz inovativni pristup direktno može doprinijeti razvoju kulturnog turizma i ekonomskoj valorizaciji kulturne baštine, što potvrđuje i ovaj projekat”, zaključila je Vlahović.
Projekat Cattaro Sail
Predsjednica NVO “Kalafatska radionica Bokovac” Miroslavka Lala Bokovac zahvalila se svima koji su podržali projekat CattaroSail i podsjetila da je u sklopu projekta štampana publikacija Studija o razvoju jedriličarstva u Kotoru.
„Zahvaljujući nastojanjima entuzijasta, sa profesorom Mihom Belanom i predsjednikom JK Lahor Filipom Petričevićem na čelu, projekat sa uspjehom podsjeća na slavne tradicije bokeljskog jedrenja, kako trgovačkog, tako i sportskog…“ kazala je za Boka News, Lala Bokovac.
Organizatori su zaslužnima za realizaciju projekta uručili poklone, tri makete “arsenalke“ rad Damira Montića.
Programu je prethodila regata koja je održana ispred zidina Starog grada, pa su dodijeljene nagrada.
Projekat Cattaro Sail – foto Boka News
Na regati su učestvovale tri ojedrene drvene barke tako da nije određeno prvo mjesto već su nagrade dobili svi učesnici, Majda Mehmedović i Todor Tušup, Filip Petričević iz kluba ,,Lahor” i Darko Vujošević skiper iz ,,Kalafatske radionice Bokovac”.
Podsjetimo, projekat CattaroSail je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).
ReLOaD program finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica”.
Najmanje četvorica od pet crnogorskih pomoraca sa kontejnerskog broda „MSC Gayane“ a koji su prije godinu dana uhapšeni u SAD u najvećoj zaplijeni švercovanih narkotika u istoriji te države, specijalno su regrutovani za taj konkretan kriminalni zadatak u samoj Crnoj Gori, prije njihovog ukrcaja na brod italijansko-švajcarske kompanije Mediterranean Shipping (MSC). Naši pomorci navodno su bili glavni u koordinisanju izvođenja tog posla sa za sada neimenovanim saradnicima van broda, a sve sa namjerom da se u luke SAD i Evrope prošvercuje skoro 20 tona kokaina visoke čistoče.
Proizilazi to iz dokumenata objavljenih nakon što je jedan od uhapšenih Crnogoraca sa „MSC Gayane“, 27-mogodišnji Kotoranin Vladimir Penda, pred američkim sudom u ponedjeljak proznao krivicu za kriminalno udruživanje sa ciljem prodaje narkotika u SAD. Za to krivično djelo Pendi u SAD prijeti minimalna kazna zatvora od 10 godina, odnosno doživotni zatvor u najgorem slučaju.
Sa dijela dokumenata iz Pendinog priznanja krivice pred američkim pravosuđem, skinuta je oznaka tajnosti, a dio dokumnetacije iz istrage koju su vodili agenti federalne Agencije za borbu protiv narkotika DEA i Agencije za domovinsku suigurnost (Department of Homeland Security“ SAD-a, procurili su u javnost. Američki mediji koji su prenijeli sadržaj ovih papira pišu o gotovo filmskim aspektima ovog sada već istorijskog događaja kada je borba protiv šverca narkotika na terioriji SAD u pitanju, nazivajući čitav slučaj broda „MSC Gayane“ svojevrsnom pomorskom verzijom čuvenog Al Paćinovog filmskog hita o jupnoameričkim švercerima droge „Lice sa ožiljkom“.
Agenti DEA, Agencije za domovinsku sigurnost, Obalne straže SAD, lokalne i federalne policije, upali su 17.juna prošle godine na megakontejnerski brod „MSC Gayane“ neposredno nakon što je on uplovio u luku Filadelfija na istočnoj obali SAD. Sakriveno u kontejnerima što su se nalazili u štivama velikog broda, policija i agenti DEA su pronašli ukupno 15.582 pakovanja kokaina ukupne težine 19,76 tona i priocijenjene ukupne vrijednosti u uličnoj prodaji u SAD, većoj od 1,3 milijarde dolara. U toj najvećoj ikad u istoriji SAD zaplijeni narkotika, američka policija i istražitelji uhapsili su sedam od ukupno nešto više od 20 članova posade „MSC Gayane“ – Crnogorce Vladumira Pendu, Boška Markovića, Aleksandra Kavaju, Nenada Ilića i Ivana Đuraševića i državljane Samoe, Fonvafea Tiasagu i Lauli Pulua.
Prema pisanju portala Freightwaves.com koji se poziva na objavljene i dokumente iz istrage koji su procurili u javjost, proizilazi da je trećina ukupne posade broda “MSC Gayane“ bila lično uključena u ovu operaciju.
„Ćetvorica od njih su navodno za ovaj đvercerski posao namjenski regrutovani još u Crnoj Gori, prije nego što su se ukrcali na brod čao članovi posade. Iz dokumenata sa Pendinog priznanja krivice proizilazi i da su crnogorski članovi posade broda obavljali koordinaciju sa ostalim učesnicima u šverceskom lancu van broda, koristeći kriptovane mobilne telefone za komunikaciju. Pema navodima optužnice protiv drugog učenika ovog krininalnog događaja Nenada Ilića a koja datira iz septembra 2019., ovi koji su bili uključeni u zavjeru za šverc droge, nastojali su da u to uključe i druge članove posade broda koristeći se i raznim metodama za zastrašivanje i prijetnjama.“- piše američki portal uz napomenu da je rije o „spektakularnom događaju u svakom pogedu“ – počev od rekordne količine zaplijenjene droge, preko toga da je ona pronađena na brodu kojim uoravlja jedna od največih svjetskih brodarskih kompanija, a koji je zvanično u vlasništvu jedne od najvećihh američkih banaka J.P. Morgan, do zavjere među posadom, noćnih veza sa švercerima na moru pred obalama Južne Amerike, do „švercerske mreže koja prkeriva cijeli svijet“.
„Sve zajedno ovo zvuči kao svojevsrno „Lice sa ožiljkom na moru“.- piše američki portal iznoseći detalje iz istrage koji pokazuju da je dok je „MSC Gayene“ plovio uz zapadnu obalu Južne Amerike na svojoj redovnoj liniji od Pacifika prema SAD i Evropi, na brod ukrcano skoro 20 tona kokaina kojeg su do njega dovezli brzi manji gkiseri. Ukrcaj droge na megakontejneraš obavljao se na pučini, u plovidbi „MSC Gayanea“ između luka u koje je taj brod po redu plovidbe, svraćao u Panami i Peruu. Prvo je na dijelu putovanja južno od Paname prema Peruu, jedne noći uz „MSG Gayane“ prišlo šest glisera nakrcanih drogom koja je sa njih, korišćenjem brodske dizalice na kontejnerašu, prebačena na „MSC Gayane“ i sakrivena među legalnim teretom – raznom robom u više kontejnera. Isto se dogodilo i druge noči i na plovidbi u obrnutom smjeru kada je brod iz Perua vozio prema Panamskom kanalu, kada je droga pretovarena sa još osam glisera. Kokain zapakovan u briketima je sakrivem među ostalim teretom u kontejnerima sa kojih su članovi posade broda uključeni u švercerskki lanac, skinuli carinske plombe i nakon toga ih zamijenili falsifikovanim plombama. Prema navodima iz Pendinog priznanja krivice, članovi posade koji su bili ukljuleni u ovaj posao radeći na dizalici ili pomažuči da se droga ukrca i sakrije među legalnim tereom na brodu, plaćeni su sa po 50 hiljada dolara. Cijela operacija noćnog prekrcaja droge na otvorenom moru po Pendi, trajala je od 30 do 40 minuta u oba slučaja. Jedan od uhapšenih članova posade američkim istražiteljima je ispričao da je navodno, sličan švercerski poduhvat već bio realizovan i na prethodnom putovanju broda „MSC Gayane“ na tom dijelu njegove redovne linije između luka Kalao u Peruu, Bonaventura u Kolumbiji, tranzita Panaskog kanala i dalje prema lukama Kristobal u Kolumbiji, Friport na Bahamima, Fladelfija u SAD i Roterdam u Holandiji. Sam poduhvat prekrcaja skoro 20 tona tereta zapakovanog u velikim jutanim vrećama iz malih glisera na veliki kontejneraš koji plovi brzinom od oko 20 čvorova, po noći na otborenom moru, nije nimalo jednostavan ni bezopasan, što je dodatno začudilo američke istražitelje.
Državni tužilac Vilijam Meksvejn koji vodi istragu u slučaju „MSC Gayane“ tamošnjim medijima je kazao da je u pitanju jedna od najobimnijih istraga na kojoj radi veliki broj parnerskih agencija, kao i da se istražne radnje Agencije za domovunsku sigurnost, odnosno Uprave carina SAD nastavljaju jer „kroz ovaj slučaj želimo da kriminalcima širom svijeta pošaljemo snažnu poruku naše odlučnosti da sprovedemo zakon i pravdu.“
MSC POTPUNO SARAĐUJE SA AMERIKANCIMA
Gayane foto Beta
Iz dokumenata Agencije za domovinsku sigurnost proizilazi da iako su na njihovom brodu našle rekordnu švercesku pošiljku droge, američke vlasti nisu iznijele nikakve zvanične optužbe protiv same kompanije MSC, druge najjače svjetske kontejnerske brodarske kompanije. MSC je na tome zahvalio vlastima SAD i obećao im svoju potpunu saradnju, ali nije mogao u potpunosi izbjeći štetne posljedice po sopstvene interese jer je ta kompanija zvog slučaja „MSC Gayene“ lani na tri mjeseca bila privremeno isključena sa liste „Partnera od povjerenja“ američke carine i graničnih vlasti, te su time njeni brodovi bili podrvrgnuti oštrijim i detaljnijim kontrolama prilikom dolazaka u američke luke. Uz to, vlasti SAD su 4.jula 2019., zvanično pokrenule postupak sudske zaplijene i eventualne prodaje broda „MSC Gayane“ kao sredstva izvršenja kriminalnog djela, ali je osam dana kasnije ipak postignut dogovor sa MSC-om kao operaterom, odnosno američkom bankom J.P. Morgan kao formalnim vlasnikom broda, da se plovilo vrijedno 85 miliona dolara ipak oslobodi i vrati u upotrebu, uz plažanje kaucije od 50 miliona dolara od strane MSC-a.
Kompanija je u tom aranžmanu sa američkim vlastima, na sebe preuzela i niz drugih obaveza: da im predoči svako svoje saznanje o eventualnim kriminalnim aktivnostima članova posada MSC brodova, pomogne pri sprovošenju svima za američke vlasti potrebnim informativnim razgovorima sa članovima posada MSC brodova, pomogne pri uručenju svojim posadama sudskih poziva američkih vlasti bilo da su oni na brodovima u lukama SAD ili van njih, da se i sama podvrgne eventualnim takvim pozivima, da na svojim brodovima ne smije praviti bilo kakve tehničke prepravke bez saglasnosti Uprave carina SAD, ali i da se sama kompanija i agencije za ukrcaj pomoraca koje za nju rade, moraju uzdržati od preduzimanja bilo kakvih „osvetničkih“ akcija prema svojim pomorcima koji sarađuju sa američkim vlastima…
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je parlamentarne i lokalne izbore za 30. avgust.
“Đukanović nakon sto je 16. juna 2020. godine održao konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija, koji su se odazvali njegovom pozivu, povodom određivanja datuma za održavanje parlamentarnih izbora, danas je shodno svojim nadležnostima i rokovima propisanim Ustavom Crne Gore, Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakonom o lokalnoj samoupravi kada je riječ o izborima na lokalnom nivou, donio Odluku o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, kao i Odluku o raspisivanju izbora za odbornike, i to u: Skupštini opštine Andrijevica, Skupštini opštine Budva, Skupštini opštine Gusinje i Skupštini opštine Kotor,” navodi se u saopštenju predsjednika.
Datum održavanja izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat određen je Odlukom o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat.
Saglasno prethodno pomenutim odlukama Predsjednika Crne Gore, koje stupaju na snagu danom donošenja, izbori za poslanike i odbornilke održaće se 30. avgusta 2020. godine.
