Kultura, informisanje i NVO sektor su možda i ponajbolje razvijene oblasti u Tivtu, ali je vrijeme za kvalitativne iskorake pa je krajnje je vrijeme da Tivat dobije lokalnu televiziju.
Poručili su to danas iz građanske liste „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat“ (GB) koja učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu 30.avgusta.
Oni smatraju da su građani Tivta, ali i Crne Gore „uskraćeni za brojne informacije i raznovrsne sadržaje u tv formatu“ i naglašavaju da je „suludo da Tivat u današnje vrijeme intenzivnog razvoja i raznovrsnosti sadržaja zavisi od volje i vremena TV dopisnika i angažovanja skupih agencija iz drugih gradova, kao i da Tivćani čekaju priloge iz svog grada u nekoliko sekundi na televizijama nacionalne frekvencije.“
„Kao grad u kojem ima mnogo dešavanja na raznim poljima, na dnevnom nivou u toku cijele godine, kao i sama potreba stanovništva za sve većom informisanošću u skladu sa savremenim načinom života, formiranje lokalne televizije objedinjene sa postojećim lokalnim radiom (RTV Tivat) je i više nego opravdano, čime će informisanje u Tivtu biti značajno unaprjeđeno, a žive slike na razne teme iz Tivta će biti poslate širom svijeta u novom formatu.“-poručili su iz liste GB.
Navode i da je s obzirom da je Elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu Tivat i osnivanju JU Gradska biblioteka i JU Tivatsko pozorište „usvojen u nelegalnom produžetku mandata aktuelne vlasti zbog epidemiološke situacije“, neophodno još jednom razmotriti ovakvu segmentaciju Centra za kulturu.
„U slučaju valjane argumentacije u pravcu opravdanosti ovog ozbiljnog poduhvata, treba strogo stručno i profesionalno pristupiti formiranju pomenutih ustanova, kako bi se zaista unaprijedile navedene djelatnosti, uz optimizaciju troškova. Kao vršioci nove vlasti, insistiraćemo na brendiranju grada kroz selekciju kulturno-zabavnih manifestacija na osnovu jasnih kriterijuma, među kojima će se isticati jasan doprinos kako kulturnom naslijeđu, tako i ekonomskim i turističko-promotivnim benefitima. Opština Tivat neće više biti poligon za realizaciju snobovskih želja i nauma režimskih kadrova iz cijele države, koji ciljano kidišu na Tivat „jer Tivat ima para“, dok poltronska lokalna vlast ne smije odbiti partijske naredbe, i ogromnim novcem podržava iste, a domaće organizacije i manifestacije zanemaruje iz raznih razloga, pa čak i političkog revanšizma prema društveno-odgovornim aktivistima.“- naveli su iz te liste.
Smatraju da treba osnažiti institucionalnu podršku za NVO sektor, „koji je bar što se kulture tiče, kvalitetom među najistaknutijima u Crnoj Gori“.
„Uvećaćemo godišnji budžet za NVO sektor, ali i formirati jasne kriterijume za finansiranje njihovog rada. Opština će znati vrijednovati volonterizam i entuzijazam naših građana koji nesebično doprinose razvoju naše lokalne zajednice u raznim oblastima. S tim u vezi ozbiljno ćemo raditi na rješavanju hroničnog problema nedostatka adekvatnog prostora za rad nevladinih organizacija.“- obećali su iz ove građanske liste.
Dvije autonomne uprave u Španiji su, kao mjeru protiv brzog porasta novih slučajeva zaraze koronavirusom (COVID-19), uvele zabranu pušenja na otvorenim javnim mjestima.
Zabranu puštenja na javnim prostorima bez fizičke distance najprije je uvela pokrajina Galicija, a pridružila su im se i Kanarska ostrva.
Odluka je donesena nakon što su zdravstveni radnici upozorili da oni koji se pušeći ne pridržavaju pravila nošenja maske u javnim otvorenim prostorima mogu biti efikasni u širenju virusa.
U odluci je navedeno kako je pušenje zabranjeno, ne samo na javnim mjestima kao što su ulice i parkovi, već i na terasama restorana i kafića.
Vlasti su još jednom naglasile da je neophodno da građani koriste masku čim izađu iz kuće, održavaju fizičku distancu i paze na higijenu i tako sprečavaju širenje virusa.
Osim u Galiciji i Kanarskim ostrvima i u drugim pokrajinama u Španiji se razmatra mogućnost uvođenja zabrane pušenja.
U Španiji je u posljednja 24 sata zabilježeno 2.935 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Investiciono razvojni fond (IRF) je u proteklom periodu značajno podržao kotorske preduzetnike, a u prilog tome govori i 72 miliona eura, koliko je do sada plasirano u ovu opštinu. U posljednje tri i po godine IRF je plasirao u kotorsku opštinu 38 miliona eura, od čega samo u ovoj godini blizu 11 miliona eura. Kako je ocijenio predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević, Fond zajedno sa Opštinom pokazuje izuzetne rezulatate u dijelu podrške privredi Kotora.
Vukčević je prilikom sastanka sa predsjednikom Opštine i privrednicima iz tog grada najavio da će dobru praksu nastaviti i u narednom periodu.
“Razgovarali smo sa kotorskim preduzetnicima u nastojanju da riješimo njihove probleme, u okviru trećeg paketa mjera Vlade, a koje se odnose na Investiciono-razvojni fond. Ističem da ćemo u saradnji sa Opštinom Kotor definisati različite modele koji će biti u funkciji onih privrednika Kotora koji su pogođeni ovom situacijom. Prije svega, mislim na turističku privredu, ali i ostale djelatnosti svakako ćemo podržati kroz naše kreditne linije i reprograme, da prebrode ovu kriznu situaciju” – kazao je Vukčević. On je dodao da će IRF tražiti modele za prevazilaženje krize kad je u pitanju zakup ugostiteljskih objekata u Starom gradu.
“Siguran sam da ćemo uskoro govoriti o mnogo većim investicijama u Kotoru, tu prije svega mislim na proširenje kapaciteta Luke Kotor. Već smo obavili razgovor sa predstavnicima tog preduzeća i definisali strateške korake u narednom periodu. Smatram da ćemo već sljedećeg mjeseca definisati i prve kreditne linije koje će biti usmjerene ka tome da se povećaju kapaciteti ovog preduzeća za onaj period koji slijedi. To će omogućiti veći broj stranaca, veći broj gostiju i u krajnjem će rezultirati povećanjem prihoda kotorskih privrednika, i svakako već naredne godine rezultirati i bojim finansijskim efektima u odnosu na ovaj period pandemije”- poručio je Vukčević.
Na sastanku su, kako je kazao prvi čovjek Opštine Željko Aprcović, dogovoreni modaliteti i mogućnosti aplikacija akcionarskog društva Luka Kotor za dobijanje kreditne podrške za gradnju pilona, produžetak i rekonstrukciju marinskog dijela i prostora koji neposredno korespondira sa samom Lukom.
Sa satanka
“Dogovoreno je da se urgentno završi projektno-tehnička dokumentacija i da AD Luka Kotor aplicira za kreditna sredstva. Očekujemo da ćemo da kraja ove godine imati značajnu investicionu aktivnost u smislu onog što jesu obaveze AD na osnovu koncesionog ugovora potpisanog sa Vladom Crne Gore”, naveo je Aprcović.
On je dalje istakao da je u svrhu pomoći kotorskoj privredi održan sastanak i sa dijelom kotorskih privrednika gdje su se iskristalisali zaključci u smislu koncipiranja i pomoći IRF-a i lokalne samouprave. Riječ je o određenim kreditnim linijama koje će kotorskoj privredi pomoći da prevaziđu aktuelnu krizu.
Kotor jun 2020. – foto Boka News
Kotorski privrednici, kako je poručio Aprcović, izuzetno su zadovoljni budući da će ta dva subjekta u narednih 15 dana napraviti okvir i tražiti prave modelitete i u vidu eventualnog produženja rokova zakupa.
“Polovinom maja smo obavili preliminarne razgovore i imali ideju koju smo sad razradili sa gospodinom Vukčevićem, predsjednikom Aprcovićem i njegovim timom. Zadovoljni smo. Naše ideje su takve da iziskuju malo duži rad, nakon čega će se ući u proces koji je vrlo interesantan i trebalo bi da bude realizovan na obostrano zadvoljstvo. Cilj nam je da u isitom broju, ili što većem broju dočekamo mart i april 2021. godine, što je i poenta cijele priče”, poručio je Dušan Samardžić iz NVO Kotorski privrednici.
Rajko Milunović
Predstojeću sezonu iščekuju i ostali ugostitelji iz ovog primorskog grada, među kojima i Rajko Milunović predsjednik Unije poslodavaca Kotor koji je takođe prisustvovao sastanku.
“Kao što znate, COVID-19 pandemija napravila je štetu cijelom svijetu pa smo pokušali da nađemo neki zajednički jezik kako bismo postojeću krizu prevazišli kroz kreditne linije specijalno od IRF-a. Tom prilikom, svi smo izašli zadovoljni, budući da je IRF u saradnji sa Opštinom, iznašao rješenja koja bi mogla da pomognu i daju dobre rezultate za nas ugostitelje. Generalno, naš stav nakon sastanka je veoma pozitivan”, istakao je Milunović.
Kao ekskluzivna avio destinacija, Dubrovnik je najveća žrtva ovogodišnjeg pohoda korone, o čemu najbolje svjedoče brojke. Kroz Zračnu luku Dubrovnik u julu su prošla 59.133 putnika. Lani njih 514.723. Doseglo se tek 12 posto lanjskih julskih rezultata. Bilo je 791 slijetanje, lani 2235…
Zračna luka Dubrovnik prošle je godine primila gotovo tri miliona putnika. U sedam mjeseci 2020. kroz Čilipe je prošlo nešto malo više od 146 tisuća putnika. Da COVID-19 nije pomrsio račune, pretpostavka je da bi zračna luka u prvoj polovini avgusta dočekivala svojeg dvomilijuntog putnika.
Brojke dovoljno govore. Posebno jer se uspoređuju s rekordnom 2019. godinom, kada je promet bio za 13 posto veći od onog godinu prije, s rekordnih 2,9 milijuna putnika, prihodima od 468,5 milijuna kuna i neto dobiti od otprilike 100 milijuna kuna. U prosincu lani direktor Frano Luetić govorio je o očekivanom rastu broja putnika u 2020. za četiri do pet posto, što bi značilo da bi dubrovačka zračna luka ove godine dosegnula i tri milijuna putnika.
Najesen – lošije
No, zdravstvena ugroza u trenu je zaustavila sva očekivanja. Ipak, napravljen je odmak od najcrnjeg scenarija. Dubrovačka zračna luka ponovno je povezana s europskim odredištima. No, iako smo trenutno povezani s 46 destinacija, to sutra ne mora biti slučaj zbog neizvjesnosti korona-vremena.
Zbog neizvjesnosti ove situacije, teško je prognozirati koliki će u konačnici biti pad broja putnika u odnosu na lani. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji kako kod nas, tako i u zemljama iz kojih nam dolaze gosti.
– Što se tiče prognoze prometa, računam da bismo u avgustu mogli ostvariti 20 posto lanjskog prometa u tom mjesecu. Ali to je vrlo nezahvalno govoriti jer ono što je danas već sutra može biti dijametralno suprotno. Ne očekujem velik broj putnika, prvenstveno zbog toga što smo od rujna pa nadalje imali većinom goste iz Amerike, Koreje, Kine i Australije, a tih gostiju uopće nema na europskom tržištu – kaže direktor Sektora komercijalnih poslova ZL Dubrovnik Ivan Maslać.
Optimizam bude ostvarenja u prometu privatnih zrakoplova.
– Trenutačno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine imamo i povećanje od 20 posto. Otprilike se držimo gotovo jednako kao i prošle godine, što je fantastično. Tu jako dobro stojimo, za razliku od drugih zračnih luka u Hrvatskoj. Imamo sve uvjete za opsluživanje tih zrakoplova na najbolji mogući način. Naravno, i potražnja za Dubrovnikom je odlična što se tiče VIP gostiju – kaže Maslać i navodi podatak:
– U julu je lani bilo 718 slijetanja i uzlijetanja privatnih zrakoplova, a ove godine 676, što je 94 posto lanjskih ostvarenja u srpnju, i to je odličan broj.
Kruzera ni za lijek
Dubrovački turizam, budući da smo ponajprije aviodestinacija, trpi zbog manjka zračnih veza. No, dodatni je udarac i stopostotni zastoj kruzing turizma. Prošle je godine u gruškoj luci bilo oko 500 ticanja kruzera kojima je u Grad stiglo 800 tisuća turista. Takve su brojke bile u najavi i za 2020. No, sredina je kolovoza, kruzera ni za lijek.
Dubrovnik – foto Boka News
– Nikakvih ozbiljnih upita nismo imali do sada od kompanija, da su pokazale interes za dolazak kruzera na našu obalu – kaže nam ravnatelj Županijske lučke uprave Blaž Pezo.
Spomenimo, gradonačelnik Mato Franković zatražio je od Nacionalnog stožera civilne zaštite izmjenu uredbe o zabrani uplovljavanja brodova s više od dvjesto putnika u hrvatske luke jer kruzing kompanija MSC, koja je najavila otvaranje programa za Sredozemlje, nije uvrstila Dubrovnik u svoj program kružnih putovanja.
Naime, gradonačelnik spomenutu uredbu smatra ograničavajućim faktorom jer su “predstavnici kompanije MSC ranije iskazali interes za uključenje Dubrovnika u program putovanja”. Po svemu sudeći, zeleno svjetlo Stožera mogli bi dobiti, kao i preporuke kojih će se trebati pridržavati i kompanije i luke prilikom uplovljavanja brodova s više od 200 putnika.
– Spremni smo. Što se tiče tih brodova, načini i protokoli o zdravlju i sigurnosti su stroži nego bilo gdje drugdje. Kontrole su rigorozne jer njima nije u interesu da im se dogodi bilo kakva zaraza na brodu. Ljudi se ne ukrcavaju dok nije sve sigurno. Mi smo kao luka i kao destinacija spremni, imamo infrastrukturu, sve što je potrebno da bismo to odradili. I naravno da pozdravljamo te njihove stroge mjere, jer štiteći sebe, štite i nas – tvrdi Pezo.
RMS Lancastria je bio prekooceanski brod izgrađen 1920., a vlada Velike Britanije ga je zbog Drugoga svjetskog rata modificirala i uvrstila u sastav ratne mornarice 1939. godine. Brod dužine 176 metara je dobio naziv HMT Lancastria, te je služio je za transport ljudstva i opreme između Kanade i Engleske. Nažalost, ime Lancastria je povezano s najvećom pomorskom tragedijom jednog broda u povijesti Velike Britanije. Potopljen je naime 17. lipnja 1940. tijekom operacije Ariel, odnosno evakuacije engleskih trupa iz Francuske.
Pogođen je s nekoliko bombi ispuštenih s njemačkih Junkers Ju 88 zrakoplova 5 milja južno od Chemoulin Pointa, odnosno 9 milja od St. Nazairea. Potonuo je za samo 20 minuta pri čemu je smrtno stradalo više od 3000 osoba, što je puno više nego na Titaniku i Lusitaniji zajedno. Iako je na Lancastriji smjelo biti samo 2180 putnika i članova posade, zapovjednik Rudolph Sharp je zbog hitnosti evakuacije primio znatno više ljudi. Potapanje je preživjelo 2477 osoba, a točan broj poginulih se nikada neće saznati. Povjesničari procjenjuju da je stradalo od 3000 do 5800 osoba.
U okviru manifestacije ” Trg od ćirilice”, u subotu 15 avgusta u bašti Gradskog muzeja Mirka Komnenovića sa početkom u 21 čas biće priređeno pjesničko veče pod nazivom “Čekaj me, ja ću sigurno doći”.
Program organizuju zajedničkim snagama JU “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković” i SPKD ” Prosvjeta”.
Muzejska bašta je pravi prostor za romantično veče lijepe poezije, sa vječitom i neprolaznom temom u umjetnosti, o ljubavi. U vremenu bremenitom problemima, i stalnom isčekivanju nekih pozitivnih i optimističnih događaja, hercegnovski pjesnici poklanjaju gradu i gostima svoja pjesnička nadahnuća…. o ljubavi, emocijama i suptilnim deskripcijama inspirisani neprolaznom temom.
U programu će učestvovati : Vinka Perišić – Šarenac, Milun Đurđevac, Višnja Kosović, Ksenija Matović, Branka Denda, Snežana Vukićević-Čvoro, Uroš Vulinović i Olivera Doklestić.
Crna Gora će sutra otvoriti granice za sve zemlje zapadnog Balkana, a stanovnicima tih zemalja za prelazak crnogorske granice bit će potreban negativan PCR test ili serološki ELESA, rekao je u petak direktor Instituta za javno zdravlje u Podgorici Boban Mugoša.
“Sutra otvaramo granice sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom”, precizirao je Mugoša.
Crna Gora je krajem maja proglasila kraje epidemije na svom teritoriju, a već početkom juna u potpunosti otvorila granice za državljane zemalja koje su imale broj aktivno oboljelih ispod 25 na 100 tisuća stanovnika, među kojima je bila i BiH, dok su granice sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom zbog loše epidemiološke situacije ostale zatvorene.
To je izazvalo naročito oštru reakciju službenog Beograda, odakle su visoki dužnosnici pozivali svoje građane da ne ljetuju u Crnoj Gori jer „očigledno da tamo nisu poželjni“.
Granica s BiH nije dugo ostala otvorena, jer su crnogorski putnici iskoristili mogućnost da preko te zemlje putuju u Srbiju, i da se vrate u Crnu Goru bez evidencije da su boravili u Srbiji čime su izbjegli boravak u karantini. Tako su deseci crnogorskih građana sredinom juna u Beogradu pratili nogometnu utakmicu između Crvene Zvezede i Partizana i po povratku u Crnu Goru ponovo donijeli koronavirus koji se brzo proširio pa je za kratko vrijeme Crna Gora od korona-free zemlje došla do države s najvećim brojem aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika.
Od 14. jun kada je počeo drugi val zaraze u Crnoj Gori koronavirusom se zarazilo više od tri i po hiljde ljudi, a preminule su 64 osobe. Trenutno su aktivna 1104 slučaja infekcije. U prvom valu od sredine marta do početka svibnja Crna Gora imala svega 324 slučaja zaraze i 9 umrlih.
Rusi neće spasiti sezonu?
Crna Gora je 7. avgusta pokušavajući spasiti turističku sezonu, u kojoj bilježi manje od 10 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, bez ikakvih uvjeta otvorila granice za zemlje istočne Evrope, Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju.
No za sada nema rezultata takve odluke, dok je u četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila Ruse da je u Crnoj Gori i dalje na snazi epidemija koronavirusa.
„Jasno je da uvedena liberalizacija odražava napor crnogorskih vlasti da na bilo koji način kompenziraju kolosalne gubitke turističkog biznisa. Rusi su godinama činili osnovni kontingent gostiju Crne Gore”, rekla je Zaharova.
Prethodno je ruska nacionalna aviokompanija Aeroflot otkazala u avgustu sve letove na relaciji Moskva – Tivat u paketu s još 80 destinacija u Evropi.
Crna Gora u odnosima s Rusijom u potpunosti prati vanjsku politiku Evropske unije, pa se pridružila sankcijama koje je EU uvela Ruskoj Federaciji.
Ruski turisti su u avgustu i septembru 2019. godine u Crnoj Gori ostvarili preko milion i po noćenja.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora raskinuo je ugovor o radu sa poznatim glumcem Slavišom Grubišom jer je, navodno, nakon usvajanja nove sistematizacije u toj javnoj ustanovi kulture, ukinuto radno mjesto koje je on pokrivao duže od dvije godine. Ipak, pod drugim nazivom, zadržano je radno mjesto sa identičnim uslovima i opisom posla, a na kojem je zaposlena druga osoba, iz čega Grubiša zaključuje da u svemu ovome vjerovatno ima i primjesa politike.
Naime, Grubiša je svoje političke stavove koji „nisu na liniji“ onih crnogorskog režima i lokalne vlasti u Kotoru koje predvodi DPS, iskazao u više navrata – prvenstveno kao jedno od javnih lica pokreta „Odupri se“ i govornika na njihovim prošlogodišnjim protestima u Podgorici. On je takođe aktivno učestvovao i u protestima koji su lani u Kotoru organizovani povodom prekrajanja izborne volje građana sa posljednjih lokalnih izbora, kada je jedna od odbornica SDP-a prešla na stranu DPS-a i time omogućila smjenu bivšeg kotorskog gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate) i tadašnje gradske uprave.
Direktorica KC-a Kotor Tatjana Miljenović (DPS) je 15. jula donijela rješenje o prestanku radnog odnosa Grubiše u toj javnoj ustanovi na poziciji „menadžer programske politike, planiranja i realizacije programa“, a na kojem je on na neodređeno vrijeme radio od 17. avgusta 2018. Miljenović je u rješenju navela da Grubiša dobija otkaz „zbog prestanka potrebe za njegovim radom“ uz obrazloženje da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU KC Kotor od 18. februara, ukinuto radno mjesto „menadžer programske politike, planiranja i realizacije programa“.
„S obzirom na stručnu spremu zaposlenog Slaviše Grubiše, Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta nije planirano radno mjesto koje bi odgovaralo stručnoj spremi zaposlenog, iz kojeg razloga je prestala potreba za radom imenovanog“, navela je Miljanović, koja je odredila i da se Grubiši isplati otpremnina u visini od tri njegove prosječne mjesečne plate, plus naknada za neiskorišćeni godišnji odmor, sve u ukupnom iznosu od nešto više od 2.400 eura.
Rješenje o otkazu stupilo je na snagu 6. avgusta od kada je Grubiša, kako je i sam kazao „Vijestima“ „na bijelom hljebu“ jer zbog odluka NKT-a za sprečavanje širenja koronavirusa, on kao ni ostali crnogorski glumci, trenutno ne može da obavlja svoju osnovnu djelatnost – da glumi u pozorištu, niti da drži školu glume čime se ranije takođe uspješno bavio.
„U KC-u Kotor je 36 ili 37 zaposlenih. Ja sam jedini dobio otkaz i proglašen sam tehnološkim viškom, iako je u posljednje vrijeme u KC primljeno šest novih radnika, među kojima i Marija Sarap Čolpa, koja je prvo radila nešto oko marketinga, da bi nakon stupanja na snagu nove sistematizacije dobila novo radno mjesto ‘rukovodilac programskog sektora’. Interesantno je da uslovi i opis poslova za to radno mjesto u potpunosti odgovaraju – identični su onima za radno mjesto ‘menadžer proramske politike, planiranja i realizacije programa’ koje sam ja pokrivao, ali koje je naprasno ukinuto“, ispričao je „Vijestima“ Grubiša, koji je diplomirani glumac što je taj studij završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
On ističe da je u KC Kotor u posljednjih nekoliko mjeseci povećan broj radnika, i da su raspisivani konkursi za razna radna mjesta, a na jednom od njih primljena je i Sarap-Čolpa koja je sada ostala da radi u toj JU na poslovima koje je ranije obavljao Grubiša.
„Moram, doduše, naglasiti da su mi nakon obavještenja da ću dobiti otkaz kao navodni tehnološki višak, ponudili druga radna mjesta koja ne odgovaraju mojoj stručnoj spremi – da budem razvodnik u biskopu ‘Boka’, odnosno mjesto majstora svjetla. Čudno, međutim, kako je u KC Kotor i dalje upražnjeno radno mjesto umjetničkog direktora za koje ja imam sve kvalifikacije i iskustvo, ali mi to nisu ponudili”, kazao je Grubiša, prepuštajući široj javnosti da sama izvede zaključak zbog čega je on zapravo dobio otkaz od menadžmenta JU čiji je vlasnik i osnivač Opština Kotor.
Inače, i Miljenović i Sarap-Čolpa su protiv bivšeg Savjeta JU Kulturni centar Kotor u vrijeme kada je Kotorom upravljala koalicija opiozicionih stranaka predvođena Demokratama, vodile sudske sporove u vezi s odlukom Savjeta da na konkursu za direktoricu te JU izaberu dotadašnju v.d. direktoricu Mariju Bernard (Demokrate), a ne neku od njih dvije koje su takođe konkurisale. Miljenović, po struci profesorica engleskog jezika, tada je u KC Kotor bila zaposlena na mjestu sekretarice-arhivara, dok je Sarap Čolpa, docent i magistrica dramaturgije, doktorantkinja kulturologije na Makedonskom univerzitetu u Skoplju, konkurisala kao lice izvan te JU.
Angažovao advokata, direktorica neće da govori o sporu koji je u toku
Centar za kulturu Kotor foto Boka News
Zbog otkaza koji je dobio u KC Kotor Grubiša je angažovao advokata i pokrenuo tužbu kod Agencije za mirno rješavanje sporova u Podgorici. U tužbi on, kao nezakonitu, pobija odluku direktorice Miljenović da mu da otkaz jer, kako ističe, nije prestala potreba za njegovim radom u KC s obzirom na to da Sarap Čopla radi na mjestu „rukovodioca programskog sektora“ sa identičnim uslovima i opisom poslova za radno mjesto koje je Grubiša pokrivao i prije Čolpinog dolaska u KC Kotor.
Ukazuje i na kršenje odredbi Zakona o radu po kojima poslodavac u roku od šest mjeseci, ne može da zasnuje radni odnos sa drugim zaposlenim na poslovima za kojima je navodno, prestala potreba za radom zaposlenih, dok je u slučaju Grubiše to urađeno čak i prije nego je njemu kao navodnom tehnološkom višku, dat otkaz.
Grubišin advokat je u tužbi osporio i iznos otpremnine određene njegovom klijentu jer po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Odlukom o otpremninama tih zaposlenih, njima sljeduje otpremnina od 12 prosječnih plata, a ne tri koliko je direktorica JU KC Kotor ordedila Grubiši. Direktorica KC Kotor Tatjana Miljenović nije željela da odgovori na pitanja „Vijesti“ o ovom slučaju, među kojima je bilo i ono da li davanje otkaza Grubiši ima veze sa njegovim javno ispoljenim političkim stavovima i angažmanom kojim se on bavio van radnog vremena.
„S obzirom na to da je g. Slaviša Grubiša pokrenuo postupak kod Agencije za mirno rješavanje sporova, bojim se da nisam u mogućnosti da Vam dam odgovore na postavljena pitanja dok je pomenuti postupak u toku“, kazala nam je Miljenović.
Italija je uvela obavezno testiranje na koronavirus za sve putnike koji dolaze iz Hrvatske, Grčke, Malte, Španije.
Po novom ukazu koji će važiti do 7. septembra, potpisanom sinoć, zabranjuje se dolazak putnika iz Kolumbije.
“Treba da nastavimo linijom opreza da bismo odbranili rezultate postignute posljednjih mjeseci žrtvovanjem svih”, rekao je ministar zdravlja Roberto Speranca.
Putnicima koji stižu, predloženo je više mogućnosti: brzi testovi na licu mjesta, podnošenje potvrde dobijene u posljednja 72 sata ili preuzimanje obaveze da se sprovede test u roku od dva dana od ulaska u Italiju, uz samoizolaciju dok se to ne obavi.
Sve osobe, čak i asimptomatične, treba da prijave povratak u Italiju lokalnim zdravstvenim vlastima.
Pored Kolumbije koja je upravo dodata na spisak zemalja ocijenjenih kao rizične, Italija je ranije zatvorila vrata putnicima s Kosova, iz Srbije, Crne Gore, BIH, Sjeverne Makedonije i Moldavije. Oni koji dolaze iz Bugarske i Rumunije moraju u karantin uz ljekarski nadzor.
U Italiju je zabranjen dolazak osobama koje su u prethodne dvije nedjelje bile u Jermeniji, Bahreinu, Bangladešu, Brazilu, Čileu, Kuvajtu, Omanu, Panami, Peruu, Dominikanskoj Republici. Od toga su izuzeti stanovnici Italije.
Više italijanskih regiona je posljednjih dana samostalno uvelo karantin za putnike iz zemalja koje smatraju rizičnim. Novi ukaz vlade izdat je da bi ujednačio te mjere.
Koordinator Odbora za tehničku i naučnu pomoć koji savjetuje Vladu tokom epidemije, Agostino Mioco, rekao je danas da je “stanje pod kontrolom, ali to je privremeno tako… i može se promijeniti veoma brzo što je pravi rizik”.
Od 33 slučaja unosa koronavirusa u Sloveniju u zadnjih tjedan dana 27 ih je bilo uvezeno iz Hrvatske, prenose u četvrtak popodne slovenski mediji pozivajući se na infektologe koji razmišljaju da vladi zbog toga predlože strože mjere granične kontrole pri ulasku iz Hrvatske.
Kako je za popodnevni dnevnik Slovenske televizije izjavila Bojana Beović, glavna infektologinja u timu slovenske vlade za koronavirus, nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) mogao bi vladi predložiti ili da se po povratku iz Hrvatske odredi 14-dnevna karantena ili obvezno predočenje negativnog testa na koronavirus.
Dodala je da se za potonje rješenje jučer odlučila Italija, ali da je mjera uvođenja eventualne karantene učinkovitija jer se tako može spriječiti više novih zaraza.
“Granicu smo za ulaze iz Srbije i BiH zatvarali pri bitno manjem broju unosa nego što je sada slučaj s Hrvatskom”, kazala je Beović, dodavši kako su glavni problem u Hrvatskoj “diskoteke” koje nisu zatvorene, ali da na to Slovenija nema utjecaja.
Kako je popodne za slovenske medije iznijela Marta Vitek Grgič iz NIJZ-a, u zadnje je vrijeme u Sloveniji dvostruko više importiranih slučajeva zaraze nego lokalnih prijenosa, a najviše je uvoza virusa iz Hrvatske, no odluka o eventualnom zaoštravanju režima na granici je u ovlasti vlade, a epidemiolozi samo mogu iznijeti svoj prijedlog.
Samo ljetovanje u Hrvatskoj nije toliko problematično ako se turiusti drže propisa i mjera, fizičke distance i higijene i izbjegavaju riskantne kontakte i masovna druženja, no dosta je infekcija do kojih je došlo “na plažama” u Hrvatskoj, prenose slovenski mediji.
Kao glavni kriterij za kategorizaciju regija i država s obzirom na rizik od koronavirusa Slovenija je na početku epidemije uvela ukupan broj zaraza u zadnja dva tjedna na 100.000 stanovnika. Pri tome uvrštavanje neke države na “crvenu” najriskantniju listu znači da ona bilježi prosječno više od 40 dnevnih novih aktivnih zaraza na 100.000 stanovnika u dvotjednom razdoblju.
Hrvatska još nije ni bilzu tog broja, ali je kao kriterij naknadno uvršten i broj importiranih zaraza u Sloveniju iz pojedine destinacije, broj testiranja i kapacitet zdravstvenog sustava za zbrinjavanje oboljelih u zemlji iz koje se dolazi na slovensku granicu.
Glasnogovornik slovenske vlade za covid-19 Jelko Kacin jučer je u izjavi za medije sugerirao da bi Hrvatska kao novooboljele od covida-19 odnosno zaražene trebala registrirati i one kojima je potvrđena zaraza nakon što su se iz Hrvatske vratili u svoje zemlje.
