Popularni muzičari, sportisti i glumci poslali su danas zajedničku poruku cijelom regionu: #HercegNovTeZove.
Interesantnim spotom oni pozivaju sve zainteresovane da se pridruže akciji grada Herceg Novog i učestvuju u nagradnoj igri koja vam nudi mogućnost da osvojite besplatno ljetovanje u tom gradu na obali Jadrana.
Spot u kojem vas bubnjar Dragoljub Đuričić, košarkašica Milica Dabović, vaterpolista Aleksandar Ivović, fudbaler Staniša Mandić, glumica Daca Dabović, košarkaš Vujadin Subotić, glumac Miloš Pejović, košarkašica Ana Dabović, vaterpolista Andrija Prlainović i muzičar Vlado Georgiev, kao i muzičar Nenad Knežević Knez, pozivaju da se pridružite akciji #HercegNoviTeZove i ovog ljeta posjetite njihov rodni grad…
Izvlačenje nagrada zakazano je za ponedjeljak, 15. jun u 20 sati, a prijave na sajtu www.hercegnovitezove.com moguće su sve do tog trenutka, kada će biti izvučena imena preostalih 24 dobitnika besplatnih aranžmana.
U okviru iste akcije, proteklog vikenda je uručeno 26 nagrada, koje će omogućiti da oko 100 gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore pet dana besplatno boravi u novskim hotelima i apartmanima, te da se uvjere zašto je baš Herceg Novi prepoznat kao grad otvorenih vrata, toplog srca i dobrih domaćina u koji se uvijek vrijedi vraćati.
Ukupno će biti dodijeljeno 50 besplatnih porodičnih aranžmana, zahvaljujući kojima će oko 200 osoba biti gosti Herceg Novog.
Život u nautičkom naselju i marini,Porto Montenegro, ponovo se postepeno vraća. Većina sadržaja je dostupna posjetiocima, uz mjere koje je preporučilo Nacionalno koordinaciono tijelo.
“Dosta se brzo reagovalo, tako da smo mi već u sedam, osam dana nakon otvaranja marine imali nekoliko vrlo ozbiljnih dolazaka, i oni se u kontinuitetu nastavljaju. Očekujemo i dolazak jahti u sljedećih mjesec dana..Naravno, iako nije na nivou prethodne niti se može upoređivati, nautička sezona i dalje postoji, iako Jadran kao takav možda i nije preokupiran jahtama kao što je to bio ranije, u svakom slučaju postoji interes dolazaka brodova u CG i u Porto Montenegro.”, kazao je PR i marketing menadžer Adriatics marinas Danilo Kalezić.
Vlasnici jahti stižu u Crnu Goru ovih dana privatnim avionima. No, ima i onih koji nijesu željeli da napuste tivatsku sigurnu luku.
“Mi imamo već veliki broj vlasnika koji su ostali ovdje tokom korone. Oni su iz Velike Britanije, Ukrajine, Rusije, Srbije”, kazao je Kalezić.
Kalezić
“Počinjemo skromno, i onako kako okolnosti nalažu, ali smo otvoreni za sve posjetioce i goste, i zaista brižljivo pratimo kako se iz dana u dan mijenja situacija sa avionskim dolascima, otvaranjem granica, i uopšte komunikacija sa, gostima, vlasnicima brodova, kapetanima koji iz dana u dan pitaju da li se može u CG, kakvi su uslovi, šta je sa karantinom kad se vraćaju u zemlju iz koje dolaze, tako da su to sve neka pitanja sa kojima se susrećemo i koje pokušavamo da rješimo kako koji dan prolazi” – kaže Kalezić.
On ističe da u saradnji sa TO Tivat, NTO ali i sa svim pratnerima na projektu, se trude da održe nivo kako ugostiteljstva i usluga, tako i nivo sadržaja koje pružaju, i koje planiraju za jun, jul , avgust i septembar mjesec.
U pitanju su brojne regate i događaji koji ne zahjevaju puno ljudi na istom mjestu ,ali definitivno apliciraju sve ono što NKT daje kao preporuku i kao zadatak, lazao je Kalezić.
U Dolini heroja na Tjentištu juče je obilježeno 77 godina od Bitke na Sutjesci u kojoj je Narodno-oslobodilačka vojska u Drugom svjetskom ratu uspjela da se izvuče iz obruča šest puta brojnijeg njemačkog okupatora, pri čemu je poginulo više od 7.000 boraca.
Ove godine je zbog mjera zaštite od virusa korona izostao uobičajeni kulturno-umjetnički program, a bio je ograničen i broj posjetilaca.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović istakao je da je posebno bitno da se obilježava godišnjica ove slavne bitke, jer postoje neofašističke snage koje su u posljednje vrijeme ohrabrene.
– Moramo da sa ovih prostora šaljemo jasnu antifašističku poruku, da pričamo o zlu koje je fašizam nanio Evropi i čitavom svijetu – rekao je Milunović.
Spasoje Lubarda sa Cetinja, kome je na Sutjesci poginuo brat Ljubo, kaže da Dolinu heroja redovno posjećuje od 1958. godine.
– Moj brat je bio među težim ranjenicima, među hiljadama njih koji su ovdje ostavili kosti. Njih zaboravljaju, što je žalosno, jer Bitka na Sutjesci je velika epopeja. Ovdje je poginuo najveći jugoslovenski junak Savo Kovačević, a ovdje je rođen najveći kosovski junak Miloš Obilić – priča Lubarda.
Poginulim saborcima poklonio se i pukovnik avijacije JNA u penziji Zdenko Duplančić iz Beograda, inače rodom iz Splita, koji nije učestvovao u Bici na Sutjesci, ali je kao borac Prve proleterske brigade prošao brojna ratišta.
U delegaciji SUBNOR-a Srbije na Tjentište je i ove godine došao i autor spomenika Bitke na Sutjesci, 92-godišnji Miodrag Živković.
– Spomenik je rađen da vječito priča o velikom podvigu partizanskih jedinica. Njegova simbolika je prodor i pobjeda – rekao je Živković.
Vijence i cvijeće na spomen kosturnicu u podnožju spomenika Bitke na Sutjesci položile su delegacije Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske, predvođene ministrom Milunovićem, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, načelnik opštine Foča Radisav Mašić, predstavnici SUBNORA Srbije i RS, te poštovaoci partizanskog pokreta iz zemalja bivše Jugoslavije.
Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, dočekali smo i sretan dan objave „Montenegro: Corona – free, prva država u Evropi“ !
MFK Perast je u vremenu samoizolacije priredio serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine. Naš poštovani saradnik MONTENEGRINA.NET je dosljedno objavljivao ove napise o našoj kulturnoj tradici a zatim su ih prenosili Radio Kotor, Boka News, dok smo serijal objavljivali i na FB stranicama, javno i u grupama „Volim Boku Kotorsku“ i „Klapske teme širokog spektra“.
Veliki broj čitalaca je pozdravio ove naše priloge, pa nastavljamo, u nastojanju da ovaj dio naše kulturne baštine približimo široj javnosti.
Almanah MFK Perast, LIRICA br.6. je posvećen našem velikom prijatelju i saradniku, svestranom muzičkom stvaraocu iz Sarajeva, Mariju Kataviću.
Iz narednih priloga ćete imati priliku da upoznate umjetnika koji zaslužuje izvanrednu zahvalnost svih nas koji njeguju tradiciju klapskog pjevanja u Crnoj Gori: obradio je preko 400 notnih zapisa najstarijih i savremenih zapisivača pjesama iz Boke Kotorske, Primorja i kontinentalne Crne Gore. Time je naša biblioteka klapskih partitura nemjerljivo obogaćena, pa sada bilježimo blizu 700 klapskih partitura na našem web sajtu www.festivalklapaperast.com u rubrici Notni zapisi.
Želimo Vam ugodno čitanje!
MFK Perast
Milan Kovačević
Urednik festivalske biblioteke „Julije Balović“
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITEPRILOG ZLATE MARJANOVIĆ U MUZIČKOM ĐARDINU MARIJA KATAVIĆA
Uprkos upozorenju policije da ostanu kod kuće zbog epidemije korona virusa, desničari su se okupili kod statue nekadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila i kod spomenika poginulima u Prvom svetskom ratu. Oba spomenika su upakovana u sanduke da ih demonstranti ne bi oštetili što su već radili.
Britanski mediji pišu da su sukobi izbili nedaleko od statue Vinstona Čerčila koju čuva policija.
U centru Londonu protestuju zbog uklanjanja statua različitih ljudi iz istorije zemlje dok traju protesti pokreta “Crni životi su važni”, čije pristalice pozivaju na uklanjanje spomenika trgovcima robljem.
Ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel osudila je sukobe sa policijom kao “neprihvatljivo divljaštvo”.
“Mi se nalazimo usred nacionalnog zdravstvenog vanrednog stanja i zbog toga apelujem da ljudi ne izlaze na ulice ovog vikenda i ne učestvuju u protestima. Okupljanje u velikom broju nije legalno jer se time ugrožavaju životi i zdravlje ljudi”, napisala je Patelova na Tviteru.
Širom sveta spomenici s današnje tačke gledišta kontroverznim istorijskim ličnostima, pre svega osvajačima, postali su meta tokom demonstracija protiv rasizma i nasilja policije posle ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda tokom hapšenja u SAD, piše agencija Asošijejted pres (AP).
Protesti su u Velikoj Britaniji pokrenuli debatu o istoriji njenog kraljevstva i njenoj ulozi u trgovini robovima.
Demonstranti su prošlog vikenda u Bristolu srušili i bacili u more statuu trgovca robovima Edvarda Kolstona, dok je Čerčilova statua u Londonu išarana natpisom “Rasista”.
Policija je uvela oštra ograničenja za današnje skupove kako bi sprečila sukobe.Uprkos upozorenju policije da ostanu kod kuće zbog epidemije korona virusa, desničari su se okupili kod statue nekadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila i kod spomenika poginulima u Prvom svetskom ratu. Oba spomenika su upakovana u sanduke da ih demonstranti ne bi oštetili što su već radili.
Britanski mediji pišu da su sukobi izbili nedaleko od statue Vinstona Čerčila koju čuva policija.
U centru Londonu protestuju zbog uklanjanja statua različitih ljudi iz istorije zemlje dok traju protesti pokreta “Crni životi su važni”, čije pristalice pozivaju na uklanjanje spomenika trgovcima robljem.
Ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel osudila je sukobe sa policijom kao “neprihvatljivo divljaštvo”.
“Mi se nalazimo usred nacionalnog zdravstvenog vanrednog stanja i zbog toga apelujem da ljudi ne izlaze na ulice ovog vikenda i ne učestvuju u protestima. Okupljanje u velikom broju nije legalno jer se time ugrožavaju životi i zdravlje ljudi”, napisala je Patelova na Tviteru.
Širom sveta spomenici s današnje tačke gledišta kontroverznim istorijskim ličnostima, pre svega osvajačima, postali su meta tokom demonstracija protiv rasizma i nasilja policije posle ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda tokom hapšenja u SAD, piše agencija Asošijejted pres (AP).
Protesti su u Velikoj Britaniji pokrenuli debatu o istoriji njenog kraljevstva i njenoj ulozi u trgovini robovima.
Demonstranti su prošlog vikenda u Bristolu srušili i bacili u more statuu trgovca robovima Edvarda Kolstona, dok je Čerčilova statua u Londonu išarana natpisom “Rasista”.
Policija je uvela oštra ograničenja za današnje skupove kako bi sprečila sukobe.
U Salima na Dugom otoku odavno postoji maleni škver u kojem rade kalafati čiji su očevi i djedovi zanat izučili u Betini.
Svaki otok ima jednu ovakvu uvalu s malim škverom. Posla ima uvijek, i tako već generacijama, jer je ovo malo brodogradilište ispostava betinske drevne brodograditeljske vještine, piše HRT.
“Nije imao tko odavde, male brodiće servisirati, popravljati, graditi. Na naputak Petra Lorinija moj je djed otišao učiti zanat u Betinu kod majstora Mate Filipija. Oženio se njegovom najstarijom kćeri i s njom dobio dijete” – govori Ivan Mihić, brodograditelj.
Do 1923-će na tom je mjestu već katnica, a rodilo se i muške i ženske djece.
“Moji ujaci i stričevi su išli po cijelome svijetu. I u Švedskoj i u Americi i u Venezueli smo bili. Tamo smo imali brodogradilište” – sjeća se Ivan.
Svima su im ostali specijalnost drveni brodovi.
“Ovako ti je to. Ljudi koji imaju plastični brodi, oni se voze po moru, zavežu barku i što prije izlaze iz nje van. Dođu doma, onda se svađaju sa ženom, ne znaju što se dogodilo. Sitne vibracije u plastici uništavaju njihove nerve. Drveni brod pleše valcer na moru, a ovaj plastični pleše tvist i tebe to ubije. Ne znaš što ti se dogodilo” – naglašava Ivan.
Zbog svega toga znalci upravo ovdje dovoze svoje drvene brodove na popravak.
“Ja sam uživao u njemu. Kao da sam u najboljem apartmanu” – govori Nedo Bonja, svjetski prvak 1985. – 1989. u udičarenju.
Mjesto je ovo kakvih još ima po našim otocima, skrivenih dragulja otpornih na promjene, pozornica sretnih i bezbrižnih djetinjstva.
Otac Ricardo sa Federikovom majkom , i stric Gustavo ispred rodne kuce Slavomira Tomasevica u Herceg Novom)
Herceg Novi - Fotografije koje krasi dom potomaka Slavomira Tomasevica
Nekrolog u Jugoslovenskom glasniku
Kuca u ulici Partizanski put 10 HN
Federiko Tomasevic
Herceg Novi
Donacija slika
Iako često ne govore naš jezik, potomke prvih crnogorskih iseljenika koji žive u Aregentini i danas vežu jake emotivne spone sa domovinom njihovih predaka. Jedan od njih je i Federiko Tomašević jedan od najugednijih bankara u južnom dijelu američkog kontinenta koji je prošle godine čak četiri puta posjetio Herceg Novi i Crnu Goru. Tomašević nije samo bankar i predsjednik banke Puente (https://www.puentenet.com/), osnovane 1915. godine, on je i uspješan privrednik u oblasti realne ekonomije, a prije svega u energetici (gas i nafta) kao i poljoprivredi, posebno uzgoju stoke, logistici kao i nekretninama. Argentinsko izdanje Forbsa je prošle godine na naslovnoj strani nazvalo Tomaševića majstorom za pravljenje para… Ima prestižni biznis centar u Londonu gdje često boravi.
Mnogi koji su imali prilike da se upoznaju ili porazgovaraju duže sa njim uvjerili su se, da je uprkos bogatsvu i ekonomskoj moći Federiko Tomašević jednostavan čovjek, privržen Crnoj Gori i Herceg Novom – gradu njegovih predaka.
Federikov pradjed Slavomir Slavo Tomašević, sin Pavla Tomaševića i Kate Doklestić rođen je u kući koja i danas postoji u ulici Partizanski put broj 10 koja vodi ka na novskom Škveru. Kao mladić bavio se pomorskim prevozom, a onda je 1910. godine s nadom da će uspjeti, emigrirao u Argentinu. Iako to nije izričito kazao, vjerovatno je jedan od razloga Slovomirovog odlaska iz Herceg Novog bio i otpor, raširen među domicilnim stanovništvom, da služe vojni rok u Austrougarskoj vojsci koja je u to vrijeme upravljala Bokom Kotorskom.
Po dolasku u Aregentinu Slavomir je nastavio da radi ono što je najbolje znao i u čemu je već imao iskustvo- pomorskim saobraćajem gdje je napravio značajan poslovni uspjeh. Bio je poznat po svom brodu “Slavomir” koji je plovio Rio de la Platom. Živio je i umro u Buenos Airesu.
Iako se nikada nije vratio u stari kraj, veze sa domovinom Slavo nikada nije prekidao. Bio je izuzetno aktivan u svim iseljeničkim udruženjima i veliki jugoslovenski patriota, član JNO Jadran u Buenos Airesu od njegovog osnivanja. Kao imućan čovjek pomagao je staru domovinu, posebno u toku NOB-a. O svemu tome svjedoči i nekrolog objavljen u “Jugoslavenskom Glasniku ” i drugoj iseljeničkoj štampi.
Herceg Novi – Fotografije koje krasi dom potomaka Slavomira Tomasevica
Tragom njegovih predaka nastavio je i Federiko, pomažući crnogorsku zajednicu u Buenos Airesu. “Uspostavio je program kojim se godišnje stipendira do dvoje studenata iz Latinske Amerike na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju sa ciljem da potomci crnogorskih iseljenika nauče jezik predaka. Uspostavio je i poklonio iseljeničkoj zajednici kulturni centar, prvi takve vrste u Argentini. Pomogao je glavnu tačku kulture na internet- Montenegrinu i njenu digitalnu biblioteku. Nije zaboravio na zemlju predaka ni tokom epidemije COVID-a u Crnoj Gori i tako dao svoj doprinos brzoj i uspješnijoj borbi Crne Gore protiv ove bolesti”, ističe Gordan Stojović sigurno najveći poznavalac tematike starog crnogorskog iseljeništva u Americi, posebno u Južnoj Americi.
Interesantno je da je Slavomir bio jedini i posljednji Tomašević u Argentini koji je govorio naš jezik. Ali to nije bila prepreka da Slavovi potomci njeguju sjećanje i veze sa zemljom odakle potiču. Pored zapažene aktivnosti u iseljeničkim udruženjima, pomoći starom kraju i brojne fotografije Herceg Novog svjedoče da Tomaševići u Argentini nisu zaboravili stari kraj.
I Federiko Tomašević – Argentinac i Novljanin, planira da nastavi putem predaka i dobročinstava i saopštava da će čim budu uspostavljene avionske veze ponovo doći u Crnu Goru!
Da li se mi sjećamo njih, kao oni nas
“Herceg Novi i njegova okolina su dali nevjerovatne ličnosti koje su diljem američkog kontinenta prenijeli slavu i ime ovih krajeva. Još od kapetana Petra Zambelića, kapetana i konzula Miloša Vukasovića, … Posebno u južnom djelu kontinenta I danas su brojna poznata prezimena iz ovih krajeva. A mnogi potomci ovih hrabrih istraživača, pomoraca I trgovaca nastavili su tragom slavih predaka i zemljaka.
Zato mislim da je Herceg Novi na neki način dužan da da njeguje sjećanje na naše poznate iseljenike, dajući između ostalog i nazive ulica po njima. Primjera radi Punta Aenas u Čileu ima ulicu Petra Zambelića, a nema je u Herceg Novom”, ističe Stojović.
Crnogorski iseljenici u Argentini
“Crnogorska dijaspora u Argentini je jedna od najinteresantnijih, prije svega jer se nije značajnije obnavljala posljednjih 60 godina. I danas je očuvana kolonija La Montenegrina u provinciji Ćako, čiji su osnivačI bili Crnogorci. Sačuvane su i Venada Tuerto, General Madariaga, Tandil i druge manje. “To su mjesta gdje možete da učite sami o sebi – da saznate kako su govorili naši preci prije 90 godina ili kakav im je bio moralni kodeks”, objašnjava Stojović. Argentina je vrlo zanimljiva zemlja u kojoj prema njegovim istraživanjima živi oko 100. 000 potomaka crnogorskih iseljenika .
Prvi crnogorski iseljenici pojavili su se u Aregentinu prije 300 godina, a masovnije su se doseljavali krajem 19 vijeka. Danas je medju njima jmnogo istaknutih političara, privrednika, novinara i umjetnika. Tako je Huan Kapetinić,čiji su preci iz Banjana bio potpredsjednik argentinske vlade. Huan Radonjić,porijeklom sa Njeguša,novinar je i vlasnik uticajne TV stanice i časopisa »El ekonomist«.
Osim u Argentini, mnogobrojne familije crnogorskog porijekla žive u Urugvaju. Paragvaju, Boliviji, Peruu, Čileu I Brazilu.
Stojović se dugo bavio crnogorskim iseljeništvom.Između ostalog objavio je knjige o našim iseljenicima u Južnoj Americi: »Crnogorska emigracija – Argentina« , »Crnogorci u Argentini«, »Naše iseljeništvo«.
U knjigama je zanimljivo opisan istorijat iseljavanja Crnogoraca na Južno- američki kontinent,sakupljeni podaci i fotografije o najpoznatijim iseljenicima, kao i njihove biografije.
Sutkinja Suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Herceg Novom Jasna Vrbica jutros je u hitnom postupku izrekla kaznu zatvora u trajanju od 15 dana okrivljenom D.G. (43) iz Istočnog Sarajeva u Bosni i Hercegovini, jer je upravljao automobilom u alkoholisanom stanju.
“D.G. je juče oko 20 časova na magistralnom putu Herceg Novi – Kamenari u mjestu Baošići upravljao putničkim motornim vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,16 promila alkohola u organizmu. Donijetom odlukom istome je izrečena i zaštitna mjera upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od četiri mjeseca. Obzirom da se radi o stranom državljaninu, isti je u roku odmah upućen na izdržavanje kazne u UIKS”, kazao je zamjenik predsjednika Suda za prekršaje u Budvi, sudija portparol Marko Đukanović.
Đukanović je apelovao na vozače da se pridržavaju zakonskih propisa
.“Kako je na teritoriji koja je u nadležnosti ovog suda u vremenu nakon ublažavanja mjera donijetih nakon okončanja pandemije koronanvirusa primijećen porast izvršenja najtežih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (vožnja pod dejstvom alkohola, odbijanje alkotestiranja, prekoračenje brzine u naseljenim i nenaseljenim mjestima za najmanje dvostruku vrijednost i više), apelujemo na sve vozače da se pridržavaju zakonskih propisa i da ne izlažu sebe, svoje saputnike i ostale učesnike u saobraćaju opasnostima po život i štetu većeg obima, a sebe zatvorskim kaznama. Za ukazati je da svi pobrojani prekršaji po automatizmu iziskuju isključenje vozila iz saobraćaja na licu mjesta, privođenje prekršioca u prostorije nadležnih odjeljenja bezbjednosti pri Upravi Policije do daljeg privođenja kod nadležnog suda za prekršaje. Zato još jednom apel na vozače da svoju vožnju prilagode kako uslovima na putu, tako i strogim zakonskim propisima”, kazao je Đukanović.
Blagdan Svetog Antona Padovanskog koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13. juna, proslavljen je širom Boke Kotorske,.
Održano je niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava posvećenih ovom Sveca u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Perastu… Sveti Anton je zaštitnik Tivta od 1734. godine.
„Sveti Anton je nakon Gospe najštovaniji svetac u Boki. Tome se ne treba čuditi, na mnogim mjestima u Boki Kotorskoj su bili redovnici, u prvom redu Franjevci kojima je Sveti Anton jedan od glavnih svetaca i oni su širili taj kult. S obzirom na čudesa Svetog Antona, zaštitnik mora, pomoraca, ribara, putnika, sve je to dobrinjelo da u ovom podneblju Sveti Anton bude veoma prisutan i poštovan. Inače, to je najštovaniji Svetac na svijetu, najomiljeniji, Svetac kojeg štuju ne samo katolici već i pravoslavci, protestanti pa čak i muslimani“ – kazao nam je don Robert Tonsati koji je služio misu u crkvi sv. Klare – Franjevački samostan u Kotoru.
Sveti Anton Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13. juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika. Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226. godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji.
Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.
Nakon punih 40 dana u subotu u Mostaru zabilježen je prvi slučaj zaraze koronavirusom dok u većem dijelu Bosne i Hercegovine raste broj oboljelih nakon popuštanja restriktivnih mjera.
Nakon testiranja 55 osoba na koronavirus u protekla 24 sata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) sa sjedištem u Mostaru jedan je nalaz bio je pozitivan.
“Radi se o muškarcu rođenom 1989. godine s prebivalištem u Mostaru“, rekao je glasnogovornik Kriznog stožera HNŽ-a Pero Pavlović. Dodao je kako se ovaj 31-godišnjak nalazi u kućnoj izolaciji i ima blage simptome bolesti. On je prva pozitivna osoba na testiranju na koronavirus nakon punih 40 dana.
Pavlović je pojasnio kako su epidemiološka služba informirala sve osobe s kojima je kontaktirala inficirana osoba s novim koronavirusom koji uzrokuje bolest covid-19.
Pozvao je građane da s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa poštuju mjere i upute epidemiologa o držanju fizičke udaljenosti, nošenju maski i pojačanoj higijeni.
U županiji čije je sjedište u Mostaru od posljedica zaraze koronavirusa ukupno je bilo zaraženo 258 osoba, a 13 je preminulo. Područje ove županije je nakon banjolučke regije je bilo među najviše pogođenim zarazom u BiH. U BiH je u posljednja 24 sata otkriveno 49 slučajeva zaraze koronavirusom, a jedna je osoba preminula od posljedica ove bolesti.
