Planirana modernizacija i proširenje kapaciteta marinskog dijela luke Kotor – predviđena i valorizacija luka Risan i Zelenika

0
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor

Vlada Crne Gore nedavno je usvojila Strategiju razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, čiji je cilj unapređenje poslovanje u lukama i privlačenje investicijama. Jedan dio strategije odnosi se i na luku Kotor, odnosno projekat modernizacije vezova u luci. Takođe, strategija je obuhvatila i mogućnost valorizacije nedovoljno iskorišćenih luka, kao što su Risan i Zelenika.

Luka Kotor segmentirana je u dvije osnovne cjeline – lučki i marinski dio. Operativna zona akvatorija Luke Kotor u ukupnoj površini zahvata pojas od cca 52.000 m2. Operativnu obalu namijenjenu za privez brodova i mega jahti čine vez I i II- Vez III na sjevernoj strani operativne obale koristi se za privez manjih plovnih jedinica – brodova maksimalnog gaza 4.00m kao i mega jahti u periodu dobijanja slobodnog saobraćaja i ferija na krmenom vezu.

Operativna obala nudi kvalitetne uslove za prihvat brodova dužine oko 250 metara, zavisno od gaza broda. Za brodove čija dužina ne prelazi 300 metara, postoji projekat postavljanja odgovarajućeg pilona, na udaljenosti 80 metara od kraja Luže, za čiju realizaciju postoji i planska dokumentacija.

Održavajući korak sa trendovima kruzing industrije, odnosno potrebom za vezom plovila do 350 metara, te obezbjeđenju većeg stepena sigurnosti veza, planira se postavljanje sistema za privez kruzera na priveznim bovama. Sistem se sastoji iz priveznih plutača obima do 6 metara, na međusobnoj udaljenosti oko 420 m, privezanih lančanim elementima za sidreni sistem u obliku sidrenih blokova.

Kotor – foto Boka News

Kako se navodi u Strategiji, operator u Luci Kotor je već dugi niz godina preduzeće Luka Kotor AD, a osnovna djelatnost je promet putnika sa borodova na kružnim putovanjima – kruzer brodova. Lučka infrastruktura je u funkcionalnom stanju i redovno se koristi za prijem i snabdijevanje plovila.

– U luci Kotor planira se adaptacija, rekonstrukcija, izgradnja i opremanje luke za obavljanje poslova trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, sa naglaskom na turistiko-putnički segment. Takođe, planira se povećanje kapaciteta prijema brodova na samom vezu u luci i osiguravanje kruzer brodova na sidrištima, inastalacijom privremenih plutača za vezivanje brodova – navodi se u Strategiji.

Sistemsko unapređenje marinskog dijela podrazumijeva i unapređenje sidrenih, muring, elektro, vodovodniih sistema, kao i pristupnih mostova koji imaju ugrađen sistem kontrole pristupa.

– Ovako osavremenjivanje marinske infrastrukture omogućiće usavršavanje i samog sistema naplate, izradu katastra vezova, te rezervaciju vezova, na način da korisnik usluga marinskog dijela – preduzeće Luka Kotor AD sve svoje obaveze može da izmiri na dostupnom naplatnom punktu koji će biti u funkciji 24 sata – stoji u dokumentaciji.

Dalje se navodi da su svi pontonsku elementi modularni, što u praksi znači da je u zavisnosti od budućih planova, projekcija popunjenosti vezova, moguće proširenje kapaciteta.

– Treba napomenuti da je prilikom realizacije prve faze izvršena nabavka i stavljanje u funkciju tri od planirana četiri valobranska elementa dimenzija 20×3,3×1,4 m. Montažom četvrtog valobranskog elementa kapacitet novoizgrađenih gatova bio bi povećan i na nivou planiranog projektom, s obzirom na to da unutrašnje gatove štiti valobranski gat i oni svojim gabaritima ne smiju biti duži od linije zaštite, koja se formira postavljanjem valobrana – navodi se.

Okvirna vrijednost predmetnog investicionog projekta je 500.000 EUR.

Kako se dalje navodi, u postupku izrade strateškog dokumenta prepoznata je i mogućnost, ali i potreba da se na odgovarajući način valorizuje zapuštena ili nedovoljno iskorišćena lučka infastruktura. U tom smislu, kao potencijale koje je potrebno iskoristiti i staviti u funkciju razvoja ukupne pomorske privrede valja istaći luke Risan i Zelenika.

Luka Risan ima 75 metara opreativne obale, dubine oko 5 metara i privezište dužine 75,5 metara, koje je ranije bilo u funkciji lokalnog pomorskog saobraćaja. Površina njene otvorene operativne obale je 1.330 m2 i ima četiri bitve za privez. Ima i mogućnost za privez nautičkih polovila do 17 metara dužinem tj. oko pet plovila prosječne veličine paralelno uz obalu.

Risan – foto Boka News

– Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je javni poziv za izradu elaborata o građevinskom stanju Luke Risan, potrebnim investicijama na infratsrukturnom opremanju i održavanju luke, radi izrade ekonomsko-finansijske analize i koncesionog akta – stoji u Strategiji.

Elaborat treba da obuhvati premjer i predračun radova na održavanju objekta i eventualnoj sanaciji za period od 20-30 godina, opremanju marine pontonima za vezivanje nautičkih polovila, odnosno jahti. Takođe, dokument treba da sadrži i neophodno infrstrukturno opremanje marine, postavljanje pontonskog valobrana, montažni i/ili izgradnju čvrstog objekta 150 m2, uređaja za pražnjenje i tankovanje sanitarnih i kaljužnih voda sa jahti, izradu sistema za prihvat i odvođenje otpadnih voda u kanalizacioni sistem i rekapitulaciju predmjera i predračuna radova.

– DSL-om Sektor 10 – Risan za zonu morskog dobra, Luka Risan je planirana kao gradska luka i luka nautičkog turizma. Planom davanja koncesija za luke od lokalnog značaja kojeg je donijela Vlada Crne Gore 2016. godine predviđeno je davanje na koncesiju luke Risan. Kroz model koncesije planirano je da se obezbijedi infratsrukturno opremanje, modernizacija, održavanje, investicije i korišćenje luke – pružanje lučkih usluga. Kapacitet marine biće maksimalno 150 vezova, dok je dio luke definisan kao komunalno privezište sa 30 komunalnih vezova – navodi se.

Luka Zelenika ima funkciju trgovačke luke otvorene za međunarodni pomorski saobraćaj i shodno tome funkciju graničnog prelaza na kome strana nautička plovila obavljaju neophodne procedure pri ulasku u teritorijalne vode Crne Gore.

 

GP Zelenika

– Velike dubine na prilazu luci u lučkom akvatoriju uz odsustvo prepreka za polvodbu omogućavaju nesmetano i sigurno uplovljavanje u luku. Granični prelaz koristi NW gat luke dužine 134 metra i fizički je odvojen ogradom od ostalog dijela luke. Na gatu graničnog prelaza nalazi se osam bitvi za privez plovila, dva priključka za struju, dva priključka za krcanje pogonskog goriva i hidranti za vodu.

Luka koristi SW gat dužine 130 metara, na kome se nalazi devet bitvi za privrez brodova, dva priključka za struju i hidranti za vodu.

– Luka Zelenika još uvijek ne ispunjava sve standarde predviđene zakonom i podzakonskim aktima potrebnim za promet putnika, ali svakako postoji značajan prostor za adevatnu valorizaciju ove luke i njeno otvaranje za prihvat brodova,kao altenrantivu Kotoru – navodi se u dokumentu koji je nedavno usvojila Vlada.

14. Hercegnovski strip festival od 4.septembra

0
HSF

Hercegnovski strip festival, u svom 14. izdanju, počinje u petak, 4. septembra.

Ljubitelji devete umjetnosti pozvani su na otvaranje i zajednički obilazak izložbi u galerijama Josip Bepo Benković i Sue Ryder. Za vikend, tradicionalno, HSF organizuje berzu stripa, crtanje za fanove i crtanje na majicama, zatim radionice, tribine i žurke.

Uprkos organizaciji u otežanim okolnostima, zbog pandemije, ekipa strip festivala uspjela je da u Herceg Novi dovede krem svjetske strip scene – tu su Glen Fabri, Karen Holovej, Esad Ribić, William Simpson, Mirko Čolak, Milorad Vicanović Maza, Štef Bartolić, Krešimir Biuk, Tihomir Tikulin, Iztok Sitar, Filip Andronik, Milan Mišić, Ana Omi, a uz njih i Andrija Vujošević, Luka Cakić, Miodrag Spasojević,  kao i Luka Rakojević i Simon Vučković koji će održati predavanja o stripu.

Petak, 04. septembar

20:00 – 22:00 Trg Belavista

– Svečano otvaranje i obilazak izložbi – Galerije “Sue Ryder” i “Josip Bepo Benković“

22:00 Caffe Got

– HSF žurka

Subota, 05. septembar

11:00 – 17:00 Njegoševa, Caffe Tutto bene

– Berza stripa

– Crtanje za fanove

– Crtanje na majicama

– Background DJ-ing: Groovy Castel Nuovo, 2Beat

11:00 – 13:00 Coworking space – Kolektiv Novi, Stari grad

– Radionice i škola crtanja stripova Nikola Ćurčin i Filip Andronik

17:00 – 19:00 Caffe Tutto bene

– Prezentacije Luka Rakojević, Andrija Vujošević

21:00 Caffe Tutto bene

– HSF žurka

Strip – Nikola Čurčin – arhiv

Nedjelja, 06. septembar

11:00 – 01:00 Restaurant „Jadran“, Škver

– Berza stripa

– Crtanje na majicama

– Crtanje za fanove

– Prezentacije i predavanja

– 17:00 Crnogorsko Udruženje strip umjetnika – Predstavlajnje magazina Stripovanje

– 17:30 Strip Ragorn – Nikola Ćurčin

– 18:00 Miodrag Spasojević

22:00 HSF žurka – grupa Mustang

Ponedeljak, 07. septembar

11:00 – 17:00 Šetalište, Kafe Đir i plaža Žaba

– Berza stripa

– Crtanje na majicama

– Crtanje za fanove

– Plaža i morske aktivnosti – Izložba radova – Tina Stanetić

22:00 – 01:00 Kafe Đir, Šetalište

– HSF žurka – DJ Deda selektor

Utorak, 08. septembar

11:00 – 17:00 Luštica Klinci Village

– Krstarenje zalivom

– Crtanje za strip u boci

– Live Art za HSF i Klinci Village

– Radionice sa učenicima sa Luštice i iz Tivta

– HSF party Klinci

22:00 – 01:00 Šetalište, Kafe Pivnica

– HSF žurka – grupe Đenović All stars i Lagana sreda

Srijeda, 09. septembar

11:00 – 01:00 Beach bar “Peoples”

– Berza stripa

– Crtanje na majicama

– Crtanje za fanove

– Prezentacije i predavanja

– Škola ronjenja, plaža i morske aktivnosti

– HSF žurka – DJ Sevdah baby; Disco night DJ Nick

Kreću vozovi na liniji Bar-Beograd

0
Voz ŽCG – foto Vijesti

Međunarodni željeznički saobraćaj na relaciji Bar – Topčider – Bar, koji je bio obustavljen zbog zatvaranja granice sa Srbijom usljed pandemije korona virusa, od danas će ponovo biti uspostavljen, saopšteno je iz Željezničkog prevoza (ŽPCG).

U početku će saobraćati samo noćni voz koji iz stanice Bar polazi u 19 sati, iz Podgorice u 20 sati i pet minuta i iz Bijelog Polja u 22 sata i 43 minuta, sa dolaskom u Beograd u šest sati i 12 minuta.

“Polazak voza iz Topčidera je u 21 sat i deset minuta. U zavisnosti od interesovanja i potražnje, ubrzo će biti pokrenut i dnevni voz”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ŽPCG.

U ponudi noćnog voza biće kola sa mjestima za sjedenje, kao i kušet, spavaća i kola za prevoz praćenih automobila.

Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje (IJZ) i međunarodnih željezničkih institucija putnici u međunarodnom saobraćaju treba da se pridržavaju određenih mjera.

Iz ŽPCG su zamolili putnike da kupuju vozne karte unaprijed, kad god je to moguće.

Izložba Lavovi Svetog Marka u Kotoru

1
Izložba

U subotu 5. septembra u Kotoru na Trgu od kina u 9 sati održaće se izložba „Lavovi Svetog Marka“ koju je podržao Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u okviru programa „Bokeljski vremeplov 2020“.

Autori projekta su: stručna obrada Abramović Radojka, Nenad Mandić, ideja i fotografija i Marina Jovanović, grafički dizajn.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović. Nakon subote izložba se seli u Tržni centar Kamelija gdje će ostati do petka naredne sedmice.

Na izložbi predstaviće se mletački lavovi (9 kamenih reljefa), fotografijom i tekstom iz perioda vladavine Mletačke Republike (1420. – 1797.) u Kotoru, uglavnom oni, koji se nalaze na kotorskom jedinstvenom fortifikacionom sistemu, gradskom utvrđenju, koju čine bedemi oko grada i nad gradom, kao i jedan venecijanski lav predstavljen na Kuli gradskog sata. Najveći broj mletačkih lavova nalazi se u Kotoru, kao glavnom administrativnom, vojnom i kulturnom centru Boke i oni su vječno budni čuvari gradskih vrata, zidina i fortifikacija, a postavljani su i na ustanovama koje je uspostavila Mletačka Republika.

Izložba

U Kotoru postoji nekoliko tipova mletačkih lavova, od kojih je najčešći tip tzv. tipo andante – predstava mletačkog lava u hodu, po moru i po kopnu. koji se kreće nalijevo ili nadesno, sa glavom u profilu, ili frontalno okrenut posmatraču. U šapi obično drži uglavnom otvoreno, rjeđe zatvoreno jevanđelje sa natpisom: PAX TIBI MARCE EVANGELISTA MEUS – MIR TEBI, MARKO, JEVANĐELISTO MOJ. Predstave lavova variraju od jednog do drugog primjera u zavisnosti od kvaliteta izrade anonimnih klesara i u odnosu na period nastanka. Postoji i tip lava predstavljen u tzv. moleki (lavlja školjka), samo antropomorfno prikazana lavlja glava, obično sa gustom grivom i krilima savijenim prema gore, lijevo i desno, dok u raširenim, ili prekrštenim šapama drži jevanđelje.

Gotovo četvorovjekovno prisustvo Venecije na teritoriji Kotora, ekspanzija u arhitekturi, kulturi, načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je živi pečat i očitava se u današnjoj strukturi grada, kao tipičnog mediteranskog srednjevjekovnog grada. Vezani za ostatke ranijih kulturnih tekovina kao i onih koji su slijedili kasnije mletački lavovi su svjedoci kulturno – istorijskog kontinuiteta, žive i frekventne istorijske pozornice, koju predstavlja Kotor „starinska kamena dvorana“.

“Naša je dužnost da se prepoznajući kulturnu različitost kao sopstveno bogatstvo, brinemo o očuvanju mletačkih lavova. Na to nas obavezuje ne samo sopstveni osjećaj za kulturno naslijeđe, već i obaveze koje proizilaze iz međunarodne konvencije gradova koji su pod zaštitom UNESCO – a”, kažu organizatori izložbe.

Izložba ima za cilj da skrene pažnju na istorijsko naslijeđe oko nas i upotpuni naše znanje o njemu.

Pad broja putnika na HR aerodromima

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Kroz tri najprometnije hrvatske vazdušne luke – Zagreb, Split i Dubrovnik, u avgustu ove godine je prošlo ukupno manje od pola miliona putnika.

Tako je zagrebački aerodrom u avgustu imao 93.553 putnika, što je manje od 25 odsto prošlogodišnjeg prometa u istom mjesecu (376.026).

Veliki pad putnika bilježi i dubrovačka vazdušna luka kroz koju je u avgustu prošlo 119.838 putnika, dok je u avgustu lane brojka bila značajno veća – čak 524.615 putnika, prenosi SeeBiz.

Vazdušna luka Split bilježi odličan rezultat u ovo krizno vrijeme, jer je u avgustu ostvareno više od 40 odsto prometa iz avgusta 2019. tako da je bilo 273.842 putnika.

U avgustu 2019. godine kroz splitski aerodrom prošlo je 672.262 putnika, piše Croatian Aviation.

Ukupno su tri najprometnija aerodroma u Hrvatskoj u avgustu ostvarili promet od 487.233 putnika.

Samo je aerodrom Dubrovnik u avgustu prošle godine ostvario promet veći od sve tri vazdušne luke u Hrvatskoj u avgustu ove godine.

Aerodrom Zagreb je od 1. januara do 31. avgusta ove godine ostvario manje od 719.000 putnika, pa će tako, s obzirom na brojne redukcije aviokompanija, vrlo teško doći do milionitog putnika ove godine.

Kroz vazdušnu luku Split do danas je prošlo 554.091 putnika tako da ni taj aerodrom sigurno neće dostići brojku od milion putnika, dok ih je u 2019. bilo više od 3,3 mliona.

Milionitog putnika ove godine neće dočekati ni Dubrovnik, a kroz taj aerodrom je prošlo svega 265.997 putnika, dok ih je 2019. godine bilo gotovo 2,9 miliona.

Iz Instituta Igalo najavljuju zatvaranje Druge faze 12. septembra

0
Institut Igalo
Institut Igalo

Iz Instituta Igalo najavljuju zatvaranje Druge faze 12. septembra jer su svi aranžmani za septembar i oktobar otkazani. Po riječima direktora marketinga Nikole Mračevića, drastičan je pad broja noćenja u odnosu na prošlu godinu.

“Ove godine realizovano je oko 70.000 noćenja u obje faze, što je veliki pad u odnosu na prošlu godinu. Nadali smo se boljoj jeseni kao i svi hotelijeri tako i mi koji nudimo medicinske usluge i bavimo se zdravstvenim turizmom. Za goste sa zapadnih tržišta nije postojala mogućnost da se vrate u ovom periodu i sve je odgođeno za sljedeću godinu” – kazao je Mračević.

Navodi da su svi ugovori i dalje na snazi a strani partneri iz Norveške i Holandije bi počeli možda da dolaze u martu.

Objekat prve faze po sadašnjim planovima radiće do decembra. Druga faza će biti otvorena 1. februara.

U Italiji 350 migranata smješteno na brod-karantin

0
Foto EPA – transshipment of 353 migrants from Sea Watch 4Watch 4 on the quarantine ship GNV Allegra off the port of Palermo, Italy, 02 September 2020. EPA-EFE/Igor Petyx

Više od 350 migranata koji su bili na humanitarnom brodu “Sea Watch 4” ukrcali su se na brod-karantin u srijedu poslije podne blizu Palerma, na Siciliji (Italija), saopštila je nevladina organizacija Sea Watch.

Među 353 migranta su i oni koje je ovih dana spasio brod koji je unajmio britanski ulični umjetnik Banksy, prenosi Hina.

“Gotovo dvije sedmice su prošle od naše prve spasilačke operacije i ljudi na brodu, među kojima ima žena i djece, sada su iscrpljeni”, napisala je njemačka nevladina organizacija na Twitteru.

Migranti su se nalazili na “Sea Watchu 4” spašeni su u tri odvojene operacije, u kojima je, između ostalih, učestvovao i spasilački brod “Louise Michel”, koji sponzorira tajanstveni umjetnik Banksy.

Istovremeno su se u srijedu u bolnici Cervello u Palermu liječili migrantkinja koja se na testiranju pokazala pozitivna na korona virus i njeno novorođeno dijete, objavila je novinska agencija ANSA.

Žena koju su trudovi uhvatili u utorak u prihvatilištu na Lampedusi porodila se u helikopteru kojim su je prevozili u Palermo.

Nedavni dolasci stotina migranata svakodnevno potiču bijes čelnika Lampeduse i Sicilije dok epidemija korona virusa otežava situaciju.

Najavljena evakuacija migranata

Predsjednik regije Sicilija Nello Musumeci (desnica) i gradonačelnik Lampeduse Toto Martello sastali su se u srijedu navečer u Rimu s italijanskim premijerom Guiseppeom Conteom kako bi razgovarali o tome.

“Na Lampedusi su napetosti svakodnevne, ekonomija se urušava, snimke pokazuju ratno stanje na otoku”, rekao je Martello novinarima nakon sastanka.

Conte je obećao još dva broda u idućih 48 sati kojima će se svi migranti evakuirati s Lampeduse.

Također je najavio obustavu plaćanja poreza i taksi na otoku.

“Ekonomska kriza, ne samo ova, zaslužuje snažan odgovor države”, rekao je on.

Od 1. augusta 2019. do 31. jula 2020. godine više od 21.600 migranata stiglo je na italijansku obalu, što je porast od oko 150 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada ih se iskrcalo 8.700, pokazuju službeni podaci.

Nestala 42 mornara, potonuo brod sa 6.000 krava

0
foto Twitter

Japanska obalska straža uspjela je da spase iz mora jednog brodolomnika sa novozelandskog broda koji je transportovao oko šest hiljada grla goveda u Kinu.

Rojters saznaje da brodolomnik nakon spasavanja potvrdio da je brod dužine skoro 140 metara, sa 43-članom posadom i skoro šest hiljada grla žive stoke, upao u nevrijeme koje je izazvao tajfun Majsak u Istočnom kineskom moru i da se u jednom trenutku, u naletu ogromnog talasa, prevrnuo.

Obalska straža Japana je potvrdila da je prethodne noći spasen jedan Filipinac, član posade, ali da nevrijeme praćeno snažnim vjetrom veoma otežava spasilačke napore.

Brod je isplovio sa Novog Zelanda 14. avgusta i trebalo je da putuje oko 17 dana do svog odredišta u Kini.

U posadi je bilo 39 Filipinaca, dva Novozelanđanina i dva Australijanca, navodi se u saopštenju obalske straže.

Organizacije za zaštitu životinja su saopštila da ova tragedija potvrđuje s kakvim se sve rizicima suočavaju životinje tokom transporta.

Okončano suđenje – Gliser udario barku po sredini, a ne otpozadi

0
Pomorska-nesreća-foto RTB

Suđenje maloljetnom M.S. (17) iz Beograda koji je 11. jula u budvanskom zalivu naletio jahtom na čamac kojom prilikom je poginula Maja Šljivančanin, a povrijeđen njen vjerenik Vladimir Stanišić (36), nastavljeno je juče u kotorskom sudu, ali je bilo zatvoreno za javnost.

Vještak pomorsko saobraćajne struke Aleksandar Božović juče je kazao da je gliser koji je vozio sedamnaestogodišnji M.S. iz Beograda došao sa desne strane i pod uglom od 35 stepeni udario barku po sredini u kojoj su se nalazili pokojna Maja Šljivančanin i njen vjerenik Vladimir Stanišić.

Ovo je za Pobjedu kazao branilac maloljetnika, advokat Zdravko Begović, pojašnjavajući da je ovaj stav vještaka u suprotnosti sa činjeničnim opisom u optužnici gdje se navodi da je gliser u barku udario otpozadi u zadnji lijevi ćošak.

“Tužilac je najavio izmjenu činjeničnog stanja u optužnici, a za petak je zakazano iznošenje završnih riječi u ovom predmetu”, kazao je advokat Begović.

On je naveo da je vještak ostao pri nalazu koji je uradio po nalogu tužilaštva kao i da odbrana nije imala primjedbi na njegova dodatna pojašnjenja.

Podsjećamo, u nalazu se navodi da je pored skipera jahte ,,sea ray sundancer 395“ sedamnaestogodišnjeg M.S. iz Beograda, pomorskoj nesreći u kojoj je 11. jula stradala Maja Šljivančanin doprinio je i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom budvanskih tablica, a na kojoj se nalazila njegova vjerenica.

Nesreća se dogodila na otvorenom moru između Školjića i Mogren plaže, u budvanskom akvatorijumu.

“Pomorska nesreća u kojoj je 11. jula stradala jedna osoba dogodila se zbog nepridržavanja međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru oba učesnika pomorske nesreće”, navodi se u nalazu vještaka Božovića.

Maloljetni M. S. je, kako se navodi u nalazu, prouzrokovao pomorsku nesreću jer se nije pridržavao međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru kao i člana 10 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.

Plovni objekat “sea ray sundancer 395“ nije prije isplovljavanja imao ovjerenu ,,Crew listu“ koja je trebala sadržati ime skipera i članova posade. U nalazu se navodi da se ni Stanišić nije pridržavao pravila koje nalaže da kada se kursevi dvaju brodova na mehanički pogon križaju tako da prijeti opasnost od sudara, ukloniće se sa puta onaj brod koji vidi drugi na svojoj desnoj strani a pri tom ne smije presijecati kurs ispred pramca tog broda.

Analiza oštećenja na barci BD-213 u koju je udarila jahta kao i snimci VTMIS pokazali su da Vladimir Stanišić nije osmatrao područje plovidbe i nije preduzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu nailazi objekat sa njegove desne strane.

Osnovni sud u Kotoru je sredinom avgusta prihvatio jemstvo u iznosu od 332.000 eura koje je ponudila porodica M. S. kako bi se od optužbi za izazivanje nesreće branio sa slobode.

Devet decenija rivalstva Jadrana i Primorca

0
Jadran-Herceg-Novi-Primorac-Kotor-prva-utakmica-1930-godine

Vaterpolo klubovi, Jadran Carine iz Herceg Novog i kotorski Primorac, obilježili su devet decenija rivalstva i sportskog prijateljstva, saopšteno je iz hercegnovskog kluba.

Navodi se da je na današnji dan prije devet decenija, 2. septembra 1930. godine, odigrana prva vaterpolo utakmica izmđu Jadrana iz Herceg Novog i Primorca iz Kotora.

Domaćin meča bio je Kotor, a slavio je Jadran 6:1.

“Oba kluba osnovana su 1922. godine, a prvu utakmicu odigrali su tek osam godina kasnije. Jadran je nakon osnivanja više gravitirao ka Dubrovniku, Novljani su se mahom školovali u tom gradu i igrali utakmice sa tadašnjim klubovima, Penaturom i Jugom”, piše u saopštenju.

Navodi se da Kotoriani nijesu imali puno prilika za utakmice u prvim godinama svog osnivanja.

“Igrali su prosječno po dvije utakmice godišnje sa ekipom Arsenala iz Tivta”, piše u saopštenju.