Predstavnici izbornih lista “Marko Bato Carević – Za budućnost Budve”, “Dragan Krapović – Budva je naša nacija” i “URA za sve građane Budve – Crno na bijelo” dogovorili su danas konstituisanje vlasti u Budvi u najkraćem roku.
Kako je saopšteno iz budvanskog odbora Demokratskog fronta (DF), sastanku su prisustvovali Marko Carević, Milo Božović, Nikola Jovanović, Dragan Krapović, Krsto Radović, Mijomir Pejović, Milijana Vukotić Jelušić i Blažo Rađenović.
„Shodno postignutom dogovoru, funkcija predsjednika opštine pripašće koaliciji okupljenoj oko DF-a, dok će funkcija predsjednika skupštine pripasti Demokratama“, kaže se u saopštenju.
Na sastanku je konstatovano da su rezultati izbora dokazali da građani žele poštenu i odgovornu vlast koja će raditi u opštem interesu.
„Budvani su na izborima koaliciju okupljenu oko Demokratske partije socijalista poslali u političku prošlost zbog brojnih nepočinstava koje su urađene u prethodnim decenijama kao i nasilnog uzurpiranja lokalne vlasti“, navodi se u saopštenju.
Ocijenjeno je da je ubjedljiva pobjeda na izborima potvrdila da u Crnoj Gori više ne prolazi politička korupcija, represija državnih organa koji su pod političkim pritiskom, kupovina glasova i razne ucjene i pritisci.
„Želimo da se zahvalimo svim građanima koji su učestvovali u izbornom procesu i što su svjesni trenutka i odgovornosti, strpljivo, u do sada nezapamćenom broju, izašli na biračka mjesta“, poručeno je sa sastanka.
Kako je saopšteno, odmah po utvrđivanju konačnih rezultata glasanja od Opštinske izborne komisije Budva, biće zakazana konstitutivna sjednica skupstine na kojoj će se potvrditi mandati novim odbornicima i konstatovati prestanak odbornicima iz starog saziva.
Kritičar ruskog predsjednika Vladmira Putina koji je u komi i liječi se u bolnici u Berlinu otrovan je nervnim otrovom novičokom, objavila je u srijedu njemačka vlada.
Toksikološki testovi krvi Alekseja Navaljnog provedeni u njemačkom vojnom laboratoriju dali su “neoborive dokaz” da je ruski oporbenjak otrovan novičokom, stoji u priopćenju.
“Savezna vlada će obavijestiti partnere u EU-u i NATO-u o rezultatima istrage. S partnerima će raspraviti o odgovarajućem zajednčkom odgovoru”, ističe službeni Berlin.
Njemačka vlada je od ruske vlade zatražila hitno rasvjetljavanje tog slučaja koji najoštrije osuđuje. “Šokantno je da je Aleksej Navaljni u Rusiji postao žrtvom napada kemijskog bojnog otrova“, navodi se u priopćenju.
Glasnogovornik Kremlja izjavio je da Njemačka nije informirala Rusiju o tome da je Navaljni otrovan novičokom, prenijela je agencija RIA.
Kancelarka Angela Merkel hitno se sastala s najbližim suradnicima, a za poslijepodne je najavljeno obraćenja njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa i njemačke ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer.
Navaljni, žestoki kritičar Putina, kolabirao je krajem kolovoza u zrakoplovu nakon što je popio čaj u zračnoj luci.U subotu je iz Sibira prebačen na liječenje u Njemačku.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 646 uzorka na novi koronavirus. Registrovana su 102 novopozitivna slučaja infekcije.
Od poslednjeg presjeka potvrđena su dva smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata liječenih u OB Berane i Kliničkom centru Crne Gore.
Preminuli su bili iz Bijelog Polja i Berana, a rođeni su 1936. i 1969. godine.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 95 a od početka godine: 104.Prijavljen je oporavak kod 46 pacijenta.Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 811.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5019.
NVO Miholjski zbor iz Tivta poručila je danas da se, kao što je to proteklih mjeseci radila braneći pravoslavne svetinje, „svim svojim efektivima i članstvom“, stavlja na raspolaganje građanima Crne Gore drugih vjerospovjesti da bi im pomogli u odbrani i njihovih svetinja.
Reagujuči na napade prvenstveno na imovinu i objekte Islamske vjerske zajednice na sjeveru Crne Gore od za sada nepoznatih izgradenka u protekla dva dana, iz „Miholjskog zbora“ su danas ocijenili da iza tih provokacija stoji odlazeći režim u Crnoj Gori.
„Miholjski zbor je dugih sedam mjeseci branio krstionicu na Prevlaci, a potom smo učestvvali u odbrani svetinja širom Crne Gore. Danas, kada iz znanih nam razloga, odlazeći režim pokušava da pomuti slobodu, stavljamo se svim svojim efektivima i članstvom, na raspolaganje braći drugih vjerosipovjesti, kako bi sačuvali i odbranili njihove svetinje i mir za kojim čezne cijela Crna Gora“- saopštili su danas uz te NVO, ističuči da na taj način „želimo da pokažemo da nećemo praviti razliku među svetinjama ni u budućnosti, čije god da su“.
„Ne postoji služba koja može pobijediti narod i njegovu vokju“- poručili su iz te NVO.
Dugogodišnja nebriga države da sistemski riješi pitanje smještaja tehničkih plovnih objekata koji su trenutno van radne eksploatacije i drugih brodova u raspremi, rezultirala je danas incidentom na mulu Bazdanj u Krtolima kod Tivta, a u kojoj je jedan mještanim zadobio teže tjelesne povrede.
Naime, prilikom sprovođenja inspekcijskog nadzora od strane Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora nad pristaništem Bazdanj, oko 10 časova, došlo je do verbalnog duela vlasnika kompanije Briv Construction iz Kotora Vojislava Bujkovića i jednog od nezadovoljnih mještana, Vasa Dubravčeviča čija je kuća samo nekoliko metara udaljena od pristaništa na kojem je Briv Contsruction godinama vezane držao svoje brodove – barže, remorkere, trajekte i druga hidrograđevinska plovila. Bujković koga je je inspekcija pozvala da službeno prisustvuje kontroli pristaništa i okolnog akvatorijuma s obzirom da je remorker „Krsto“ koji pripada Briv Constructionu i dalje vezan u blizini mula Bazdanj, te Dubravčević koji je sa još nekoliko članova svoje porodice prišao inspektorima, su se sporečkali, ali među njima nije bilo fizičkog kontakta. Tokom rasprave, Dubravčević se navodno, sapleo o kamenu bitvu na mulu Bazdanj i pao prilikom čega je najvjerovatnije povrijedio kuk. Njega je ubrzo medicinski zbrinula ekipa Hitne pomoći iz Tivta koja ga je odvela na detaljni pregled i dalje liječenje u Specijalnu bolnicu „Vado Ćuković“ u Risnu. Pozvana je i policija koja je na licu mjesta napravila zapisnik o incidentu i kasnije pozvala Bujkovića da u njihovim službenim prostorijama u Tivtu, da zvaničnu izjavu o tome kako se incident desio.
On je negirao da je na bilo koji način povrijedio Dubravčevića, već se kako je kazao, ovaj sam sapleo i pao. Njih dvojica u raspravu ušli nakon što se mještanin samoinicijativno pojavio kako bi, prije Bujkovićevog dolaska na lice mjesta, inspektorima sigurnosti plovidbe pokazao tri sudske presude u korist mještana koji već godinama traže da se sa pristaništa Bazdanj uklone Brivova plovila. Bujković je kaže, primijetio da Dubravćević kod sebe, okačen za pas nosi i manji nož, pa je izvadio mobilni telefon i sa njime snimao mještanina što je ovoga navodno dodatno iziritiralo, pa je Dubravčević Bujkoviću navodno kazao da mu je ovaj „ubio majku“ time što svoje brodove godinama drži na javnom pristaništu blizu Dubravčevićeve kuće, narušavajući mu životni ambijent i negativno utičući na njegovo bavljenje turizmom od koga familija Dubravčević živi.
Danas na mulu Bazdanj
Dašnji nemio događaj između vlansika kompanije Briv Construction i mještana Krtola kulminacija je problema koji već godinama traje u Boki jer država, uprkos brojnim apelima vlasnika tehničkih i hidrograđevinskih plovila, odnosno turističkih brodića koji nisu u upotrebi, sistemski ne riješeva problem nepostojanja lokacije koja bi bila zvanično određena za dugotrajniji smještaj te vrste plovnih objekata. Briv Construction raspolaže sa najvećom flotom hidrograđevinskih plovila u državi koju čini 20-tak remorkera, trajekata, barži, barkasa, jaružala, plovnih dizalica i drugh sličnih plovila i bukvalno nema gdje da smjesti ta plovila u vrijeme kada ona nisu u radnom pogonu i ne izvode radove na nekom od objekata obalne infrastrukture. Država se godinama oglušuje o zahtjeve vlasnika te kompanije da odredi lokaciju na obali na kojoj bi Briv Construction o svom trošku, propisno uredio sebi privezište za ta plovila i gdje ona ne bi smetala nikome, dok istovremeno država na bukvalno svakom kutku akvatorijuma Boke, dozvoljava postavljenje stalnih ili privremenih marina za jahte.
Stoga je Briv prinuđen da sboja plovila koja viju crnogorsku zastavu i plaćaju takse za svjetlarinu i uređenje plovnih puteva ovoj državi, stacionira na dijelu državne obalne infrastrukture koja nikome nije izdata u zakup, kao što je to slučaj i sa mulom Bazdanj u Krtolima. Ipak, nakon brojnih protesta mještana, Briv je prije oko dva mjeseca najveći dio svojih plovila uklonio sa ove lokacije pa tako trenutno jedan njihov trajekt, remorker, hidrograđevinsko plovilo, dva pontona i dvije barže, usidreni stoje na moru van glavnog plovnog puta, maltene u sred uvale ispred rezervata prirode Solila. U blizini spornog mula u Krtolima vezan na jednoj od dvije plutače koje je na 50-tak metara od obale ovdje postavio Briv, te pramčanim konopom vezan za obalu van domašaja mula Bazdanj, stoji Brivov remorker „Krsto“ čije uklanjanje mještani takođe traže od inspekcije i najavljuju da više ni po koju cijenu, neće dozvoliti Brivovim plovilima da se ponovno vežu na ovo javno pristanište.
Ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, hrvatski brodograditeljski konzorcij u kojem su Iskra brodogradilište 1 iz Šibenika i Tehnomont iz Pule te inženjersko projektna tvrtka Metal Shark Croatia iz Rijeke, svojom ponudom na natječaju za gradnju šest brzih brodova za pomorsku hitnu pomoć nadmašiti će međunarodnu konkurenciju i nametnuti se kao najbolja opcija za realizaciju tog projekta, piše Slobodna Dalmacija.
Sredstva za gradnju brodova hrvatske pomorske hitne pomoći koji će biti stacionirani u Dubrovniku, Supetru na otoku Braču, Šibeniku, Zadru, Rabu i Malom Lošinju, najvećim dijelom, čak 85 posto, dolaze iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Europske unije, a preostali dio iz proračuna Republike Hrvatske, odnosno sredstava kojima raspolaže Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje provodi natječaj.
Na natječaj vrijedan 66 milijuna kuna koji je raspisalo Ministarstvo zdravstva, pristigle su tri ponude.
Talijansko brodogradilište Cantiere Navale Vittoria, kako se neslužbeno iz dobro upućenih izvora saznaje, ponudilo je 82,4 milijuna kuna. Hrvatski konzorcij ponudio je 61,1 milijun a zajednice ponuditelja Global grupe iz Dubrovnika koja je preuzela nekadašnji Greben iz Vela Luke i nizozemskog KD Workboats 56,5 milijuna kuna.
Iz Ministarstva zdravstva su nam odgovorili kako su u fazi pregleda i ocjene ponuda i da sukladno zakonskim odredbama nisu u mogućnosti iznositi podrobnije detalje do donošenja Odluke.
Po svemu sudeći, ponuda talijanskog brodogradilišta Cantiere Navale Vittoria ne zadovoljava uvjete natječaja jer je probila financijsku visinu ponude. Zanimljivo je da bi ta ponuda bila prihvatljiva samo u slučaju da su bili jedini ponuđač. Možda su i računali s tim. Budući da bi ponuda trećeg ponuđača, zajednice ponuditelja Global grupe i nizozemskog KD Workboats, također trebala otpasti jer nisu uspjeli ishoditi bankovno jamstvo za ozbiljnost ponude, izgledno je da će brodovi hrvatske pomorske hitne pomoći graditi hrvatski konzorcij jer jedino njihova ponuda ispunjava sve uvjete.
Ponuda hrvatskog konzorcija može otpasti jedino iz tehničkih razloga što nije realno očekivati. Naime, šibensko brodogradilište Iskra brodogradilište 1 i pulski Tehnomont imaju veliko iskustvo u gradnji brodova posebno u aluminiju. Tehnomont ima 300 zaposlenih, a 110 ih radi u njihovom brodogradilištu dok Iskra brodogradilište 1, odnosno bivši NCP, iz Šibenika, ima 175 zaposlenih.
„Povezivanje Iskra brodogradilište 1i Tehnomonta, logičan je i poslovno opravdan potez. Oba su brodogradilišta kvalitetom, iskustvom i tehnološkom osposobljenošću dokazala na zahtjevnom međunarodnom tržištu gradeći brodove koji ispunjavaju i najzahtjevnije uvjete i standarde. Dijelit ćemo tehnološka znanja i iskustva, a zajednička gradnja omogućit će nam da optimalno rasporedimo naše kapacitete i uskladimo gradnje koje imamo u tijeku s rokovima za isporuku brodova Ministarstvu zdravstva. Svako će brodogradilište graditi po tri broda“ – kaže Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilišta 1.
Vuletić je mišljenja da EU fondovi, pa i ove 22 milijarde eura koje su na raspolaganju Hrvatskoj, imaju smisla, ako hrvatske kompanije odrade veći dio posla.
„To je velika prilika posebno za nas brodograditelje jer, ako Hrvatska išta zna napraviti – to je brod. Naš konzorcij koji je udružena hrvatska pamet, znanje, tehnologija i iskustvo, poruka je da znamo i možemo nositi se s konkurencijom na globalnoj razini. Osim toga naša je komparativna prednost iskustvo gradnje brodova od aluminija, do sada smo izgradili preko 100 aluminijskih brodova za Norvešku“ – kaže Vuletić.
Aleš Ekar, direktor Iskra brodogradilište 1 Šibenik, vidi u konzorciju koji je bitno povećao konkurentnost kompetitivne prednosti oba tehnološki visoko specijalizirana brodogradilišta, velik potencijal za uspješno natjecanje za gradnju brodovima te vrste i na ostalim tržištima.
„Riječ je o dugoročno opravdanoj strategiji koja uz tehničku specijalizaciju može bitno poboljšati naše poslovanje. Siguran sam, da ovo može biti dobar primjer kako se mogu učinkovito crpiti kohezijska sredstva Europske unije te imati višestruku korist od njih“ – istaknuo je Aleš Ekar.
Ekar dodaje kako će Hrvatska zahvaljujući sredstvima EU dobiti neophodnu flotu brodova pomorske hitne pomoći a istovremeno će osigurati posao za hrvatska brodogradilišta te stvoriti temelje za razvoj domaće inženjerske struke i tehnoloških znanja.
Tomislav Smirčić, član uprave Tehnomonta ističe kako su napravili pravu stvar podnoseći zajedničku ponudu.
„Imamo popunjene sve proizvodne kapaciteta i teško bismo mogli sami izgraditi svih šest brodova, a ovako ćemo posao podijeliti. Osim toga nije dobro da mi budemo jedan drugome konkurencija kod ovakvih poslova i međusobno rušimo cijene. Što se tiče nas, mi imamo sve potrebne reference za ovaj posao jer imamo puno iskustva s gradnjom patrolnih čamaca različite dužine. Osim toga, gradimo i brodove od aluminija za naručitelje iz Norveške. Naša ponuda se cjenovno uklapa, imamo odlične reference, a vjerujem i da će Ministarstvu biti bitno i to što bit to bio pravi hrvatski proizvod od projekta do porinuća“ – ističe Smirčić.
Vlasnik Global Grupe iz Dubrovnika koja je preuzela velolučko brodogradilište Greben u stečaju kaže da ima zahvaljujući suradnji sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje najbolji projekt broda i da mu je ponuda financijski najpovoljnija. Međutim, priznaje da nije uspio ishoditi jamstvo što je bio uvjet natječaja.
Slovenija podržava hrvatsko članstvo u eurozoni i Schengenu, a to će biti dobro kako za Hrvatsku tako i za Sloveniju, rekao je u razgovoru za Slovensku televiziju premijer Andrej Plenković nakon jučerašnjeg Bledskog strateškog foruma (BSF) gdje se sastao sa slovenskim kolegom Janezom Janšom.
“Premijer Janša bio je vrlo jasan. Postoji potpora za članstvo Hrvatske prema eurozoni, a isto tako prema schengenskom području. Smatram da je to dobro i za Hrvatsku i za Sloveniju”, kazao je hrvatski premijer.
Na pitanje novinarke RTV Slovenije je li mu slovenski premijer za tu potporu postavljao uvjete, Plenković je kazao da ne zna zašto bi to bilo uvjetovano.
“Ne vidim zbog čega bi bilo (uvjeta). Mislim da je to dobro, što Hrvatska ima čvršću, neporozniju granicu to je dobro za sve naše susjede unutar Europske unije, a za Sloveniju najkonkretnije, najviše i najbrže.”
Upitan je li s Janšom razgovarao o provedbi arbitražne presude u sporu oko granice, Plenković je ponovio stajalište da za Hrvatsku ona pravno gledano ne postoji.
“S druge strane, ima sigurno elemenata u toj arbitražnoj presudi o kojima se možemo složiti, ali sam proces kao takav je bio, po našem sudu, nažalost kontaminiran i zbog toga ga ne možemo prihvatiti.”
Međutim, rekao je da se zalaže za dijalog u rješavanju otvorenog pitanja granice.
“Naša pozicija je da smo spremni razgovarati o granici. To je najbitnije i da ukoliko postoji dobre volje i na jednoj i na drugoj strani, mi ćemo težiti k tome da pronađemo rješenje kojim će i jedna i druga zemlja biti zadovoljne”, istaknuo je.
Dodao je da je o tome sa slovenskim premijerom razgovarao više puta, pa i na jučerašnjem Bledskom forumu iako to nije bila glavna tema tog sastanka nego situacija u Europskoj uniji nakon Brexita i pandemije covida-19.
Što se tiče suzbijanja širenja covida-19, Plenković je rekao da je Janši predložio da se Hrvatska glede epidemiološke situacije ocjenjuje po županijama, umjesto na nacionalnoj razini kao do sada. Riječ je o modelu po kojem je išla Njemačka da se prati broj zaraženih u pojedinim hrvatskim županjijama.
Dodao je da je takav pristup koliko mu je poznato prihvatila Slovenija kad je riječ o Italiji u kojoj se broj novih zaraza razlikuje prema pokrajinama.
Po njegovim je riječima, Janša je kazao da će slovenska vlada razmotriti taj prijedlog.
Na pitanje mogu li se u Slovenjiji ove zime očekivati hrvatski turisti Plenković je kazao da mu se ne čini spornim da Hrvati odlaze na skijanje u Sloveniju, kako to i inače rade, ili čak u Italiju i Austriju.
“Vjerujem da ćemo kroz određeno vrijeme, uz mjere koje donose naše države, ponovo postići što normalniji protok ljudi”, kazao je za slovenski javni RTV servis Andrej Plenković.
Ukupno 32.860 dolazaka turista ostvareno je u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori tokom jula, što je skoro 83 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
U julu je registrovano i 136.140 noćenja, što je 85,5 odsto manje nego u uporednom periodu.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 64,2 odsto ostvarili su domaći, a 35,8 odsto strani turisti”, naveli su u Monstatu.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,4 odsto, glavnom gradu 6,5 odsto, planinskim 5,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 2,5 odsto.
Predstavnici Monstata su objasnili da kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj u kućama i sobama za iznaj mljivanje, kao i u turističkim apartmanima, već se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, hostele.
Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 64,2 odsto ostvarili su domaći, a 35,8 odsto strani turisti.
Ukupni projektovani pad prihoda Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) za ovu godinu, usljed gubitaka u vazdušnom saobraćaju, iznosi 43 miliona EUR, što je smanjenje od 48 odsto u odnosu na planirani iznos u prvobitnom finansijskom planu.
Vlada je prošle sedmice dala saglasnost na izmijenjeni finansijski plan SMATSA-e za ovu godinu, koji sadrži nove podatke o smanjenju prihoda usljed restrikcije avio-saobraćaja zbog pandemije koronavirusa, piše Pobjeda.
„Od početka marta do kraja juna, broj letova na nivou Evrope pao jd oko 75 odsto, a u prostoru nadležnosti Kontrole letenja taj pad je iznosio 80 odsto. U narednim mjesecima očekuje se određeni oporavak, koji je kvantifikovan kroz grube projekcije Eurocontrola, na osnovu kojih se očekuje da će broj letova u ovoj godini u vazdušnom prostoru u nadležnosti SMATSA bilježiti pad od oko 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu“, navodi se u izmijenjenom finansijskom planu.
U tom dokumentu se navodi da nakon izbijanja pandemije koronavirusa, vazdušni saobraćaj u Evropi i svijetu bilježi izraziti pad, a očekivanja i prognoze u vezi sa normalizacijom saobraćajnih tokova su i dalje vrlo neizvjesne.
„Osim toga, zbog izrazito visoke mogućnosti transmisije virusa, mnogi aerodromi u svijetu, uključujući i one u Srbiji i Crnoj Gori prestali su da pružaju usluge komercijalnim letovima u periodu od 19. marta do 18. maja. Taj drastičan pad saobraćaja i zatvaranje aerodroma je imao ogroman uticaj na pogoršanje likvidnosti kompanije SMATSA“, navodi se u izmijenjenom planu.
Taj drastičan pad saobraćaja i zatvaranje aerodroma imao je ogroman uticaj na pogoršanje likvidnosti Kontrole letenja.
„Pored smanjenja prihoda po osnovu pada saobraćaja, SMATSA se dodatno suočava i sa problemom naplate fakturisanih usluga imajući u
vidu (ne)mogućnost avio-prevoznika da blagovremeno i redovno izmiruju svoje obaveze u odnosu na pružene usluge“, navodi se u dokumentu.
Ugledni stručnjak Dr sci. Ljubomir Radojičić, Viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević”, njegovu vrijednu privatnu naučnu biblioteku i arhivu, sakupljanu decenijama, poklonio je gradu Herceg Novom.
Donirani predmeti pored vrijednih knjiga, Radojičićevih studija, monografija i naučnih radova, obuhvataju novinske članke koje je pisao on i one pisane o njemu, kritike njegovih radova, elaborate, fotografije i video materijale.
“Želio sam da sve što sam godinama sakupljao, istraživao i objavljivao iz oblasti ekologije , zdravstvenog turizma I balenologije stavim na raspolaganje svima koje to interesuje ,prvenstveno onima kojima je to struka, ali I ekološkim aktivistima”, navodi dr Radojičić.
Zbirka je izložena u opštinskoj Ustanovi za obrazovanje odraslih “Radnički univerzitet”.
Sve će biti dostupno javnosti uglavnom u digitalnim verzijama, jer je Dr Radojičić ovoj Ustanovi donirao i kompjuter u kojem su pohranjeni svi podaci koji se poslednih 20 godina tiču: ekologije, zdravstvenog turizma, balneologije na području nekadašnje Jugoslavije , Crne Gore i Boke Kotorske.
Ovaj vrijedni naučni radnik je 1985 godine, na inicijativu tadašnjeg direktora Instituta Igalo prof. Dr Milutina Živkovića i prof. Dr Ljubiše Rakića, tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu, potpredsjednika SANU, upisao trogodišnje poslijediplomske studije iz oblasti zaštite i unapređivanja životne sredine na grupi od 10 postidiplomaca, koja je prvi put formirana u ondašnjoj Jugoslaviji.
Akademik Rakić je prije tri decenije, bio i mentor Radojičiću za izradu doktorske disertacije, koja je veoma visoko ocijenjena, pa je kao literatura uvrštena u udžbenik medicinskog fakulteta iz Beograda pod nazivom “Balneoklimatologija” i sastavni je dio ove stručne biblioteke.
Prof. dr Živković je poslednji direktor Instituta koji je imao viziju razvoja Igala kao liječilišnog mjesta, pa je uporedo sa gradnjom druge faze Instituta, želio da pripremi kadrove koji će tu ideju realizovati, odnosno, zaštiti prostor Igala, isključivo za zdravstveni turizam.
Veliki dio od 250 poklonjenih knjiga datira baš iz tog perioda i predstavlja vrijedne udžbenike, priručnike i ostalu stručnu literature iz oblasti: hemije, biologije, medicine, mikrobiologije i naročito iz ekologije.
poklonjena biblioteka
Dr Radojičić napominje da mu je kupovinu jednog dijela tih vrijednih knjiga omogućio Institut “Dr Simo Milošević”.Podsjeća “ da u tom periodu, kada kod nas još nijesu postojali fotokopir aparati, kao ni kompjuteri i internet, pa su osim boravka u biblotekama i ručnog prepisivanja, knjige bile skoro jedini način da se dođe do potrebnih informacija ”.
Pored ovih knjiga Dr Radojičić je poklonio i 50 registratora vrlo vrijedne dokumentacije i projekata sakupljenih poslednjih 30 godina koji se odnose na opštinu Herceg-Novi i Crnogorsko primorje, a vezani su za zdravstveni turizam, morsko dobro i Ekološko društvo Boke Kotorske čiji je bio potpresjednik, ( u vrijeme kada je Dr Mišo Lazarević bio predsjednik). U dokumentaciji se nalazi i preko 100 Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu Crnogorskog primorja kojima je Dr Radojičić bio recezent.
Dr Radojičić je sem svojih naučnih radova, monografija i studija, izuzetno ponosan na zbirku od preko 100 autorskih članaka i kolumni u kojima je najčešće ukazivao na ekološke probleme u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori.
Knjige, kompjuter, video materijale I ostalu dokumentaciju koja je smještena u specijalno namijenjenu prostoriju za ovu stručnu biblioteku na Radničkom univerzitetu biće moguće stalno koristiti u radnom vremenu ove ustanove. Dr Radojičić vjeruje da će zaposleni u Službi za ekologiju Opštine Herceg-Novi koristeći ovu biblioteku imati veliku pomoć u njihovom radu.
On se obavezao i da će pružiti stručnu pomoć za korišćenje stručne literature, dokumentacije i izrazio želju da I dalje dopunjuje poklon biblioteku.
