Prekooceanski brod MS Stockholm izgrađen je nakon Drugog svjetskog rata u škveru Götaverken u Goteborgu za kompaniju Swedish America Line (SAL), a na prvo je putovanje zaplovio 1948. pod zapovjedništvom Johna Nordlandera. Znamo svi kako Šveđani proizvode izdržljive automobile i motore, ali slobodno možemo zaključiti da su im i brodovi dugotrajni jer je MS Stockholm, kao vlasništvo tvrtke Nina SpA, još uvijek u službi britanske kompanije Cruise & Maritime Voyages iz Essexa.
Sada nosi naziv MV Astoria i službeno spada među najstarije kruzere na svijetu. No, prema najavama američkog Washington Posta, vrijeme mu je za mirovinu jer će njegovo posljednje dvotjedno putovanje biti u listopadu 2020. na relaciji Hull – North Cape i natrag.
Brod s 8 paluba dužine 160 i širine 21 m, te istisnine 15.614 tona ima dva Wärtsilä 16V32 dizelaša ukupne snage 14.300 KS i postiže maksimalnu brzinu od 19 čvorova. Treba svakako kazati kako je tijekom sedam desetljeća često mijenjao imena i vlasnike. Od 1948. do 1960. se zvao Stockholm, a najviše je zapamćen po sudaru u magli s talijanskim brodom Andrea Doria u srpnju 1956. pri čemu je smrtno stradala 51 osoba (5 na švedskom brodu i 46 na talijanskome). Kasnije je prodan DDR-u pa se od 1960. do 1985. zvao Völkerfreundschaft (Prijateljstvo naroda), nakon toga skraćeno Volker, da bi od 1986. izmijenio niz imena: Fridtjof Nansen, Italia I, Italia Prima, Valtur Prima, Caribe, Athena i Azores, dok od 2016. plovi kao MV Astoria. Talijanski StarLauro ga je kupio 1989. i nadogradio pa je putnički kapacitet proširen sa 395 na na 556 gostiju.
Britanski ministri u pregovorima su s čelnicima šest evropskih zemalja kako bi uspostavili ‘zračne mostove’ za britanske turiste željne ljetovanja, doznaje Guardian. Britanci, između ostalih, pregovaraju i s Hrvatskom.
Ključ priče je da se omogući dolazak turista s Otoka u zemlje s niskom razinom rasprostranjenosti zaraze i povratak kući bez odlaska u karantenu.
Osim s Hrvatskom, britanski ministri pregovaraju sa Španjolskom, Italijom, Grčkom, Francuskom i Turskom, a razmataju se i mogućnosti dogovora s Njemačkom i Austrijom.
Na Otoku se nadaju da će pregovori završiti do ponedjeljka kada će Ujedinjeno Kraljevstvo objaviti novi set ublažavanja mjera.
Izvor iz britanske vlade za Guardian je rekao da, kad se sastavljao popis zemalja, isključivo gledalo na postotak zaraze na 100.000 stanovnika. Razmatrala se i, primjerice, Australija, ali na kraju je izbor pao samo na mediteranske zemlje.
– Zračni mostovi strogo će se nadzirati i ovaj plan je u ovom trenutku prioritet za Vladu, u to nema nikakve sumnje – rekao je izvor iz Vlade za Guardian.
Doduše, u britanskom listu upozoravaju da je Europska komisija prije nekoliko mjeseci rekla da otvaranje takvih koridora može biti podložno diskriminaciji i da pravila moraju biti ista za sve zemlje koje imaju sličnu epidemiološku situaciju.
U svakom slučaju, britanski izbor pao je na kraju na mediteranske zemlje, a razlog je i više nego jasan – prekooceanske destinacije zahtijevaju presjedanja u zemljama gdje je epidemiološka situacija puno ozbiljnija.
– Pričalo se o Singapuru i Bermudu, ali na kraju je donesena odluka da se fokusiramo samo na Europu.
Za sada je poznato da ovu ideju snažno podržava ministar prometa Grant Shapps koji je prošli tjedan opširno pričao o putničkim koridorima.
– Već neko vrijeme radimo na uspostavljanju ‘zračnih mostova’ ili, preciznije rečeno, putničkim koridorima – rekao je na pressici u Downing Streetu, a njegov zamjenik Jim McMahon javno je rekao da se pravilo o 14 dana karantene po povratku mora ukinuti, prenosi Jutarnji list.
Srpski teniser Novak Đoković potvrdio je da je pozitivan na koronavirus nakon što je igrao na humanitarnom turniru Adria Tour u Zadru. Ta je udarna vijest trenutno na naslovnicama gotovo svih velikih svjetskih medija. “Đoković pozitivan na testu za koronavirus”, piše BBC. “Svjetska teniska zvijezda broj 1 pozitivna na testu za koronavirus”, piše CNN.
“Novak Đoković, svjetski teniser broj 1, rekao je da je pozitivan na testu za koronavirus”, piše i New York Times u sklopu svog praćenja vijesti o pandemiji uživo.
New York Times: “Sportisti možda izazvali novi talas zaraze”
“Turnir, nazvan Adria Tour, trebao je okupiti neke od najboljih igrača na jednom mjestu u Hrvatskoj i Srbiji, odakle je Đoković, i pružiti dobrodošlu zabavu fanovima tenisa koji nisu vidjeli profesionalne mečeve još od marta. Niko nije nosio maske i socijalna distanca nije se sprovodils na tribinama tokom turnira. Osim Đokovića, najmanje trojica igrača i dvojica trenera imali su pozitivan test na koronavirus, što je podstaklo strahove među srpskim i hrvatskim vlastima da su sportisti možda izazvali novi talas zaraze”, piše New York Times.
“U Zadru, malom gradu na obali Hrvatske koji nije imao potvrđenih slučajeva zaraze dok nije održao ovu etapu takmičenja, vlasti su morale na brzinu pokušati praćenjem pronaći i testirati ljude koji su možda došli u kontakt s bugarskim igračem Grigorom Dimitrovim, koji je u nedjelju rekao da je pozitivan”, dodaje se u ovoj vijesti u kojoj se spominje i kontroverza koja je Đoković izazvao izjavom u aprilu da se ne želi vakcinisati protiv koronavirusa, jednom kad vakcina bude dostupna.
“Novak Đoković, najviše rangirani teniser svijeta, pozitivan na testu za koronavirus”, piše i Washington Post u članku u kojem konstatuje kako se turnir koji je Đoković organizovao “pokazao poraznim, nakon što je organizovan, a da se slijedilo osnovne zdravstvene i sigurnosne protokole kako bi se zaštitilo od prenosa vrlo zaraznog virusa, poput nošenja maski kad je to moguće i održavanja dva metra razdaljine među ljudima”.
“Novak Đoković: Teniser pozitivan na testu za covid-19 nakon Adria Toura”, piše i Guardian, eksplicitno u naslovu navodeći revijalni turnir koji se, nakon Beograda, održao u Zadru, dok nije prekinut u nedjelju nakon što je bugarski teniser Grigor Dimitrov taj dan na Instagramu objavio da se testirao na koronavirus i da je pozitivan.
“Strašno mi je žao što je do ovoga došlo i nadam se da zaraza neće nikome zakomplikovati život. Biću u samoizolaciji sljedećih 14 dana, a ponovno ću se testirati za pet dana”, prenosi Guardian Đokovićeve riječi.
“Čim smo stigli u Beograd, išli smo se testirati. Moj test je pozitivan, i Jelenin, dok su djeca dobila negativan nalaz. Sve što smo učinili proteklog mjeseca napravili smo s iskrenim namjerama i čistog srca”, piše u istom saopštenju koje je srpski teniser juče objavio.
mailonline
Britanski tabloid Daily Mail ima nešto živopisniji naslov na vijest o ovom događaju: “Novak Đoković i njegova supruga pozitivni na testu za koronavirus nakon što je svjetski igrač broj 1 i antivaxxer ignorisao pravila o socijalnom distanciranju partijanjem i igranjem nogometa i košarke na nesretnom Adria Touru”. Antivaxxer je, naravno, izraz za osobe koje se fanatično protive vakcinisanju i podržavaju teorije zavjere o tome da vakcine izazivaju autizam i druga neizlječiva oboljenja, za što nema naučnih dokaza.
I Daily Mail piše da su na Adria Touru u Beogradu u Zadru “gotovo potpuno izostale mjere socijalnog distanciranja, s igračima koji su se opetovano međusobno približavali u svemu od igranja fudbala za zabavu do eskapada u noćnim klubovima”.
New York Times je inače u posljednja dva dana objavio čak tri članka o fijasku iz Zadra, čija je trenutna bilansa 81 osoba u izolaciji i petoro pozitivnih slučajeva, uključujući hrvatskog tenisera Bornu Ćorića, bugarskog tenisera Grigora Dimitrova, njegovog kondicijskog trenera, srpskog tenisera Viktora Troickog, Đokovićevog trenera i petogodišnje dijete koje nije bilo na samom turniru, ali se na porodičnom okupljanju družilo s teniserima.
O korona-skandalu u Zadru ovih dana pišu New York Times, Associated Press, CNN, New York Post, USA Today, Guardian, Independent, Daily Telegraph, Daily Express, Metro, Time, Forbes, Eurosport, ESPN, Al Jazeera English, Fox Sport, Yahoo Sports, News.com.au, RT i brojni drugi svjetski mediji.
“Grlili su se, davali jedan drugome pet i partijali zajedno”
U članku NY Times naslovljenom “Nakon testiranja na virus Đoković se kritikuje za održavanje revijalnog događaja” navodi se kako teniseri nisu samo igrali pred velikim publikama na Adria Touru, koji se prije Zadra održao i u Beogradu.
“Grlili su se, davali jedan drugome pet i partijali zajedno – neki od igrača čak su formirali špalir tokom večernjeg izlaska u Beogradu”, pišu vodeće američke novine.
NY Times je prenio i izrazito oštru kritiku Bruna Soaresa, člana vijeća igrača Udruženja teniskih profesionalaca (ATP), kojem je inače na čelu sam Đoković.
“Sažeo bih to kao horor-šou. Ogromna neodgovornost i velika nezrelost. Bili su potpuno nemarni i teško mi je naći riječi”, rekao je Soares.
Đokovića i turnir u Zadru kritikovali su i neki trenutni i bivši profesionalni teniseri.
“Ne razumijem… Bez distanciranja, s potpunim fizičkim kontaktima, bez maski za lice, čak ni navijači nisu imali maske”, prenio je CNN objavu penzuonisane američke teniserke Kris Evert na Twitteru nakon što je vidjela fotografije s Adria Toura.
Australijski teniser Nick Kyrgios nazvao je odluku da se ovaj humanitarni turnir održi “kretenskom” (eng. boneheaded). U drugom tweetu Kyrgios je sarkastično napisao: “Čestitam. Kakvi lideri”, uz vijest o otkazivanju finala Adria Toura koju je objavio direktor turnira Goran Ivanišević.
“Ja sam Igor Radosević član Bokeskog foruma. Hrvat. Ponosni Hrvat! Kada je bilo najteže to sam ponosno isticao dok ste vi iza škura posmatrali svo zlo koje se oko nas dešavalo. Zlo za koje je najviše odgovoran vaš veliki šef koji je, kad je promjenio politiku i retoriku vas isturio da pokaže svoj “ogromni” demokratski kapacitet” – poručuje u zvaničnom saopštenju član glavnog odbora Bokeškog Foruma.
“U početku ste doveli u zabludu ljude koji su časno i iz najplemenitijih pobuda pošli za tom idejom, ali su ubrzo shvatili u što ste vi pretvorili tu ideju i na vrjeme vas napustili. A pretvorili ste je u realizaciju sitnih interesa, kako biste sa stola pokupili mrvice koje vam je veliki šef bacao. Sada vas kao Hrvat iskreno molim da vam šef nadje neko novo uporište, a nas da pustite da sa svojim prijateljima Crnogorcima, Srbima i ostalima gradimo sretnu i bogatu BOKU. Možda vam šef napiše neki putni nalog za sjever Crne Gore gdje ste veoma dobro prošli na zadnjim parlamentarnim izborima. Mnogo bolje nego u Boki.
Vaše teze od ranije poznate da “ko nije u HGI nije Hrvat” i vaše prezentacije kao predstavnika hrvatskog naroda, kod svakog dobronamjernog čovjeka izazivaju neopisiv osjećaj stida. Zbog toga što su i zbog vas takvih kakvi ste u crnogorskoj Skupštini doneseni brojni zakoni koji su ojadili i Boku i Bokelje. Bili oni Hrvati, Srbi ili Crnogorci.
Tako ste brigu za one koje “predstavljate” pokazali i usvajanjem suludog Zakona o prostornom planiranju, čime ste direktno doprinjeli da se bokeška obala oskrnavi i izgubi njena autentičnost. Sve za račun vašeg velikog šefa i njegovih tajkuna i modernih biznismena.
Zbog toga, uz još jedno najdublje poštovanje prema onim ljudima koji su vam pristupili sa najčasnijim mogućim namjerama, a kojih više nema u vašem interesnom jatu osjećam prije svega obavezu prema sebi da javno kažem:vi niste niti će te ikada biti moji predstavnici” – kaže se u saopštenju koje potpisuje član glavnog odbora Bokeškog Foruma Igor Radošević.
Hrvatski ministar unutrašnjih poslova i šef Nacionalnog štaba civilne zaštite Davor Božinović najavio je u utorak novi režim koji će se sprovoditi na granici sa Crnom Gorom, a koji bi mogao uključivati i ponovnu obaveznu samoizolaciju od 14 dana.
“Pratimo epidemiološku situaciju u zemljama regiona i ovo što bilježimo posljednjih dana su infekcije koje dolaze, odnosno koje donose ljudi koji najvećim dijelom dolaze iz zemalja našeg istočnog susjedstva”, rekao je Božinović novinarima u Zaprešću, prenosi Hina.
Istakao je da je u srijedu sastanak Nacionalnog štaba na kojem će vjerovatno donijeti odluku kojom će promijeniti režim koji u ovom trenutku postoji na graničnim prelazima Hrvatske sa Crnom Gorom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, ali i kada je u pitanju putovanje za građane Kosova i Sjeverne Makedonije.
“U srijedu ćemo donijeti odluku, znate da one stupaju na snagu u ponoć sljedeći dan; međutim ne bih sada prejudicirao, ali vjerovatno režim koji je postojao – a to znači samoizolacija za one koji dolaze iz smjera tih država, sjutra će o tome biti riječi i vjerovatno ćemo donijeti odluku na tom tragu, ali pričekajmo…”, naglasio je Božinović.
U našoj zemlji potvrđeno je još pet slučajeva zaraze koronavirusom, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).
“Od posljednjeg presjeka i tokom večeri laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su analizu još 69 uzoraka od kojih je pet bilo pozitivno na novi koronavirus”, navode iz Instituta.
Novopozitivni su iz Rožaja (3), te Berana i Podgorice po jedan.
U Crnoj Gori trenutno 59 zaraženih novih koronavirusom i to Rožaje – 22, Podgorica – 17, Berane – 4, Bar – 3, Ulcinj – 3, Budva – 3, Bijelo Polje – 4, Cetinje – 2 i Danilovgrad – 1
U jakom zemljotresu koji je registrovan u utorak u južnom i centralnom Meksiku, sa centrom blizu ljetovališta Uatulko, poginula je najmanje jedna osoba, tresle su se zgrade u Meksiko sitiju i hiljade ljudi su iz straha istrčale na ulice, javlaj AP.
Američki Geološki institut saopštio je da se zemljotres magnitude 7,4 dogodio u 10.29 po lokalnom vremenu (17.29 po srednjeevropskom) duž meksičke južne pacifičke obale sa epicentrom 12 kilometara jugozapadno od mesta Santa Marija Sapotitlan u državi Oahaka.
Guverner Oahake Alehandro Murat rekao je da je prema preliminarnim izveštajima jedna osoba poginula i jedna povređena kada se srušila zgrada u delu Uatulka, a da stižu izveštaji o manjoj šteti.
Tokom dana čuli su se alarmi za zemljotres u Meksiko sitiju koji su upozoravali stanovnike da izađu iz zgrada. U nekim delovima grada je nestala struja.
Zemljotres se osetio i u Gvatemali.
Mediji javili su da ima oštećenja na nekim zgradama u Oahaka sitiju, glavnom gradu istoimene meksičke države.
Američki geološki institut procenio je da je oko dva miliona ljudi osetilo potres kao umeren do jak, a još 49 miliona kao slab ili blaži.
Nacionalna agencija za katastrofe u Gvatemali izdala je upozorenje na cunami na obali južnog Pacifika predviđajući talase do metar visine. Preporučeno je ljudima da se udalje od obala.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu upozorila je na cunami sa talasima od jednog do tri metra duž meksičke obale. Manji talasi očekivani su na obalama Centralne Amerike, Perua i Ekvadora.
Situacija sa pandemijom na Zapadnom Balkanu mogla bi uticati na odluku zemalja članica da otvore granice prema regionu, najavljeno je u Evropskoj komisiji (EK).
Portparol Evropske komisije, Adalbert Jahns potvrdio je da ova institucija pomno prati epidemiološku situaciju u zemljama regiona, te da će to uticati na odluku zemalja članica Evropske unije.
Istakao je kako se na nivou zemlja članica već raspravlja o ovoj situaciji a odluka treba da bude donijeta prije kraja ovog mjeseca.
Od 15. juna su ukinute sve restrikcije za putovanja unutar EU i Šengen zone, koje su uvedene zbog krize nastale sa korona virusom. Evropska komisija je 11. juna preporučila da se od prvog jula ukinu iste mjere i za Zapadni Balkan, jer se smatralo da je u tim državama “epidemiološka situacija slična ili bolja nego u EU”.
Prema portparolu EK, preporuka za restrikcije za putovanja sa zemljama Zapadnog Balkana nije bila povezna samo sa epidemiološkom situacijom “već i sa blizinom integracija koje region ima sa EU i našim odnosima”.
Od ukidanja restriktivnih mjera, u zemljama Zapadnog Balkana je porastao broj zaraženih i umrlih od COVID-19.
Grad Dubrovnik uveo je besplatan Internet u povijesnoj jezgri grada, kontakt zoni na Pilama te u Lazaretima, u što je uloženo 15 hiljada eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, izvijestila je u utorak dubrovačka Gradska uprava.
Dubrovnik je među sto gradova u Republici Hrvatskoj koji su tu financijsku potporu osigurali na natječaju u sklopu inicijative “WiFi4EU – promicanje internetske povezivosti u lokalnim zajednicama”.
Potpora uključuje troškove opreme i ugradnje pristupnih točaka za Wi-Fi mrežu, a na dubrovačkim javnim prostorima ih je izgrađeno deset, na lokacijama gdje će korist imati i stanovništvo i posjetitelji grada.
Cilj inicijative WiFi4EU jest osigurati visokokvalitetan besplatan pristup internetu za građane i posjetitelje preko pristupnih točaka za Wi-Fi. Ukupan proračun iznosio je 51 milijun eura, a prijave su zaprimljene iz država članica EU-a te Islanda i Norveške. Vaučere pojedinačne vrijednosti od 15 hiljada eura za troškove ugradnje dobilo je 3 400 opština.
Planirana naplata prihoda budžeta Opštine Tivat u prošloj je godini odbacila za preko 2 miliona eura – pokazuju podaci iz završmnog računa budžeta za za 2019., a koji će se naći pred obornicima na predstoječoj sjednici SO Tivat 30.juna.
Umjesto planiranih 22.461.000 eura, administracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) lani je ostvarila prihode od samo 20.206.820 eura, što je nepunih 90% odsto plana. To je već četvrta godina za redom kako aktuelna garnitura tivatske DPS-SD-HGI lokalne vlasti čiji je mandat na isteku, ne uspijeva da ostvari planirani budžet. Ipak, ni lani kada je ovaj podbačaj bio među najvećima do sada, kao ni tri godine prije toga, nije dolazilo do formalnog rebalanska budžeta jer je lokalna administracija jednostavno pribjegavala drastičnom kresanju kapitalnih investicija i ulaganja u razvoj grada, na račun redovne isplate plata izuzetno naraslom broju opštinskih službenika i činovnika, te redovnih isplata sredstava iz budžeta njegovim drugim korisnicima.
Isto se, prema završnom računu budžeta za 2019., dogodilo i prošle godine kada je administracija gradonačelnika Kusovca za skoro 40% „skresala“ kapitalne izdatke koji su umjesto planiranih 12,72 miliona eura na kraju godine iznosili samo 8,09 miliona eura, dok se procenat isplate svih ostalih planiranih budžetskih troškova kretao između 92 i 100 odsto. Ukupni budđetski tropkovi lani su inače, iznosili 17.327.657 eura što je tek 78%, odnosno preko 5 miliona eura manje od plana.
I dok je lani veoma uspješno „cijedio lokalno stanovniptvo“ ostvarivši naplatu poreza od čak skoro 110 odsto u odnosu na plan (8,64 umjesto planiarnih 7,9 miliona eura), Kusovac je značajno podbacio u naplati svega ostalog – posebno onoga što je lokalna uprava na ovaj ili onaj nalin trebala da dobije od države, ili investotora koji grade brojne objekte što su lani počeli da niču na cijeloj teritoriji tivatske opštine. Tako su lokalne komunalne takse naplaćene skoro četvrtinu ispod planiranog iznosa, dok je kod naplate naknada taj podatak još i porazniji jer su naplačene tek dvije trećine od planiranih ukupno 3,05 milio na eura po tom osnovu. Umjesto očekivanih 1,78 miliona eura donacija od čega je najviše trebalo da uplati državno Morsko Dobro za izgradnju nove obalne instrastrukture, Kusovac je lani uspio da dobije tek 989 hiljada eura, ili nešto preko 55% planiranih sredstava.Koliko je loše radila njegova administracija pokazuje i podatak da aktuelna tivatska DPS-SD-HGI vlast nije lani uspjela da natjera čak ni svoje članove – službenike i namještenike Opštine kojima je lokalna uprava ranije davala kontorverzne i ultrapovoljne kredite za „riješavanje stambenog pitanja i poboljšanje uslova stanovanja“ da redovno izmisruju svoje obaveze. Tako je Opština prople godine uspjela da naplatinego samo samo 46% od ukupno planiranih 17.000 eura prihoda po osnovu redovne otpate tih kredita.
Iz izvještaja o tokovima novca, vidi se da je Kusovčeva administracija lani imala za skoro 230 hiljada eura uvećane troškove za plate i ostala lična primanja lokalnih činovnika i namještenika, rashodi lolane uprave za usluge porasli su skoro 120 hiljada eura u odnosu nau 2018. dok je iznos novca koji je lani Opština platila za bankarske kamate skoro 50 odsto veći nego godinu ranije. Stavka „ostali izdaci“ veća je za 50 hiljada eura nego 2018. koliko je lani povećana i stavka „transferi pojedincima, institucijama i NVO sektoru“. Istovremeno, da nije dobio donacije od države od skoro milion eura a kojih 2028. godine gotovo da uopšte nije bilo, te da lani nije prodao duplo više opštinske imovine nego što je to učinio 2018., Kusovac bi po ostvarenim tekućim prohodima svoje administracije, lani bio čak i ispod ukupnog nivoa tekućih prihoda Opštine Tivat uiz 2018. To pokazuje da su osnovane kritike tivatske opozicije da narasla aministracija koju je gradonačenik nagomilao, nije efikasna u radu i naplati lokalnih prihoda, već da samo sve viđe košta građane- poreske obveznike.
Iako Kusovac javno tvrdi da Opština Tivat redovno plaća sve svoje obaveze i da nema dugovanja prema bilo kome, podaci iz završnog računa pokazuju da je na dan 31.decembra prošle godine Opština Tivat imala neizmirenih ukupno 119 hiljada eura obaveza i to 110 hiljada eura na osnovu raznih transfera za održavanje čistoće i urednosti javnih i zelenih površina u gradu prema Komunalnom preduzeću, te 60 hiljada eura prema TO Tivat za organizaciju programa dočeka Nove godine, odnosno 29 hiljada eura prema Centru za kulturu Tivat po osnovu odigranih pozorišnih predstava i ostalih događaja.
REVIZORI UPOZORAVAJU NA OGROMNE SUDSKE TROŠKOVE
Kompanija Reviko iz Podgorice koja je radila reviziju završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2019. na njega je dala pozitivno mišljenje u smislu negove usaglašenosti za zakonskim propisima, ali je i skrenula pažnju na više kontroverznih aspekata tivatskih javnih finansija. Revizor tako naglašava moguće teške ekonomske posljedice po budžet u slulaju da Opština Tivat izgubi nekoliko značajnijih, od ukupno 214 sudskih sporova koje vodi i u kojima je ona tužena strana. Kao primjere toga, revizori navode prvostepenu presudu u korist biznismena Miroslava -Džeka Samardžije protiv Opštine u iznosu od 1,18 miliona eura oko čega je u toku žalbeni postupak, proces u kojme izvjesni B.Marić Opštinu tuži za izmaklu dobit od 1,66 miliona ili prvostepeno u koristt jednog mještanina Krtola već presuđeni spor vrijedan 630 hiljada eura za uzurpiranu zemlju mještana radi izgradnje postrojenja taza prečišćavanje otpadnih voda na Klačini.
Revizori su skrneuli pažnju i da Opština ne može iznos od 411 hiljada eura koliko je lani isplatila njemačkoj KfW banvi za kredite uzete ranijih godina za unapređenje vodovodne i kanalizacione insfratsrukture, u budžetu prikazivati kao „kapitalne izdatke“ i na taj način vještački „podizati“ podatak o realno ostvarenim investicijama, već to mora knjižiti kao „otplatu kredita“. Revizori su podvukli i da je Opština na dan 31.decembra 2019. formalno raspolagala sa 2.879.163 eura sredsstava na svojim računima, ali da se od toga 1.888.570 eura odnosi na novac koji je Opštini zarobljen na njenom računu u Atlas banci.
„Rješenjem Savjeta Centralne banke Crne Gore od 05. aprila 2019. godine otvoren je stečajni postupak nad „Atlas bankom“ ad, Podgorica čime je dovedeno u pitanje raspolaganje budžetskim sredstvima koja se nalaze na računima ove banke.”- upozorili su revizori budžeta Opštine Tivat.
