Monteput je raspisao tender za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za infrastrukturni projekat brze saobraćajnice na dionici od Herceg Novog do Budve, uključujući prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 44.630 EUR.
Prema Prostornom planu Crne Gore, predviđena je izgradnja moderne brze saobraćajnice koja bi pratila crnogorsko primorje od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom.
Novi put ima za cilj unapređenje saobraćajne povezanosti, smanjenje saobraćajnih gužvi u primorskim gradovima i zaštitu životne sredine, jer bi postojeća Jadranska magistrala, koja prolazi kroz urbane centre, bila rasterećena i pretvorena u turističku saobraćajnicu.
U okviru projekta, razmatraju se dvije glavne varijante prelaska preko Bokokotorskog zaliva: most “Verige” između rta Opatovo i rta Sveta Neđelja, te tunel ispod zaliva u području između rta Gospa od Anđela i Turskog rta. Do sada su izrađena idejna rješenja za četiri varijante koridora, koje počinju na lokalitetu Debeli Brijeg, na granici sa Hrvatskom, a završavaju blizu sela Vrijesno, uz jedinstveni koridor od Bratešića prema Budvi.
Izrada prostornog plana Crne Gore u toku je, s ciljem definisanja jedinstvenih koridora glavnih saobraćajnih pravaca, uključujući autoputeve i brze saobraćajnice.
Rok za podnošenje ponuda za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu je 7. juli 2025. godine
Nakon napada SAD-a na Iran, pomorski promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih trgovačkih arterija na svijetu – nastavlja se, iako pod pojačanim sigurnosnim upozorenjima. Unatoč prijetnjama i geopolitičkoj nestabilnosti, komercijalna plovidba još nije obustavljena, ali mnoge su pomorske institucije i vlasti pozvale na dodatni oprez.
Prema podacima iz sustava za automatsku identifikaciju (AIS), u ranim jutarnjim satima 23. lipnja kroz tjesnac je prolazilo više od deset brodova – uglavnom u istočnom smjeru. Promet je u okvirima redovnih vrijednosti, potvrdila je i analitička kuća Kpler. Međutim, postoji opravdana sumnja da dodatni broj brodova plovi s isključenim AIS-om („u mraku“) kako bi izbjegli moguće napade ili praćenje, navodi The Maritime Executive.
Osim isključenih transpondera, brodovi u području izvještavaju o ozbiljnim slučajevima ometanja GPS signala, što dodatno otežava navigaciju i sigurnosnu procjenu u realnom vremenu. Unatoč svemu, pomorska trgovina i dalje teče kroz ovo usko grlo globalnog naftnog i plinskog izvoza.
BIMCO, jedna od najvećih svjetskih brodarskih organizacija, upozorava da se sigurnosna situacija pogoršava i u Crvenom moru. Tamo su iranski saveznici – Huti – suspendirali primirje s SAD-om i najavili nove napade na američko i izraelsko brodarstvo. Međutim, kako navodi sigurnosni šef BIMCO-a Jakob Larsen, opasnost prijeti i brodovima koji nemaju izravne veze s tim državama jer se lako može dogoditi pogrešna identifikacija.
U aktualnim okolnostima, pomorci i brodovlasnici suočeni su s teškim odlukama – nastaviti rutinske plovidbe kroz strateške rute ili pronaći alternativne i sigurnije pravce, uz znatno veće troškove i kašnjenja.
WASHINGTON – U obraćanju naciji nedugo nakon napada, američki predsjednik Donald Trump rekao je da Iran “sada mora sklopiti mir”, upozoravajući da će budući napadi biti “daleko veći”.
Trump je doveo u pitanje mogućnost promjene režima u Iranu nakon američkih vojnih napadaja na ključne iranske vojne lokacije tijekom vikenda.
“Nije politički korektno rabiti izraz “promjena režima”, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju PONOVNO UČINITI IRAN VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima??? MIGA!!!”, napisao je Trump na svojoj platformi društvenih medija.
SAD: Vijeće sigurnosti mora pozvati Iran da prekine svoje pokušaje uništenja Izraela
Američka veleposlanica pri UN-u pozvala je Vijeće sigurnosti da opomene Iran, prenosi Sky.
Dorothy Shea kaže da je Iran “blokirao” prijašnje pregovore o nuklearnoj energiji te da već “dugo skriva svoj nuklearni program.”
Pozvala je Vijeće sigurnosti da upozori Iran i prekine svoje “pokušaje da uništi Izrael.”
Iran poriče da želi razviti program nuklearnog naoružanja.
Za pad broja turista u prvih pet mjeseci mnogi okrivljuju visoke cijene. No one svejedno ne padaju, nego ponegdje čak i rastu, uz računicu da to neće nanijeti štetu jer će gostiju i dalje biti. Iz Vlade upozoravaju da je to kontraproduktivno, a upozorenje stiže i iz HNB-a. Guverner ističe da nam zbog toga realna potrošnja već pada.
Smještaj su platili prije dolaska i tu su cijenu prihvatili. No iznenađenja su slijedila kad su stigli u Hrvatsku, izvan pansiona.
– Lani smo vožnju taksijem od Pule do Rovinja platile 60 eura, a sada nas je stajala čak 120 eura. Sve je znatno poskupjelo, požalila se Maria, gošća iz Španjolske.
– Hrana vam je skupa, ali manikuru sam tu platila 30 eura, a u Belgiji bi me stajala 60 eura, usporedila je cijene gošća iz Belgije.
– Sve je poskupjelo, kratko je ocijenio gost iz Njemačke.
Čak se i nautičari žale. U Splitu su za lipanj i srpanj zakupili manje vezova.
– Možemo primijetiti da naši gosti sve manje jedu po restoranima, sve više kuhaju po brodovima. Vidimo po plinskim bocama i po količini plina koje im dajemo. Sve više vremena provode svih 7 dana na brodu, što nije dobro ni za naša plovila ni za baterije, istaknula je Sara Douzzan Županović, voditeljica Grupacije pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK – ŽK Split.
Ugostitelji se žale na više cijene sirovina, najma, režije… nema kraja.
– Mislim da su i vani cijene iste kao i kod nas. Postali smo Europa i radnici su poskupjeli isto kao i u Europi, smatra Anton Fariš, ugostitelj iz Rovinja.
Neki su računali na to da turisti neće štedjeti na malim zadovoljstvima pa su se i tu zaigrali s cijenama.
Kava s mlijekom u hotelu s 5 * u Zagrebu košta 3,5 eura. Puno u odnosu na kafić iza ugla gdje kava košta 2,2 eura. Ali je i malo, u odnosu na cijene u Opatiji gdje ćete kavu s mlijekom u hotelu iste kategorije platiti čak 6 eura.
Iz Vlade pozivaju turistički sektor na zdrav razum.
– Apeliram na mudrost i razum kako nam se ne bi dogodilo da jednu godinu ostanemo bez gostiju zbog nekakvih pretjerivanja u tom sektoru, naglasio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Upozorenje i od guvernera HNB-a.
– Ponavljam da smo imali duplo viši rast cijena u zadnje tri godine od naših konkurenata na Mediteranu, da smo zbog toga počeli gubiti udio na tržištu Mediterana u noćenjima i da nam realna potrošnja već pada, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
I ekonomisti primjećuju da smo pretjerali u odnosu na konkurenciju.
– Onda imate diskrepanciju – 50% porast cijena i 15% porast kupovne moći onih koji nama dolaze. I što se onda dešava? Ti turisti pogledaju lijevo i desno, rekao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Upozorava na to da visoke cijene ugrožavaju razinu inflacije u cijeloj zemlji i da se iz turizma prelijevaju na sve građane.
Posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala unaprijedila bi sistemski odgovor protiv tog oblika kriminala, koji je sve izraženiji i nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete crnogorskom društvu i prirodi, kazali su iz ekološkog pokreta Ozon.
Iz tog pokreta pozdravili su najavu Vladinog Biroa za organizacionu koordinaciju da će biti formirana posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala, što je bila i njihova inicijativa upućena resornom ministru.
„Takva jedinica bi unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg ekokriminala koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete našem društvu i prirodi“, kazali su iz Ozona.
Oni su kazali da se često sreću sa terminima kao što su „šumarska“, „šljunkarska“, „smećarska“, „krivolovna“ i „građevinska“ mafija, što na najbolji mogući način opravdava osnivanje takve jedinice koja bi preuzela odgovornosti i nadomjestila podjelu nadležnosti i nedovoljan broj resornih inspekcija.
„Kako bi sve bilo pripremljeno na najbolji mogući način jasno je da zbog specifičnosti problematike potrebne obuke za pripadnike ove jedinice koja mora imati svakodnevnu efikasnu saradnju sa tužilaštvom , bez čega se ne može postići potreban nivo reagovanja“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će ekološki pokret Ozon biti na raspolaganju i za dalju komunikaciju sa Vladom i resornim ministarstvima, kao i Skupštinom Crne Gore u susret organizovanju posebne jedinice za bornu protiv ekokriminala.
„Jer u susret 20 godina našeg rada smatramo da itekako imamo konstruktivnih predloga, naročito kada se radi o strategiji rada i viziji načina zaustavljanja nezakonitih radnji“, poručili su iz Ozona.
Najbolji jedriličari i jedriličarke svijeta okupili su se u Kielu, gdje je na rasporedu treći Grand Slam sezone, ali i Svjetsko prvenstvo u klasi ILCA 6.
Ugled Crne Gore u predolimpijskoj klasi za jedriličare brane Nikola Golubović, Petar Klakor i Andrija Marković. Nikola Golubović se nakon dva zahtjevna dana, uoči posljednjeg kvalifikacijskog dana, nalazi na 21. mjestu (3, 22, 18, 57), a 66 jedriličara izborit će plasman u finalnu skupinu. Podsjetimo, Golubović je već osvojio srebrnu medalju na svjetskoj smotri, ali treba naglasiti da ga tek očekuju velike borbe na regatnom polju.
Petar Klakor nalazi se na 93. mjestu (54, 23, 56, 33), a Andrija Marković odmah iza njega (63, 28, 47, 33). Posljednji kvalifikacijski dan i dvije regate na rasporedu su 23. lipnja, nakon čega slijede dva finalna dana, četiri regate i na kraju medal race.
Za razliku od Palma de Mallorce, gdje je Milivoj Dukić stigao do finala, odnosno zlatne skupine, a Ilija Marković do srebrne, odnosno Iera, gdje su obojica crnogorskih jedriličara bili u finalnoj skupini, u Kielu su ostali bez plasmana u zlatnu skupinu. Natjecanje će nastaviti u srebrnoj, a izazove na regatnom polju iskoristit će kako bi ispravili pogreške i što bolje se pripremili za nadolazeće Europsko prvenstvo koje će se održati u Švedskoj.
7. Internacionalni modni festival IFF PORTO MONTENEGRO 2025.
Agencija Fabrika i Porto Montenegro organizuju 7. Internacionalni modni festival IFF PORTO MONTENEGRO 2025. koji će biti održan 25. i 26. jula, najavljeno je danas na pres konferenciji u Podgorici.
Crnu Goru će na ovogodišnjem izdanju festivala predstavljati umetnica i dizajnerka Katarina Zlajić – kako u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu, kazala je vlasnica modne agencije Fabrika i jedna od ključnih organizatorki festivala, Vesna Mandić.
Umjetnica i dizajnerka Katarina Zlajić, poznata po radu sa prirodnim i organskim materijalima kazala da je raduje što se u fokus stavlja održiva moda.
„Velika mi je čast što sam ove godine dio ovako značajnog događaja. Posebno mi je drago što je ove godine akcenat stavljen na održivu modu, jer je to u skladu s mojim stilom života i vrijednostima koje živim – brigom o okolini i životnoj sredini. Trudim se, koliko god mogu, da kroz svoj rad i svakodnevni život djelujem u skladu sa tim principima i svojim unutrašnjim osjećajem“, kazala je Zlajić.
Vesna Mandić je dodala da festival ostaje vjeran svom konceptu – zadržava visok nivo produkcije i oslanja se na „sinhro“ pristup, iako budžetska ograničenja postaju sve izraženija.
Glavna novina ovogodišnjeg izdanja je izbor Sare Sozzani Maino, jedne od najuticajnijih žena u svijetu mode, za predsjednicu festivala. Sara je višedecenijska urednica italijanskog „Vogue“-a, kreativna direktorka Fondacije Sozzani, i jedna od najglasnijih aktivistkinja kada je u pitanju održiva moda. Njen pečat na festival, kako ističe Mandić, potvrđuje da je IFF postao globalno prepoznat i relevantan događaj u modnoj industriji.
„Sozzani je vrlo značajna za IFF. Ona je godinama bila poznata kao modna urednica voga Italija, ali je ona jedna, mislim evo, imat ćete svi priliku da upoznate. Ona je jedna izuzetno skromna, produhovljena žena, koja je u stvari već nekoliko godina pre svega posvećena promociji“, rekla je Mandić.
Pored nje, ovogodišnja oficijelna savjetnica festivala je Đorđa Virzi, osnivačica i direktorka renomirane agencije Givi Studio iz Milana, koja je kroz deceniju dugu karijeru sarađivala sa brendovima poput Balmaina, Ferrarija, Etroa, Cornelianija, Ferragama i Patrizie Pepe.
Zahvaljujući angažmanu ovih moćnih žena iz svijeta mode, festival ove godine dobija snažnu podršku u italijanskim i evropskim medijima. Magazin „WWD“, jedan od najuticajnijih lifestyle i modnih magazina u Evropi, prisutan je već četvrtu godinu.
„Mogu slobodno da kažem da smo od svih manifestacija koje se dešavaju Crna Gori najviše promovisali Crnu Goru“, rekla je Mandić.
IFF, koji ove godine nastavlja saradnju sa kompanijom Fashion Gallery iz Porto Montenegra, omogućiće posjetiocima da u istoimenoj radnji pogledaju i izabrane modele učesnika festivala.
S obzirom na ekonomske izazove, organizatori ističu da je festival opstao zahvaljujući entuzijazmu i vjeri u njegovu misiju.
“Moja želja je da IFF Porto Montenegro nadživi sve nas. I vjerujem da će tako i biti,” poručila je Mandić.
Predstavnik kompanije Adriatic Marinas, Danilo Kalezić, istakao je da modni festival IFF u Porto Montenegru ove godine bilježi sedmo izdanje, te da Boka Kotorska tim povodom postaje regionalno središte modne i kreativne industrije.
Kalezić je naglasio da festival nije samo modni događaj, već platforma za slanje snažnih poruka i okupljanje dizajnera, medija i ljubitelja mode iz cijelog svijeta.
“Tri dana Porto Montenegro brui o modi, hoteli su puni, vlasnici stanova dolaze ciljano, a sve poprima dimenziju koja podsjeća na Ibicu i Mikonos”, kazao je Kalezić.
Organizatori su posebno zahvalni sponzorima koji su omogućili realizaciju festivala i ove godine. Glavni sponzor je Hotel Regent, dok su zlatni sponzori Gorda i novootvoreni Hotel SIRO (Boka Place Porto Montenegro). Podršku pružaju i hoteli Roš, Magnolia, Astoria, kao i restorani One Porto Montenegro i Hyatt Regency Kotor Bay. Za frizure je zadužen Hair Salon by Sanja, a za šminku Office Beauty Line.
Glavni medijski sponzor festivala je Radio-televizija Crne Gore (RTCG), koja će direktno prenositi obje večeri festivala. Medijsku podršku pružaju i TV Gradska, Pink M, TV Jadran, TV Budva, Dan, Pobjeda, Ekskluziv, The Luxury Collection Magazine, Cafe Montenegro, Ljepota i zdravlje, Gracija, Portal Imane, Magazin i Ženski portal.
Uprkos izazovima sa budžetom i ograničenjima u smještajnim kapacitetima, interesovanje medija iz Evrope i svijeta je ogromno, a festival iz godine u godinu sve više potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih modnih događaja u ovom dijelu Evrope.
Ona traga za značenjem lica kao nepreglednog prostranstva značenja i izraza, gdje svaka bora, osmijeh ili pogled upisuje neponovljiv trag vremena i osjećanja, kazala je prof. Tatjana Krstičević.
Iako stvara portrete od svoje mladosti do današnjih dana, slikarka Milodarka Milatović, akademska umjetnica iz Kotora, prvi put se predstavlja domaćoj likovnoj publici ciklusom portreta, koji će od 19. juna do 25. jula biti izloženi u Gradskoj galeriji Kotor. Otvaranje izložbe je ispratila velika ekipa nastavnika/ca i profesora/ki, sa kojima je Milodarka do penzionisanja sarađivala tokom svog višedecenijskog bavljenja likovnom pedagogijom u osnovnim školama i Srednjoj muzičkoj školi i Gimnaziji, kao i njene bivše, talentovane učenice, koje su na časovima omiljene profesorke otkrile i razvijale svoj talenat za slikanje. Kroz Milodarkine portrete, u čijem su se pogledu, osmijehu ili emociji mnogi od prisutnih prepoznali, ta se prijateljstva nastavljaju i dalje.
U postavci je oko 30 portreta, među njima četiri autoportreta, izbor iz šireg opusa u kome je od studentskih dana do sada stvorila oko hiljadu portreta. Ove u postavci je radila raznim tehnikama, od ulja i akrilika na platnu, preko ulja na natron-papiru i sepije, do crteža olovkom, ugljenom…
Milodarka Milatović
“Portret je gledanje lica, pogled u oči stvarnih osoba, koje su tu, oko nas, ili više nijesu. Nastajali kao: namjerni (moja porodica), ili nenamjerni, ili trenutni susreti sa osobama, znanim ili neznanim, njihovim licima, očima veselim, mirnim, tužnim… Tu je i moj lik. Predstavljam izraze duša, karaktere i fizionomiju, koji su ostavljali ustisak I urezivali se u mom sjećanju I ostaju, da se ne zaborave, zapisala je Milatović o konceptu izložbe u katalogu.
-Za crtanje ili slikanje portreta treba “dobra oprema”, uz duboko promišljanje o osobi koja se posmatra, ali i ne mora da se posmatra. To mogu biti osobe koje znate, koje su članovi porodice ili prijatelji, ili neko sa kim se slučajno sretnete, ili neko ko zahtijeva da ima svoj portret. Onoga momenta kad sam shvatila da mogu da naslikam portret i da sam dobra u tome, riješila sam da se posvetim likovnoj umjetnost, kaže Milodarka u kratkom razgovoru za Boka News.
Iz opusa portreta
Umjetnica nam otkriva da su upravo portreti bili ideja vodilja na njenom stvaralačkom putu, s obzirom da je krenula na studije ekonomije u Titogradu, a zatim se preorijentisala na slikarstvo, koje je 1986. godine uspješno završila na ALU u Zagrebu, u klasi Ferdinanda Kulmera.
-Na neki način, ta sposobnost da uradim portret je presudila da se bavim likovnom umjetnošću. Uvijek sam ja željela da nekog nacrtam, ali u to vrijeme nisam mislila da ću da se bavim slikarstvom kao profesijom. Kad sam završila gimnaziju i bila na drugoj godini studija ekonomije, nacrtala sam portrete moje babe i moga đeda, onakve kakvi su bili, karakterno izuzetno jaki, shvatila sam da mogu crtati portrete i tada sam promijenila profesiju. Nisam više htjela da budem ekonomista, nego umjetnica i radila sam portrete svime, što god sam imala od crtaćeg pribora, prisjeća se umjetnica i dodaje da je školski sistem u njeno vrijeme podsticao bavljenje slobodnim aktivnostima, hobijima, čitanje knjiga, rad u sekcijama.
Primjećuje da danas portret nije aktuelan na prijemnim ispitima na akademijama – kada je ona upisivala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, prijemni je trajao deset dana, od toga je četiri dana trajao rad na portretima – ujutru četiri sata i poslije podne četiri sata (60 minuta), pri čemu je portret donosio najviše poena.
-Svaki moj portret ovdje ima edukativni karakter. To znači da onaj mladi čovjek koji gleda, može da nauči dosta, poručuje Milatović I najavljuje da će izložba “Portreti” biti nastavljena krajem septembra retrospektivnom postavkom u Nikšiću, njenom rodnom gradu. Za tu priliku ona će, pored portreta, predstaviti i pejzaže, mrtvu prirodu i druge radove – slike i crteže, koji nijesu do sad izlagani i koji su novijeg datuma.
Sa otvaranja izložbe
Pretočila lica u emocionalni pejzaž
Primjetivši da “ovdje portret nije samo prikaz, već susret/dijalog sa licem, slikarkom i sobom”, profesorka Tatjana Krstičević, koja je otvorila izložbu je portrete Milodarke Milatović povezala sa književnom umjetnošću, citirajući pasus o licima iz djela “Staze, lica, predeli” Iva Andrića.
-Ako je Andrićev citat predgovor ili produžetak izložbe u prostoru čitanja i kontemplacije, onda je svaka Milodarkina slika poglavlje. Njen likovni izraz usmjeren je ka jednom cilju- hvatanju trenutka kada lice postaje emocionalni pejzaž. Trenutak koji izrasta u život. Svojim slikanjem portreta ona traga za značenjem lica kao nepreglednog prostranstva značenja i izraza, gdje svaka bora, osmijeh ili pogled upisuje neponovljiv trag vremena i osjećanja, kazala je Krstičević i dodala da “Milodarka vraća portretu njegovo dostojanstvo, unutašnju tišinu i duhovnu dubinu”.
-Kao što Andrić zapisuje da se lica “javljaju sama od sebe” i da mogu “zakloniti ceo vidljivi svet”, tako i radovi izložbe “Portreti” uspijevaju zakloniti ono spoljašnje da bi nas uveli u ono suštinsko. Ne impresioniraju – već pozivaju da zastanemo. A to zadržavanje u vremenu rasute pažnje, postaje čin otkrivanja, zaključuje prof. Krstičević.
Umjetnicu je predstavila akademska umjetnica Daliborka Kordić, galeristkinja.
TEHERAN – Iranski parlament navodno je odobrio zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Hormuški tjesnac.
Reuters je izvijestio da će konačnu odluku o tom potezu donijeti Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana. Taj bi potez mogao teško pogoditi globalnu trgovinu jer bi zatvorio uski prolaz između Irana i Omana.
Odluka još nije konačna. Radi se o ruti kojom prolazi otprilike 20 posto svjetskih potreba za naftom i plinom.
Zastupnik i zapovjednik Revolucionarne garde Esmail Kosari rekao je da je zatvaranje tjesnaca “na dnevnom redu” i da će se to “učiniti kad god bude potrebno”.
Britanska pomorska agencija UKMTO (UK Maritime Trade Operations) objavila je da trenutačno procjenjuje prijetnju za američka trgovačka plovila u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, u blizini Irana, kao visoku.
Hormuški tjesnac je jedno od najvažnijih mjesta na svijetu
Hormuški tjesnac, uski morski prolaz na izlazu iz Perzijskog zaljeva, ključna je točka svjetske trgovine naftom. Kroz njega svakodnevno prolazi oko četvrtina ukupne svjetske trgovine naftom, što ga čini jednim od najvažnijih trgovačkih pravaca na planetu.
Tjesnac se nalazi unutar teritorijalnih voda Irana i Omana, a na najužem dijelu širok je svega 33 kilometra. Kroz njega brodovi izlaze iz Perzijskog zaljeva prema Omanskom zaljevu i dalje prema svjetskim tržištima. Otkako je prije tjedan eskalirao sukob Izraela i Irana, visoki iranski dužnosnici su u više navrata zaprijetili da će zatvoriti Hormuški tjesnac.
Analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo pogurati cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, svako povećanje cijene nafte za 10% podiže inflaciju u razvijenim zemljama za oko 0.4 postotna boda.
Iako je prijetnja zatvaranjem ozbiljna, mnogi analitičari ističu da bi to bio krajnje radikalan potez. Iran bi time riskirao sukob ne samo sa zapadnim državama, nego i s ključnim gospodarskim partnerima poput Kine, te susjednim izvoznicima nafte – Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima – koji također ovise o slobodnom prolazu kroz taj tjesnac.
Hormuški tjesnac jedno je od najosjetljivijih geopolitičkih mjesta u svijetu – svaki poremećaj u njegovom prometu može imati trenutačan i ozbiljan učinak na globalnu ekonomiju.
Luksuzni francuski kruzer “L`Austral” uplovio u Tivat, Foto: Siniša Luković
Luksuzni francuski manji kruzer “L`Austral” uplovio je jutros nešto prije osam časova u Tivat i vezao se na mulu V marine Porto Montengero.
Kruzer koji pripada francuskom brodar Compagnie du Ponant u Tivat je doplovio sa hrvatskog ostrva Lokrum kod Dubrovnika, a u Porto Montrenegro je doveo dvjestotinjak putnika.
“L`Austral” ima 10.700 bruto tona deplasmana, dug je 142 i širok 18 metara, a u 132 luksuzno opremljene kabine može primiti maksimalno 264 putnika koji krstarenja na ovom brodu što zalazi u neke od najatraktivnijih luka i destinacija na svijetu, plaćaju po prilično visokim cijenama jer brodovi lompanije Ponant spadaju u klasu najekskluzivnijih, tzv. boutique kruzera.
Inače, komapanija Ponant upisala se 11.jula 2023. u maritimnu istoriju Tivta kada je njen nešto manji ukltraluksuzni brod za kružna turistička putivanja “Le Bougainville”, postao prvi strani kruzer koji je uplovio u taj grad, takođe na vez u marinu Porto Montenegro.
Foto: Screenshot
Naon prošlogodišnjih izmjena Zakona o lukama koje su to dozvolile menadžment nautičkog centra Porto Montrenegro je dio te ekskluzivne marine za mega i super jahte i zvanično preregistrovao u trgovačku luku čim je omogućeno da u Tivat ubuduće bez problema, ukoliko za tim bude potrebe, uplovljavaju kruzeri dužine i do 250 metara i gaza od čak 12,2 metra.
Međutim, poslovna strategija Porti Montenegra je da ta luka tek povremeno prima ultraluksuzne manje i srednje kruzere kompanija koje su orijentisane na segmet najskupljih i najekskluzivnijih, boutique krstarenja, poput “Ponanta”, “Regent Seven Seas Cruisesa”, “Seabourn Cruise Linea”, “Hansa”, “Sea Dream Yacht Cluba” , “The Ritz-Carlton Yacht Collectiona” i “Silversea Cruisesa”.
