Najmanje 48 članova posade broda za krstarenje u japanskoj luci zaraženo je korona virusom pošto je utvrđeno da su zaražena još 14 člana, saopštile su danas lokalne vlasti u Japanu.
Uzbunu o sumnji na infekciju data je prošlog vikenda. Brod u vlasništu firme Kosta Atlantika (Costa Atlantica) sa oko 600 članova posade od januara se nalazi u japanskoj luci Nagasaki zbog popravke.
Lokalne vlasti navele su da će do kraja sedmice biti testirani ostali članovi posade. Neki od zaraženih su prebačeni u bolnicu.
U Japanu je od korona virusa inficirano skoro 12.000 ljudi od kojih je preminulo oko 290.
Od jučerašnjeg presjeka stanja pa jutros do 08:45 laboratorije Instituta završile su analizu 155 uzorka među kojima je otkrivena jedna nova infekcija novim koronavirusom, saopštio je IJZ.
Radi se o novoinficiranom sa mjestom prebivališta u Plavu koji je smješten u institucionalni karantin u Ulcinju, a koji je prije 13 dana doputovao iz inostranstva.
Ukupan broj inificranih od početka dešavanja sa novim koronavirusom je 316.
Velika Britanija je u srijedu zabilježila novih 759 smrtnih slučajeva od novog koronavirusa među bolničkim pacijentima, pa se broj umrlih od izbijanja epidemije penje na 18.100, priopćilo je ministarstvo zdravstva.
Ukupno je 133.495 ljudi na testiranju bilo pozitivno na koronavirus u zemlji, koja je među najteže stradalima u Europi i trenutačno bilježi “vrhunac” epidemije, rekao je prije objavljivanja brojčanih podataka ministar zdravstva Matt Hancock.
Podaci vlasti ne obuhvaćaju domove umirovljenika gdje je po riječima predstavnika tog sektora, umrlo više tisuća ljudi.
U srijedu je novi čelnik laburističke oporbe u parlamentu Keir Starmer kritizirao vladu zbog “sporosti” u upravljanju pandemijom.
“Postoji raskorak između obećanja i njihova ispunjenja”, upozorio je. “Vidljiv je jedan trend: bili smo spori u uvođenju ograničenog kretanja, spori u testiranju i sada smo spori u prihvaćanju prijedloga britanskih poduzeća” u vezi s proizvodnjom medicinske opreme.
Mjera ograničenog kretanja uvedena 23. marta produljena je 16. aprila za najmanje tri tjedna. Unatoč sve jačem pritisku vlada zasad ne razmišlja o popuštanju mjera za razliku od nekih europskih zemalja.
Vladi zamjeraju kašnjenje u testiranju i nedostatak zaštitne opreme za medicinsko osoblje.
Gracija Gašo Marović dostavio nam je svoju najnoviju pjesmu “Odlazi Corono”.
Prije dvije godine izdao je prvu zbirku pjesama „Čudesna Boka“ koja je naišla na dobar prijem kod Bokelja, domaćih a i onih koji su davno otišli iz Boke.
Sada, krajem aprila je trebala da bude promocija i njegove druge knjige „Ferao iz Kaštela“ ponovo o Boki i Kotoru, pisana bokeškim dijalektom.
Međutim ova pademija ga je omela u tome. Ali, iskusni pomorac nije klonuo duhom. Baš suprotno, korona mu je poslužila kao inspiracija za novu pjesmu, u kojoj je pobjednički i optimistički oprašta od ove opake bolesti.
Gracija Gašo Marović, rođen je u Risnu, 1949. god. Stalno nastanjen na Mulu. Kapetan u penziji. U kasnijoj životnoj dobi počeo se baviti i pisanjem pjesama.
„Školjke Boke“ Orahovac – Kotor, koja je nosilac oznake „Dobro iz Crne Gore“, kao i prethodnih 17 godina, i ove godine obilježava Dan planete Zemlje, ali bez višegodišnjih saradnika poštujući propisane mjere NKT.
Vlasnik firme ekolog Nevres Đerić i njegov pomoćnik ekolog Igor Dragović tim povodom će tokom sedmice, uz poštovanje mjera zaštite i socijalne distance, sprovesti niz ekoloških aktivnosti:
Školjke Boke foto Boka News – arhiv
Čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, selektiranje otpada, zatim čišćenja „pametne ribarske kuće“, solarnog sistema za snabdijevanje električnom energijom, filtera za vodosnabdijevanje i suvozidanog bazena i mandraća, kao i čišćenje i podmazivanje vjetrogeneratora.
Oni će kako su kazali izvršiti prekopavanje kompostane i urediti reciklažno dvorište. Đerić je poručio da je nephodno da svi daju doprinos u očuvanju planete Zemlje.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu navečer da je Vlada usuglasila paket mjera o postupnom reaktiviranju gospodarskih i društvenih djelatnosti koji će se provoditi u tri faze vodeći računa da se ne ugroze postignuća u borbi protiv Covida-19 i da se pomogne gospodarstvu.
Paket mjera bit će glavna tačka sutrašnje sjednice Vlade, rekao je premijer nakon užeg kabineta.
Podsjetio bih javnost da su naše mjere zdravstveno-restriktivnog karaktera ostvarile rezultate, brzina zaraze epidemijom je spora, broj smrtnih posljedica dosad je relativno mali, rekao je premijer.
Način na koji smo se suočili s epidemijom u odnosu na brojne zemlje možemo ocijeniti izrazito dobrim, poručio je premijer.
U tom kontekstu, dodao je, idu s faznom reaktivacijom koja će se događati u tri faze – od 27. aprila, 4. maja i 11. majaa.
Premijer je najavio da će detalje mjera predstaviti sutra nakon što Vlada usvoji paket.
Cilj je, naglasio je premijer, ostvariti gospodarsku aktivnost i korist u smislu reaktivacije gospodarstva i prihoda za državni proračun.
Vezano za dovršeni postupak prijava za novog glavnog državnog odvjetnika, rekao je da su od Državno-odvjetničkog vijeća dobili materijale za šest kandidata, a na Vladi će se sutra donijeti odluku o osnivanju povjerenstva u kojem će biti šest ministara i on na čelu.
Nakon što održe razgovore s kandidatima, donijet će odluku o odabiru i krenuti u daljnju proceduru prema Saboru.
Prodajna vrijednost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića, koji su zaštićeni europskim oznakama geografskog porijekla u prosjeku je dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nemaju tu oznaku, pokazuje istraživanje koje je provela Evropska komisija.
“Koristi koje od oznaka geografskog porijekla imaju proizvođači očite su: omogućuju im da svoje proizvode prodaju po višim cijenama potrošačima koji traže autentične regionalne proizvode. Oznake geografskog porijekla jedan su od ključnih elemenata naših trgovinskih sporazuma. Zaštitom proizvoda u cijelom svijetu sprječavamo zlouporabu naziva proizvoda i čuvamo dobar ugled europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića”, izjavio je povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.
Prihodi od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića čije je nazive Europska unija zaštitila “oznakama zemljopisnog podrijetla” (OZP-i) iznose 74,76 milijardi eura. Više od petine tog iznosa ostvaruje se izvozom izvan Europske unije.
Oznake geografskog porijekla proizvoda dio su EU-ova sustava prava intelektualnog vlasništva kojim ih se na zakonit način štiti od imitacije i zlouporabe. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i vina štite se zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI) i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP), a jaka alkoholna pića oznakama zemljopisnog podrijetla (OZP). Europska unija štiti i oznaku zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS), kojom se ističu tradicionalni aspekti proizvoda, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Vrijednost prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom ZTS iznosi 2,3 milijarde eura.
Studija se temeljila na ukupno 3207 proizvoda, koliko ih je krajem 2017. bilo zaštićeno u 28 država članica EU-a. Do kraja ožujka 2020. zaštićena su ukupno 3322 proizvoda.
Zaključak je studije da je prodajna vrijednost proizvoda sa zaštićenim nazivom u prosjeku dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nisu certificirani.
Prema studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.
Procijenjena prodajna vrijednost proizvoda zaštićenih oznakama geografskog porijekla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta u 2017. iznosila je oko 77,15 milijardi eura, što je 7 posto ukupne prodajne vrijednosti proizvoda europskog sektora hrane i pića (oko 1101 milijarda eura u 2017). Više od polovine tog iznosa (39,4 milijarde eura ostvareno je prodajom vina, 35 posto (27,34 milijarde eura) prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a 13 posto (10,35 milijardi eura) prodajom jakih alkoholnih pića.
Od 3207 oznaka proizvoda registriranih 2017. (oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijaliteti) 49 posto bila su vina, 43 posto poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, a 8 posto jaka alkoholna pića.
Proizvodi zaštićeni oznakama zemljopisnog podijetla čine 15,5 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a. Vino je i dalje najvažniji proizvod u smislu ukupne prodajne vrijednosti (51 posto) i obujma trgovine s trećim zemljama (50 posto). SAD, Kina i Singapur najvažnija su odredišta proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla EU-a: više od polovine izvozne vrijednosti tih proizvoda ostvareno je izvozom u te zemlje.
Oznake ZOI i ZOZP razlikuju se prvenstveno po postotku obveznog udjela sirovina porijeklom s određenog područja ili po tome koje se faze proizvodnje moraju odvijati u određenoj regiji. Neke su od poznatih oznaka geografskog porijekla Bayerisches Bier, Champagne, Irish Whiskey, masline Kalamata, Parmigiano Reggiano, Polska Wódka, Queso Manchego i Roquefort.
Oznakom zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) ističu se tradicionalni aspekti, kao što su tradicionalna metoda proizvodnje ili tradicionalni sastav, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Neki su od primjera poznatih zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Bacalhau de Cura Tradicional Portuguesa, Amatriciana tradizionale, Hollandse maatjesharing i Kriek.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Evropska komisija predstaviće u maju niz pravila za bezbijedan nastavak putničkih letova nakon ukidanja vanrednih mjera, uključujući fizičko distanciranje na aerodromima i u avionima, saopštila je evropska komesarka za transport Adina Valean.
Ona je na Twitteru napisala da će se morati poštovati pojedina pravila fizičkog distanciranja na aerodromima i u avionima, kako bi se garantovala bezbijednost putnika.
Valeanova je istakla da će se razmotriti i nošenje zaštitnih maski i dezinfekcija aviona i aerodroma.
“Sve to bi trebalo da bude dio uputstava i verovatno sredinom maja možemo da predstavimo ovu strategiju na kojoj radimo”, naglasila je Valeanova.
Avio-prevoznici su izrazili zabrinutost da bi takve mere usporavanja širenja pandemije mogle da ugroze isplativost na duže vreme nakon prestanka ograničenja putovanja.
Međunarodna asocijacija za vazdušni prevoz (IATA) procenila je da bi kriza mogla da košta avio-prevoznike ukupno 314 milijardi dolara.
Valeanova je napomenula da očekuje da će sfizičko distanciranje biti potrebno sve dok se ne pronađe lek ili vakcina za Kovid-19.
“Očekujemo da kriza i virus ostanu sa nama”, upozorila je Valeanova.
Generalni direktor Asocijacije Aleksanar de Žuniak izjavio je za Rojters 14. aprila da će među uslovima za nastavak putničkih letova verovatno biti nephodno da srednje sedište ostaje prazno.
Valeanova je naglasila da još nije moguće reći kada će industrija nastaviti sa radom.
“Trenutno ne mogu reći kada će se to dogoditi, jer moramo da poslušamo savete zdravstvenih stručnjaka”, dodala je evropska komesarka.
JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica, pozvala je sve ljubitelje knjige i čitanja da zajedno obilježe 23. april – Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Oni su pozvali građane da u akciji na Fejsbuku i u komentarima ispod plakata, napišu svoje omiljene citate, odlomke iz knjiga, pošalju fotografiju knjige, omiljenog pisca.
„Sa knjigom nisi sam! Sa knjigom nisi izolovan!“- poručili su iz Kulturnog centra i Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Precizni podaci o gubicima u crnogorskom turizmu zbog zabrane putovanja izazvanih koronavirusom biće poznati tek na kraju godine, kada bude utvrđeno kolika je bila realizacija državnog budžeta i poslovnih planova privrednog sektora, saopštila je ekonomska analtičarka Ana Nives Radović.
„Prema svim najavama ova godina trebalo je da bude rekordna kako za crnogorski turizam, tako i za ovu industriju na globalnom nivou, jer je tokom prethodnih godina umreženo mnogo servisa putem kojih su se turisti mogli kvalitetnije informisati o ponudi kojoj su dodati novi smještajni kapaciteti i prateći sadržaji“, rekla je Radović agenciji Mina-business.
Radović, koja je i direktorica Turističke organizacije Kotor, kazala je da je, kada je u pitanju Crna Gora, odnosno konkretno taj primorski grad, napravljen rekordan broj rezervacija smještaja i najava izletničkih posjeta, i to upravo za april i maj, u skladu sa strategijom da grad promovišu u mjesecima kada ga je najprijatnije posjetiti.
„Prateći razvoj situacije u svijetu, zaista nije opravdano očekivati da bi prihodna strana mogla da bude dovoljna za oporavak ni u narednoj, a posebno ne u drugoj polovini ove godine“, smatra Radović.
Kako je navela, razloga za takva očekivanja je mnogo, a najveći je taj što će turistički sektor imati probleme da se oporavi, dok god sa jedne strane postoji strah, a sa druge pad privrednih aktivnosti širom svijeta i smanjenje platežne moći turista sa ključnih emitivnih tržišta.
„Stanje u kojem se turizam u svijetu sada nalazi stvoriće trajne posljedice po ovu industriju, počevši od preispitivanja opravdanosti cijena određenih usluga i drugačijeg poimanja kategorija kvaliteta, preko navika, očekivanja i zahtjeva koje će turista u budućnosti imati, do načina sklapanja aranžmana u kojima će se pokušati pronaći drugi način obezbjeđenja, u smislu politike otkazivanja i smanjenja rizika“, saopštila je Radović.
Prema njenim riječima, kriza izazvana virusom stvorila je ogroman regulatorni uticaj u svim zemljama, posebno kada je u pitanju ograničavanje svih oblika kretanja.
Boka Kotorska – foto Boka News
„Nema sumnje da postoje ljudi širom svijeta, koji će, čim to budu mogli da priušte, jedva dočekati promjenu načina života i nastojati da urade sve da zaborave na vrijeme provedeno u karantinu i samoizolaciji“, tvrdi Radović.
Ona je rekla da su takvi turisti zapravo jedini na koje Crna Gora sada može računati, ali su oni u odnosu na broj svih onih koji su u ovoj godini planirali putovanja, ipak, malobrojni.
„Drugu grupu čine oni koji bi željeli da putuju, ali će zbog finansijskih problema ipak drugačije odrediti životne prioritete. Treću grupu, koja u najvećoj mjeri usmjerava trendove u turizmu, čine svi oni koje je iz različitih razloga strah da borave negdje gdje se ne osjećaju bezbjedno, a ovoga puta taj strah je izraženiji nego ikada“, kazala je Radović.
Ona je dodala da smo prethodinh decenija bili svjedoci da se nakon uragana, zemljotresa, ratova, terorističkih napada i drugih događaja, koji u određenom periodu destinaciju svrstaju u opasne, turisti ne vraćaju ni godinama nakon što opasnost u potpunosti bude otklonjena.
Boka Kotorska – foto Boka News
„Kada je u pitanju virus COVID-19 i pretpostavka da ni za godinu i po nije realno očekivati vakcinu, treba da budemo svjesni da ne postoji ništa čime će bilo ko na svijetu moći uvjeriti turiste da su na nekoj destinaciji bezbjedni“, poručila je Radović.
Ona smatra da veoma važnu ulogu u cijeloj priči igra i sposobnost turističke privrede da se aktivira čim opasnost prođe.
„Uzmimo u obzir da je upravo vrijeme od februara do aprila za većinu ugostiteljskih objekata bilo ono u kojem su se bavili obučavanjem osoblja, osposobljavanjem tehničkih sistema i svim drugim radovima vezanim za pripremu sezone. Zamislimo hotele, vozila, avione ili brodove koji su mjesecima van upotrebe, uz tek osnovni nivo održavanja, a onda pomislimo na sve one turiste kojima pored virusa sve navedeno stvara dodatni razlog da izbjegavaju putovanja do kraja ove godine“, rekla je Radović.
Ona je poručila da je pred Crnom Gorom zaista veliki izazov.
„I to ne samo u tome kako da se predstavi kao destinacija koja nakon ovoga može postati popularnija nego što je bila prije krize, posebno imajući u vidu da u odnosu na turistički najatraktivnija tržišta Evrope nije bila pominjana u kontektu u kojem je imala opasnost da bude izbrisana sa liste poželjnih u bližoj budućnosti, već kako diversifikovati privredu i učiniti da se u ovolikoj mjeri oslanjamo na turizam koji je ovoliko podložan rizicima“, zaključila je Radović.
