U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), preminulo devet osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 144 nova slučaja infekcije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedelja, 18. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 988 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 144 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz sledećih opština: Bijelo Polje (3), Podgorica (2), Nikšić (1), Bar (1), Cetinje (1) i Tuzi (1), od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 90 godina starosti.
Opština
Novopozitivni
Podgorica
58
Nikšić
18
Pljevlja
14
Bijelo Polje
13
Budva
8
Tuzi
8
Berane
7
Ulcinj
5
Bar
4
Andrijevica
2
Kotor
1
Herceg Novi
1
Cetinje
1
Tivat
1
Danilovgrad
1
Rožaje
1
Šavnik
1
Ukupno
144
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1438.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 216 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3142.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 95695.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Cjelodnevna akcija hvatanja divljih goveda na području Gradiošnice, koju je organizovala Opština Tivat, sprovedena je juče uz učešće brojnih službi i institucija. Izuzev čelnika Opštine, na licu mjesta bili su pripadnici Službe zaštite, Sekretarijata za inspekcijske i komunalne poslove, Sekretarijata za privredu, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava “Krtoli”, “Tivat” i “Boka”, veterinarski inspektor, radnici preduzeća iz Podgorice specijalizovanog za ovakve aktivnosti, a u određenom trenutku i službenici tivatskog Odjeljenja bezbjednosti. Logistiku je pružilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je obezbjedilo prostor u Spužu, koji će biti korišćen kao karantin za dopremljena grla stoke.
“Opština Tivat je odlučna da stane na kraj problemu nelegalnih goveda koja obitavaju na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranzo”, kazao je predsjednik opštine Željko Komnenović naglašavajući da je akcija bila sabotirana i da je u pojedinim momentima u pitanje dovedena i bezbjednost učesnika akcije.
“Juče su se pojavile osobe koje su privedene na informativni razgovor jer su vršile opstrukcije i pratile cijelu operaciju. Kako sam informisan u službenoj zabilješci su dale iskaz kako ne znaju čija su goveda, te da nisu njihova, što nama olakšava posao”, rekao je Komnenović i dodao: “Ta lica su imala usmenu dozvolu da se nesmetano kreću područjem bivšeg poljoprivrednog dobra, kojim gazduje tivatsko Komunalno preduzeće. Tražio sam od direktiora Komunalnog preduzeća da izda rješenje kojim se na ovo područje zabranjuje pristup svim licima koja nisu zaposlena ili posebno ovlašćena.” Po riječima predsjednika na predmetnoj lokaciji zatečen je improvizovani obor sa pojilištem, ali i zaključan objekat u kojem su smještene koze.
Učesnici akcije zatekli su na ovom prostoru 30-40 grla, ali mještani tvrde da je taj broj mnogo veći. “Ako se nešto ne uradi sada, taj će problem postati veći i on se ne može kao do sada stavljati pod tepih. Sigurno je da smo na početku i da nećemo odustati. Nije nam bitan politički ili medijski benefit od toga. Ono što sam obećao ljudima to ću sigurno i da ostvarim na ovaj ili onaj način.”
Predsjednik opštine najavio je sastanak koji će ovim povodom biti održan u Opštini Tivat, a kojem će prisustvovati predstavnici Uprave policije iz nadležnog Centra bezbjednosti, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Opštine Kotor.
Predsjednik opštine je takođe ukazao na činjenicu da je predsjednica OO DPS Tivat Jovanka Laličić, krajem marta Ustavnom sudu Crne Gore uputila inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnom redu koja je usvojena na sjednici SO 29.01.2021. Ta odluka u članu 49 tretira pitanje držanja životinja i predstavlja zakonski okvir za djelovanje lokalne uprave u rješavanju ovog problema. Inicijativom pred Ustavnim sudom Laličić problematizuje ovaj okvir. “Obzirom da je u pitanja velika priča koja vodi do nekih nelegalnih aktivnosti, DPSbi trebalo dobro da razmisli o ovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti i o trenutku u kojem se ova inicijativa podnosi, i zašto se baš sada podnosi”, navodi Komnenović.
Predsjednik opštine poziva Upravu policije i Tužilaštvo da obrate pažnju na ovaj problem. “Juče smo imali saznanja da se pokušava prebacivanje goveda na padine Vrmca. Svima poručujem da će Opština Tivat naći mehanizam i sistem da se ovaj problem riješi. Biću na čelu ovakvih akcija sve dok se i zadnje grlo ne odvede na neku bezbjednu lokaciju.” – poručuje Komnenović. On je pozvao građane da ukoliko mogu, a da ne ugrožavaju svoju imovinu i živote, uhvate grlo koje upadne na njihovo imanje, pokušaju da ga vežu, a zatim pozovu opštinsku službu koja će ga preuzeti.
Nautičko-turističko naselje Porto Montenegro u Tivtu kao najodrživija turistička destinacija u Crnoj Gori, i ove godine će nizom aktivnosti obilježiti 22. april, Dan planete Zemlje, ali i učestvovati u nizu drugih zelenih događaja u tivatskoj opštini.
Plan aktivnosti za sedmicu posvećenu planeti Zemlji, u periodu od 18. do 23. aprila obuhvata: Dan bez plastike u cijelom naselju, Dan bez korišćenja štampača i štampanog materijala , Dan bez korišćenja automobila ekonomičnijim korišćenjem javnog prevoza, bicikla i šetnje, isrctavanje murala posvećenog Planeti Zemlji od strane NVO „Mladi Tivta“, jogu na otvorenom, akciju doniranja sadnica Gradskom parku, uređivanje zelene površine ispred prostorija Turističke organizacije Tivta, te akciju čišćenjeaVrmca.
Neke od ekolopkih aktivnosti koje Porto Montenegro radi od samog osnivanja tog turistilkog rizorta su recikliranje papira i plastike, upotreba električnih vozila i solarnih panela, odlaganje crnih i sivih otpadnih voda, ulaganje u Seabin projekat sakupljanja plutajućeg čvrstog otpada iz akvatirijuma marine, kontinuirana saradnja sa Institutom za biologiju mora, ukidanje korišćenja jednokratne plastike – kontinuirana promocija korišćenja aluminijumskih flaša za vodu, dispanzera i platnenih cegera, kao i monitoring odlaganja otpada.
„Porto Montenegro se još od osnivanja trudi da ulaže u održivost kako kompanije tako i okoline. Kao pionir, a ujedno i lider u implementiranju zelenih inicijativa, Porto Montenegro želi da ukaže na važnost ekološke svijesti i brige o okolini. Svojim primjerom želimo da pokrenemo ljude da počnu da razmišljaju „zelenije“ kako bi svaki pojedinac dao svoj doprinos, i zajedničkim sngama uspjeli da napravimo vidljivu promjenu u našoj zajednici“ – objašnjava senior PR i marketing menadžer kompanije Danilo Kalezić.
Trenutno se, prema njegovim riječima, radi na ukidanju upotrebe jednokratne plastike u cijelom naselju, na izgradnji novih mjesta za reciklažu kao i unaprijeđenju postojećih i implementiranju novih zelenih projekata.
Opština Tivat već godinama ne uspijeva vratiti građanima uzurpiranu i privatizovanu morsku obalu u Krašićima, uprkos brojnim obećanjima, projektima i pokušajima gradnje javnog šetališta Lungo mare.
Lokalna vlast je još u novembru 2018. krenula u prvu fazu izgradnje šetališta dugog 420 metara, na obali starog ribarskog mjesta i još poznatijeg vikendaškog naselja u Tivatskom zalivu.
Investiciju vrijednu 800.000 eura kojom je bilo predviđeno da se riješi problem nelegalne uzurpacije i betonizacije obale, zajedno je trebalo da realizuju Opština Tivat i JP „Morsko dobro“.
Za prvi dio šetališta Lungo mare očekivalo se da bude završen u februaru 2019, ali to se nije desilo ni do danas jer se lokalna vlast suočila sa otporom i raznim pravnim argumentima nezadovoljnih vlasnika vila koji su uspjeli da zaustave i osujete radove na dijelu trase prve faze.
Pješačka staza – lungo mare, predviđena je Državnom studijom lokacije koju je Vlada CG naručila i usvojila za taj dio tivatske obale, ali je, s druge strane, i sama dozvolila gradnju vila na uskom pojasu nekada prirodne kamenite obale tog dijela Tivta.
Moćni pojednici, bogati domaći i strani vlasnici i tajkuni su na samoj obali (ili kako to običavaju kazati u Boki, „na pjeni od mora“), bukvalno sa temeljima u moru, sagradili vile za sopstvene potrebe ili za prodaju na tržištu, i tako privatizovali dio mora i obale. Dakle, osim vila nikle su visoke ograde, kapije koje ne dozvoljavaju prilaz moru, obali koja je po zakonu, dobro u opštoj upotrebi i državnom vlasništvu. U Krašićima je sve manje javnih površina uz more na kojima se možete okupati ili prošetati.
Prošle godine u junu mjesecu, pojavio se problem bespravno izgrađenih zidova na samoj trasi javnog šetališta koje je urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma srušila, ali su kasnije pokrenuti imovinsko-pravni sporovi koji su spriječili dalju gradnju lungo mare šetališta.
Imajući namjeru da damo svoj doprinos u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, podržavajući angažovano novinarstvo, pozivamo vas da ispunite anketu koja će nam pomoći da ponovo aktualizujemo ovu temu i napravimo završni članak o nastalom problemu…
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pozivaju organizacije, udruženja, ustanove, kao i pojedince iz oblasti muzičke umjetnosti da podnesu predloge za nagradu Darinka Matić Marović.
U čast jedne od najznačajnijih predstavnica muzičke umjetnosti u regionu, Darinke Matić Marović, Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike ove godine uspostavljaju bijenalnu nagradu sa njenim imenom, koja će biti dodijeljivana istaknutim umjetnicama za djela ili ostvarenja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za ženske stvaraoce porijeklom sa ovog prostora. Međunarodni žiri koji će odlučivati o dodjeli nagrade, biće takođe sačinjen od renomiranih umjetnica iz polja muzičke umjetnosti. Nagrada će biti uručena u Kotoru za vrijeme realizacije Festivala, a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada.
Organizacije i pojedinci iz oblasti muzičke umjetnosti mogu da pošalju svoj predlog za dodjelu nagrade, popunjavanjem online formulara na adresi kotorart.me/nagrada. Pored osnovnih podataka o organizaciji ili pojedincu koji podnosi predlog, kao i njihovoj kandidatkinji za dodjelu nagrade, predlog mora biti obrazložen i potkrijepljen prilozima koji potvrđuju njen doprinos razvoju u oblasti muzičke umjetnosti. Poziv je otvoren do 15. maja.
Ime Darinke Matić Marović vezujemo za neiscrpnu energiju, perfekcionizam, upornost, marljivost, autoritet i muzikalnost. Uvijek je ostala vijerna svojoj Boki i svom Kotoru. Na festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike učestvovala je mnogo puta, a publika će najviše pamtiti koncert kada je dirigovala najvećim muzičkim ansamblom ikada okupljenim u Crnoj Gori, sastavljenim od mladih instrumentalista i horista iz Crne Gore i regiona. Na programu tog istorijskog koncerta 2006. godine, izveo se premijerno u Crnoj Gori Mocartov Rekvijem koji je posvećen tada nedavno preminulom, don Branku Sbutegi. Darinka nije bila samo uspješna dirigentkinja već i prva žena dekan i prva žena rektor. Revolucionarka borbenog duha i nevjerovatne radne etike podstakla je mnoge žene na dalji rad, usavršavanja i razboritost. Ovim činom, želimo odati počast našoj dragoj Dari ali i podstaknuti sve muzičke umjetnice na dalji rad. – istakli su iz PR službe Festivala.
Darinka Matić Marović (1937-2020) bila je istaknuta umjetnica, proslavljena dirigentkinja, prva žena dekan Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, prva žena rektor Univerziteta umetnosti, u pet mandata. Vodila je Akademski hor Collegium musicum od 1971. godine, i Akademski hor Obilić od 1981. godine, a za 45 godina karijere dirigovala na više od deset hiljada koncerata. Rođena je u Herceg Novom, muzičku školu i realnu gimnaziju završila je u Kotoru, a Fakultet Muzičke umetnosti u Beogradu. Sa svojim horovima dirigovala je u preko 40 zemalja svijeta. Turneje hora u SAD i u Kanadi podrazumijevale su preko stotinu nastupa. Imala je priliku da diriguje u najprestižnijim dvoranama svijeta, poput Karnegi hola, Muzikferajna u Beču, Mocarteuma u Salzburgu. Takođe, nastupala je sa mnogobrojnim uglednim orkestrima iz regiona (Beogradska, Zagrebačka, Skopska filharmonija) a ostvarila je saradnju i sa operskim kućama u Italiji, Rumuniji i Sovjetskom Savezu. Preminula je u 84. godini života i sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Plovidba Sjevernim morskim putem trebala bi u bliskoj budućnosti postati cjelogodišnja, izjavio je, i ovu zadaću na sastanku Upravnog odbora Ruskog geografskog društva postavio ruski predsjednik Vladimir Putin tokom videokonferencije koju je prenosila televizija Rossia 24, piše Geopolitika News.
Ranije je šef ruske države naložio moćnoj državnoj tvrtci Rosatomu da utvrdi cijene za pratnju trgovačkih brodova od strane ruskih ledolomaca duž Sjevernog morskog puta, kao i stope lučkih davanja koja se naplaćuju u morskim lukama smještenim na ruskoj obali uz Sjeverni morski put do 15. juna 2021. godine.
Sjeverni morski put je glavna pomorska komunikacija na ruskom Arktiku. Povezuje europske i dalekoistočne luke Rusije, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav.
Duljina morskog puta je 5600 kilometara od zaljeva Providence do tjesnaca Karskiye Vorota. Sjeverni morski put godišnje prevozi 30-40 milijuna tona tereta. Do 2024. planirano je povećati teretni promet Arktikom na 80 milijuna tona.
Rusija posjeduje moćnu flotu ledolomaca na nuklearni pogon, a na Sjevernom morskom putu djeluju njih četiri, navodi ruski medij.
Podsjećamo: arktički (sjeverni) morski put vrlo je aktualan posljednjih godina, paralelno s posljedicama klimatskih promjena – konkretno, ubrzanim topljenjem leda i s njim povezane mogućnosti duže plovidbe u ljetnom razdoblju. Sjeverni morski put je najkraći mogući put između azijskog Dalekog istoka i Europe i istočne obale sjevernoameričkog kontinenta.
Kina se posljednjih godina ubrzano priključuje ruskim arktičkim projektima s obzirom na značaj koji će taj plovni put imati i za kineske proizvode i njihov kontejnerski plasman na Zapadna tržišta i obratno.
Osim toga, Rusija Arktik smatra zonom najvećeg strateškog značaja s obzirom na veliku ranjivost koja po njezin teritorij dolazi upravo iz tog smjera. Arktikom, naime, krstare američke nuklearne podmornice.
Do prije 15-ak godina, poglavito nakon raspada SSSR-a, taj je strateški smjer u Rusiji bio potpuno zanemaren po pitanju proturaketne zaštite od mogućeg napada američkih podmornica. Stanje se proteklih godina drastično promijenilo.
Rusija ulaže velike napore u jačanje vojne zaštite tog prostora, uključno i kroz otvaranje novih vojnih baza ali i stvaranje čitavih novih gradova vezano uz biznis – prije svega onaj iz sfere energetike, kao i zbog vojnih interesa te pružanja lučkih usluga.
Važnost Sjevernog morskog puta posebno je došla do izražaja nakon nedavne blokade prometa kroz Sueski kanal nakon nasukavanja golemog kontejnerskog broda koji je paralizirao taj – jedan od ključnih svjetskih plovnih putova i opskrbnih lanaca, piše Geopolitika News.
Najava najbogatijih europskih nogometnih klubova da osnivaju evropsku Superligu izazvala je ljutite reakcije, a francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Boris Johnson osudili su taj potez.
Macron se odmah usprotivio toj najavi. “Predsjednik Republike pozdravlja stajalište francuskih klubova da odbiju sudjelovanje u europskom nogometnom projektu Superlige kojI ugrožava načelo solidarnosti i sportskih zasluga.”
“Planovi za europsku Superligu bili bi vrlo štetni za nogomet i mi podržavamo nogometne vlasti u poduzimanju akcije”, objavio je Johnson na službenom profilu na Twitteru.
“Udarili bi u srce domaće lige i zabrinuli navijače diljem zemlje. Uključeni klubovi moraju odgovoriti svojim navijačima i široj nogometnoj zajednici prije poduzimanja daljnjih koraka”, dodao je britanski premijer.
Dvanaest bogatih europskih klubova postiglo je u kasno u nedjelju dogovor o osnivanju novog nogometnog natjecanja Superlige u kojoj bi sudjelovalo 20 klubova, izvijestio je Real Madrid čiji je predsjednik izabran za čelnog čovjeka tog natjecanja.
U tom novom natjecanju sudjelovali bi španjolski Real Madrid, Barcelona i Atletico Madrid, zatim engleski Arsenal, Chelsea, Tottenham, Liverpool, Manchester City i Manchester United, te talijanski Juventus, Milan i Inter. Oni su pozvali još tri neimenovana kluba da im se priključe u projektu kojim bi zatim upravljalo tih 15 osnivača.
Još pet klubova bi se kvalificiralo za tu ligu temeljem rezultata u nacionalnim prvenstvima uoči te premijerne sezone, premda nije navedeno iz kojih bi država bili.
Potez su osudili nacionalni savezi i nacionalne lige triju zemalja. Bijesne su i navijačke udruge Cheleseja, Arsenala i Tottenhama.
Ljutite su i bivše nogometne legende. Bivši braniči Manchester Uniteda Rio Ferdinand i Phill Neville nazvali su ovakav potez, makar se radi o njihovom klubu, “čistom pohlepom” i “ratom nogometu”.
Sjedinjene Američke Države, Gibraltar, Izrael i Island naći će se na ‘zelenoj’ listi osam zemalja ili teritorija koje britanska vlada planira označiti sigurnima za putovanja od 17. maja, prema istraživanju koje je naručio tamošnji sektor putovanja.
Prema tom modelu, na listi bi se trebale naći Malta i Irska, ali i Australija i Novi Zeland koji trenutno granice drže zatvorenima za inozemne turiste, piše Daily Telegraph.
Najnovije izvješće je izradio Robert Boyle, bivši glavni strateg British Airwaysa, a njime su potvrđene najave britanske vlade da će samo šačica zemalja biti stavljena na zelenu listu kada u Velikoj Britaniji bude ukinuta zabrana putovanja u inozemstvo za nenužna putovanja 17. svibnja.
Većina europskih zemalja i dalje su na narančastoj listi, što znači da svaki turist po povratku iz takvih država mora u 10-dnevnu kućnu izolaciju, ili na crvenoj listi, što znači da povratnici iz tih država moraju u karantenu u hotel po cijeni od oko 2000 eura po osobi.
Iako bi se prema kriterijima britanske vlade na crvenoj listi trebale naći i Francuska, Turska, Nizozemska, Hrvatska, Švedska, Belgija i Luksemburg, to se vrlo vjerojatno neće dogoditi iz političkih i ekonomskih razloga, navodi Telegraph.
Inače, britanski premijer Boris Johnson poznat je kao čest gost na jadranskoj obali tijekom ljetnih mjeseci.
Španjolska, Grčka, Italija i Cipar, popularne turističke destinacije, nalaze se na narančastoj listi zbog visoke stope zaraze, ali bi se mogle naći na zelenoj listi do 28. lipnja, kada vlada planira revidirati listu.
– Prošle godine su španjolski i grčki otoci bili u skupini zemalja niskog rizika zbog covida za razliku od kontinentalnog dijela i to bi se opet moglo dogoditi ove godine, navodi se u izvješću.
U izvješću su 52 države rangirane prema četiri vladina kriterija: stopi cijepljenja, incidenciji novozaraženih, raširenosti sojeva virusa i kapacitetima za sekvenciranje genoma virusa. Dobivene informacije su složili u jednu tablicu, a samo pet zemalja/teritorija – SAD, Izrael, Gibraltar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Malta, prelazi zelenu granicu od 30 posto populacije koji su primili jednu dozu cjepiva. Međutim, na toj se tablici isključuju Australija i Novi Zeland koji su uspješno zaustavili širenje virusa.
Samo sedam država je na zelenoj listi zahvaljujući niskoj stopi zaraze – do 50 slučajeva koronavirusa na milijun stanovnika: Kina, Hong Kong, Australija, Novi Zeland, Izrael, Island i Gibraltar.
Turska, Luksemburg, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Južnoafrička Republika u najgorem su položaju zbog visokog postotka novih sojeva na milijun stanovnika, dok su Slovenija, Slovačka, Japan, Bugarska, Australija i Novi Zeland u najboljem položaju po tom kriteriju.
Države s najboljim kapacitetima za sekvenciranje genoma virusa su Nizozemska, Irska i Luksemburg.
Najsigurniji je Gibraltar s nula slučajeva koronavirusa te u potpunosti cijepljenom populacijom. Izrael mora biti sljedeći po svoj prilici. Cijepio je gotovo čitavu populaciju, a broj novih slučajeva je ispod prošlogodišnjeg praga.
Nakon Australije, Novog Zelanda, Islanda i Irske slijedi SAD iako se u izvješću navodi da se možda neće naći na zelenoj listi ako ne padne broj novozaraženih.
– Velika Britanija mogla bi dopustiti zemljama koje su na narančastoj listi po broju novozaraženih da prijeđu na zelenu listu, ali samo ako bi imali visoku stopu cijepljenja. Tako bi u teoriji na zelenu listu mogle dospjeti Malta i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodi se u izvješću.
Glavni direktor easyJeta Johan Lindgren izjavio je da očekuje da bi i Hrvatska, u skupini s Francuskom, Španjolskom, Portugalom, Italijom, Grčkom, Ciprom i Turskom, mogla biti stavljena na zelenu listu.
Podsjetimo, premijer Boris Johnson veliki je zaljubljenik u Hrvatsku koji gotovo svake godine s obitelji ljeto provede na Jadranu. Obišao je između ostalog Brač, Mljet i dubrovački kraj.
Opštinska Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama (NVO) u opštini Kotor u sastavu: Nebojša Ševaljević (predsjednik), Tatjana Kriještorac i Katica Brkanović, juče, 15. aprila, donijela je odluku o raspodjeli sredstava tradicionalnim nevladinim organizacijama (NVO) u opštini Kotor – Bokeljskoj mornarici, Gradskoj muzici i Srpskom pjevačkom društvu „Jedinstvo“ kojima se dodjeljuju sredstva od po 5.493 eura.
Budžet za tradicionalne NVO za 2021. godinu iznosi 16.479 eura, odnosno 5.493 eura po svakoj organizaciji. Tradicionalne NVO inače ne konkurišu za sredstva putem projekata, već im se ista dodjeljuju na osnovu podnijetih izvještaja, planova i programa. Kako je saopšteno, sve tri tradicionalne NVO su uredno dostavile izvještaje za 2020. godinu, završni račun i planove i programe za 2021. godinu.
– Komisija je odlučila u skladu sa dostavljenim planovima i programima, a primjenom člana 4 Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacija, piše u obrazloženju odluke. Istom je definisano da će predsjednik Opštine Vladimir Jokić, sa NVO kojima su dodijeljena sredstva, u roku od 10 dana od dana donošenja ove odluke, zaključiti ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze i dinamika plaćanja.
Na jučerašnje isijavanje mržnje i krajnje perfidno prozivanje i karakterizaciju mene i moje supruge, šefici lokalnog DPS-a poručujem: NEMA VRAĆANJA! BIĆE NOVIH RJEŠENJA, ALI SA ISTIM DISPOZITIVOM! Nema vraćanja jer nemaju đe da se vrate, njihova radna mjesta koja ste vi nemilice izmišljali da bi partijski zapošljavali su ukinuta! Izvršena je racionalizacija administracije, ukinuta su bespotrebna radna mjesta! Nemaju se đe vratiti jer su ostali oni manje nesposobni i po đe koji sposoban, opet vaš kadar! Ostavili ste gomilu prekobrojnog beskorisnog administrativnog, a manjak stručnog kadra! – poručuje potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović.
“Vrhunski interes grada jeste smanjenje javne potrošnje i ušteda od MILION EURA GODIŠNJE u budžetu, novca kojim ste vi kupovali glasove. I to je bez sumnje najvažniji potez do sad, uslov i osnova za oporavak i dalji zdrav razvoj naše lokalne zajednice. Nema više kupovine glasova opštinskim parama, nema više partijskog zapošljavanja, nema više trpanja trutova na grbaču građana, nema više prekobrojne administracije, tome je došao kraj. Za prodane duše nema više državnih jasala.
Zalud kukavički sikćete iza škura, bez potpisa, skrivenog identiteta, samo kontaminirate javni medijski prostor, i dovodite u zabludu izgubljene duše kupljene partijskim zapošljavanjem. Gospođo Laličić, jasno mi je da histeričnim nastupima morate šefovima opravdati par hiljada eura mjesečno koje na račun partije inkasirate, ali će ljudi kojima vašim djelovanjem dajete lažnu nadu uskoro doživjeti neprijatno otriježnjenje, jer se za njih opštinska finansijska česma uskoro gasi. Na kraju će se samo radovati advokati.
Zalud vam i nadanje u zaštitu od strane zarobljenih institucija koje još uvijek pokušavaju da odbrane vaše nakaradno i nepošteno stečene privilegije. Komisiji za žalbe, koja pokušava da zaštiti vaše glasače, se samo ne sviđa obrazloženje, vele treba detaljnije navesti kriterijume stavljanja na raspolaganje, pa traže da se ponovo sprovede postupak u kom će starješina pozvati lice da se izjasni u postupku, nakon čega će se donijeti novo rješenje, ALI SA ISTIM DISPOZITIVOM! Ima dosta kriterijuma, lako će se obrazložiti zašto je jedan, a ne ovaj drugi, VAŠ KADAR, ostao. ISHOD JE ISTI! Neko mora da ode! Da ne govorim o tome da je zakonski rok za postupanje komisije istekao prije tri mjeseca, i da tek sad stižu odgovori sa antidatumiranim aktima mjesec i kusur dana unazad. „Profesionalno i zakonito” kao što vidite, kao i svaka vaša priča i djelo. Sasvim je jasno zašto ne mogu, čitaj ne žele, razumijeti suvisla obrazloženja koja se baziraju na reorganizaciji i racionalizaciji pretrpane i partijski prezapošljene uprave. Tu su da štite nakaradni sistem koji ste postavili. Samo nas bespotrebno opterećuju, a vašim pulenima daju lažnu nadu i produbljuju agoniju. S druge strane, logično je da svi ti žalioci od vas očekuju spasenje, jer su vam prodali integritet, obraz, dostojanstvo, a prije ili kasnije će shvatiti da ste ih upravo vi prevarili, ali su na koncu ipak sami krivi što su na to pristali i što su se prodali.
No, izdržaćemo i to, a neminovna realnost vaših poltrona je radna knjižica u ruke za nepuna dva mjeseca i tržište rada. Naravno, ne očekujemo da će se iko od žalilaca zaposliti neđe drugo prije isteka i crpljenja svih privilegija, u kojima patriotski uživaju. Imajući u vidu ekonomsku krizu i trenutnu socijalnu situaciju čak su i privilegovani jednogodišnjim finansijskim obezbjeđenjem, čak i oni koje ste neposredno prije i poslije izbora zaposlili u Opštinu na grbaču svih građana, za razliku od mnoštva građana koji jedva preživljavaju jer ste upravo vi ovo društvo, sistem i opštinski budžet doveli do kolapsa. Je li to humano i pošteno prema građanima Tivta!? Je li humano, stručno i kompetentno zaposliti 150 novih lica za 4 godine đe je prije toga radilo 90 službenika? Ili zaposliti 30 lica na neodređeno vrijeme u izbornoj kampanji i korona krizi? Ili zaposliti nezakonito preko 100 ljudi u roku od 3 godine? Ili zaposliti nezakonito 15 lica od dva do 14 dana pred izbore!? Sve ovo se dešavalo samo u organima uprave, a o javnim preduzećima i ustanovama da ne govorim.
Sve vaše priče i pozicije su neodbranjive, pa vam i zamjena teza o nehumanom postupanju aktuelne vlasti ne pije vodu. Svaki pošten građanin je svjestan vaše „dobre” namjere, humanosti, i gliba u koji ste zakopali ovaj grad. Pokrali ste i upropastili sve što ste mogli. Ostavili ste rupu u budžetu od 3,5 miliona eura. Pa kako je to moguće kad ste tako dobronamjerni? Vaši „supersposobni i znaveni” kadrovi, najobičniji poltroni koje žalopojkama predstavljate kao stradalnike, su jedino eksperti za raskubanje budžeta i zadovoljavanje ličnih interesa!
Dakle, POVRATKA NEMA, usmjerite energiju i „superiorne” lične performanse u snalaženje na slobodnom tržištu rada, pod jednakim uslovima za sve građane. Uostalom zašto bi propadali u javnom sektoru sa limitiranim primanjima kad tako „prekvalitetni” možete biti bogataši u realnom sektoru.
I jasno mi je da vas boli svaki moj potez. Ostaće za vazda upisano u istoriji ovog grada da je Goran Božović odigrao presudnu ulogu u rušenju izopačenog i devastatorskog DPS-a u Tivtu. Obećavam da ću vazda biti tu da vas na to podśetim, i da vam čačnem tu ranu koja vam nikad neće zarasti. Paun kažete!? Nevjerovatno loša percepcija stvarnosti i sunovrat koji iz toga slijedi. Upravo zbog toga ste tu đe jeste, na smetlištu politike, istorije, i svakako, tržišta rada.
Poštovani građani, psi laju a karavani prolaze. Nastavljamo hrabro započete reforme, kako sam i obećao, ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT!” kaže se u saopštenju Goran Božović potpredsjednika Opštine Tivat.
